F. Dulibi}: Karikature i slikarstvo Ive Re`eka Rad. Inst ...

284

F. Dulibi}: Karikature i slikarstvo Ive Re`eka Rad. Inst. povij. umjet. 27/2003. (285–296)

285

Rad. Inst. povij. umjet. 27/2003. (285–296) F. Dulibi}: Karikature i slikarstvo Ive Re`eka

Frano Dulibi}Filozofski fakultet, Zagreb

Karikature i slikarstvo Ive Re‘eka

Izvorni znanstveni rad – Original scientific paper

predan 28. 8. 2003.

Sa‘etak

U radu je obra|ena do sada zaboravljena suradnja Ive Re‘eka uzagreba~kim humoristi~kim i ilustriranim tjednicima »[i{mi{« (1915.–1916.), »Ilustrovani list« (1916. i 1918.) i »Koprive« (1919.–1920.).Karikature i ilustracije koje su tada objavljene doprinos su poznava-nju likovnog sazrijevanja Ive Re‘eka tijekom {kolovanja u Zagrebu iPragu. Analizirana je i poznata, dugotrajna i intenzivna Re‘ekova

suradnja u »Koprivama« izme|u 1934. i 1940. godine, te valorizira-na kao jedan od vrhunaca u povijesti karikature u Hrvatskoj. Sa~uva-ni crte‘i za »Koprive« i »Kerempuh« prilog su tezi da tek otisnutakarikatura pru‘a kona~an izgled karikature. Interpretiran je i odnoskarikaturnog i slikarskog dijela Re‘ekova opusa.

Klju~ne rije~i: Ivo Re‘ek, humoristi~ko-satiri~ki tisak, karikatura, crte‘

Interpretacija odnosa izme|u karikatura i slikarstva Ive Re-‘eka (Vara‘din, 22. svibnja 1898. – Zagreb, 2. rujna 1979.)temelji se na karikaturama objavljivanima od vremena Re‘e-kova studija slikarstva u Zagrebu (u listopadu 1915. upisaose na Vi{u {kolu za umjetnost i obrt) do prvih godina nakonDrugoga svjetskog rata. Posebno zanimljivima za genezu Re-‘ekova opusa isti~u se karikature objavljivane u razdobljuizme|u 1916. i 1920. godine. Od objavljivanja do danas spo-menute karikature ostale su zaboravljene ili u sjeni slikar-skog dijela njegova opusa. Ipak, nisu ostale zaboravljenekarikature objavljivane u »Koprivama« od 1934. do 1940.godine. Monografija Ivanke Reberski o Ivi Re‘eku u na{ojsredini rijedak je primjer monografske obrade u kojem jekarikatura ne samo ravnopravan segment ostalim tehnikamaili likovnim vrstama u cjelokupnom opusu, nego je s pravomposebno apostrofirana: »Dosegnuta kvaliteta, {irina temat-skih raspona, ~isto}a i izvornost rukopisne grafije govorekako taj segment njegova stvarala{tva nadilazi vrijednostikronike i svjedo~anstva. To je suptilno likovno o~itovanje,kriti~ko vi|enje epohe kroz prizmu humora, satire i suosje-}anja jednog od najanga‘iranijih humanista na{eg moder-nog slikarstva.«1

Re‘ekovi crte‘i i studije iz razdoblja {kolovanja nisu sa~u-vani, a to je problem za razumijevanje njegova slikarskogformiranja. Taj problem istaknula je i Ivanka Reberski: »Ve}na prvom koraku suo~ili smo se s oskudnim podacima iznajranijeg perioda, koji bi nam mogao bolje osvijetliti isho-di{ta Re‘ekove slikarske geneze. Nedostaju mnoge pojedi-nosti da bi se stekla ~vrsta upori{ta; zato smo sada zate~eni u

