Financiranja rekonstrukcije sustava javne...

Co-funded by the Intelligent Energy Europe

Programme of the European Union

Financiranja rekonstrukcije

sustava javne rasvjete

Smjernice za odabir modela financiranja rekonstrukcije i modernizacije sustava Javne rasvjete Ove smjernice namijenjene su jedinicama lokalne samouprave (u tekstu: JLS) kako bi olakšale razumijevanje inovativnih modela financiranja projekata rekonstrukcije sustava javne rasvjete te stvorile preduvjete za odabir optimalnog izvora financiranja sukladno individulanim potrebama svake pojedine jedinice lokalne samouprave. Smjernice su razvijene u sklopu europskog projekta Streetlight-EPC kojemu je cilj pokrenuti ESCO tržište kroz pružanje stručne potpore za JLS i ESCO tvrtke te provedbu projekata rekonstrukcije javne rasvjete korištenjem inovativnih modela financiranja poput Ugovora o energetskom učinku (u tekstu: EPC), Javno privatnog partnerstva (u tekstu: PPP) te Ugovor o projektiranju i izvođenju (u teks tu: D&B).

O Streetlight-EPC projektu

Projekt financiran iz programa Intelligent Energy Europe (IEE) Programme, započeo je u travnju 2014. s ciljem poticanja ESCO tržišta korištenjem inovativnih modela financiranja pri provedbi projekata rekonstrukcije sustava javne rasvjete. Projekt se provodi u 9 europskih regija putem regionalnih ESCO info centara. Kroz ESCO info centre pružati će se sveobuhvatna stručna podrška (tehnička, pravna i financijska) jedinicama lokalne samouprave, ESCO tvrtkama i ostalim zainteresiranim stranama. ESCO info centar REGEA, Andrije Žaje 10, 10 000 Zagreb e-mail: [email protected] Tel. 01/3098-315, www.regea.org/EPC

Partneri na projektu

mailto:[email protected]

http://www.regea.org/EPC

www.streetlight-epc.eu

Zašto pokrenuti projekt rekonstrukcije sustava Javne rasvjete?

Javna rasvjeta jedan je od faktora koji doprinose sigurnosti na prometnicama i ostalim javnim površinama u uvjetima smanjene vidljivosti. Rad javne rasvjete znatno je financijsko opterećenje proračuna jedinica lokalne samouprave zbog potrošnje električne energije svjetiljki i potrebe za održavanjem sustava. Prema dostupnim podacima, sustav javne rasvjete u Republici Hrvatskoj generalno je energetski neučinkovit i zastario zbog konstantnog smanjenja proračunskih izdvajanja za održavanje i modernizaciju istog. Potencijal postizanja energetskih ušteda u javnoj rasvjeti prepoznat je na razini Europske unije, koja je pokrenula politiku sustavnog povlačenja neučinkovitih i neekoloških tipova izvora svjetlosti korištenih za javnu rasvjetu. Sukladno Uredbi komisije (EZ) 245/2009 od 18. ožujka 2009. o primjeni Direktive 2005/32/EZ Europskog parlamenta i Vijeća s obzirom na zahtjeve za ekološki dizajn za fluorescentne cijevi bez ugrađenih prigušnica, visokoučinkovite žarulje s izbojem te prigušnice i svjetiljke koje mogu upravljati takvim žaruljama i o stavljanju izvan snage Direktive 2000/55/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (Službeni list Europske unije L 076/17) određene grupe proizvoda više se neće moći nabavljati na tržištu Europske unije. Tako se, sukladno navedenoj Uredbi, nakon 2017. godine zabranjuje distribucija velikog dijela trenutno korištenih tehnologija izvora svjetlosti u javnoj rasvjeti na teritoriju država članica Europske unije, što će jedinicama lokalne samouprave značajno povećati troškove investicijskog održavanja javne rasvjete koji se javljaju zbog nužne prilagodbe postojećih svjetiljki, novim energetski učinkovitim i ekološkim izvorima svjetlosti.

U Republici Hrvatskoj 2011. godine je donesen Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (Narodne novine, NN 114/2011) kojim se među ostalim utvrđuje potreba za prilagodbom postojećeg sustava javne rasvjete s ciljem zaštite od prekomjerne rasvjetljenosti te svjetlosnog onečišćenja. Rekonstrukcija javne rasvjete primjenom energetski učinkovitih izvora svjetlosti , sukladno navedenoj Uredbi Europske komisije te Zakonu o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja, može značajno smanjiti troškove električne energije i održavanja, no ona predstavlja značajni problem za JLS zbog visine kapitalnih troškova koji se pritom javljaju. Nedostatak financijskih sredstava pojedinoj jedinici lokalne samouprave može predstavljati nepremostivu prepreku usklađenju s propisima EU kao i s normiranim standardima rasvjetljenosti javnih površina.

Smjernice za odabir modela provedbe rekonstrukcije i modernizacije

sustava javne rasvjete

Na temelju provedenog energetskog pregleda sustava javne rasvjete jedinica lokalne samouprave dužne su izraditi i usvojiti Akcijski plan rekonstrukcije, modernizacije i upravljanja sustavom javne rasvjete (Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (NN 114/11)). Akcijski plan predstavlja strateški dokument u smislu razvoja sustava javne rasvjete za razdoblje od narednih 10 godina. Unutar Akcijskog plana provodi se financijska analiza i analiza rizika pri rekonstrukciji i modernizaciji sustava javne rasvjete te se s obzirom na provedene analize daje preporuke za odabir optimalnog modela financiranja, odnosno moguće potrebne razine bespovratnog sufinanciranja kako bi projekt dugoročno bio financijski održiv. Pri odabiru optimalnog modela financiranja rekonstrukcije sustava javne rasvjete analizira se nekoliko mogućih modela koje se prilagođavaju individualnim potrebama pojedine jedinice lokalne samouprave . Prvi model financiranja je tzv. tradicionalni model u kojem naručitelj angažira izvoditelja radova i isporučitelja opreme ali kroz Ugovor o projektiranju i izvođenju (D&B) gdje se jednom objedinjenom nabavom ugovaraju i projektiranje i izvođenje radova . Drugi model financiranja se odnosi na pružanje energetske usluge (EPC) u kojem pružatelj energetske usluge izvodi radove energetske obnove, a projekt (pružatelj) se financira iz novčanih ušteda (generiranih energetskim uštedama). Treći model je model javno-privatnog partnerstva (PPP) u kojem privatni partner pruža uslugu raspoloživosti sustava javne rasvjete javnom partneru te za istu dobiva naknadu sukladno uvjetima pruženih usluga prema propisanim standardima.

http://www.streetlight-epc.eu/


Tradicionalni model U dosadašnjoj praksi energetske obnove često se koristio model tzv. tradicionalnog načina realizacije (financiranja) projekata rekonstrukcije i modernizacije javne infrastrukture iz proračuna pojedine jedinice lokalne samouprave, odnosno iz komunalne naknade, komunalnog doprinosa i proračuna jedinice lokalne samouprave. Kod tradicionalnog modela javni naručitelj u zasebnim postupcima nabavlja uslugu projektiranja sustava javne rasvjete, osigurava financiranje te provodi nabavu za izvođenje radova rekonstrukcije i modernizacije. Nakon dovršetka radova rekonstrukcije i modernizacije, javni naručitelj samostalno upravlja održavanjem u periodu uporabe ili poslove održavanja povjerava drugim osobama. Također nakon izvedenih radova (koji često završavaju prekoračenjem vremena i troškova realizacije projekta), izvođač radova izlazi iz posla, a sve rizike (ne)kvalitete izvedenih radova nakon isteka garantnih rokova ostaju javnom sektoru odnosno gradovima i općinama. Sama transakcija sa strane javnog sektora podrazumijeva izradu energetskog pregleda, izradu projektne dokumentacije, izradu dokumentacije za nadmetanje, provođenje postupka javne nabave te ugovaranje izvođenja radova s najpovoljnijim ponuditeljem. Za namirenje predmetnih troškova energetske obnove, naručitelj osigurava sredstva u proračunu ili se zadužuje. U etapi uporabe, troškove održavanja snosi naručitelj za što mora osigurati izvore u proračunu. Sukladno Zakonu o proračunu, navedeni model realizacije projekta predstavlja zaduženje za naručitelja i ulazi u javni dug Republike Hrvatske. Sukladno proračunskim ograničenjima i uvjetima monetarne restrikcije, tradicionalni način postaje sve manje zastupljen te se nastoje koristiti drugi modeli.

