GOSPODARSKE ZONE M O N K A Š T E L

REPUBLIKA HRVATSKA ŽUPANIJA ISTARSKA OPĆINA BALE – COMUNE DI VALLE

DETALJNI PLAN UREĐENJA

GOSPODARSKE ZONE M O N K A Š T E L

ZAGREB, OŽUJAK 2010.

d.o.o. za arhitekturu, planiranje i ostale poslovne djelatnosti, ZAGREB

OPĆINA BALE – COMUNE DI VALLE, DPU GOSPODARSKE ZONE MONKAŠTEL

ožujak 2010.

Županija:

ISTARSKA Općina:

BALE Naziv prostornog plana:

DETALJNI PLAN UREĐENJA GOSPODARSKE ZONE MONKAŠTEL

Program mjera za unapređenje stanja u prostoru:

Službeni glasnik Općine Bale 13/05

Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana:

Službeni glasnik Općine Bale 01/10

Javna rasprava (datum objave):

26.09.2009.

Javni uvid održan:

05.10.2009. -05.11.2009.

Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave:

M.P.

Odgovorna osoba:

Zdenka Vratović, dipl. iur.

vlastoručni potpis

Pravna osoba koja je izradila plan:

d.o.o. za arhitekturu, planiranje i ostale poslovne djelatnosti, Zagreb

Pečat pravne osobe koja je izradila plan:

M.P.

Odgovorna osoba:

Mirela Ćordaš, dipl.ing.arh.

vlastoručni potpis

Koordinator plana:

Sandra Jakopec, dipl.ing.arh.

Stručni tim u izradi plana: Nikša Božić, dipl.ing.arh. Goranka Lisac Barbaroša, dipl.ing.arh. Željka Nedeljković – Žunec, dipl.ing.el. Estera Gobac – Trninić, dipl.ing.biol. Loredana Franković, dipl.ing.građ.

Pečat predstavničkog tijela:

MP.

Predsjednik predstavničkog tijela:

Karmen Ignoto Predsjednica Općinskog vijeća

vlastoručni potpis

Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava:

vlastoručni potpis

Pečat nadležnog tijela:

MP.

ožujak 2010.


ožujak 2010.

SADRŽAJ PLANA:

I. TEKSTUALNI DIO (ODREDBE ZA PROVOĐENJE)

TEMELJNE ODREDBE 2

1. Uvjeti određivanja namjene površina 2

2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina 3

2.1. Veličina i oblik građevnih čestica 3 2.2. Veličina i površina građevina 5 2.3. Namjena građevina 5 2.4. Smještaj građevina na građevnoj čestici 5 2.5. Oblikovanje građevina 6 2.6. Uređenje građevnih čestica 6

3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom 7

3.1. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja cestovne i ulične mreže 8 3.1.1. Cestovni promet 8 3.1.2. Javna parkirališta i garaže 9 3.1.3. Biciklističke staze 10 3.1.4. Trgovi i druge veće pješačke površine 10 3.2. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijske mreže 10 3.3. Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja komunalne infrastrukturne mreže i

vodova unutar prometnih i drugih javnih površina 11 3.3.1. Distributivna plinska mreža 11 3.3.2. Elektroenergetska mreža i javna rasvjeta 12 3.3.3. Vodoopskrba 13 3.3.4. Odvodnja otpadnih voda 13

4. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i osjetljivih cjelina i građevina 14

5. Uvjeti i način gradnje 14

6. Mjere zaštite prirodnih, kulturno - povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti 15

7. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 15

8. Mjere provedbe Plana 16

II. GRAFIČKI DIO

1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA List 1 DETALJNA NAMJENA POVRŠINA 1:1.000

2 INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE List 2a PROMET I TELEKOMUNIKACIJE 1:1.000

List 2b ENERGETSKI SUSTAV 1:1.000

List 2c VODNOGOSPODARSKI SUSTAV 1:1.000


ožujak 2010.

3. UVJETI GRADNJE List 3 UVJETI GRADNJE 1:1.000

III. OBVEZNI PRILOZI

A OBRAZLOŽENJE PLANA

1. POLAZIŠTA 24

1.1. Značaj, osjetljivost i posebnosti područja u obuhvatu plana 24 1.1.1. Obilježja izgrađene strukture i ambijentalnih vrijednosti 27 1.1.2. Prometna, telekomunikacijska i komunalna opremljenost 27 1.1.3. Obveze iz planova šireg područja 28 1.1.4. Ocjene mogućnosti i ograničenja uređenja prostora 29

2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 30

2.0. Program gradnje i uređenja površina i zemljišta 30 2.1. Detaljna namjena površina 30 2.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina i

planiranih građevina 31 2.3. Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža 32 2.3.1. Cestovni promet 32 2.3.2. Telekomunikacije 33 2.3.3. Energetski sustav 34 2.3.4. Vodoopskrba 34 2.3.5. Odvodnja 35 2.3.6. Zbrinjavanje otpada 35 2.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina 35 2.4.1. Uvjeti i način gradnje 35 2.4.2. Uvjeti i način izgradnje i uređenja javnih prometnih i zelenih površina 37 2.4.3. Zaštita prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina ambijentalnih vrijednosti 37 2.5. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš 38 B IZVOD IZ DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA

Izvod iz Prostornog plana uređenja Općine Bale (Službeni glasnik Općine Bale 07/06)

C STRUČNE PODLOGE

D POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA

E ZAHTJEVI I MIŠLJENJA

F IZVJEŠĆA O PRETHODNOJ I JAVNOJ RASPRAVI

G EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA DPU-a

H SAŽETAK ZA JAVNOST


ožujak 2010.

I. TEKSTUALNI DIO

(ODREDBE ZA PROVOĐENJE)


ožujak 2010.

2

Temeljne odredbe

Članak 1.

(1) Donosi se Detaljni plan uređenja gospodarske zone Monkaštel (u daljem tekstu: Plan) kojim se, u skladu s Prostornim planom Općine Bale (“Službeni glasnik Općine Bale 07/06), utvrđuje koncepcija i organizacija prostora na području obuhvata Plana.

(2) Provođenje Plana vrši se temeljem ove Odluke kojom se definiraju uvjeti namjene i korištenja prostora, te drugi pokazatelji za gradnju, uređenje i zaštitu prostora na području obuhvata predmetnog plana.

Članak 2.

(1) Plan je sadržan u elaboratu "Detaljni plan uređenja gospodarske zone Monkaštel", a koji se sastoji od:

I. Tekstualnog dijela (ODREDBE ZA PROVOĐENJE)

II. Grafičkog dijela elaborata koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1 : 1.000:

1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA

2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE

2.A. Promet i telekomunikacije

2.B. Energetski sustav

2.C. Vodnogospodarski sustav

3. UVJETI GRADNJE

III: Obveznih priloga

Članak 3.

(1) Plan se donosi za područje granice kojeg su ucrtane na kartografskim prikazima u mjerilu 1:1.000 koji su navedeni u prethodnom članku.

1. Uvjeti određivanja namjene površina

Članak 4.

(1) Plan je odredio slijedeće detaljne namjene površina:

- gospodarska namjena – proizvodna-pretežito industrijska (I) - površine infrastrukturnih sustava (IS)

(2) Razmještaj i veličina navedenih površina detaljno su prikazani u kartografskom prikazu Plana broj 1. “Detaljna namjena površina”.

Članak 5.

(1) Na području obuhvata Plana planirana je gradnja građevina gospodarskih djelatnosti. Unutar ove zone mogu se obavljati slijedeće djelatnosti:

- trgovina na veliko i malo građevnim materijalima, - trgovina na veliko i malo poljoprivrednim strojevima, alatima i materijalom, - trgovina na veliko i malo robom široke potrošnje, - trgovina na veliko i malo aparatima za domaćinstvo i kućne radove, - automehaničarske, autolimarske, vulkanizerske servisne radionice, - održavanje autobusa i drugih gospodarskih vozila i građevnih strojeva, - skladištenje i prodaja naftnih derivata i usluge putnicima i vozilima,


ožujak 2010.

3

- proizvodnja namještaja, parketa i obloga, - obrada kamena, - proizvodnja gipsanih građevnih elemenata, - proizvodnja drvene, metalne i plastične stolarije i ugradbenih elemenata, - manji pogoni za pakiranje prehrambenih artikala (šećer, brašno, začini i sl.), - proizvodnja i flaširanje alkoholnih i bezalkoholnih pića, - proizvodnja maslinovog ulja i ostalih proizvoda od maslina, - primarna prerada i pakiranje svježeg voća i povrća, - primarna prerada i pakiranje morskih organizama, - kao i ugostiteljska djelatnost koja ne uključuje usluge smještaja.

(2) Uz temeljnu namjenu iz stavke 1. ovog članka moguća je i gradnja različitih poslovnih, uredskih, ugostiteljskih, uslužnih, komunalno - servisnih, trgovačkih i ostalih pratećih građevina, te ostalih gospodarskih djelatnosti koje upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se u toj građevini obavlja, uz uvjet da ne ugrožavaju ostale funkcije i čovjekovu okolinu.

(3) Na području obuhvata Plana nije predviđena gradnja stambenih građevina.

Članak 6.

(1) Površine infrastrukturnih sustava (IS) na području obuhvata Plana obuhvaćaju površine kolnih prometnica i pješačke površine te površine za ostale infrastrukturne vodove i uređaje (vodovod, kanalizacija, elektroopskrba, javna rasvjeta, telekomunikacije, plinska mreža i drugo).

(2) Infrastrukturni vodovi i uređaji iz stavka 1. ovog članka mogu se postavljati i na druge površine od onih predviđenim Planom, ukoliko se time ne narušavaju uvjeti korištenja tih površina.

2. Detaljni uvjeti korištenja, uređenja i gradnje građevnih čestica i građevina

Članak 7.

(1) Detaljni uvjeti i način korištenja, uređenja i gradnje građevina na području obuhvata Plana definirani su:

- u obrazloženju Plana, u poglavljima:

2.2. "Detaljna namjena površina" (namjena površina) i

2.2.4."Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina i planiranih građevina" (koeficijent izgrađenosti i iskorištenosti, gustoća izgrađenosti, najveći broj etaža, maksimalna visina građevina);

- na kartografskim prikazima u mjerilu 1:1.000:

1. "Detaljna namjena površina" (namjena površina) i

3. "Uvjeti gradnje" (namjena građevine, gradivi dio građevne čestice, obavezni građevni i regulacijski pravci).

2.1. VELIČINA I OBLIK GRAĐEVNIH ČESTICA (izgrađenost, iskorištenost i gustoća izgrađenosti)

Članak 8.

(1) Grafičkim prikazima i tablično za obuhvat Plana definirani su:

- parcelacija, - površina, oblik i veličina građevnih čestica, - brojčani pokazatelji o izgrađenosti, iskorištenosti i gustoći izgrađenosti.


ožujak 2010.

4

(2) Veličina, oblik i površina građevnih čestica očitana je iz kartografskih prikaza broj 1. "Detaljna namjena površina" i broj 3. "Uvjeti gradnje" u mjerilu 1:1.000, te su stoga moguća manja odstupanja od stvarne površine. Pri uočenim odstupanjima, a za potrebe određivanja ostalih zadanih elemenata gradnje, primjenjuje se stvarna površina.

(3) Parcelacionim elaboratom se prvenstveno utvrđuju prostori za gradnju prometnica, javnih zelenih površina i koridori za vođenje komunalne infrastrukture, a nakon toga, u okviru preostalog prostora, formirati će se građevne čestice za gradnju građevina u skladu s Planom. Pri razgraničavanju prostora (parcelaciji) granice se određuju u korist zaštite prostora te ne smiju ići na štetu javnog prostora i prometnica.

Članak 9.