odgovoru na pitanje – {to su i jesu li uop}e Re‘eku ne{tozna~ila prva zagreba~ka iskustva? … Ni rije~i o zagreba~-kom studiju, o profesorima, o mogu}im uzorima. Poznato jeda su tih godina u Zagrebu djelovali kao profesori slikarstva:Vladimir Beci}, Ljubo Babi}, Tomislav Krizman i Branko[enoa, ali njihova uloga u njegovu {kolovanju bila je jama~-no zanemariva, kad se slikar nije nikad na nju osvrnuo. Zarazliku od pra{ke faze, o kojoj su se o~ito s razlogom u zabi-lje{kama umjetnika zadr‘ala mnogo egzaktnija prisje}anja,o zagreba~kom razdoblju nema opipljivih tragova.«2 Prona-|ene karikature i ilustracije u zagreba~kom humoristi~ko-satiri~kom tisku dopunjuju Re‘ekov opus, a ujedno zna~edoprinos poznavanju nepoznatih segmenata geneze Re‘e-kova stvarala~kog sazrijevanja.

Najraniji Re‘ekovi radovi

U vrijeme {kolovanja na Obrtnoj {koli u Zagrebu Ivo Re‘ekobjavio je nekoliko karikatura u »[i{mi{u« (1915.–1916.).To su, prema svemu sude}i, najraniji Re‘ekovi radovi. Budu-}i da je Re‘ek poznat prije svega po situacijskim karikatura-ma, zanimljivo je da se kao sedamnaestogodi{njak po~eoafirmirati u »[i{mi{u« portretnim karikaturama.3 Njegov ta-lent najbolje se uo~ava na karikaturama pod naslovima Ideal-ni mu‘evi i Savski Adonis.

U zagreba~kom »Ilustrovanom listu« 1916. godine pojaviose s nekoliko situacijskih karikatura s vara‘dinskim temama.Postav{i punoljetan, ubrzo je mobiliziran i poslan na rusku

286


frontu u Galiciju, gdje je ranjen i preba~en u Vara‘din. Na-kon oporavka, u Vara‘dinu je 1917. godine odr‘ao svojuprvu samostalnu izlo‘bu, s koje je sa~uvan samo jedan pastel(Stari Vara‘din). U »Ilustrovanom listu« nastavio je objav-ljivati 1918. godine. Osim nekoliko karikatura, objavljenesu mu i ilustracije pjesama, pripovijedaka ili romana u nas-tavcima. To je vrijeme kada mladi Re‘ek (osamnaest mu jegodina) jo{ tra‘i vlastiti izraz, pa se na spomenutim situacij-skim karikaturama i ilustracijama mogu opaziti elementi raz-li~itih stilskih usmjerenja, ponajvi{e secesije i ekspresioniz-ma. Pseudonimom Ives po~eo se potpisivati ve} 1916. godi-ne u »[i{mi{u«, dok je ranije radove potpisivao punim ime-nom i prezimenom ili inicijalima.

»Ilustrovani list« izlazio je od 1914. do 1919. godine, kadaga je zamijenio tjednik »Osvit«, koji je s jednakom pozor-no{}u nastavio odabirati karikature visoke kvalitete sa su-radnicima naslije|enima od »Ilustrovanog lista«. Dok je uredakciji »[i{mi{a« mladi Re‘ek mogao kontaktirati s OtomAntoninijem i Milanom Freudenreichom uz jo{ nekoliko ka-rikaturista ~iji se identitet i dalje skriva iza pseudonima, u

»Ilustrovanom listu« kolege su mu bili: Slavko Vere{, To-mislav Kolombar, Pjer Kri‘ani}, Milan Freudenreich, FranjoMaixner i karikaturist ~e{kog podrijetla Rambousek). Ve}prije ga{enja »Ilustrovanog lista« Re‘ek je 1919. zaop~eoobjavljivati u »Koprivama«.

»Koprive« 1919.–1920.