Ugovor o projektiranju i izvođenju

(eng. Design and Build – D&B)

Kod tradicionalnog modela javni naručitelj u zasebnim postupcima nabavlja uslugu projektiranja sustava javne rasvjete, osigurava financiranje te provodi nabavu za izvođenje radova rekonstrukcije i modernizacije. Za razliku od tradicionalnog modela, u Ugovoru o projektiranju i izvođenju javni naručitelj (grad ili općina) putem jedinstvene nabave ugovara projektiranje i izvođenje radova. Tek nakon izvedenih radova, izvođač radova izlazi iz posla, uz uvjet da se dokaže kvaliteta izvedenih radova. Sama transakcija sa strane javnog sektora podrazumijeva izradu energetskog pregleda, izradu dokumentacije za nadmetanje, provođenje postupka javne nabave te ugovaranje projektiranja i izvođenja radova s najpovoljnijim ponuditeljem. Za namirenje predmetnih troškova, naručitelj osigurava sredstva u proračunu ili se zadužuje no prva isplata se realizira tek nakon izvedbe svih radova te dokaza kvalitete izvedenih radova. U etapi uporabe, troškove održavanja snosi grad ili općina za što mora osigurati izvore u proračunu. Sukladno Zakonu o proračunu, navedeni model realizacije projekta predstavlja zaduženje za naručitelja i ulazi u javni dug Republike Hrvatske.

Ugovor o energetskom učinku

(eng. Energy Performance Contracting - EPC)

Temelji se na zajamčenim rezultatima ušteda. Osnovni principi ovog modela su sljedeći: mjere kojima se ostvaruju uštede financiraju se kroz ostvarene financijske uštede bez dodatnih troškova za

naručitelja energetske usluge (grad/općinu); u svrhu realizacije projekta ESCO društvo, odnosno pružatelj energetske usluge, preuzima određene rizike

projekta (najčešće modernizacije/gradnje i financiranja); model se smije primjenjivati isključivo u slučajevima kada se dokaže da se iz ostvarenih ušteda mogu namiriti

troškovi projekta (sukladno odredbi 4.3 Uredbe o ugovaranju i provedbi energetske usluge).

Zakonodavni okvir u svezi pružanja energetskih usluga temelji se na Zakonu o energetskoj učinkovitosti (NN 27/14) i Uredbi o ugovaranju i provedbi energetske usluge u javnom sektoru (NN 69/2012) . Prednost EPC modela financiranja, u odnosu na realizaciju rekonstrukcije proračunskim novcem (samostalno provođenje projekta rekonstrukcije od strane grada ili općine), leži u činjenici kako ESCO tvrtka (engl. Energy Service Company) pri realizaciji projekta nudi ključ u ruke uslugu koja uključuje slijedeće:

a) izradu projektne dokumentacije; b) dobavu opreme i izvedbu radova; c) garantirane energetske i troškovne uštede; d) garantirani funkcionalni rad (otklanjanje svih kvarova ili grešaka u radu) tijekom trajanja ugovornog odnosa.

U etapi pripreme projekta procjenjuju se ekonomski i tehnički parametri prikladnosti uporabe EPC modela za pojedinačni



projekt te se utvrđuje potencijal ušteda i predviđa se iznos investicije. U etapi odabira pružatelja energetske usluge definiraju se kriteriji odabira te procjenu ulaznih parametara za ugovornu dokumentaciju. Sam postupak odabira pružatelja ovisi o složenosti projekta. Bitni elementi EPC Ugovora odnose se na procjenu osnovne potrošnje energije, definiranju zajamčene uštede te procjenu režima rada sustava. U etapi provedbe projekta, ESCO tvrtka na temelju energetskih pregleda izrađuje projektnu dokumentaciju temeljem koje će izvoditi radove energetske obnove odnosno modernizacije. Temeljem ostvarenih ušteda (rezultat modernizacije) u ugovornom razdoblju pružatelj usluga (ESCO tvrtka) će u jednakim ratama fakturirati mjesečnu ili godišnju naknadu koja uz radove energetske obnove (građenja, rekonstrukcije, modernizacije) sadrži i troškove financiranja. Opcionalno, pružatelj može preuzeti obvezu izmjene pojedinih istrošenih materijala čija se cijena uključuje u ugovornu ratu.U periodu uporabe pružatelj energetske usluge je odgovoran za učinkoviti rad ugrađene opreme odnosno kvalitetu izvedenih radova. Ukoliko tijekom uporabe dođe do odstupanja između zajamčenih i ostvarenih ušteda iste idu na teret pružatelja usluga (ESCO tvrtke). Osim navedenog, prednost angažmana ESCO tvrtke leži u dostupnosti povoljnije opreme javne rasvjete (svjetiljki, sijalica i dr.) od strane ESCO tvrtke u odnosu da ih JLS samostalno nabavlja, što ESCO model financiranja čini potencijalno povoljnijim od tradicionalnog načina financiranja proračunskim sredstvima ili kreditnim zaduženjem JLS. Ugovor o energetskom učinku jedno je od mogućih rješenja financiranja rekonstrukcije i modernizacije sustava javne rasvjete koji se provodi na način da pružatelj usluge/ESCO tvrtka u potpunosti samostalno financira i provodi radove na rekonstrukciji javne rasvjete. ESCO tvrtka koristi ostvarene troškovne uštede, koje se javljaju nakon rekonstrukcije javne infrastrukture, za pokrivanje vlastitih investicijskih i kapitalnih troškova. Nakon isteka EPC ugovora JLS ima koristi od provedene rekonstrukcije zbog energetskih i novčanih ušteda koje se ostvaruju i nakon isteka ugovornog odnosa sa ESCO tvrtkom. Ugovaranje energetske usluge temeljem Ugovora o energetskom učinku definiran je Uredbom o ugovaranju i provedbi energetske usluge u javnom sektoru. EPC model financiranja smatra se ekvivalentu ugovora o robnom zajmu sa pruženim jamstvima na tehničke karakteristike opreme. Sukladno Uredbi o energetskoj usluzi, EPC ugovor, ukoliko je naknada za uslugu manja od zajamčenih ušteda, se ne smatra javnim dugom u smislu Zakona o proračunu. Također, čl. 88. Zakona o proračunu navodi kako se JLS smije zadužiti i više od dozvoljenih 20% ukoliko se radi o EU projektima i projektima energetske učinkovitosti. S obzirom na Zakon o proračunu, Uredbu te EUROSTAT-ovo tumačenje, predlaže se svakoj JLS da dostave Ministarstvu financija upit u kojem navode da će pokrenuti postupak odabira ESCO partnera te u kojem također navode da će naknada biti manja od ušteda. Prema tumačenju The European PPP Expertise Centre (EPEC) svi EPC ugovora se smatraju javnim dugom odnosno zaduženjem javnog sektora što implicira da se za iste treba ishoditi suglasnost Ministarstva financija.