(1) Izgrađenost, iskorištenost i gustoća izgrađenosti građevnih čestica na području obuhvata Plana određeni su slijedećim pokazateljima:

- koeficijent izgrađenosti, kig je odnos površine dobivene vertikalnom projekcijom svih građevina na građevnu česticu, Pzgr i ukupne površine građevne čestice, Pparc;

- koeficijent iskorištenosti, kis je odnos građevinske (bruto) površine zgrade (GBP) i površine građevne čestice, Pparc;

- građevinska (bruto) površina zgrade (GBP) je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade (Po, P, Kat) uključivo površine lođe, balkone i terase, određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge, obzide, parapete i ograde;

oznaka građevne čestice

površina građevne čestice

površina gradivog

dijela čestice

max koeficijent

izgrađenosti

max površina zemljišta pod

zgradama

max visina

građevine

građevinska (bruto)

površina zgrade

max koeficijent

iskorištenosti,

Pparc Pgradivog

kig = Pzgr /Pparc Pzgr V max

GBP = Pzgr x E1

kis = GBP/ Pparc

(m2 ) (m2 ) (m2 ) (m ) (m2 )

I - 1 3795,6 1947,0 0,5 1947,0 10 3795,6 1,0

I - 2 1713,5 924,3 0,5 924,3 10 1713,5 1,0

I - 3 2939,7 1858,2 0,6 1763,8 10 2939,7 1,0

I - 4 3507,1 2355,8 0,6 2104,3 10 3507,1 1,0

I - 5 3371,2 2194,3 0,6 2022,7 10 3371,2 1,0

I - 6 1030,0 423,4 0,4 423,4 10 1030,0 1,0

I - 7 1188,6 591,8 0,5 591,8 10 1188,6 1,0

I - 8 1170,8 602,2 0,5 602,2 10 1170,8 1,0

I - 9 707,1 225,5 0,3 225,5 10 636,4 0,9

I - 10 1649,5 624,5 0,4 624,5 10 1649,5 1,0

I - 11 1759,5 824,0 0,5 824,0 10 1759,5 1,0

I - 12 1878,9 791,4 0,4 791,4 10 1878,9 1,0

24711,5 13362,4 12844,9 24640,8

Članak 10.

(1) Planom je određeno da:

- najveći koeficijent izgrađenosti planiranih građevnih čestica određen je tablično i ovisno o parceli iznosi od 0,3 do 0,6;

- najveći koeficijent iskorištenosti planiranih građevnih čestica određen je tablično i ovisno o parceli iznosi od 0,9 do 1;

(2) U koeficijent izgrađenosti i koeficijent iskorištenosti građevne čestice uz građevinu osnovne namjene uračunavaju se i sve prateće i pomoćne građevine na predmetnoj građevnoj čestici.


ožujak 2010.

5

(3) Zelene površine ne mogu biti manje od 20% ukupne površine građevne čestice.

2.2. VELIČINA I POVRŠINA GRAĐEVINA (ukupna građevinska bruto površina zgrade, visina i broj etaža)

Članak 11.

(1) Grafičkim prikazima i tablično za obuhvat Plana definirani su:

- površina gradivog dijela čestice, - najveća površina zemljišta pod građevinama, - najveći koeficijent izgrađenosti pojedinih građevnih čestica, - najveća visina gradnje, - najveća građevinska bruto površina zgrade na građevnoj čestici, - najveći koeficijent iskorištenosti, - mjesto priključenja građevne čestice na javnu prometnu površinu i komunalnu

infrastrukturu.

(2) Sva gradnja se treba locirati unutar površine gradivog dijela čestice s time da ne smije prijeći maksimalni koeficijent izgrađenosti odnosno maksimalni koeficijent iskoristivosti.

Članak 12.

(1) Na svim građevnim česticama na kojima se Planom predviđa gradnja definirana je površina gradivog dijela čestice, odnosno površina unutar kojih se može razviti tlocrt građevine.

(2) Površina gradivog dijela čestice iz stavka 1 ovog članka određena je kartografskim prikazom na način da se osiguraju potrebni uvjeti za korištenje same građevine, kao i potrebni uvjeti za korištenje javnih površina i susjednih građevina.

Članak 13.

(1) U zoni obuhvata Plana dozvoljava se izgradnja građevina s najviše dvije nadzemne i jednom podzemnom etažom (Po+P+1).

(2) Visina građevina na području obuhvata Plana mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te usvojenom tehnologijom proizvodnog procesa i odobrenom investiciono - tehničkom dokumentacijom, ali ne viša od 10,0 m.

(3) Visina iz prethodnog stavka ovog članka određena je od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata.

(4) Iznimno visina objekta može biti i veća od 10,0 metara ukoliko je to uvjetovano tehnološkim zahtjevima radnog procesa koji se u njemu obavlja.

2.3. NAMJENA GRAĐEVINA

Članak 14.

(1) Na području obuhvata Plana predviđena je gradnja građevina gospodarskih djelatnosti. Djelatnosti koje se mogu obavljati unutar ovih građevina definirane su čl. 5. ove Odluke.

2.4. SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI

Članak 15.

(1) Kartografskim prilogom Plana broj 3. “Uvjeti gradnje” definirani su: površina gradivog dijela građevne čestice, minimalna udaljenost građevina od susjedne međe i međusobni razmak građevina.


ožujak 2010.

6

Članak 16.

(1) Granicom gradivog dijela čestice prikazana je površina unutar koje je moguće smjestiti građevinu, poštujući sve ostale elemente zadane ovom Odlukom.

Članak 17.

(1) Eventualni istaci na građevini (balkoni, stepeništa, strehe krovišta i sl.) smiju prelaziti rub gradivog dijela čestice iz prethodnog članka do maksimalno 1,5 m.

Članak 18.

(1) U okviru građevne čestice moguće je izgraditi jednu ili više građevina planirane osnovne namjene s potrebnim pomoćnim građevinama uz uvjet zadovoljenja maksimalne izgrađenosti građevne čestice i drugih uvjeta.

(2) Pomoćne građevine iz prethodnog stavka ovog članka moguće je izvesti kao dijelove osnovne građevine i odvojeno na građevnoj čestici.

2.5. OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 19.

(1) Oblikovanje građevina na području obuhvata Plana treba se zasnivati na principima moderne arhitekture, te primjenjujući načelo otvorenosti građevine prema javnim prostorima i uspostavljajući kvalitetan odnos građevine s javnim prostorima.

(2) U pogledu korištenja materijala za oblikovanje građevina, mogu se koristiti svi kvalitetni suvremeni materijali.

(3) Vrsta i nagib krovišta, te vrsta pokrova za građevine na području obuhvata Plana nisu ograničeni. Dozvoljava se izvedba jednostrešnih i dvostrešnih kosih krovova, ravnog krova, kupolastih, paraboličnih ili sličnih vitopernih krovova, terasa, sustava solarnih ćelija i sl.

2.6. UREĐENJE GRAĐEVNIH ČESTICA

Članak 20.

(1) Građevne čestice mogu se ograditi ogradom prema ulici i susjednim građevnim česticama, maksimalne visine 2,20 m.

(2) Na prostoru prema javnoj prometnoj površini ograda se izvodi s unutrašnje strane građevne čestice, a izvodi se i oblikuje od metalne konstrukcije na koju je postavljen žičani raster, ukoliko se izvodi kameno ili betonsko podnožje može miti max. visine 0,5 m.

(3) Iznimno, ograde mogu biti i više od 2,20 m, ali isključivo kada je to nužno radi zaštite građevine ili načina njenog korištenja (sigurnosni razlozi).

Članak 21.

(1) Teren oko građevine, terase i sl. treba izvesti na način da se uklapa u okruženje, te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina.

(2) Prilazne stepenice, terase u razini terena ili do max 60 cm iznad razine terena i sl. mogu se graditi i izvan gradivog dijela građevne čestice.

Članak 22.

(1) Neizgrađene dijelove građevnih čestica potrebno je na odgovarajući način urediti formiranjem pješačkih pristupa, te ozelenjavanjem slobodnih dijelova čestice.


ožujak 2010.

7

(2) Pri hortikulturnom uređenju čestica treba nastojati koristiti autohtone biljne vrste karakteristične za podneblje te prirodne materijale.

(3) Najmanje 20% površine građevnih čestica treba biti ozelenjeno, a treba nastojati da pješačke površine unutar građevne čestice budu opločene ili obrađene prirodnim materijalima.

Članak 23.

(1) Na građevnim česticama koje se nalaze uz državnu cestu D21 potrebno je duž međe prema cesti formirati ogradu zaštitnog visokog zelenila kao što je prikazano na Kartografskom prikazu br.3. Uvjeti gradnje.

3. Način opremanja zemljišta prometnom, uličnom, komunalnom i telekomunikacijskom infrastrukturnom mrežom

Članak 24.

(1) Ovim Planom predviđeno je područje obuhvata opremiti slijedećom prometnom, telekomunikacijskom i komunalnom infrastrukturom:

- prometne površine: - kolne prometnice, - javna parkirališta, - pješačke površine

- mreža telekomunikacija - komunalna infrastrukturna mreža:

- vodovodna mreža - fekalna kanalizacijska mreža - oborinska kanalizacijska mreža - elektroenergetska mreža - javna rasvjeta - plinska mreža.

(2) Trase i površine građevina i uređaja prometne, telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže prikazane su na kartografskom prilogu broj 2.A. u mjerilu 1:1.000.

(3) Detaljno određivanje trasa prometne, telekomunikacijske i komunalne infrastrukture, unutar koridora koji su određeni Planom, utvrđuje se aktima o građenju.

(4) Aktima o građenju može se odrediti gradnja prometne, telekomunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže i na drugim površinama od onih predviđenih stavkom 1. ovog članka, ukoliko se time ne narušavaju uvjeti korištenja površina.

Članak 25.

(1) Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina i uređaja prometne, telekomunikacijske i komunalne infrastrukture potrebno je pridržavati se važećih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih građevina i uređaja, te pribaviti suglasnost ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.

(2) Mjesto i način priključenja građevina na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu (vodovod, kanalizacija, elektroenergetska, plinska i telekomunikacijska mreža) omogućeno je duž regulacijskog pravca građevne čestice i obavlja se na način pripisan od nadležne komunalne organizacije.

(3) Konačno mjesto i način priključenja građevnih čestica na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu će se utvrditi prema projektima za izvođenje prometnih površina i komunalne infrastrukture, odnosno prema projektnoj dokumentaciji svake pojedine građevine.


ožujak 2010.

8

3.1. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA CESTOVNE I ULIČNE MREŽE

3.1.1. Cestovni promet

Članak 26.

(1) Trase i koridori prometnog sustava na području obuhvata Plana definirani su u poglavlju 2.3. "Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža" obrazloženja Plana te na kartografskom prikazu broj 2.A. u mjerilu 1:1.000.

Članak 27.

(1) Planom se predviđa gradnja nove prometnice, kojom se osigurava pristup do planiranih građevnih čestica.

(2) Parcelacionim će se elaboratom utvrditi prometni koridori, te se time osigurati priključak svih planiranih građevnih čestica na javni put.

(3) Prometni koridor s javnim parkiralištima i pripadajućim zelenilom predstavlja javni prostor te stoga čini jedinstvenu parcelu.

Članak 28.

(1) Planom su određeni karakteristični poprečni profili prometnica unutar područja obuhvata.

(2) Planom se definiraju tehnički elementi prometnica, dok se režim odvijanja prometa, horizontalna i vertikalna signalizacija određuju posebnim rješenjima i projektima, temeljenim na tehničkim elementima prometnica predloženim ovim Planom.

(3) Prometna mreža na području obuhvata razrađena je na razini idejnog urbanističkog rješenja, te su kod izrade izvedbene dokumentacije moguća manja odstupanja.

Članak 29.

(1) Na prometnom križanju mora se osigurati trokut preglednosti, što znači da nije dozvoljena sadnja srednjeg i visokog zelenila niti je dozvoljena bilo kakva gradnja na visini iznad 0,5 m od kolnika, a u zoni trokuta preglednosti.