Prelazak u »Koprive« poklapa se s Re‘ekovim odlaskom nastudij u Prag (nakon {to nije uspio dobiti stipendiju za Pariz)1918. godine. Me|u ostalima koji kra}e ili dulje borave uPragu, zatje~e na{e slikare Vilka Gecana, Milivoja Uzelca iVinka Grdana. Zanimljivo je primijetiti Re‘ekovu naglu trans-formaciju u likovnom izrazu: karikature iz »Kopriva« prvisu pokazatelj Re‘ekove te‘nje neoklasicisti~kom na~inu ob-likovanja. Osim toga, spomenute karikature prvi put poka-zuju bliskost likovnog izraza u karikaturi s izrazom u slikar-stvu. Naime, ni prije niti poslije Re‘ek ne}e te‘iti suklad-nosti ili bilo kojoj vrsti povezivanja izraza u karikaturi s

Idealni mu‘evi, »[i{mi{«, 1915., br. 20, str. 3.Ideal Husbands

Savski Adonis, »[i{mi{«, 1916.,br. 37, str. 7.Adonis from the River Sava

287


izrazom u slikarstvu, kao {to se to doga|alo na razli~ite na~i-ne kod nekolicine na{ih slikara. U karikaturama kao {to su IzZagorja, Pred izbore i U atelieru, nalazimo srodnost s Geca-novim i Trep{eovim karikaturama iz istog vremena, a na pri-mjeru karikature Vrhunac inscenacije i s Uzel~evim izrazom,iako me|u svima spomenutima Re‘ekovi crte‘i imaju naj-zatvorenije oblike, odnosno najbli‘e neoklasicisti~kim svoj-stvima. Kod Gecana, Trep{ea i Uzelca nalazimo mnogo vi{esklonosti ekspresivnom izra‘avanju. Me|u malobrojnim da-nas dostupnim Re‘ekovim slikama iz toga razdoblja, nakonsklonosti varijacijama postimpresionisti~kih na~ina izra‘a-vanja, tek oko 1923. godine uo~avamo te‘nju zatvaranjuformi na neoklasicisti~ki na~in.

U »Koprivama« je Re‘ek sura|ivao u dva navrata: prvi put1919. i 1920. godine u vrijeme studiranja na likovnoj akade-miji u Pragu, a drugi put u du‘em razdoblju izme|u 1934. i1940. godine.4 Karikature koje je objavio tijekom 1919. i1920. godine u izrazu se potpuno razlikuju od karikatura iz»[i{mi{a« i »Ilustrovanog lista« te od karikatura iz drugefaze suradnje u »Koprivama«. Srodnost u izrazu s karikatura-ma iz »Ilustrovanog lista« uo~ljiva je na samo jednom primje-ru, na jednom od prvih crte‘a koji je objavio u »Koprivama«.To je antiratni prizor pod naslovom Korizma (»Koprive«,1919., br. 9, str. 6), dojmljiv crte‘ kojim komentira apsurdno-st Prvoga svjetskog rata i dotada nezamislivog broja ‘rtava.U tom crte‘u vidljive su zna~ajke koje se mogu povezati s

odjecima kasne secesije, ali i nadolaze}eg Art Decoa. Ve}1920. godine, nakon povratka iz Praga, nalazimo nekolikoRe‘ekovih karikatura koje pokazuju svojstva individuali-ziranog rukopisa, ali istodobno srodnog Gecanovu i Trep-{eovu, koji su se tada tako|er vratili iz Praga i objavljivali u»Koprivama«. To je crte‘ bogat gustim {rafiranjem, koje pru‘aekspresivan dojam, ali Re‘ekova linija koja ome|uje stilizi-rana tijela i predmete istodobno ukazuje na sklonost ~vrstimoblicima.