Ugovorno javno-privatno partnerstvo

(eng. Public Private Partnership - PPP) Drugi model kojim je moguće financirati rekonstrukciju sustava javne rasvjete bez opterećivanja proračuna za investicije je PPP model. Pod ugovornim oblikom javno-privatnog partnerstva smatra se dugoročni ugovorni odnos između javnog i privatnog partnera predmet kojeg je izgradnja i/ili rekonstrukcija i održavanje javne građevine/infrastrukture, u svrhu pružanja javnih usluga iz okvira nadležnosti javnog partnera. Prilikom provedbe PPP projekta privatni partner preuzima obvezu i rizike koji su vezani uz proces gradnje te najmanje jedan od dva rizika i to rizik raspoloživosti javne građevine i/ili rizik potražnje. Ugovorne strane u PPP projektu su javni partner kojeg čini jedno ili više javnih tijela te privatni partner kojeg čini društvo posebne namjene. Društvo posebne namjene (dalje u tekstu: DPN) je trgovačko društvo koje je osnovano od odabranog(ih) ponuditelja u postupku javne nabave privatnog partnera. Drugim riječima to je projektna tvrtka čije je poslovanje vezano isključivo za predmetni projekt pri čemu su novčani tokovi izdvojeni iz poslovanja društava ponuditelja. Zakonodavni okvir iz područja javno-privatnog partnerstva obuhvaća : Zakon o javno- privatnom partnerstvu (NN 78/12 i 152/14), Uredba o provedbi projekata javno-privatnog partnerstva (NN 88/12 i NN 15/15), Pravilnik o projektima JPP-a male vrijednosti (NN 23/15), Zakon o koncesijama (NN 143/12) te Zakon o javnoj nabavi (NN120/16). U PPP modelu Društvo posebne namjene projektira, rekonstruira, održava i upravlja sustavom javne rasvjete tijekom ugovornog perioda te u tom je razdoblju dužna zadovoljiti definirane standarde opreme i usluga (npr. ostvarenje garantiranih ušteda, odgovarajuća kvaliteta i nivo rasvjetljenosti, zadovoljavanje norme HRN EN 13 201 i sl.). U PPP Ugovoru, nužno se ugovara, uz provedbe radova na povećanju energetske učinkovitosti , i održavanje javne građevine (bilo zgrade ili sustava javne rasvjete) što proizlazi iz članka 2 stavka 1. Zakona o JPP -u. Ukoliko se ugovara i usluga održavanja tada se takav ugovor temeljem Zakona o JPP-u smatrao projektom sa obilježjima JPP-a te bi trebao proći proceduru prijave i odobrenja projekta JPP-a sukladno navedenom Zakonu. PPP projekti, sukladno proceduri predlaganja i odobravanja prijedloga projekta JPP-a definiranoj Zakonom o JPP-u, dostavljaju se u Agenciji za investicije



i konkurentnost na odobrenje (u tekstu: AIK). U sklopu postupka odobrenja AIK dostavlja prijedlog projekta i Ministarstvu financija na prethodno mišljenje i odobrenje u pogledu dugoročnih obveza JL(R)S-a koje se planiraju preuzeti ulaskom u PPP projekt. Mogućnost preuzimanja dugoročnih obveza u pogledu PPP naknada jasno je definirana čl. 89. Zakona o proračunu i vrijednost svih ugovorenih PPP naknada ne smije prelaziti 25% ostvarenih proračunskih prihoda umanjenih za kapitalne prihode. Privatni partner preuzima provedbu svih faza provedbe projekta te koordinira aktivnosti projektiranja, financiranja, rekonstrukcije, održavanja i upravljanja sustavom javne rasvjete za cijelog vremena trajanja PPP Ugovora. Uz zahtjeve vezane uz energetsku učinkovitosti, privatni partner mora ispunjavati i druge zahtjeve u svezi održavanja i upravljanja sustavom javne rasvjete. Za razliku od tradicionalnog načina nabave, u modelu JPP-a nabavlja se usluga raspoloživosti. Za pruženu uslugu, javni partner plaća privatnom partneru jedinstvenu mjesečnu naknadu koja se umanjuje ukoliko zahtjevi raspoloživosti nisu ispunjeni odnosno ukoliko usluga nije kvalitete definirane standardima opreme i usluga. U provođenju PPP projekta zadaci javnog partnera su sljedeći:

izraditi Ugovornu dokumentaciju (tzv. prijedlog PPP projekta); provesti nadmetanje i odabrati privatnog partnera; pratiti realizaciju ugovornih obveza (isporuka usluga) tijekom ugovornog perioda (visoko

automatizirano); plaćati naknadu za isporučenu uslugu u skladu sa ugovorenim standardima; nadzirati provedbu projekta u fazi građenja.

U provođenju PPP projekta zadaci privatnog partnera su sljedeći:

osigurati ukupne izvore financiranja projekta; izraditi sve projekte; koordinacija i vođenje projekta; osigurati stručni nadzor i reviziju projekta po potrebi; građenje ili rekonstrukcija; održavanje građevine (prema definiranim standardima prostora i usluga); upravljanje građevinom; naplata usluga; servisiranje dugova prema zajmodavcima; upravljanje preuzetim rizicima.

Shematski prikaz dionika JPP projekta dani su shematskom prikazu u nastavku.



Kombinirano financiranje

Svaki od modela moguće je kombinirati s nepovratnim financijskim sredstvima (FZOEU, strukturna sredstva i sl.). S obzirom da su uvjeti ishođenja nepovratnih financijskih sredstava promjenjivi, analizu dostupnosti istih potrebno je provesti po izradi Akcijskog plana rekonstrukcije, modernizacije i upravljanja sustava javne rasvjete koji se izrađuje na temelju izvedenog energetskog pregleda. Kombiniranjem EU fondova i modela PPP-a u dosadašnjoj praksi zemalja EU, uočene su koristi u pogledu povećanja efikasnosti korištenja EU fondova i povećanja mogućnosti plaćanja javnih tijela s nedostatnim fiskalnim kapacitetom u provedbi zahtjevnijih javnih projekata. U tom smislu, pod određenim okolnostima kombiniranje PPP modela s EU fondovima može biti uspješniji od primjene tradicionalnih modela isporuke javnih građevina ili infrastrukture. U izvješću Europske investicijske banke (EIB, ožujak 2005: Evaluation of PPP projects financed by EIB) ističe se da su projekti koji su provedeni po PPP modelu isporučeni na vrijeme i u okviru planiranog budžeta, s izrazito profesionalnim projektnim timom, višom kvalitetom infrastrukture i kvalitetom usluga. Međutim, u izvješću je istaknuta i činjenica da proračunska ograničenja javnog sektora, mogu, također u potpunosti onemogućiti isporuku javnih građevina. S druge strane, korištenje sredstava EU fondova u kombinaciji s PPP modelom pridonijelo je poboljšanju raspodjele rizika i povećanju vjerojatnosti isporuke javnih građevina. Ovdje je važno istaknuti činjenicu da je model PPP-a prepoznat u svijetu kao učinkovit model financiranja javnih projekata, a u Europskoj uniji je pritom istaknut i kao učinkovit način za privlačenje privatnih izvora financiranja kao i za provedbu Europskih i nacionalnih strateških ciljeva društveno-ekonomskog razvoja u razdoblju 2014-2020. (COM (2010) 2020). Isto je istaknuto i u nacrtu zakonodavnog paketa za EU fondove u okviru Kohezijske politike u periodu 2014-2020 (COM (2011) 615). Iz navedenog proizlazi opravdano očekivanje da će Europska Komisija, prilikom izrade uredbe kojom definira pravila i procedure za provedbu općih EU propisa za EU fondove Kohezijske politike, nastojati ukloniti sve potencijalne tehničke prepreke za kombiniranje modela PPP-a i EU fondova. U svakom slučaju, valja istaknuti da se modelom PPP-a može privući veći spektar i više vrsta izvora financiranja, kako bespovratnih subvencija, tako i različitih financijskih instrumenata. EU strukturni fondovi su izvori financiranja projekata koji su obuhvaćeni nacionalnim Operativnim programima. Projekt i oblik financiranja (grant ili financijski instrumenti) koji namjerava biti financiran iz sredstava EU fondova mora biti usklađen sa svim pravilima i zahtjevima koje je postavila EU i država članica za cijelo programsko razdoblje. Projekti moraju biti ocijenjeni, odobreni i nadzirani putem upravljačkog i kontrolnog sustava EU fondova. Projekti koji namjeravaju biti financirani kombiniranjem modela JPP-a i sredstava EU fondova, moraju biti planirani, razvijeni i odobreni putem EU sustava upravljanja i kontrole. JPP se smatra alternativnim modelom provedbe projekta za financiranje prioritetnih područja i ciljeva koji su utvrđeni u Operativnim programima. Mogućnost kombiniranja modela JPP-a i sredstava EU fondova sagledava se sa tri razine: strateške (programiranje), operativne (projekti) i institucionalne (tijela odgovorna za upravljanje EU fondovima i JPP). Moguća su tri područja kombiniranja:

Izvori financiranja; Izvori sufinanciranja; Modeli nabave javnih projekata.

Kod primjene kombiniranja izvora financiranja aktivnosti se odnose na dobivanje kredita s povoljnijim kamatnom stopom i ročnosti, mezzanin kredit, equity te garancije i jamstva. Obilježje ove vrste kombiniranja jest da postoji obveza vraćanja. Kod primjene kombiniranja izvora sufinanciranja postižu se učinci na način da se smanji financijski jaz, povećava se vrijednost neto prihoda, smanjuju se kapitalni rashodi, nadoknađuju se nedostajući prihodi za namirenje ukupnih životnih troškova. Modeli nabave javnih projekata mogu biti tradicionalni, projektiranje i izgradnja, operativni leasing, energetska usluga, koncesija, PPP i drugi. Preduvjeti za uspješno kombiniranje su da postoji raspoloživost različitih izvora i modela nabave, raspoloživost instrumenata, jasne procedure i učinci pojedinog modela nabave te kvalitetna priprema projekta. Načelne faze pri kombiniranju su sljedeće:

Priprema (analiza opcija, društvena opravdanost, sposobnost preuzimanja obveza, analiza rizika, prijedlog ugovora i dr.);

Procjena prihvatljivosti projekta za korištenjem instrumenata; Tržišno testiranje (provedba javne nabave za izbor privatnog partnera); Ugovaranje; Nadzor (od faze građenja do propisnog korištenja granta).



Koji model financiranja izabrati kao optimalan?

Optimalan model financiranja ovisi o specifičnim pokazateljima i zahtjevima svake jedinice lokalne samouprave. Primjer procjene troškova prosječnog sustava javne rasvjete dan je grafom u nastavku. Na apcisi grafa dane su godine rada sustava javne rasvjete dok su na ordinati prikazani troškovi koji se pojavljuju u pojedinoj godini. Procijenjeni su troškove energije, troškovi godišnjeg redovnog održavanja i troškovi investicijskog održavanja. Vidljiv je značajan porast troška investicijskog održavanja u trećoj godini rada sustava javne rasvjete kada je potrebno rekonstruirati sve svjetiljke koje koriste živine i zamjenske visokotlačne natrijeve izvore svjetlosti (sukladno propisima EU). Rekonstrukcija rezultira značajnom investicijom, ali zbog korištenja energetski učinkovitijih svjetiljki vidljivo je smanjenje troška energije i održavanja. Slična situacija je i u osmoj godini kada je predviđena rekonstrukcija svjetiljki koje koriste visokotlačne natrijeve izvore svjetlosti. Tradicionalni model optimalan je model financiranja u slučaju da jedinica lokalne samouprave u trenutku rekonstrukcije ima dostatno financijskih sredstava koje su potrebni za realizaciju investicije u rekonstrukciju i modernizaciju sustava javne rasvjete te dovoljne ljudske resurse za održavanje i upravljanje sustavom javne rasvjete. Tradicionalni model financiranja povoljnije je od ostalih modela ukoliko su zadovoljene sljedeće pretpostavke:

projekt je male veličini (za vrlo male projekte postignute uštede nisu dovoljne da otplate troškove ulaganja i pripreme ugovora u razumnom vremenskom okviru) odnosno do oko 1 mil. HRK;

investicijska sredstva su dostupna, dostatna i povoljna (posebni financijski proizvodi za JLS-ove te na raspolaganju dovoljan kapacitet osoblja za samostalno financiranje i provedbu rekonstrukcije);

JLS ima povoljnije uvjete nabave svjetiljki na tržištu od ESCO tvrtke.

EPC model financiranja optimalan je model u slučaju da je projekt veći (veći od oko1 mil. HRK) te da jedinica lokalne samouprave nema dovoljno financijskih sredstava za samostalno investiranje u rekonstrukciju sustava javne rasvjete usprkos što su operativni troškovi sustava visoki zbog energetski neučinkovitih izvora svjetlosti. U tom slučaju jedinica lokalne samouprave kroz mjesečne naknade prema ESCO tvrtki kroz cijelo ugovorno razdoblje isplaćuje kapitalne i operativne troškove te tvrtke. Preduvjet provedbi EPC projekta je mogućnost zaduženja jedinice lokalne samouprave s obzirom da navedeni projektu ulaze u javni dug jedinice lokalne samouprave.

Prednost EPC modela u odnosu na tradicionalni model financiranja leži u činjenici kako ESCO tvrtka pri realizaciji projekta nudi ključ u ruke uslugu koja uključuje slijedeće:

a) izradu projektne dokumentacije; b) dobavu opreme i izvedbu radova; c) garantirane energetske i troškovne uštede; d) garantirani funkcionalni rad (otklanjanje svih kvarova ili grešaka u radu) tijekom trajanja ugovornog odnosa; e) dostupnost povoljnije opreme javne rasvjete (svjetiljki, sijalica i dr.) od strane ESCO tvrtke u odnosu da ih JLS samostalno nabavlja; f) Ne spada u javni dug (ukoliko je naknada za uslugu manja od zajamčenih ušteda).

te na taj način učinkovitije upravlja rizicima provedbe projekta tijekom ugovornog razdoblja, tj. u periodu projektiranja, rekonstrukcije i kasnijeg održavanja sustava javne rasvjete.



Nedostaci EPC modela u odnosu na tradicionalni model financiranja:

a) Nejasna procedura odobrenja projekta (Zakon o proračunu); b) Energetske uštede moraju biti dostatne za otplatu mjesečnih troškova projekta; c) Raspodjela rizika provedbe projekta;

PPP model financiranja optimalan je model za one jedinice lokalne samouprave koje, uz ostvarivanje troškovnih ušteda, inzistiraju i na postizanju odgovarajućeg standarda opreme koja se ugrađuje pri rekonstrukciji kao i usluge koja se pruža nakon provedene rekonstrukcije. Uz iste prednosti u odnosu na tradicionalni model financiranja kao i EPC model financiranja, PPP model ima i sljedeće prednosti ispred EPC modela:

a) Ne spada pod javni dug; b) Jasno zakonski regulirano područje; c) Jasna definirana procedura odobrenja prijedloga PPP projekta; d) Projekt (ulaganje) se ne mora financirati isključivo iz ostvarenih ušteda; e) Standardi isporučene usluge rasvjetljenosti u direktnoj su vezi s iznosom naknade za isporučenu uslugu,

odnosno u slučaju da se usluga ne isporučuje, stopira se plaćanje naknade uz mogućnosti raskida Ugovora.