(2) Duljine stranica trokuta preglednosti križanja iz stavke 1. ovog članka potrebno je proračunati u ovisnosti od maksimalno dozvoljene brzine na cesti višeg ranga.

Članak 30.

(1) Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.

Članak 31.

(1) U sjeverozapadnom dijelu, izvan obuhvata Plana nalazi se spoj Državne ceste D21 G. P. Kaštel (gr. R. Slovenije) – Buje – čvor Medaki (A9) – Bale – Pula (D400) i županijske ceste Ž 5098 Krmed – Svetvinčenat.

(2) Planom se predviđa priključenje novoplanirane ceste (ulaz u zonu) na način kako je prikazano u grafičkom prilogu 2.A. u mjerilu 1:1.000.

(3) Kod izdavanja lokacijska dozvola za građenje objekata i instalacija na javnoj cesti ili unutar zaštitnog pojasa javne ceste, prethodno se moraju zatražiti uvjeti Hrvatskih cesta d.o.o. kada se radi o državnim cestama i Županijske uprave za ceste ako se radi o županijskoj cesti.

(4) Zaštitni pojas u smislu stavka 3. ovoga članka mjeri se od vanjskog ruba zemljišnog pojasa tako da je u pravilu širok sa svake strane:

– državne ceste 25 m, – županijske 15 m.


ožujak 2010.

9

Članak 32.

(1) Prometnica u području obuhvata Plana omogućava odvijanje kolnog prometa, osigurava kolni pristup građevinama, te osigurava polaganje komunalne i druge infrastrukture u prometnim koridorima.

(2) Planirana prometnica je predviđena za dvosmjerni cestovni promet, sa širinom kolnika od 6,0 m, odnosno 2 x 3,0 m i s nogostupom minimalne širine 1,6 m, odnosno 2 x n x 0,8 m.

(3) U sklopu koridora prometnice iz stavka 1. ovog članka na nekim dijelovima predviđeno je uređenje zaštitnog zelenog pojasa u sklopu kojega mogu biti uređena javna parkirališna mjesta.

(4) Osnovni tehnički elementi pristupnih prometnica iz stavka 1. ovog članka (situacijski elementi trasa i križanja, uzdužni profili) prikazani su na kartografskom prikazu broj 2.A. u mjerilu 1:1.000.

Članak 33.

(1) Na državnoj cesti D 21 G. P. Kaštel (gr. R. Slovenije) – Buje – čvor Medaki (A9) – Bale – Pula (D400) i Ž 5098 Krmed – Svetvinčenat predviđeno je odvijanje javnog prigradskog i međugradskog prometa.

(2) Na prometnicama iz stavka 1. ovog članka, u skladu s posebnim uvjetima nadležne uprave za ceste, mogu se na odgovarajućim mjestima predvidjeti ugibališta sa stajalištima i nadstrešnicama za putnike.

3.1.2. Javna parkirališta i garaže

Članak 34.

(1) Uz planiranu prometnicu unutar zone, u skladu s kartografskim prikazom broj 2.A. u mjerilu 1:1.000 predviđena je gradnja javnih parkirališta.

(2) Parkirališna mjesta na javnim parkiralištima iz stavke 1. ovog članka izvesti će se dimenzija 2,5 x 5,0 m za jedno parkirališno mjesto.

(3) Na javnim parkiralištima iz stavke 1. ovog članka najmanje 5% od ukupnog broja parkirališnih mjesta mora biti osigurano i dimenzionirano za vozila osoba s teškoćama u kretanju.

(4) Kod projektiranja i gradnje parkirališta potrebno je predvidjeti njihovo ozelenjavanje u rasteru parkirališnih mjesta.

Članak 35.

(1) Na području obuhvata Plana predviđen je smještaj potrebnog broja parkirališnih mjesta za osobna vozila u skladu s normativima PPUO Bale te prema vrsti i namjeni prostora.

(2) Broj parkirališnih mjesta za osobna vozila za potrebe korištenja građevina određuju se prema sljedećoj tablici:

- uredski poslovni prostor 20 PM na 1.000 m2 korisne površine - industrijska (proizvodna i servisna) 0,45/ 1 zaposlenika - trgovine 1 PM na 10 m2 korisne površine - ugostiteljstvo 1 PM na 10 m2 korisne površine

(3) Smještaj potrebnog broja parkirališnih mjesta potrebno je predvidjeti na pripadajućoj građevnoj čestici.

(4) Mjesto za dostavu treba osigurati na građevnoj parceli, kako se zaustavljanjem dostavnog vozila ne bi ometalo normalno odvijanje prometa.


ožujak 2010.

10

Članak 36.

(1) Parkiranje teretnih vozila bruto mase više od 7,5 t dozvoljeno je jedino unutar građevnih čestica na području Plana.

Članak 37.

(1) Na području obuhvata Plana nije predviđena gradnja javnih garaža.

(2) U sklopu poslovnih građevina, odnosno u sklopu pratećih ili pomoćnih građevina na građevnim česticama dozvoljena je gradnja garaža za osobne automobile ili kamione.

3.1.3. Biciklističke staze

Članak 38.

(1) Uz prometnicu na području obuhvata Plana nije predviđena gradnja odvojenih biciklističkih staza.

(2) Prometovanje biciklima u prometnicama iz stavka 1. ovog članka može se, u skladu s režimom prometa i prometnom regulacijom, odvijati kolničkim trakama ili posebno označenom dijelovima pješačkih površina.

3.1.4. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 39.

(1) Ovim Planom planirano je uređenje pješačkih površina u skladu s kartografskim prikazom broj 2.A. u mjerilu 1:1.000.

(2) Minimalna širina pješačkih staza na području obuhvata Plana je 1,6 m.

(3) Javne pješačke površine iz stavka 1. ovog članka moraju biti uređene prema važećim standardima u smislu urbane opreme, oblikovanja i finalne obrade partera.

(4) Na javnim pješačkim površinama iz stavka 1. ovog članka moguće je postavljanje gradske urbane opreme, te kontejnera i posuda za sakupljanje korisnog otpada.

Članak 40.

(1) Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva, bez obzira na dob i vrstu poteškoća u kretanju.

(2) U projektiranju građevina i prometnica primjenjivati će se propisi, normativi i europska iskustva u svrhu smanjenja i eliminiranja postojećih i sprečavanja nastajanja novih urbanističko - arhitektonskih barijera.

(3) U raskrižjima i na drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s poteškoćama u kretanju moraju se ugraditi spušteni rubnjaci.

3.2. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE

Članak 41.

(1) Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja telekomunikacijskom mrežom na području obuhvata Plana definirani su u poglavlju 2.3. "Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža" obrazloženja Plana, te na kartografskom prikazu broj 2.A. u mjerilu 1:1.000.


ožujak 2010.

11

Članak 42.

(1) Za sve građevne čestice na području obuhvata Plana osigurati će se priključak na telekomunikacijsku mrežu.

(2) Planom se osiguravaju uvjeti za gradnju distributivne telefonske kanalizacije (DTK) za polaganje telekomunikacijskih kabela, radi optimalne pokrivenosti prostora i potrebnog broja priključaka na području obuhvata Plana.

(3) Dimenzije i broj cijevi za distributivnu telefonsku kanalizaciju, kao i lokacije TK zdenaca bit će dani kroz posebne uvjete u fazi ishođenja akta o građenju.

Članak 43.

(1) Omogućava se postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme na postojećim građevinama u skladu s posebnim uvjetima tijela i/ili osoba određenim posebnim propisima koji propisuju posebne uvjete prilikom ishođenja potrebnih dozvola za postavljanje, kao i izgradnju infrastrukture pokretnih komunikacija u skladu s odredbama Prostornog plana Istarske županije.

3.3. UVJETI GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE I VODOVA UNUTAR PROMETNIH I DRUGIH JAVNIH POVRŠINA

Članak 44.

(1) Uvjeti gradnje i opremanja komunalnom infrastrukturnom mrežom na području Plana (vodoopskrba, odvodnja oborinskih i otpadnih voda, elektroopskrba i javna rasvjeta, distributivna plinska mreža) definirani su u poglavlju 2.3. "Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža" obrazloženja plana, te na kartografskom prikazima broj 2.B. i 2.C. u mjerilu 1:1.000.

(2) Trase komunalne infrastrukturne mreže i lokacije uređaja komunalne infrastrukture iz stavka 1. ovog članka orijentacione su i mogu doživjeti manje promjene, te će se definitivno odrediti glavnim projektom u postupku ishođenja akata o građenju.

(3) Gradnja komunalne infrastrukturne mreže iz stavka 1. ovog članka u pravilu je predviđena u koridorima javnih prometnih površina, i to u pravilu u vidu podzemnih instalacija.

(4) Komunalna se infrastruktura može izvoditi i izvan koridora javnih prometnih površina, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura neometani pristup za slučaj popravaka ili zamjena.

(5) Iz infrastrukturnog se koridora izvode odvojci - priključci pojedinih građevina na pojedine komunalne instalacije, koji se realiziraju u skladu s uvjetima za priključenje lokalnih distributera.

(6) Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina, objekata i uređaja komunalne infrastrukture potrebno se pridržavati važećih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata i uređaja, te pribaviti suglasnost ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.

3.3.1. Distributivna plinska mreža

Članak 45.

(1) Uvjeti gradnje i opremanja infrastrukturnom mrežom za opskrbu plinom na području obuhvata Plana definirani su u obrazloženju Plana, poglavlje 2.3. "Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža", te na kartografskom prikazu broj 2.B. u mjerilu 1:1.000.

(2) Trase koje su određene ovim Planom mogu se mijenjati radi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Promjene ne mogu biti takve da narušavaju opću koncepciju predviđenu ovim Planom.


ožujak 2010.

12

(3) Prije početka radova na iskopu rova za srednje tlačni ili niskotlačni plinovod izvođač je dužan obavijestiti nadležne komunalne radne organizacije o početku radova, te od istih zatražiti provjeru trase postojećih instalacija.

(4) Izradom projektne dokumentacije odrediti će se točan položaj plinske mreže, kako situacijski tako i visinski te tlak u plinovodu na mjestu spoja.

(5) Profili cjevovoda kao i kućni priključci biti će definirani prilikom izrade projektne dokumentacije.

(6) Do izgradnje plinoopskrbne mreže, sukladno posebnim propisima dozvoljeno je na parcelama postavljanje spremnika za plin propan – butan.

3.3.2. Elektroenergetska mreža i javna rasvjeta

Članak 46.

(1) Uvjeti gradnje i opremanja mrežom elektroopskrbe i javne rasvjete na području obuhvata Plana definirani su u obrazloženju Plana, poglavlje 2.3. "Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža", te na kartografskom prikazu broj 2.B. u mjerilu 1:1.000.

Članak 47.

(1) Planom je planirano polaganje električne kabelske mreže 20 kV i 0,4 kV u javnim prometnim površinama.

(2) Planom gospodarske zone je predviđena gradnja nove samostojeće transformatorske stanice 10(20)/0,4 kV.

(3) Ukoliko se na području obuhvata Plana pojave sadržaji s većim energetskim potrebama broj, raspored i lokacije novih transformatorskih stanica, kao i instalirana snaga odrediti će se konačno prilikom traženja elektroenergetskih suglasnosti.

(4) Nove transformatorske stanice iz prethodnog stavka ovog članka u pravilu se grade kao samostojeće građevine i za njihovu gradnju formiraju se nove katastarske čestice s osiguranim pristupom s javne prometne površine. Za ove energetske građevine građevne dozvole će se ishoditi na temelju ovog Plana, bez njegovih dodatnih izmjena i dopuna. Smještaj novih transformatorskih stanica u sastavu većih građevina dozvoljava se samo iznimno, u skladu sa suglasnosti nadležnog distributera.

(5) Ukoliko je potrebno izgraditi dodatne transformatorske stanice 10(20) kV kabelska mreža vodi se u koridoru Planom predviđene 0.4 kV mreže.