Nakon studija u Pragu od 1924. godine Re‘ek ‘ivi u Parizusve do 1928. godine. Rad u atelijeru Andréa Deraina bio jejedno od njegovih najvrednijih iskustava, razdoblje u ko-jem su nastala najzna~ajnija djela njegova neoklasicisti~-kog razdoblja s elementima magi~nog realizma. Nije pozna-to da li je Re‘ek u tom razdoblju crtao karikature. Nakondesetlje}a u kojem je u Pragu i Parizu u svom stvarala{tvubio u skladu sa suvremenim europskim likovnim te‘njama,Re‘ek se odlu~io vratiti u domovinu i izolirati se stvaraju}iu blagim varijacijama realisti~kog izraza, {to je istaknula iIvanka Reberski: »…ono {to uistinu iznena|uje jest ~inje-nica da se Re‘ek poslije vi{e nikada nije osvrnuo za europ-skim strujanjima, koja su u dinami~nim mijenama tekla da-lje«.5 Re‘ek sve ~e{}e kao motiv uzima Zagorje i zagorskeseljake. Ivanka Reberski uo~ila je i njegovu podvojenosttematskih preokupacija: istim izrazom prilazio je temamasvoga intimnog okru‘enja kao i zagorskim temama. Europ-

Vara‘dinski bubanj, »Ilustrovani list«, 1918., br. 9, str. 143.Vara‘din’s drum

Korizma, »Koprive«, 1919., br. 9, str. 6.The Lent

288


Pred izbore, »Koprive«, 1920., br. 43, str. 6.Before the Elections

U atelijeru, »Koprive«, 1920., br. 44, str. 3.In a Studio

Regulacija zagreba~kog Kaptola, »Koprive«, 1935., br. 17, str. 204.Regulation of Kaptol in Zagreb

Olimpijska zublja, »Koprive«, 1936., br. 29, str. 351.Olympic Torch

289


^udnovata riba, »Koprive«, 1937., br. 2, str. 25.Queer Fish

Zaboravljeni Napoleoni, »Koprive«, 1940., br. 8, naslovnicaThe Forgotten Napoleons

S Nürnber{kog procesa, »Kerempuh«, 1945., br. 10, naslovnicaFrom the Nürnberg Trial

Pravda 1946, »Kerempuh«, 1946., br. 50, str. 5.Justice 1946

290


ske i svjetske teme bile su prisutne samo u karikaturama kojeje nastavio objavljivati 1934. godine.6

»Koprive« 1934.–1940.

Godine 1934. Re‘ek je po~eo dominirati kao vode}i surad-nik »Kopriva«. Od po~etka nove faze suradnje objavljivaoje karikature na naslovnicama. Njegove karikature pokazujuizrazitu socijalnu osjetljivost, te nije nimalo neobi~no da ukarikaturalnom izrazu grotesknost likova podsje}a na Geor-ga Grosza. Osim {to karikaturama zabavlja ~itaoce, Re‘ekistodobno {alje poruku, a ponekad djeluje zastra{uju}e i tra-gi~no. To su bili uvjerljivi komentari dru{tvene i politi~kezbilje. Re‘ek je na karikaturama ve} 1934. godine komenti-rao Mussolinijeve i Hitlerove postupke. Neke od tih karika-tura tada je prenosio njema~ki »Simplicissimus« i tisak u^e{koj, a mnoge ni danas nisu izgubile na snazi.7 Istodobnoizvrsno snala‘enje u temama iz me|unarodne politike kao iduhovite reakcije na lokalna politi~ka zbivanja i doga|anjaiz sfere kulture, ~ine ga jednim od najsvestranijih hrvatskihkarikaturista, i to ne samo u jednom segmentu, kao {to je topoliti~ka karikatura, nego gotovo u svim temama (1934. go-

dine Re‘eku je ~esta tema sport). 8 Na brojnim karikaturamacrte‘ i tekst su u uravnote‘enom odnosu doprinosili snaziporuke.