Nedostaci provedbe PPP projekta u odnosu na ostale modele financiranja:

a) Komplicirana i dugotrajna procedura pripreme projekta (dokumentacije potrebne za odobrenje prijedloga projekta od strane AIK-a);

b) U slučaju loše infrastrukture nužnost za dodatnim ulaganjima kako bi se isporučio odgovarajući standard – skupo.

Pitanje vlasništva nad zemljištem, građevinom ili infrastrukturom je svakako jedno od krucijalnih pitanja u PPP projektima. Bez da je pitanje vlasništva i posjeda riješeno, javni partner zemljište, građevinu ili infrastrukturu ne bi mogao niti predati u posjed i/ili vlasništvo privatnog partnera tijekom trajanja PPP projekta. U pogledu projekata modernizacije i rekonstrukcije javne rasvjete u RH pitanje vlasništva nad sustavom javne rasvjete predstavlja posebnu problematiku. Naime, postavlja se pitanje samog definiranja sustava javne rasvjete i njegovih sastavnih dijelova. Logično bi bilo da Sustav javne rasvjete obuhvaća sve dijelove, elemente, građevine i opremu koji se koriste u pružanju usluga javne rasvjete a što bi pojednostavljeno značilo instalacije (prednaponsku mrežu/kablove), priključke, obračunsko mjerno mjesto, stupove, svjetiljke i ostalu opremu. Međutim, često se u praksi događa da su stupovi koji se koriste u javnoj rasvjeti u vlasništvu distributera električne energije s obzirom da se isti koriste za distribuciju električne energije. Imajući u vidu osnovnu pretpostavku u PPP projektima po kojem rizik raspoloživosti nužno preuzima privatni partner svakako je jasna problematika u koja proizlazi iz ovakvog stanja vlasništva nad stupovima. Naime, da bi privatni partner preuzeo rizik raspoloživosti on bi morao biti odgovoran za modernizaciju/rekonstrukciju te održavanje i upravljanje cjelokupne građevine/infrastrukture. U ovakvim slučajevima postavlja se pitanje što je sustav javne rasvjete i kako ga specificirati. Da li se sustav sastoji od dijelova koji su u biti dio druge infrastrukture (distribucija el. energije) te se koriste za potrebe javne rasvjete ili su oni sastavni dio sustava javne rasvjete? Ova problematika se ponajviše ocrtava u definiranju prava i obveza nad stupovima a koja su usko vezana uz njihovo vlasništvo. Ukoliko privatni partner održava stupove javne rasvjete koji u biti nisu u njegovu vlasništvu niti u vlasništvu javnog partnera tada se postavlja pitanje odgovornosti za distributivnu mrežu el. energije. Nadalje, da li bi privatni partner trebao održavati stupove koji nisu u njegovu vlasništvu i čije održavanje je obveza treće strane? Također, što se događa kada treća strana ne održava stupove koji služe za javnu rasvjetu i uslijed toga ista ne rasvjetljava javne površine u skladu sa propisanim standardima? Sva ova pitanja specifična su kada se govori o projektima javne rasvjete. Naravno, ukoliko stupovi predstavljaju vlasništvo jedinica lokalne samouprave onda ova problematika nije aktualna i nema prepreka realizaciji PPP projekta. Također, pitanje vlasništva stupova se usko veže uz dodatne mogućnosti korištenja stupova i u druge svrhe pa čak i eventualno u komercijalne svrhe gdje postojeći elementi mogu koristiti u pružanju dodatnih usluga sa komercijalnom osnovom odnosno gdje se korištenjem tih elemenata mogu osigurati dodatni prihodi.

Bez obzira na navedenu problematiku, PPP projekti se mogu realizirati i u slučajevima gdje se pitanje vlasništva nad sustavom javne rasvjete odnosno pitanje specificiranja sustava javne rasvjete nije jasno određeno. U takvim slučajevima potrebno je detaljno analizirati sustav javne rasvjete i njegove elemente i jasno definirati prava i obveze ugovornih strana kao i trećih strana koje eventualno su blisko povezane sa predmetom projekta.

Uz navedenu problematiku i potrebu jasnog specificiranja inventara dijelova, elemenata i opreme sustava javne rasvjete i onih dijelova koji se ne mogu smatrati sustavom javne rasvjete ali se koriste od strane istog, postavlja se i pitanje definiranja standarda javne usluge rasvijetljenosti javne površine. Norma HRN EN 13 201 koja nije obvezna ali je predstavlja smjernice u svezi standarda i kvalitete rasvijetljenosti za javnog partnera u pojedinim slučajevima zahtijeva znatna ulaganja u sam sustav javne rasvjete koji onda predstavljaju velike investicijske zahtjeve za javne partnere koji žele rekonstruirati sustav



javne rasvjete te isti financirati razlikom/uštedom u trošku el. energije prije i poslije rekonstrukcije. Cijene el. energije, kao i investicijske potrebe u sustavu javne rasvjete, vrlo često čine ove projekte neizvedivim ukoliko javni partneri nisu spremni plaćati veću naknadu nego li su trenutna izdvajanja za postojeći sustav javne rasvjete (izdvajanja za redovito održavanje o el. energiju). Dakle, u praksi se mogu dogoditi slučajevi u kojima su plaćanja, koja proizlaze iz imperativa provedbe projekta, veća od plaćanja koja proizlaze iz postojećeg, energetski neefikasnog sustava javne rasvjete. Međutim, potreba i javni interes povećanja kvalitete usluge te zadovoljavanje sigurnosnih standarda i smanjenja svjetloonečišćenja, a naročito potencijal ostvarivanja prihoda u okviru koncepcije ''pametnih gradova'', trebali bi biti presudni čimbenici kod donošenja odluke o pokretanju projekta u takvim uvjetima.

Koraci provedbe projekta rekonstrukcije Javne rasvjete

Tradicionalni model Ugovor o energetskom učinku Ugovor o javno privatnom

partnerstvu

KORAK 0 Izrada Akcijskog plana rekonstrukcije, modernizacije i upravljanja sustavom javne rasvjete te odabir

optimalnog modela financiranja

KORAK 1 Definiranje projektnog

zadatka Raspisivanje javne nabave za Ugovaranje energetske usluge

Izrada PPP dokumentacije

KORAK 2 Raspisivanje javne nabave za izradu

projektne dokumentacije Ugovaranje energetske usluge

Odobravanje prijedloga projekta AIK

KORAK 3 Izrada projektne dokumentacije

Verifikacija projektne dokumentacije

Raspisivanje javne nabave za odabir privatnog partnera

KORAK 4 Verifikacija projektne

dokumentacije Provedba rekonstrukcije po

izrađenoj projektnoj dokumentaciji Ugovaranje javno privatnog

partnerstva

KORAK 5 Raspisivanje javne

nabave za provedbu rekonstrukcije

Nadzor provedbe rekonstrukcije Provedba rekonstrukcije po

izrađenoj projektnoj dokumentaciji

KORAK 6 Provedba rekonstrukcije po izrađenoj projektnoj

dokumentaciji

Verifikacija ostvarenih ušteda tijekom ugovornog razdoblja

Upravljanje i održavanje sustava javne rasvjete od strane privatnog

partnera

KORAK 7 Nadzor provedbe

rekonstrukcije

Prijenos sustava javne rasvjete po isteku ugovora u vlasništvo javnog

naručitelja

Monitoring isporučenih usluga i plaćanje usluge prema razini

isporučenih usluga

KORAK 8 Upravljanje i održavanje

sustava javne rasvjete od strane javnog naručitelja

Prijenos sustava javne rasvjete po isteku ugovora u vlasništvo javnog

naručitelja

Temeljne odrednice i usporedba tradicionalnog i PPP modela navedene su u tablici u nastavku

TRADICIONALNA NABAVA PPP MODEL NABAVE

Projektiranje Javni sektor projektira građevinu Javni sektor definira opseg usluga, tj. što od

projekta želi dobiti, a privatni partner projektira

Financiranje Javni sektor osigurava sredstva za

financiranje (zaduženje ili proračunska sredstva)

Privatni sektor osigurava sve potrebne izvore financiranja projekta u ugovornom razdoblju.