Članak 48.

(1) Gradnja niskonaponske mreže i transformatorskih stanica iz prethodnog članka vezane su prvenstveno uz zadovoljavanje potreba kupaca, te će se lokacije i trase konačno odrediti u postupku ishođenja akata o građenju.

(2) Pri projektiranju i izvođenju elektroenergetskih građevina i uređaja treba se obavezno pridržavati svih tehničkih propisa i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih građevina, te pribaviti suglasnost ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.

Članak 49.

(1) Javnom rasvjetom odgovarajućeg standarda potrebno je kvalitetno rasvijetliti sve javno - prometne površine na području obuhvata Plana.

(2) Integralno rješenje javne rasvjete na području obuhvata Plana definirati će se zasebnim projektom javne rasvjete i na način propisan od strane nadležnog elektrodistributera.

(3) Prilikom određivanja rasporeda i širine koridora komunalne infrastrukture treba voditi računa i o širini temelja stupova javne rasvjete koja iznosi od 1 - 1,5 m, ovisno o visini stupova.


ožujak 2010.

13

(4) Javna rasvjeta napaja se iz zasebnog slobodnostojećeg ormarića pored TS 10(20)/0,4 kV u kojemu su smješteni mjerni uređaji i razvod javne rasvjete.

(5) Za potrebe napajanja javne rasvjete, u skladu s projektom iz stavke 2. ovog članka, potrebno je na odgovarajućem prostoru postaviti zasebne samostojeće ormariće.

3.3.3. Vodoopskrba

Članak 50.

(1) Uvjeti gradnje i opremanja infrastrukturnom vodoopskrbnom mrežom na području obuhvata Plana definirani su u obrazloženju Plana, poglavlje 2.3. "Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža", te na kartografskom prikazu 2.C. u mjerilu 1:1.000.

(2) Konačno dimenzioniranje cjevovoda i određivanje položaja priključaka odrediti će se aktima građenja uz potrebu zadovoljenja potrebne količine vode za potrebe poslovnih sadržaja (odvijanje tehnoloških procesa, sanitarne potrebe), kao i protupožarne potrebe.

Članak 51.

(1) Vodovodna mreža na području obuhvata Plana zbog uvjeta protupožarne zaštite mora imati minimalni profil od Ø 100 mm.

(2) Ako se predviđa gradnja vodovodne instalacije s obje strane ulice sekundarni cjevovod može biti i manjih dimenzija od Ø 100 mm.

(3) Vodovi vodovodne mreže u principu se polažu u zeleni pojas, a ukoliko to prostorne mogućnosti ne omogućavaju ispod pješačke staze.

(4) Dubina postavljanja cijevi vodovodne mreže mora biti veća od dubine smrzavanja.

(5) Trase vodoopskrbnih cjevovoda moraju se uskladiti s ostalim instalacijama komunalne infrastrukture (kanalizacija, plinovod, elektroenergetski i telekomunikacijski vodovi i dr.).

(6) Vodoopskrbni cjevovodi na križanjima cjevovodi moraju biti iznad fekalne i oborinske kanalizacije.

Članak 52.

(1) Prilikom gradnje vodoopskrbne mreže mora se predvidjeti vanjska hidrantska mreža u skladu s važećim zakonskim odredbama.

(2) Maksimalni razmak između dva hidranta iznosi 80 m, a treba osigurati pritisak od minimalno 0,25 MPa.

3.3.4. Odvodnja otpadnih voda

Članak 53.

(1) Na području obuhvata Plana planiran je razdjelni sustav odvodnje otpadnih voda.

(2) Uvjeti gradnje i opremanja infrastrukturnom kanalizacijskom mrežom na području obuhvata Plana definirani su u obrazloženju Plana, poglavlje 2.3. "Prometna, ulična, telekomunikacijska i komunalna infrastrukturna mreža", te na kartografskom prikazu broj 2.C. u mjerilu 1:1.000.

(3) Točne dionice određuju se glavnom/izvedbenom projektnom dokumentacijom te mogu odstupati od onih ucrtanih, ali na način da ne narušavaju osnovnu koncepciju predviđenu ovim Planom.

(4) Sve građevine moraju biti priključene na sustav odvodnje sanitarnih otpadnih voda. Uvjete priključenja pojedinih građevina i čestica na sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda propisuje nadležna komunalna organizacija.


ožujak 2010.

14

(5) Do gradnje kompletnog sustava odvodnje Bale, iste se mogu ispuštati u nepropusnu sabirnu jamu. Sabirna jama mora biti potpuno ukopana. Udaljenost sabirne jame od susjedne međe mora biti najmanje 3,00 m. Nakon dovršetka izgradnje cjelovitog sustava odvodnje, sve građevine i građevinske parcele moraju se priključiti na mrežu u roku 6 mjeseci.

(6) Prije upuštanja u sustav javne odvodnje potrebno je pročistiti vode s prometnih, manipulativnih, parkirališnih i drugih površina zagađenih naftnim derivatima preko odgovarajućih odjeljivača za ulja, masti i tekuća goriva. Također je potrebno pročistiti ostale otpadne vode preko odgovarajućih uređaja ovisno o sastavu sukladno važećim propisima.

(7) Na svim horizontalnim i vertikalnim lomovima nivelete te na ravnim dionicama ovisno o profilu projektirati i izvesti reviziona okna.

(8) Dubina postavljanja cijevi kanalizacijske mreže mora biti veća od dubine smrzavanja, te po niveleti ispod instalacije vodovoda.

(9) Dimenzioniranje taložnica ili separatora masti i ulja izvršiti će se u sklopu glavnog projekta, a na temelju egzaktnih tehničkih pokazatelja (razvijena bruto površina, tehnološko rješenje i drugo).

(10) Bez prethodnog pročišćavanja dozvoljeno je u recipijent (odnosno raspršeno po terenu) ispustiti vode s čistih površina (krovovi, travnjaci, pješačke površine i slično).

4. Uvjeti uređenja posebno vrijednih i osjetljivih cjelina i građevina

Članak 54.

(1) U području obuhvata Plana nema evidentiranih prirodnih niti kulturnih vrijednosti.

(2) Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija na području obuhvata Plana osigurat će se propisane mjere zaštite okoliša, te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada na susjednim građevnim česticama, odnosno prostoru dosega negativnih utjecaja.

5. Uvjeti i način gradnje

Članak 55.

(1) Uvjeti i način gradnje na području Plana određeni su u poglavljima 2.2.4. "Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina i planiranih građevina" i 2.4.1. "Uvjeti i način gradnje" obrazloženja Plana te na kartografskom prikazu broj 3. u mjerilu 1:1.000.

(2) Uvjetima iz stavke 1. ovog članka tablično i grafički su određeni:

- namjena građevina, - prostorni pokazatelji za način korištenja i uređenja površina i građevina:

- koeficijent izgrađenosti, kig (odnos površine dobivene vertikalnom projekcijom svih građevina na građevnu česticu i ukupne površine građevne čestice, Pparc)

- gustoća izgrađenosti zone, Gig (odnos zbroja pojedinačnih koeficijenata izgrađenosti, kig i zbroja građevnih čestica)

- koeficijent iskorištenosti, kis (odnos građevinske bruto površine građevine (GBP) i površine građevne čestice, Pparc)

- koeficijent iskorištenosti zone, Kis (odnos zbroja pojedinih koeficijenata iskorištenosti, kis i zbroja građevnih čestica)

- visina građevine u metrima, V - prostorni pokazatelji za uvjete gradnje:

- granice građevnih čestica - regulacijski pravci - granice građevnog dijela čestice za osnovnu i ostale građevine


ožujak 2010.

15

- građevni pravac - udaljenost građevnog pravca od granice građevne čestice - uređenje građevne čestice (ograde, potporni zidovi, zelenilo)

- način i mjesto priključenja na javnu prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu.

6. Mjere zaštite prirodnih, kulturno - povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 56.

(1) Na području obuhvata Plana nema zaštićenih dijelova prirode niti u jednoj kategoriji zaštite koju predviđaju važeći zakonski propisi.

Članak 57.

(1) Ukoliko se prilikom izvođenja građevinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla na području obuhvata Plana naiđe na nalazište ili nalaze arheološkog značenja, prema članku 45. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99), osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležno tijelo kako bi se poduzele odgovarajuće mjere osiguranja, zaštite nalazišta i nalaza te radi utvrđivanja daljnjeg postupka.

7. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

Članak 58.

(1) Na području obuhvata Plana ne smiju se graditi građevine koje bi svojim postojanjem, načinom gradnje ili uporabom, posredno ili neposredno, ugrožavale život, zdravlje i rad ljudi, odnosno ugrožavale vrijednosti čovjekovog okoliša iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim zakonima i propisima zaštite okoliša.

(2) Unutar područja obuhvata Plana, odnosno u njegovoj neposrednoj blizini, ne može se uređivati ili koristiti zemljište na način koji bi mogao izazvati posljedice u smislu stavka 1. ovoga članka.

Članak 59.

(1) Prigodom planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija osigurat će se propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, smrada, onečišćavanja zraka, zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.), te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i rada na susjednim građevnim česticama, odnosno prostoru dosega negativnih utjecaja.

(2) Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša i njegovih ugroženih dijelova (zaštita zraka, voda i tla kao i zaštitu od buke i vibracija) potrebno je provoditi u skladu s važećim zakonima, odlukama i propisima.

(3) Potrebno je sustavno kontrolirati sve poslovne i gospodarske pogone u pogledu onečišćenja zraka, vode i produkcije otpada u skladu s minimalnim dozvoljenim standardima.

Članak 60.

(1) Na području obuhvata Plana dozvoljena razina vanjske buke treba biti u skladu sa važećom zakonskom regulativom.

Članak 61.

(1) Otpadne vode moraju se ispuštati u kanalizacijski sustav ili u u nepropusnu sabirnu jamu do izgradnje kompletnog sustava odvodnje Bale.


ožujak 2010.

16

(2) Otpadne vode koje ne odgovaraju propisima o sastavu i kvaliteti voda, prije upuštanja u javni odvodni sustav moraju se pročistiti predtretmanom do tog stupnja da ne budu štetne po odvodni sustav u koji se upuštaju.

Članak 62.

(1) Komunalni otpad potrebno je prikupljati u skladu s Odlukom o komunalnom redu.

(2) Na području obuhvata Plana predviđa se odvojeno prikupljanje korisnog dijela komunalnog otpada postavom tipiziranih spremnika postavljenih unutar pojedinih građevnih čestica na kojima nastaju veće količine potencijalno iskoristivih vrsta otpada (papir, staklo, PET ambalaža, metalni ambalažni otpad i sl.).

(3) Za postavljanje kontejnera iz prethodne stavke ovog članka potrebno je osigurati odgovarajući prostor kojim se neće ometati kolni i pješački promet, te koji će po mogućnosti biti ograđen tamponom zelenila, ogradom ili sl.

Članak 63.

(1) Zbrinjavanje neopasnog tehnološkog otpada zakonom je ustrojeno na razini Županije pa je zbog toga i deponiranje istog potrebno cjelovito riješiti na razini Istarske županije.

(2) Do realizacije trajnog odlagališta neopasnog tehnološkog otpada iz stavka 1. ovog članka svi poslovni i gospodarski pogoni moraju osigurati prostor za obradu ili privremeno skladištenje vlastitog tehnološkog otpada, koji mora biti osiguran od utjecaja atmosferilija i bez mogućnosti utjecaja njega samog na podzemne i površinske vode.

(3) Postojeći i novootvoreni prostori za privremeno skladištenje neopasnog tehnološkog otpada iz stavka 2. ovog članka moraju biti jasno obilježeni, a korisnici moraju voditi evidenciju o vrstama i količinama privremeno uskladištenog otpada.

Članak 64.