Javna nabava

Više postupaka javne nabave (idejni projekt, projektiranje, nabava radova,

nabava održavanja, nabava izvora financiranja)

Javni sektor provodi jednu nabavu za odabir privatnog partnera koji će pružiti usluge koje uključuju financiranje, projektiranje, izvođenje

radova i održavanje.



Primjeri provedenih projekta rekonstrukcije javne

rasvjete korištenjem EPC modela financiranja

Grad Vrbovec, Zagrebačka županija,

Projekt rekonstrukcije javne rasvjete

Osnovne informacije i ciljevi projekta

Grad Vrbovec nalazi se u Zagrebačkoj županiji, 30

km sjeveroistočno od grada Zagreba.

Grad je modernizirao cjelokupni sustav javne

rasvjete LED tehnologijom a sve je financirano

Ugovorom o energetskom učinku (engl. EPC).

Projekt je realiziran u suradnji s lokalnim

proizvođačem LED rasvjete i lokalnom elektro

tvrtkom.

Opis projekta

Kao prvi korak proveden je energetski pregled

postojećeg sustava rasvjete na koji je pokazao

značajne potencijale uštede energije i troškova

održavanja provedbom mjera modernizacije na

osnovu čega je Grad odlučio pokrenuti postupak

javne nabave za modernizaciju sustava rasvjete

putem Ugovora o energetskom učinku (EPC).

ESCO tvrtka odabrana je po principu ekonomski

najpovoljnije ponude. Podnesene ponude

vrednovane su temeljem slijedećih kriterija:

- neto postojeća korist za Grad (iznos troškovnih

ušteda energije i održavanja tijekom trajanja

ugovora i nakon okončanja ugovora) (85

bodova),

- korištenje naprednog upravljanja sustavom

javne rasvjete (10 bodova),

- tehničke karakteristike ponuđenog rješenja (5

bodova).

Trajanje ugovora je 87 mjeseci. Uz zamjenu svjetiljki

instalirani su i sustavi zaštite od prenapona te

bežično nadzirani sustav upravljanja.

Činjenice

Stanovništvo: 14.800 stanovnika

ESCO: LED elektronika d.o.o.

Uštede troškova električne energije:

680.450 HRK/godišnje

Uštede troškova održavanja:


Smanjenje potrošnje električne energije

1.215.100 kWh/godišnje

Smanjenje CO2: 559 tona/godišnje

Investicijski troškovi:

7.462.500 HRK (ukupna ugovorna

vrijednost)

Trajanje EPC ugovora: 7,25 godina

Daljnje informacije:

Regionalna energetska agencija

Sjeverozapadne Hrvatske

HR-10 000 Zagreb, Ulica Andrije Žaje 10

Telefon: +385-1-3098-315

E-mail: [email protected]

Web: www.regea.org


http://www.regea.org/


Podaci o projektu Prije obnove Nakon obnove

Ukupno instalirana snaga javne rasvjete 352 kW 71 kW

Ukupan broj izvora svjetlosti 2.247 2.211

Broj svjetiljki 2.247 2.211

Prevladavajući tip svjetiljki Visokotlačni natrij LED

Godišnja potrošnja električne energije 1.433.400 kWh 218.300 kWh

Godišnji troškovi električne energije 802.700 HRK 122.250 HRK

Godišnja troškovi održavanja 250.000 HRK 12.000 HRK

Rezultati

Moderniziran je cjelokupni sustav javne rasvjete, a ujedno je i poboljšana sigurnost na cestama te ugoda

boravka na javnim prostorima. Instaliran je i pametni sustav upravljanja a godišnji troškovi javne rasvjete

za Grad su ostali na istoj razini u sljedećih 87 mjeseci, nakon čega će se očekuje smanjenje za oko 80%.

Podrška info centra

ESCO info centar proveo je preliminarnu analizu te pomogao pri provedbi energetskog pregleda. Tijekom

cijog projekta pružani su tehnički savjete stručnoj službi Grada. Pravno i financijsko savjetovanje

osigurano je putem WeBSEFF – kreditna linija za održivu energiju za Zapadni Balkan.

Fotografije: Regionalna Energetska Agencija

Sjeverozapadne Hrvatske, Zagrebačka Županija



Općina Kostrena, Primorsko-goranska županija



Općina Kostrena popularna je turistička destinacija

u neposrednoj blizini grada Rijeke. Općina je

odlučila rekonstruirati javnu rasvjetu s ciljem

postizanja sigurnijih uvjeta za pješake i vozače kroz

zadovoljavanje propisanih standarda

(HRN EN 13 201). Rekonstrukcija je financirana

modelom javno-privatnog partnerstva, što projekt

čini prvim takvim projektom u Republici Hrvatskoj.

Opis projekta

Prioritet projekta bio je ostvarivanje energetskih

ušteda i smanjenje operativnih troškova javne

rasvjete uz istovremeno povećanje sigurnosti i

osjećaja ugode na javnim površinama. Dodatno, a

povrh zamjene svjetiljki, projekt uključuje

poboljšanje infrastrukture javne rasvjete kroz

zamjenu i popravak stupova, izmještanje

obračunskih mjernih mjesta izvan transformatorskih

stanica te implementaciju sustava naprednog

upravljanja.

ESCO tvrtka ugovorom je obvezana voditi brigu o

održavanju sustava rasvjete i osigurati da su

ispunjeni ugovorom postavljeni standardi. Odabir

ESCO-a proveden je korištenjem dvoetapnog

postupka nabave. Ekonomski najpovoljnija ponuda

je bila temeljena na:

najmanjoj sadašnjoj vrijednosti jedinstvene

naknade za JPP usluge (77 bodova)

najmanjoj instaliranoj električnoj snazi sustava

rasvjete nakon modernizacije (20 bodova)

najmanjoj internoj stopi povrata (IRR) (3 boda).

Trajanje ugovora je 12 godina, a projekt je

subvencioniran od strane Fonda za zaštitu okoliša i

energetsku učinkovitost (FZOEU).

Činjenice


ESCO: IMC d.o.o.





Smanjenje potrošnje električne

energije:

222.500 kWh/godišnje



1.875.000 HRK (kapitalni troškovi)

3.420.000 HRK (ukupna vrijednost

ugovora)

Subvencije: 637.500 € (državni fond)

Trajanje PPP ugovora: 12 godina




10 000 Zagreb, Ulica Andrije Žaje 10

Telefon: +385-1-3098-315


Web: www.regea.org




Rezultati

Financiranje modelom Javno-privatnog partnerstva pokazalo se kao povoljna financijska i ugovorna

opcija kod većih projekata rekonstrukcije i modernizacije gdje su uz zamjenu svjetiljki potrebni i dodatni

radovi na infrastrukturi javne rasvjete (dodavanje novis stupnih mjesta, zamjena stupova, ormarića javne

rasvjete i sl.). Ovim modelom jasno je definirana podjela rizika tijekom trajanja Ugovora između JLS i

ESCO-a, rješeno je pitanja javnog duga i računovodstvenih aspekata. Obzirom da je ovo jedan od prvih

projekata u Hrvatskoj koji je koristio JPP model financiranja za rekonstrukciju javne rasvjete, priprema

dokumentacije i postupak nabave su bili izazovni. Ovaj pilot projekt služi kao tlo za učenje i otvara put

budućim projektima ovoga tipa.


Projekt je proveden u suradnji s tvrtkom ESCO grupa d.o.o., tvrtkom koja asistira JPP projektima u javnoj

rasvjeti. ESCO info centar je osigurao savjetodavne usluge u pogledu JPP dokumentacije i promocije

rezultata projekta, dok je ESCO grupa d.o.o. izradila dokumentaciju i upravljala postupkom nabave

usluge.

Fotografije: Regionalna Energetska Agencija Sjeverozapadne Hrvatske, Zagrebačka Županija



Ukupan broj izvora svjetlosti 407 407

Broj svjetiljki 407 407

Prevladavajući tip svjetiljki Visokotlačna živa LED

Godišnja potrošnja električne energije 307.500 kWh 85.000 kWh




Grad Ludbreg, Varaždinska županija,



Ludbreg je grad u Podravini na lijevoj obali rijeke

Bednje, 25 km jugoistočno od Varaždina

Grad Ludbreg obnovio je cjelokupni sustav javne

rasvjete LED tehnologijom korištenjem Ugovora o

energetskom učinku.

Opis projekta

Grad Ludbreg prijavio je na natječaj Fonda za

zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost projekt

modernizacije sustava javne rasvjete putem modela

Ugovora o energetskom učinku. Po odobrenju

bespovratnih financijskih sredstava od strane Fonda

provedena ja javna nabava po modelu ekonomski

najpovoljnije ponude. ESCO tvrtka odabrana je po

kriterijima:

sadašnja korist za Grad (100 bodova);

kvaliteta i tehničke karakteristike ponuđene

opreme (100 bodova).

Nakon što je utvrđen plan provedbe, praćenja,

mjerenja i verifikacije mjera energetske

učinkovitosti, u suradnji sa ESCO tvrtkom i

partnerima se pristupilo zamjeni postojeće

energetski neefikasne konvencionalne rasvjete

profesionalnom LED rasvjetom domaćeg

proizvođača.

Projektom je obuhvaćen grad Ludbreg i naselja

Selnik, Sigetec i Kučan (70% ukupne javne rasvjete

na području Grada Ludbrega).

Ukupno trajanje Ugovora je 103 mjeseca. Uz

zamjenu postojećih neadekvatnih svjetiljki izvršena

je i dopuna sustava sa novim svjetiljka sukladno

zahtjevima za pojedinu klasu prometnice te

standardu HRN EN 13 201, a umjesto postojećih

716 ugraditi će se 910 novih LED svjetiljaka.

Činjenice


ESCO: Energetska učinkovitost -

Cementara j.d.o.o and Energy plus d.o.o.





Smanjenje potrošnje električne energije



Investicijski troškovi: 2.593.703 HRK

Trajanje EPC ugovora: 8,6 godina




HR-10 000 Zagreb, Ulica Andrije Žaje 10

Telefon: +385-1-3098-315


Web: www.regea.org





Ukupno instalirana snaga javne rasvjete 126,3 kW 47,25 kW



Prevladavajući tip svjetiljki Visokotlačni natrij i živa LED



Rezultati

Moderniziran je cjelokupni sustav javne rasvjete Grada Ludbrega te je dodano 105 nove svjetiljke s

ciljem poboljšanja sigurnost na cestama. Na dijelu sustava javne rasvjete dodan je napredni sustav

upravljanja i regulacije rasvjetom. Ukupna ušteda električne energije je preko 63%, uz ujedno

poboljšanje kvalitete rasvjete.

Fotografije: Foto-Novak Ludbreg i ENERGY PLUS Ludbreg



Grad Santander, Sjeverna/Središnja Španjolska,



Lučki grad Santander nalazi se na sjevernoj obali

Španjolske. Tijekom nekoliko proteklih godina, grad

Santander je postao predvodnik u razvoju pametnih

gradova kroz poboljšavanje javnih usluga, razvijanje

politike orijentirane prema građanima i poticanje

novog poslovnog modela produktivnosti za grad.

Integrirano upravljanje koje grad koristi omogućuje

napredak i učinkovitosti u koordinaciji svih gradskih

usluga kao i smanjenje gradskih troškova.

Opis projekta

Grad je pokrenuo ambiciozan projekt modernizacije

cjelokupnog sustava rasvjete što uključuje gotovo

23.000 svjetiljki. Modernizacija je financirana

korištenjem EPC modela. Cilj je povećanje

energetsku učinkovitost sustava javne rasvjete,

prilagodba razine rasvjete gustoći prometa i

parametrima prometnice (bez ugrožavanja

prometne sigurnosti), te sveobuhvatno poboljšanje

kvalitete života građana i posjetitelja.

Proveden je energetski pregled javne rasvjete te su

identificirane mjere poboljšanja energetske

učinkovitosti na osnovu kojih je razvijen Akcijski

plan javne rasvjete. ESCO je odabran putem javne

nabave. Kriteriji za odabir ESCO tvrtke uključivali su

modernizaciju i održavanje sustava javne rasvjete

od strane ESCO-a, najmanje 65% zajamčenih

ušteda energije i jamstvo za ugrađenu opremu.

Tijekom vrednovanja ponuda, ekonomski aspekti su

analizirani samo ako su ispunjeni tehnički

preduvjeti.

Ugovor je potpisan u 2016. godini. Predviđaju se

uštede energije od 80%, te će iste biti ostvarene

kombinacijom nove LED tehnologije i naprednog

sustava upravljanja.

Činjenice


Vrste ulica: 90 % stambenih i 10 %

cesta

ESCO: Elecnor


11.250.000 HRK/godišnje


2.250.000 HRK/godišnje


energije:

17.100.000 kWh/godišnje

Smanjenje CO2: 7.866 tona/godišnje

Investicijski troškovi: 82.500.000 HRK

Trajanje ESCO ugovora: 15 godina


Escan

E-28029 Madrid, Ferrol 14

Telefon: +34-91-323-2643




Rezultati

Ovo je jedan od najvećih EPC projekata javne rasvjete u Španjolskoj kojim Santander iskače u prvi plan

među gradovima s energetski učinkovitom javnom rasvjetom. Uslijed velikog opsega projekta, sveukupni

proces od inicijalne ideje do potpisivanja EPC ugovora trajao je 3 godine. Ugovor je potpisan na period

od 15 godina s društvom Elecnor, iskusnim ESCO tvrtkom u projektima javne rasvjete. Značajne uštede

energije koje se planiraju postići ostvaruju se kombinacijom LED tehnologije i modernog nadzornog

sustava koji omogućuje smanjenje snage rasvjete ili smanjenje operativnih sati rada. Ovaj projekt služi

kao praktičan primjer modernizacije javne rasvjete te se nadamo da će nadahnuti druge gradove da

prate njegov primjer.


Info centar dao je podršku gradu u vrednovanju isplativosti projekta, provedbi analize isplativosti i

osiguranju sveobuhvatne kvalitete projekta. Tijekom projekta, info centar je pružao savjete i smjernice o

tehničkim i financijskim aspektima, osobito u pogledu EPC ugovaranja.

Fotografije: Ayuntamiento de Santander, Escan


Ukupno instalirana snaga javne rasvjete 4.509 kW 2.166 kW

Ukupan broj izvora svjetlosti 22.915 22.842

Broj svjetiljki 22.700 22.700

Godišnja potrošnja električne energije 21.400.000 kWh 4.300.000 kWh

Godišnji troškovi električne energije 15.750.000 HRK 4.500.000 HRK

Godišnji troškovi održavanja 7.500.000 HRK 5.250.000 HRK



Općina Gunskirchen, Gornja Austrija,


Osnovne informacije i ciljevi

projekta

Po spoznaji kako sustav javne rasvjete zahtijeva

značajnu obnovu te da se izvori svjetlosti koje

trenutno upotrebljavaju uskoro neće moći

nabavljati, tj. biti će izvan tržišta, Općina

Gunskirchen odlučila se za cjelovitom

modernizacijom sustava javne rasvjete. Utvrđeno

je kako bi modernizacija rezultirala značajnim

energetskim uštedama, te je lokalna energetska

grupacija koja podržava općinu u implementaciji

lokalne energetske strategije pokrenula projekt.