(1) Procjenu utjecaja na okoliš potrebno je izraditi za građevine i zahvate u prostoru koji su određeni važećom zakonskom regulativom.

Članak 65.

(1) Prilikom svih intervencija u prostoru, te izrade projektne dokumentacije na temelju Plana obavezno je koristiti odredbe za vatrogasne pristupe i tehničke normative za hidrantsku mrežu za gašenje požara koji se primjenjuje temeljem važećih zakona i propisa.

8. Mjere provedbe Plana

Članak 66.

(1) Sve lokacijske i građevinske dozvole, te gradnja građevina i uređaja, parcelacija i uređivanje zemljišta, kao i obavljanje drugih radnji iznad, ispod ili na površini zemlje na području obuhvata moraju biti u skladu s ovim Planom.

(2) U slučaju da se donesu posebni propisi, stroži od normi iz ove Odluke, kod izdavanja građevnih dozvola primijenit će se strože norme.

(3) Za izgradnju građevina i za izvođenje radova koji mogu imati utjecaja na vodni režim obavezno je ishoditi vodopravne uvjete i vodopravnu suglasnost prema odredbama važećeg Zakona o vodama.


ožujak 2010.

II. GRAFIČKI DIO


ožujak 2010.

III OBVEZNI PRILOZI


ožujak 2010

23

A OBRAZLOŽENJE PLANA


ožujak 2010

24

1. POLAZIŠTA

Područje obuhvata Detaljnog plana uređenja gospodarske zone Monkaštel (u daljnjem tekstu Plan) definirano je sukladno Prostornom planu Općine Bale (Službeni glasnik Općine Bale 07/06).

Izrada ovog Plana predviđena je i Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Bale (Službeni glasnik Općine Bale 13/05).

Za izradu Plana Općina Bale je osigurala Posebnu geodetsku podlogu u mjerilu 1:1000.

Opis granice obuhvata

Područje obuhvata Plana utvrđeno je Prostornim planom uređenja općine Bale kao zona male privrede i obrtništva Bale-Krmed, pretežito industrijske namjene (I). Nalazi se na križanju državne ceste D 21 i županijske ceste Ž5098.

Planom su obuhvaćene parcele: K.č. 3530/4 1883/1 1883/2 1884/1 1884/2 1884/3 1884/4– privatno vlasništvo 1884/5– privatno vlasništvo 1885/1 – privatno vlasništvo 1885/2– privatno vlasništvo 3558/7-put 6599- put

Sve čestice nalaze se u k.o. Bale.

Površina obuhvata Plana iznosi 3,14 ha.

1.1. ZNAČAJ, OSJETLJIVOST I POSEBNOSTI PODRUČJA U OBUHVATU PLANA

Prometno – geografski položaj

Općina Bale nalazi se u jugozapadnom dijelu Istarske županije, južno od Grada Rovinja sa čijim područjem i graniči. S Gradom Rovinjem, Bale su državnom cestom D 21.

Područje obuhvata Plana nalazi se u sjeverno od naselja na spoju državne ceste D21 i županijske ceste Ž5098 te je na taj način dobro povezano sa širim područjem.

Topografski smještaj

Općina Bale nalazi se u jugozapadnom dijelu Istarske županije (45 0 02' 27“ N g.š. i 13 0 47' 32“ E g.d.) Na području općine prisutne su dvije glavne vrste reljefa: blago nagnuta linija priobalja i ravnice i brežuljkasti predjeli zaleđa.

Područje obuhvata Plana smješteno je u na pretežno ravnom području na koti 147,5-150,5 m.n.v. Istočno od zone obuhvata teren se lagano uspinje.

Klimatske osobine područja

Bale se nalaze u području povoljnih klimatskih prilika. Po Kopenu, čitav Jadran spada u umjereno toplu kišnu klimu


ožujak 2010

25

Za meteorološku postaju Pula izrađena je Studija na bazi 30-godišnjeg niza podataka od 1961 – 1990. g. Studiju je izradio Sektor za meteorološka istraživanja Državnog hidrometeorološkog zavoda, Zagreb, listopada 1994 godine.

Području Plana bliža je meteorološka postaja Rovinj, te se koriste i podaci za razdoblje 1947 – 1970. sa te postaje.

Temperatura

Srednja godišnja temperatura iznosi 13,7 0 C. Najhladniji je mjesec siječanj (5,3 0 C), dok je najtopliji srpanj (23,2 0 C). Proljeće je u pravilu hladnije od jeseni, što je rezultat sporijeg hlađenja morske vode od hlađenja tla nakon razdoblja zagrijavanja tijekom ljeta.

U promatranom razdoblju najniža zabilježena temperatura bila je -90 C u siječnju 1979. g, a najviša zabilježena temperatura bila je u srpnju 1972. 1990. g. sa 350 C. Na postaji Rovinj najniža prosječna temperatura iznosila je + 4,90 C za siječanj, a najviša prosječna temperatura za srpanj 22,70 C (1950 – 1974). Maksimalna zabilježena temperatura izmjerena je u kolovozu (35,20 C).

Slika 1. Prikaz oborinskih prilika u RH, tijekom 2004. (Državni hidrometeorološki zavod)

Padaline

Srednja godišnja količina padalina iznosi 848 mm (za Rovinj 879 mm).

Najviše padalina ima u jesen, a najmanje ljeti. U različitim godinama količina padalina varira (od 616 – 1189 mm). Najviše kiše pada u studenom. U rujnu može pasti do 81 mm, a u lipnju 54 mm do 71 mm u kolovozu, Srpanj je u prosjeku najsuši.

Jugozapadni dio Istre svrstan je u područja čiji godišnji broj dana s padalinama >1 iznosi 60 – 80.

Snijeg pada rijetko, a ako i padne na tlu se zadržava kratko. Gotovo cijela Istra spada u područja čiji srednji broj dana u godini sa snježnim pokrivačem >-1 cm iznosi 1 – 10 dana.

Srednja godišnja relativna vlažnost zraka iznosi 72%. Za Rovinj u jesen relativna vlažnost iznosi 80% što ga čini jednim od najvlažnijih područja na Jadranu.

Pojava mraza na ovom području relativno je česta. Rani mrazevi mogu se pojaviti već u listopadu, a kasni se mogu pojaviti u travnju.

Naoblaka je najveća u studenom i prosincu (oko 60%), a najmanja ljeti (20 – 30%). U ostalom dijelu godine varira između 40 – 50%.


ožujak 2010

26

Vjetrovi

Pojava vjetra podliježe sezonskim i dnevnim promjenama. Na promatranom području noću je dominantan sjeveroistočnjak – bura, koji je razmjerno suh i hladan (padajući) vjetar koji puše s kopna na obalu. Danju na ovom prostoru nema dominantnog vjetra već se smjenjuju: jugo, jugozapadnjak te zapadni i istočni vjetar.

Jugo i bura su najčešći tijekom jeseni i zime. Ljeti prevladava dnevni maestral, a po noći, kada se kopno hladi i zrak struji s kopna prema moru puše burin – levant.

Za rovinjsko područje učestalost tišine u prosjeku iznosi 38% - uglavnom u jesen i zimi (u siječnju do 41%), a najmanje u proljeće (32% u svibnju).

Geološka obilježja

Prostor Općine Bale pripada jursko-kredno-paleogenskoj ploči ili ravnjaku južne i zapadne Istre, tzv. „crvene Istre“. Karbonatne stijene koje izgrađuju Istru u tom dijelu datiraju od srednje jure (gornji doger) do eocena.

Tektonski je Istra podijeljena u dvije jedinice. Prvoj pripada područje jugozapadne Istre, a drugoj prostor sjeveroistočne Istre.

Obuhvat Plana pripada prvoj, tektonski mirnijoj jedinici, koju odlikuje superpozicijski slijed naslaga i odsustvo intenzivnijih tektonskih pokreta. Rezultat toga je da su vapnenci nastali u jugozapadnom, tektonski mirnijem području, manje izlomljeni nego u drugim dijelovima, što ima praktično značenje.

Prema OGK, znatnije pojave rasjeda zabilježene su na liniji Bale – Krmed, između Bala i Golaša, istočno od Bala te između Bala i Gajane u Gradu Vodnjanu. Na cijelom području južne JZ Istre naglašena je radijalna tektonika koju karakteriziraju normalni vertikalni i subvertikalni rasjedi s malom količinom skoka. Kao rezultat toga javljaju se relativno neporemećeni tektonski blokovi omeđeni jačim rasjedima. Duž rasjeda i pukotinskih sustava dolazi do znatnijeg okršavanja (karstifikacije) stijenske mase u odnosu na blokove, čime se stvaraju predisponirani pravci za tokove podzemnih voda.

Područje se nalazi unutar VII zone seizmičnosti MCS.

Reljefna obilježja

Područje obuhvata Plana može se smatrati ravnim terenom s blagom tendencijom uzdizanja prema istočnom rubu.

Pedologija

Pedosfera Istre sastoji se pretežno od tankog pokrivača rahlog tla manje ili više prošaranog skeletom. Obuhvat se nalazi u zapadnom dijelu Istre koja pripada „crvenoj Istri“. Tu prevladavaju crvenice – tipične, antropogenizirane i lesivirane, srednje duboke i duboke, smeđe na vapnencu (na brežuljkastom dijelu).

Mehanički sastav crvenice ukazuje na visoku zastupljenost glinene frakcije (49%) što je prema Škoriću svrstava u III grupu, 13. klasa – teška glina.

Hidrografske značajke

Područje obuhvata smješteno je na području Istre koje je na bazi hidrogeoloških karakteristika stijena svrstano u područje izgrađeno od karbonatnih naslaga. To je tipični krški vodonosnik s ujednačenim karakteristikama. Prostiranje različitih litostratigrafskih članova je najvećim dijelom S-J, što je uglavnom generalni smjer kretanja podzemne vode.

Cijelo područje Općine spada u sliv južne Istre, a nalazi se izvan zona sanitarne zaštite prema Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta voda za piće u Istarskoj županiji. Stalnih ili povremenih površinskih vodotoka na ovom području nema.


ožujak 2010

27

Vegetacija

Na području obuhvata Plana susrećemo tragove autohtone vegetacije. Tu se javljaju i predstavnici korovnih i ruderarnih zajednica.

Na parceli 1884/4 nalazi se nekoliko stabala mladih maslina. Nema drugih značajnijih skupina stablašica ili druge vegetacije.

1.1.1. OBILJEŽJA IZGRAĐENE STRUKTURE I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Unutar obuhvata plana izgrađen je samo poslovni objekt na parceli 1884/5 koja je zajedno s parcelom 1884/4 ograđena ogradom te čine jedu prostornu cjelinu. Do predmetne parcele vodi zemljani put.

Poslovni objekt je novogradnja bez ambijentalne vrijednosti, ali se svojim sadržajem uklapa u planiranu namjenu zone te ga je u skladu s ovim Planom moguće zadržati i uklopiti.

Na prostoru obuhvata Plana od ambijentalnih vrijednosti ističu se dijelovi suhozida koje treba poštovati pri formiranju novih parcela i uređenju prostora.

1.1.2. PROMETNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA OPREMLJENOST

1.1.2.1. Prometna opremljenost

Zona se nalazi uz razvrstane prometnice:

D 21 G. P. Kaštel (gr. R. Slovenije) – Buje – čvor Medaki (A9) – Bale – Pula (D400)

Ž 5098 D 21 - Krmed - Svetvinčenat (Ž 5190)

Takav smještaj omogućava dobru povezanost s općinskim središtem, ali i širom regijom zbog blizine Istarskog ipsilona.

Osim navedenih prometnica županijskog ranga na području obuhvata Plana nalazi se još samo zemljani prilazni put do parcele 1884/5.

1.1.2.2. Telekomunikacije

Na području obuhvata plana nema izgrađene telekomunikacijske mreže.

1.1.2.3. Energetski sustavi

Elektroopskrba

Na području obuhvata Plana, u njegovom sjeveroistočnom dijelu, nalazi se dalekovod 110 kV Plomin-Šijana-Sv.Vinčent.

Zaštitni koridor ovog dalekovoda prema uvjetima HEP-Operator prijenosnog sustava d.o.o. iznosi 20 metara.

Predmetni dalekovod neće biti moguće izmjestiti ili kablirati za potrebe zone te je potrebno iznaći optimalni rješenje za njegovo uklapanje u prostor.

Plinoopskrba

Na području Općine Bale, pa tako ni na području obuhvata Plana nema izgrađenih objekata plinoopskrbe.


ožujak 2010

28

Prostornim planom Istarske županije, te prostornim planom uređenja općine Bale predviđena je trasa distributivnog magistralnog plinovoda Pula – Umag od prihvatnog terminala pored Vodnjana (Guran) do Umaga, koji manjim dijelom prolazi zapadno od središta Bala, ali i zone obuhvata Plana. Predviđeni tlak magistralnog plinovoda je 25 – 50 bara.

Planirani su i lokalni plinovodi koji uglavnom prolaze trasom paralelno sa cestovnim pravcima (u koridoru ceste), a koji će se opskrbljivati iz glavnih mjerno-regulacijskih stanica i služiti će za opskrbu manjih mjesta prirodnim plinom. Tlak u ovim plinovodima biti će 3-6 bara.

1.1.2.4. Vodnogospodarski sustavi

Vodoopskrba

Vodoopskrbnim sustavom na području Općine upravlja „Istarski vodovod“ Buzet.

Središnji dio Općine snabdijeva se iz sustava Sv. Ivan i to preko magistralnih opskrbnih cjevovoda VS. Višnjan – VS. Bale (Pižanovac, Golaš) te naselje Bale preko VS. Bale. Lokalni sustav vodoopskrbe u potpunosti je gravitacijski i osim vodosprema, na sustavu nema ostalih vodoopskrbnih građevina (crpnih stanica, prekidnih komora ili uređaja za kondicioniranje vode).

Vodosprema volumen m 3 kota terena m.n.m.

VS BALE 200 170

Odvodnja otpadnih voda

Na području Općine Bale, pa tako ni na području obuhvata ne postoji kanalizacijska mreža.

Za izgradnju sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda naselja Bale izrađeno je idejno rješenje prema kojem je ishođena lokacijska dozvola te idejni projekt za izgradnju sustava po fazama prema kojem je ishođena načelna dozvola. Navedeni projekti izrađeni su sukladno usvojenoj koncepciji odvodnje naselja Bale prema elaboratu „Organizacija, izgradnja i održavanje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda za mala naselja u obuhvatu vodozaštitnih područja u Istarskoj županiji“ izrađenom 2004. godine po TehnoprojektHidro d.o.o.

Za područje obuhvata Plana potrebno je predvidjeti rješenje sustava odvodnje otpadnih voda koje će se nadovezati na gore navedeni sustav.

1.1.2.5. Zbrinjavanje otpada

Zbrinjavanje otpada obavlja trgovačko društvo koje prikuplja otpad na cijelom području bivše SO Rovinj.

1.1.3. OBVEZE IZ PLANOVA ŠIREG PODRUČJA

Prostorni plan uređenja općine Bale u točki 2.3.1. Zona male privrede i obrtništva Bale-Krmed i poslovna zona Bale definira smjernice za izgradnju unutar ove zone na slijedeći način:

Unutar ove zone mogu se obavljati slijedeće djelatnosti:

trgovina na veliko i malo građevnim materijalima, trgovina na veliko i malo poljoprivrednim strojevima, alatima i materijalom, trgovina na veliko i malo robom široke potrošnje, trgovina na veliko i malo aparatima za domaćinstvo i kućne radove, automehaničarske, autolimarske, vulkanizerske servisne radionice, skladištenje i prodaja naftnih derivata i usluge putnicima i vozilima, proizvodnja namještaja, parketa i obloga, proizvodnja gipsanih građevnih elemenata, proizvodnja drvene, metalne i plastične stolarije i ugradbenih elemenata,


ožujak 2010

29

manji pogoni za pakiranje prehrambenih artikala (šećer, brašno, začini i sl.), proizvodnja i flaširanje alkoholnih i bezalkoholnih pića, proizvodnja maslinovog ulja i ostalih proizvoda od maslina, primarna prerada i pakiranje svježeg voća i povrća, primarna prerada i pakiranje morskih organizama, kao i ugostiteljska djelatnost koja ne uključuje usluge smještaja.

Veličina građevnih parcela

Kod industrijskih (servisno - proizvodnih i prerađivačkih građevina), te uslužnih i većih građevina za trgovinu na veliko i malo (trgovačkih centara), veličina građevne parcele iznosi minimalno 500 m2, a maksimalno 30 000 m2.

Izgrađenost građevinskih parcela

Kod industrijskih (servisno - proizvodnih i prerađivačkih građevina), te uslužnih i građevina i većih građevina za trgovinu na veliko i malo (trgovačkih centara), kig se može kretati između 0,15 i 0,75.

Koeficijent iskorištenosti parcele (k-is), u svim slučajevima, određuje se kao trostruki iznos utvrđenog kig-a, ali ne može iznositi više od 1,0.

Visina i broj etaža građevina

U zoni male privrede i obrtništva Bale-Krmed dozvoljava izgradnja građevina koje mogu biti i više od 10,0 m, ukoliko tehnološki uvjeti rada uvjetuju veću visinu građevine, što se utvrđuje detaljnim planom uređenja.

U predmetnoj zoni dozvoljava se izgradnja građevina s najviše dvije nadzemne i jednom podzemnom etažom.

Vrsta krova, nagib i vrsta pokrova

U zoni male privrede i obrtništva Bale-Krmed se, pored izvedbe građevina s dvostrešnim kosim krovovima, dozvoljava izvedba ravnog krova, kupolastih, paraboličnih ili sličnih vitopernih krovova, terasa, sustava solarnih ćelija i sl.

1.1.4. OCJENE MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA UREĐENJA PROSTORA

Na prostoru obuhvata Plana izgrađena je samo jedna parcela (k.č. 1884/5) na kojoj se nalazi objekt proizvodne namjene koji odgovara planiranoj namjeni prostora te manji pomoćni objekt.

Sjevernim dijelom Plana prolazi 110 kV dalekovod koji sa svojim zaštitnim koridorom od 20 metara predstavlja najveće ograničenje u prostornoj organizaciji ove zone. Potrebno ga je uklopiti na način da što manje utječe na organizaciju prostora i da se što veći dio zone uklopi u gradivi dio.

Potrebno je priključak zone na postojeće prometnice izvesti tako da zadovolji sve važeće zakone i propise vezane uz dimenzioniranje cesta, njihovih priključaka i sigurnost prometa.


ožujak 2010

30

2. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

2.0. PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA POVRŠINA I ZEMLJIŠTA

Ovaj Plan izrađen je u skladu sa odredbama PPUO-a Bale. Oblik i veličina građevnih i ostalih parcela nastali su temeljem vlasničkih odnosa, zahtjeva i naputaka pojedinih naručitelja, planirane namjene parcele te stručnih zahtjeva i uvjeta za uređenje.

Osnova urbanističkog rješenja ovog Plana temelji se na potrebi gradnje novih poslovnih sadržaja, na parcelama različite veličine kako bi se mogao omogućiti smještaj različitih sadržaja prema posebnim poduzetničkim programima.

2.1. DETALJNA NAMJENA POVRŠINA

Prema Detaljnoj namjeni površina (list 1) ukupna površina obuhvata iznosi 3,14 ha. Površine unutar obuhvata prema namjeni dijele se na:

GOSPODARSKA NAMJENA – PROIZVODNA-PRETEŽITO INDUSTRIJSKA I

Unutar obuhvata Plana predviđa se izgradnja sadržaja gospodarske namjene i to proizvodne pretežito industrijske.

Kao izdvojena zona male privrede i obrtništva namijenjena je prvenstveno smještaju sadržaja koji svojom veličinom, načinom rada i tehnologijom nisu prikladni za smještaj unutar zone naselja. To su manji pogoni za obradu drva, kamena i izradu metalnih proizvoda, automehaničarske, autolimarske, vulkanizerske servisne radionice, te skladišni objekti i prateći trgovački sadržaji.

Kao prateći sadržaj zone mogu se smjestiti manji ugostiteljski objekti bez smještajnih kapaciteta, prvenstveno u sklopu poslovnog objekta neke druge gospodarske namjene proizvodne ili poslovne).

POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA IS

Površine infrastrukturnih sustava su površine na kojima se mogu graditi komunalne građevine, uređaji i građevine infrastrukture na posebnim prostorima i građevnim česticama te linijske i površinske građevine za promet. Unutar prostora Plana definirane su ili rezervirane površine, koridori i lokacije za površine prometnih i ostalih infrastrukturnih sustava.

Na površinama predviđenima za gradnju građevina infrastrukture na posebnim prostorima mogu se graditi komunalne i infrastrukturne građevine i uređaji svih vrsta. Na površinama predviđenima za linijske, površinske i druge infrastrukturne građevine prometa mogu se graditi i uređivati: ulična mreža, parkirališta, pješačke zone, putovi i sl.


ožujak 2010

31

2.2.1. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU, NAČIN KORIŠTENJA I UREĐENJA POVRŠINA I PLANIRANIH GRAĐEVINA

BILANS POVRŠINA OSTVARENIH PLANOM

r.br. oznaka namjena Površina (m2) %

1 I gospodarska namjena 24.711,2 78,7

2 IS infrastrukturni sustavi i mreže 6.688,7 21,3

ukupno: 31.399,9 100

Način gradnje na području obuhvaćenom planom određen je slijedećim pokazateljima : - oznaka građevne čestice

- površina građevne čestice Pparc

- najveća površina zemljišta pod zgradama Pzgr

- najveći koeficijent izgrađenosti kig = Pzgr / Pparc

- najveća visina građevine V

- građevinska (bruto) površina zgrade GBP = Pzgr x E

- najveći koeficijent iskorištenosti kis=GBP / Pparc

PREGLED OSTVARENIH KVANTIFIKACIJSKIH POKAZATELJA

oznaka građevne čestice

površina građevne čestice

površina gradivog

dijela čestice

max koeficijent

izgrađenosti

max površina zemljišta pod

zgradama

max visina

građevine

građevinska (bruto)

površina zgrade

max koeficijent

iskorištenosti,

Pparc Pgradivog

kig = Pzgr /Pparc Pzgr V max GBP = Pzgr x E

kis = GBP/ Pparc

(m2 ) (m2 ) (m2 ) (m ) (m2 )

I - 1 3795,6 1947,0 0,5 1947,0 10 3795,6 1,0

I - 2 1713,5 924,3 0,5 924,3 10 1713,5 1,0

I - 3 2939,7 1858,2 0,6 1763,8 10 2939,7 1,0

I - 4 3507,1 2355,8 0,6 2104,3 10 3507,1 1,0

I - 5 3371,2 2194,3 0,6 2022,7 10 3371,2 1,0

I - 6 1030,0 423,4 0,4 423,4 10 1030,0 1,0

I - 7 1188,6 591,8 0,5 591,8 10 1188,6 1,0

I - 8 1170,8 602,2 0,5 602,2 10 1170,8 1,0

I - 9 707,1 225,5 0,3 225,5 10 636,4 0,9

I - 10 1649,5 624,5 0,4 624,5 10 1649,5 1,0

I - 11 1759,5 824,0 0,5 824,0 10 1759,5 1,0

I - 12 1878,9 791,4 0,4 791,4 10 1878,9 1,0

24711,5 13362,4 12844,9 24640,8


ožujak 2010

32

PROSTORNI POKAZATELJI ZA NAČIN KORIŠTENJA I UREĐENJA POVRŠINA

Način korištenja i uređenja površina na području obuhvata Plana određen je slijedećim pokazateljima:

Gustoća izgrađenosti zone, Gig

je odnos zbroja pojedinačnih koeficijenata izgrađenosti, kig i zbroja građevnih čestica

G ig = čestica gr. zbroj

k ig =

12

5,8 = 0,5

Koeficijent iskorištenosti zone, Kis

je odnos zbroja pojedinih koeficijenata iskorištenosti, kis, i zbroja građevnih čestica

K is = čestica gr. zbroj

k is =

12

11,9 = 0,99

Visina građevine u metrima, V

određuje najvišu visinu građevine do vijenca odnosno sljemena krova, računajući od najniže kote zaravnjenog okolnog zemljišta

V max = 10,0 m

2.3. PROMETNA, ULIČNA, TELEKOMUNIKACIJSKA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

Svi infrastrukturni zahvati na području obuhvata Plana moraju se obavljati tako da se prethodnim istraživanjima osigura ispravnost zahvata i onemogući narušavanje kakvoće tla bilo kakvim oštećenjima ili onečišćenjima.