Opis projekta

Kao optimalan model financiranja modernizacije

sustava javne rasvjete korištenjem LED

tehnologije odabran je EPC-a modela

financiranja. Glavni cilj projekta je smanjenje

potrošnje električne energije i troškova

održavanja bez ugrožavanja kvalitete javne

rasvjete. Jedan od prvih koraka bio je provesti

detaljnu analizu postojećeg sustava javne

rasvjete. Analizirani su i operativni sati rada javne

rasvjete te su prilagođeni stvarnim potrebama. U

nekim dijelovima općine operativni sati rada

mogli su se smanjiti, dok je u drugima dijelovima,

zbog sigurnosnih razloga bilo neophodno

povećati operativne sate (npr. središta sela).

U svrhu pokretanja realizacije rekonstrukcije,

općina je angažirala projektanta koji je proveo

postupak nabave. Pet ESCO tvrtki je bilo

pozvano podnijeti svoje ponude, te su svi

odgovorili na poziv.

Činjenice


ESCO: eww



Uštede troškova održavanja: 210.000

HRK/godišnje (nije jamčeno u EPC

ugovoru)


energije:

78,300 kWh/godišnje



5.973.000 HRK (ukupna

investicija)

939.750 HRK (financirano EPC

projektom)

Subvencije:

188.250 HRK (regionalni ugovorni

program)

Trajanje EPC ugovora: 10 godina




OÖ Energiesparverband

A-4020 Linz, Landstrasse 45

Telefon: +43-732-7720-14380


Rezultati

U sklopu ovog projekta, općina je provela značajne radove na obnovi infrastrukture koji se nisu mogli

financirati mjerama uštede električne energije. Iz tog je razloga bilo nužno da općina depozitom financira

dio kapitalnih troškova ESCO tvrtke. Ugovorom nije jamčena ušteda u troškovima održavanja, međutim

to nije ugrozilo financijsku isplativost projekta. Preporuka općine je da se prije provedbe modernizacije

provede detaljna analiza sustava rasvjete kako bi se izbjegli problemi koji mogu nastati ukoliko podaci o

postojećem stanju nisu točni. Općina je zadovoljna novim sustavom rasvjete te je reakcija građana

iznimno pozitivna. Po provedbi rekonstrukcije u Općini Održan je i skup gdje su se građani upoznali s

novim sustavom javne rasvjete.


Info centar pružio je podršku u primjeni financijske potpore od strane regionalnog ugovornog programa,

te dao svoj doprinos raspravi o različitim aspektima projekta.

Fotografije: Marktgemeinde Gunskirchen, OÖ Energiesparverband










Općina Bad Schallerbach, Gornja Austrija,



Općina Bad Schallerbach u Gornjoj Austriji je

poznato zdravstveno odmaralište. Obzirom da je

općina obvezna štititi klimatske uvjete, konstantno

se nastoji poboljšati energetska učinkovitost. Uslijed

zastarjelog sustava javne rasvjete i nedostupnosti

visokotlačnih živinih izvora svjetlosti, cjelokupni

sustav javne rasvjete uključivši i Božićnu rasvjetu,

bio je obnovljen odjednom. Projekt je financiran

EPC modelom.

Opis projekta

Izvorni cilj bio je obnoviti samo dijelove sustava

javne rasvjete kod kojih postoji neophodna potreba

zamjene izvora svjetlosti zbog nemogućnosti

kupovine zamjenskih. Međutim, nakon utvrđenja

opsega potrebnog posla, Općina je odlučila razviti

koncept cjelovite obnove sustava javne rasvjete.

Donesena je odluka da se projekt provede

korištenjem EPC modela. Između ostalih, razlozi za

navedeno su bili dostupnost EPC info centra i

namjenski regionalni potporni program u Gornjoj

Austriji. Prateći uvjete nabave, općinsko je vijeće

ugovor dodijelilo lokalnoj ESCO tvrtki koja je prije

ovog projekta bila odgovorna za radove održavanja

sustava javne rasvjete općini te kojoj je ovaj projekt

prvi EPC projekt.

Činjenice


ESCO: Elektro Kliemstein



Uštede troškova održavanja: 150.000

HRK/godišnje (nije jamčeno EPC

ugovorom)


energije:




2.659.500 HRK (ukupna

investicija)

1.473.000 HRK (financirano EPC

projektom)

Subvencije:

294.750 HRK (regionalni ugovorni

program)

156.750 HRK (subvencija za

zaštitu okoliša)

Trajanje EPC ugovora: 10 godina


OÖ Energiesparverband

A-4020 Linz, Landstrasse 45

Telefon: +43-732-7720-14380






Ukupan broj izvora svjetlosti 1.946 793





Rezultati

Moderniziran je cjelokupni sustav javne rasvjete u Bad Schallerbach korištenjem LED tehnologije. Velik

broj stupova i dekorativnih svjetiljki bili su u dobrom stanju. Općina je iste željela zadržati u sustavu što je

riješeno tako da je pronađen LED modul koji pristaje dekorativnoj opremi u svrhu osiguranja dosljedne

reprezentativnosti.


Ovo je bio prvi EPC projekt za lokalno ESCO društvo. Podrška ponuđena od strane EPC info centra

pokazala se ključna za projekt. Bez te podrške, nije izvjesno da bi projekt bio realiziran korištenjem EPC

modela. Info centar pratio je ESCO tvrtku korak po korak kroz proces uspostave projekta, te na taj način

doprinjeo povećanju njihovog znanja i iskustva i sposobnosti kao ESCO pružatelja usluga.

Fotografije: Marktgemeinde Bad Schallerbach, OÖ Energiesparverband


Streetlight - EPC

O Streetlight EPC projektu

Cilj projekta je pokrenuti ESCO tržište kroz pružanje stručne potpore i provedbu projekata rekonstrukcije i

modernizacije javne rasvjete korištenjem EPC modela financiranja.

Projekt financiran iz programa Inteligentna energija za Europu (IEE), započeo je u travnju 2014. s ciljem poticanja ESCO tržišta korištenjem Ugovora o energetskom učinku (eng. EPC) kao modela financiranja projekata rekonstrukcije sustava javne rasvjete. Projekt se provodi u 9 europskih regija putem regionalnih EPC info centara. Kroz EPC info centre pružati će se sveobuhvatna podrška jedinicama lokalne samouprave, ESCO tvrtkama i ostalim dionicima zainteresiranim u uključivanje u EPC tržište. Regionalna energetska agencija Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) zadužena je za operativno vođenje EPC info centra za područje Republike Hrvatske.

EPC info centar REGEA, Andrije Žaje 10, 10 000 Zagreb e-mail: [email protected], Tel. 01/3098-315, www.regea.org/EPC

Odgovornost za sadržaj ove publikacije preuzimaju isključivo autori. Njihov sadržaj ne odražava nužno službena stajališta Europske unije. EASME niti

Europska komisija nisu odgovorni za bilo kakvo korištenje sadržanim informacijama.

Co-funded by the Intelligent Energy Europe

Programme of the European Union

mailto:[email protected]

http://www.regea.org/EPC

Financiranja rekonstrukcije sustava javne...

Documents

Transcript of Financiranja rekonstrukcije sustava javne...