2.3.1. Cestovni promet

Izgradnja i uređenje postojećih i planiranih prometnica raditi će se u suglasju s pravilima sigurnosti u prometu, pravilima tehničke struke, te obvezatno na temelju odgovarajuće tehničke dokumentacije. Ovim Planom određene su građevne parcele za ulice unutar kojih su obuhvaćene sve površine unutar koridora prometnica, javna parkirališta i pješačke površine. Sve te površine prikazane su na grafičkom listu 1:1.000, Detaljna namjena površina i na grafičkom listu 2.A. Promet i telekomunikacije u mjerilu 1:1.000.

Na području Plana planirana je izgradnja ulice koja se pruža kružno zonom obuhvata. Izgradnja je planirana sa širinom kolnika 6,0 m i uređenim nogostupom te zelenim pojasom s parkirališnim mjestima u sjevernom dijelu obuhvata plana.

Prometni koridor s javnim parkiralištima, pješačkim stazama i pripadajućim zelenilom predstavlja javni prostor, te stoga čini jedinstvenu parcelu. Obzirom da je prometna mreža razrađena na razini idejnog rješenja, kod izrade izvedbene dokumentacije moguća su manja odstupanja.

Za popločenje pješačkih površina se može koristiti kamen, prefabricirani betonski elementi u boji, ali nikako ne šuplji elementi. Završna hodna ploha mora biti tako obrađena da se opasnost od sklizanja svede na najmanju moguću mjeru.

Kolni ulazi na parcele

Svakoj parceli osiguran je najmanje jedan kolni ulaz. Na samoj građevnoj parceli sa poslovnim sadržajima treba osigurati i mjesto za dostavu, kako se zaustavljanjem dostavnog vozila ne bi ometalo normalno odvijanje prometa.


ožujak 2010

33

Dužina kolnog ulaza standardno iznosi 6 m, a kolni ulaz mora biti i duži ako se u građevini ili na građevnoj parceli obavlja poslovna djelatnost i kolni ulaz koriste teretna vozila i druga vozila većeg gabarita. Izuzetno, kolni ulaz na koji se bez zaustavljanja može stupiti sa javnih cesta i sabirnih nerazvrstanih prometnica, može biti i manje dužine, ako prostorne mogućnosti građevne parcele ne omogućavaju dužinu kolnog ulaza od 6 m, odnosno ako je postojeća građevina na građevnoj parceli tako locirana da se ne može ostvariti kolni ulaz standardne dužine.

Promet u mirovanju

S obzirom na namjenu parcele potreban broj parkirališno – garažnih mjesta iznosi:

- uredski poslovni prostor 20 PM na 1.000 m2 korisne površine - industrijska (proizvodna i servisna) 0,45/ 1 zaposlenika - trgovine 1 PM na 10 m2 korisne površine - ugostiteljstvo 1 PM na 10 m2 korisne površine

Parkirališno – garažna mjesta potrebno je osigurati na parceli.

U sklopu zelenog pojasa moguće je uređenje parkirališnih mjesta u rasteru ozelenjene površine sa i bez drvoreda.

Prostori za parkiranje teretnih vozila bruto mase više od 7,5 t mogu biti predviđeni isključivo u sklopu pojedinih građevnih čestica na području Plana.

Na području obuhvata Plana nije predviđena gradnja javnih garaža, ali je u sklopu poslovnih građevina, odnosno pomoćnih građevina na građevnim česticama dozvoljena gradnja garaža za osobne automobile ili kamione.

Pješački i biciklistički promet

U koridoru novo planirane ulice predviđeni su obostrani pješački pločnici širine 1,6 m.

Prometovanje biciklima može se, u skladu s režimom prometa i prometnom regulacijom, odvijati kolničkim trakama ili posebno označenom dijelovima pješačkih površina.

U raskrižjima i na drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s poteškoćama u kretanju moraju se ugraditi spušteni rubnjaci.

2.3.2. Telekomunikacije

Izgradnja planirane telekomunikacijske infrastrukture raditi će se u suglasju s pravilima tehničke struke, te obavezno na temelju odgovarajuće tehničke dokumentacije. Cijelo područje Plana priključiti će se na telekomunikacijsku mrežu naselja na način kako to uvjetuje nadležni operater.

Predloženo rješenje prikazano je u priloženom kartografskom prikazu 2.A. Promet i telekomunikacije u mjerilu 1:1.000.

Tijekom izgradnje podzemne TK mreže glavnih pravaca, potrebno je izgraditi i priključke svih poslovnih i stambenih jedinica na projektiranu TK mrežu. Priključci će se izvoditi sa fleksibilnim cijevima FD 40. Postavljanje priključnih ormarića treba usuglasiti sa zaštitom kulturne baštine.

Tehnološko rješenje telekomunikacijske mreže (provlačenje TK kabela, smještaj kabelskih izvoda i sl.) na području obuhvata nije predmet ovog Plana već će telekomunikacijski operator isto izraditi na temelju vlastitog rješenja u trenutku odlučivanja o pokretanju investicijskih radova. Ukoliko prilikom projektiranja odnosno izgradnje DTK i tehnološkog rješenja telekomunikacijske mreže neke predviđene građevine ne budu izgrađene, za iste će se predvidjeti rezerva.

Ovim Planom se predviđa i omogućava daljnji razvoj mreža mobilnih elektroničkih komunikacija.


ožujak 2010

34

2.3.3. Energetski sustav

Rješenje energetske mreže prikazano je u kartografskom prikazu 2.B. Energetski sustav.

Distribucijska plinska mreža

Predmetno područje nije plinificirano. Po izgradnji magistralnog plinovoda Pula-Umag, te spajanja Općine Bale sa MRS Rovinj, pristupiti će se izrada projekata lokalne plinske mreže, sukladno općim uvjetima za vođenje komunalne infrastrukture.

Projektirani plinovod preporuča se smjestiti ispod: kolnih, kolno-pješačkih i pješačkih površina.

Prije početka radova na iskopu rova za srednje tlačni ili niskotlačni plinovod izvođač je dužan obavijestiti nadležne komunalne radne organizacije o početku radova, te od istih zatražiti provjeru trase postojećih instalacija.

Izradom projektne dokumentacije odrediti će se točan položaj plinske mreže, kako situacijski tako i visinski te tlak u plinovodu na mjestu spoja.

Profili cjevovoda kao i kućni priključci biti će definirani prilikom izrade projektne dokumentacije.

Do izgradnje sustava plinoopskrbe na području obuhvata Plana dozvoljava se na parcelama postavljanje spremnika plina propan- butan.

Elektroopskrba

Priključenje zone Plana na mrežu elektroopskrbe predviđa se putem 10(20) kV dalekovoda koji prolazi zapadno od zone obuhvata.

Unutar zone planira se izgradnja trafostanice TS 10(20)/0.4 kV.

Ovisno o potrebama korisnika zone moguća je izgradnja dodatnih trafostanica na zasebnim parcelama ili u sklopu parcele ili objekta pojedinog korisnika.

Nova srednjenaponska mreža izvodit će se isključivo podzemnim kabelima.

Niskonaponska mreža

Niskonaponska mreža planirana je u koridorima novih prometnica. Planirano je postavljanje samostojeća razvodna ormara na svakoj parceli zasebno.

Javna rasvjeta

Javnom rasvjetom planira se obuhvatiti cijela zona.

2.3.4. Vodoopskrba

Rješenje vodoopskrbe građevina u zoni obuhvata Plana dio je globalnog rješenja vodoopskrbe područja naselja Bale.

Ovim rješenjem dat je prijedlog smještanja cjevovoda unutar obuhvata i orijentacioni profili vodovodne mreže koji će se u izradi tehničke dokumentacije dokazati temeljem detaljnih hidrauličkih proračuna, a na osnovi usvojenih normi potrošnje.

Maksimalni razmak između dva hidranta u zoni obuhvata Plana iznosi 80 m, a točan raspored nadzemnih hidranata odrediti će se izvedbenom tehničkom dokumentacijom na temelju važećih propisa za protupožarnu zaštitu.

Svi cjevovodi se razvode u koridoru novoplaniranih prometnica. Mjerodavne količine vode za dimenzioniranje vodoopskrbnog cjevovoda su maksimalna satna potrošnja tj. količina vode koja se troši u satu najveće potrošnje.


ožujak 2010

35

2.3.5. Odvodnja

Područje obuhvata Plana nalazi se izvan zona sanitarne zaštite prema Odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj županiji.

Novoplanirani sustav odvodnje prikazan je na listu 2.C. Vodnogospodarski sustav u mjerilu 1:1.000.

Odvodnja na području obuhvata riješena je kao dio sustava općine Bale, tj. kao razdjelni sustav odvodnje fekalnih i oborinskih voda.

Planirana koncepcija odvodnje otpadnih sanitarnih voda sastoji se od gravitacijskih kolektora kojima se sakupljaju otpadne vode iz zone i odvode do planiranog uređaja za pročišćavanje. Lokacija uređaja za pročišćavanje odabrana je jugozapadno od naselja Bale uz prometnicu prema Kolonama, cca 400 m od granice građevinskog područja. Odabrana tehnologija pročišćavanja otpadnih voda je membranski bioreaktor s akumulacijom pročišćene otpadne vode.

Kod građenja ugostiteljskih građevina odvodnju otpadnih voda iz kuhinje predvidjeti s potrebnim pročišćavanjem na separatoru masti i ulja.

Oborinske vode planiraju se odvoditi sa svih postojećih i planiranih prometnica te s površina platoa i krovova građevina s građevinskih parcela koje se neposredno priključuju na javne prometnice. Tako sakupljene oborinske vode ispuštati će se izvan područja obuhvata Plana.

Sva oborinska kanalizacija graditi će se u planiranim prometnicama, a usvojeni minimalni promjer cjevovoda je 300.

Oborinske vode zagađene naftnim derivatima prihvatiti i priključiti na sustav javne odvodnje ili pročistiti odgovarajućim postupcima i putem upojnog bunara upustiti u teren.

2.3.6. Zbrinjavanje otpada

Planom nisu predviđene namjene koje bi proizvodile veće količine opasnog otpada. Većinom će to biti otpad iz planiranih poslovnih sadržaja. Stoga se na parcelama predviđa samo kratkotrajno deponiranje kućnog i reciklažnog otpada koji će se odvoziti organiziranim odvozom otpada na razini Općine Bale. Mjesta za odlaganje otpada trebaju biti asfaltirana, ograđena zidom i potrebno je osigurati što kraći pristup sa javne prometne površine.

2.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA I GRAĐEVINA

2.4.1. Uvjeti i način gradnje

Na listu broj 3. Uvjeti gradnje grafičkog dijela Plana, prikazane su građevne linije sa površinama unutar kojih je moguća izgradnja. Točne površine pojedinih građevnih parcela te veličine površina za moguću izgradnju građevina prikazane su u poglavlju 2.2.1. Građenje građevina moguće je samo u suglasju sa odgovarajućim odredbama PPUO Bale i Odredbi za provođenje ovoga Plana.

Planom su određeni osnovni urbanistički čimbenici za izgradnju, kao što su: površina unutar koje je moguća izgradnja, regulacijska linija, građevinska linija, maksimalna izgrađenost građevinske parcele, minimalna zelena površina na parceli, udaljenost građevine od ruba parcele, ograde i arhitektonsko oblikovanje građevina.

Površina za izgradnju

Na listu 3 Uvjeti gradnje, grafičkog dijela Plana, ucrtane su zone unutar kojih je moguća izgradnja građevina. Veličina i oblik tih zona poglavito proizlazi iz planirane građevinske linije, veličine parcela, zahtjeva za najmanjom udaljenosti od ruba parcele te mogućnosti prilaza za interventna vozila. U izgrađenost građevne parcele ne ulaze kolni pristupi, manipulativne površine i parkirališta.


ožujak 2010

36

Regulacijski pravac

Regulacijski pravac je obavezni pravac kojim se određuje položaj građevinske parcele prema dodirnoj javnoj prometnoj površini, a građevinska parcela može imati jedan ili više regulacijskih pravaca.

Građevni pravac

Na listu 3. Uvjeti gradnje, grafičkog dijela Plana, urisane su obvezatne građevinske linije (građevni pravci). One se uvijek određuju u odnosu prema ulici kako bi se dobio potez čvrstih uličnih pročelja. Na spomenutom listu označene su udaljenosti građevinske linije od pojedinih dijelova prednjeg ruba parcela (regulacijske linije) u slučaju kada ona nije ravna linija.

Izgrađenost i iskorištenost zemljišta

Način korištenja i uređenja zemljišta iskazuju se i brojčanim prostornim pokazateljima: kig – koeficijent izgrađenosti, i kis – koeficijent iskorištenosti.

Ukoliko je kig različiti od površine za izgradnju primjenjuje se nepovoljniji kriterij.

Planom je određen najveći koeficijent izgrađenosti i definiran je tablično i prema parceli iznosi od 0,3 do 0,6.

Koeficijent iskorištenosti parcele k is, ne može iznositi više od 1,0.

Udaljenost zgrada od ruba parcele

Na listu 3. Uvjeti gradnje, grafičkog dijela Plana, urisane su udaljenosti zgrada od ruba parcele. Ovim Planom predviđena je najmanja udaljenost građevine(a) od rubova parcele.

Ograde

Ograde oko građevne parcele trebaju biti zidane, zidano žbukane, kamene, betonske, zelene živice, uz kombinaciju niskog punog zida i transparentne metalne ograde.

Ograda svojim položajem, visinom i oblikovanjem ne smije ni na koji način ugroziti preglednost kolne površine i tako smanjiti sigurnost prometa.

Arhitektonsko oblikovanje građevina

Građevine valja kvalitetno arhitektonski oblikovati. Oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrijebljeni građevinski materijali moraju biti kvalitetni, primjereni značaju lokacije i podneblju.

Kod odabira materijala potrebno je voditi računa o konačnom izgledu i otpornosti na atmosferilije.

Visina građevina

Maksimalna visina svih građevina iznosi najviše 10,0 m.

Za sve građevine određeno je da mogu imati najviše dvije nadzemne etaže i jednu podzemnu etažu, odnosno ukupan broj etaža ne može biti veći od 3 etaže.

Priključenje parcele na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

Plansko rješenje prostora osigurava svakoj građevinskoj parceli direktan pristup s prometne mreže.

Ovim Planom dana su načelna mjesta priključaka na sveukupnu komunalnu infrastrukturu, dok će se mjesto priključka preciznije utvrditi u glavnom projektu.

Posebni uvjeti građenja iz područja zaštite od požara

Izgradnja građevina unutar obuhvata mora biti u skladu sa važećim Zakonom o zaštiti od požara te ostalim pozitivnim zakonima, propisima i normama. Kada se radi o složenoj građevini potrebno je izraditi prikaz predviđenih mjera zaštite od požara iz kojeg će biti moguće ocijeniti odabrani sustav zaštite od požara. Suglasnost na projektnu dokumentaciju potrebno je ishoditi od Policijske uprave Istarske temeljem navedenog Zakona.


ožujak 2010

37

Pri projektiranju treba voditi računa da građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4 metra radi sprječavanja širenja požara na susjedne građevine. Ta udaljenost može biti iznimno manja ukoliko se dokaže da se požar ne može prenijeti na susjedne građevine, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevine, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i dr. Ako se to ne može dokazati onda građevine međusobno moraju biti odvojene požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov najmanje 0,5 metara ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 metar neposredno ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.

Radi omogućavanja spašavanja osoba i materijalnih sredstava iz građevina i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz i površinu za operativni rad vatrogasaca određenu prema posebnom propisu.

Prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža mora se predvidjeti vanjska hidrantska mreža s osiguranim potrebnim pritiskom vode i profilom cjevovoda.

Za protupožarnu zaštitu potrebno je osigurati uvjete opskrbe vodom i druge uvjete prema važećim zakonskim i drugim propisima.

Način korištenja građevina

Temeljni uvjet za korištenje građevina u sklopu Plana jest da građevina svojim djelovanjem ne ugrožava i ne snižava razinu standarda korištenja okolnog prostora i funkciju susjednih građevina, te da ne ugrožava tlo i podzemne vode.

Uz gradnju planiranih građevina bitno je i uređenje okoliša u cilju osiguranja normalne funkcije u građevini i eliminiranje štetnog utjecaja na neposrednu okolinu. Kroz uređenje terena i oblikovanje pješačkih i zelenih površina na parceli treba ostvariti kvalitetno uklapanje građevine te kvalitetan kontakt zone za gradnju s gradskim centrom.

U cilju osiguranja korištenja građevine, svaki korisnik prostora - parcele treba osigurati odgovarajući parkirališni i manipulativni prostor uz građevinu na parceli i time omogućiti kvalitetan pristup korisnicima građevine, zaposlenima i posjetiteljima.

2.4.2. Uvjeti i način izgradnje i uređenja javnih prometnih i zelenih površina

Sve javne prometne površine unutar Plana trebaju biti asfaltirane. Sve ostale površine unutar koridora prometnice moraju biti odvojene od kolnih površina visinskim elementima. Iznimno se krajevi kolno-pješačkih površina i mjesta za prijelaz invalida (rampe za invalide) izvode kao upušteni, a pješačka staza može se popločiti i nekim drugim materijalom koji ima odgovarajuće karakteristike u odnosu na otpornost na smrzavanje, nosivost, klizanje i sl., oplemeniti drvećem ili grmljem, te odgovarajućom urbanom opremom. Ti materijali svakako moraju biti puni, nikako ne šuplji betonski elementi.

2.4.3. Zaštita prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina ambijentalnih vrijednosti

Ukoliko se pri izvođenju građevinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla, naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležno tijelo, nakon čega će se postupati u skladu s važećom zakonskom regulativom.

U obuhvatu Plana nema evidentiranih i posebno zaštićenih prirodnih niti kulturnih vrijednosti.


ožujak 2010

38

2.5. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Posebne uvjete građenja treba utvrditi i u cilju zaštite prostora i drugih korisnika u prostoru od eventualnog štetnog djelovanja pojedinih pogona. To znači da se kroz posebne uvjete utvrđuje maksimalna dopustiva razina djelovanja na okoliš, u segmentu buke, neugodnih mirisa, prašine i drugih vidova zagađenja zraka kao i mogućeg utjecaja na podzemlje, odnosno devastacije prirodnog okoliša.

Ovim Planom predviđa se izvedba razdjelnog sustava odvodnje fekalne i oborinske vode. Eventualni pojedini lokalni zagađivači, sukladno tehnologiji koju primjenjuju, trebaju svakako izvesti poseban sustav pročišćavanja prije ispusta fekalne ili oborinske vode u zajednički gradski sustav odvodnje.

Na prometnim te svim manipulativnim površinama građevinskih čestica koje u izložene raznim nečistoćama i gdje se očekuje duže zadržavanje osobnih i ostalih vozila, koja su mjesta mogućih onečišćenja zbog nesreća i dr. incidenata kao i prolivenog goriva i ulja, cjelokupnu oborinsku odvodnju treba riješiti preko separatora ulja i masti te taložnica. Prometnice i prometni objekti moraju imati kontinuirane bočne branike da se onemogući skretanje vozila s prometnih površina. Sve oborinske vode sa manipulativnih dvorišta prije upuštanja u sustav zajedničke odvodnje mora pročistiti korisnik na vlastitoj parceli.

Zagrijavanje poslovnih sadržaja biti će lokalnog karaktera (lokalna ložišta ili putem središnje toplinske stanice za pojedinu građevinsku parcelu). Kod korištenja loživog ulja za zagrijavanje lokalnih kotlovnica potrebno je svakako postaviti zakonom propisane filtre kako bi se emisija otrovnih plinova i krutih mikro čestica iz tih ložišta svela na najmanju moguću mjeru.

Rezervoari za zagrijavanja mogu se graditi samo prema posebnim uvjetima nadležnih institucija te uz ishođenje svih potrebnih suglasnosti.

Zaštita zraka

Svi subjekti u prostoru dužni su primjenom odgovarajućih tehnologija maksimalno smanjiti utjecaj na onečišćavanje zraka.

Zaštita od buke

Svi subjekti u prostoru dužni su maksimalno prilagoditi tehnologiju rada da bi razina buke u okolini bila što niža.

Odlaganje otpada

Ovim Planom nisu predviđene namjene koje bi proizvodile opasni otpad. Potrebno je da se u sklopu svih građevina, odnosno njihovih parcela, na odgovarajući i zadovoljavajući način riješi problem odlaganja otpada. Kućni otpad odlagat će se na privremene (kratkotrajne) deponije na svakoj građevnoj parceli, odakle će se organizirano odvoziti na deponiju vozilima komunalne službe. Isto se odnosi i za eventualne kontejnere za organizirano prikupljanje reciklažnog otpada, kako bi se na taj način smanjio stupanj mogućeg zagađenja okoliša.

Zaštita od elementarnih nepogoda

U cilju što efikasnije zaštite od potresa moraju se trajno provoditi preventivne, a u slučaju udara i operativne mjere zaštite. Preventivne mjere zaštite obuhvaćaju mjere, radnje i postupke za sprječavanje, odnosno ublažavanje posljedica potresa, i to:

- utvrđivanje seizmičkih karakteristika područja naselja Bale, kao podloga za provođenje propisa o gradnji objekata otpornih na potrese do VII stupnja MCS ljestvice,

- striktno provođenje zakonske i tehničko-administrativne regulative u oblasti planiranja i izgradnje objekata otpornih na potres procijenjene jačine,

- pri izgradnji potrebno je planirati i realizirati ugradbene mjere zaštite, a naročito otpornost i elastičnost konstrukcija.


ožujak 2010

B IZVOD IZ DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA


ožujak 2010

40

Izvod iz Prostornog plana uređenja Općine Bale (Službeni glasnik Općine Bale 07/06)

1. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA


ožujak 2010

41

2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI 2.1. PROMET

2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE 2.2. POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE


ožujak 2010

42

2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE 2.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV I SUSTAV OBRADE, SKLADIŠTENJA I

ODLAGANJE OTPADA

2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE 2.4. ENERGETIKA


ožujak 2010

43

3. UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA

3. ZAŠTITA PRIRODNE BAŠTINE


3.2 ZAŠTITA KULTURNIH DOBARA


ožujak 2010

44


3.3 PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA U PROSTORU


3.4 PODRUČJA POSEBNIH OGRANIČENJA U PROSTORU


ožujak 2010

45

4. GRAĐEVNA PODRUČJA

GOSPODARSKE ZONE M O N K A Š T E L

Documents

Transcript of GOSPODARSKE ZONE M O N K A Š T E L