Me|u Re‘ekovim biografskim podacima nalazimo da je biopoliti~ki proganjan zbog svojih politi~kih karikatura kojesu osu|ivale nacizam. Danas je te{ko rekonstruirati kada je ikoja karikatura mogla biti »kap koja je prelila ~a{u«, alinakon {to je 1936. godine (br. 29, str. 351) objavljena karika-tura pod naslovom Olimpijska zublja, koja ismijava pripre-me za Olimpijadu u Njema~koj, Re‘ek nekoliko mjeseci (od-nosno do po~etka 1937. godine) nije objavljivao karikature.Potom je nastavio sa ‘estokom kritikom svjetske i doma}epolitike i zauzima se za prava radnika i svih obespravljenih.Istodobno, njegovo slikarstvo se u potpunosti udaljilo odkarikature i ne nalazimo gotovo nikakvih elemenata koji biih povezivali. Osim ne{to elemenata grotesknosti u Re‘eko-vim prizorima sa seljacima na crte‘ima te jasnih obrisnihlinija na slikama, tek poneka maska na mrtvim prirodamamo‘e djelovati blisko zna~ajkama karikature (Mrtva priro-da – autoportret, 1949.).

Do sada je ostalo nezapa‘eno Re‘ekovo sudjelovanje na iz-lo‘bi karikatura 1937. godine, odr‘anoj u pala~i Sponza uDubrovniku. Ta izlo‘ba, koju je organizirao Kosta Straini},

Slaba berba (Hrvatsko pitanje), crte‘ tu{em na papiru, 50 x 35 cm(Gradski muzej Vara‘din)Poor Harvest (Croatian Political Question), ink drawing on paper, 50x 35cm

Slaba berba (Hrvatsko pitanje), pole|ina crte‘a, 50 x 35 cm (Gradskimuzej Vara‘dinPoor Harvest (Croatian Political Question), back of the drawing, 50 x35cm

291


bila je dio inicijative za nastanak satiri~kog muzeja u Dub-rovniku. Uz Ivu Re‘eka iz Zagreba, kao istaknuti karikatu-risti pozvani su Ivan Mirkovi} iz Splita i Pjer Kri‘ani} izBeograda. Mo‘e se pretpostaviti da je nekoliko karikaturana kartonima, koje su danas u vlasni{tvu Gradskog muzeja uVara‘dinu, bilo izlo‘eno na toj izlo‘bi.9 Nije neobi~no da seu Dubrovniku, gradu s dugom tradicijom karnevala i uz kar-nevale vezanih prigodnih (pokladnih) {aljivih listova, kao igrada s dugom tradicijom komedije u dramskom obliku, po-javila ideja o pokretanju prvog satiri~kog muzeja na podru~-ju Hrvatske.

Upravo u to vrijeme, kada se Re‘ek aktivno bavio karikatu-rom (1937.), Tomo Sekelj zabilje‘io je tada{nje Re‘ekovomi{ljenje o karikaturi u Hrvatskoj: »O karikaturi mo‘emogovoriti samo unutar ostalih likovnih umjetnosti. Karikaturaje reporta‘a u slici. [to se ti~e na{e karikature, ona uop}e nepostoji, jer se do karikaturisti~kog izra‘avanja mo‘e do}isamo ozbiljnim slikarskim studijem, a kod nas su ljudi kojikarikiraju, poku{ali naprotiv do}i do svoje umjetnosti ama-terizmom, a iznijela ih je na povr{inu sinekura na{e sredi-ne.«10

Suradnik »Kerempuha«

Drugi svjetski rat prekinuo je izla‘enje »Kopriva«, koje suionako upale u krizu. U posljednje dvije godine izla‘enja kva-litetna grupa suradnika se osipala, a novi mla|i suradnici nisuimali snage spasiti list. Ubrzo po zavr{etku Drugoga svjetskograta Re‘ek je po~eo objavljivati u »Kerempuhu«, pokrenutom1946. godine. Me|u suradnicima »Kerempuha« osim Re‘ekagotovo da nema nikog iz »Kopriva«. U »Kerempuhu« se oku-pila nova generacija mladih karikaturista: Fadil Had‘i} (ured-nik), Alfred Pal, Vlado Dela~, Oto Reisinger, Nikola Mucavac,Ivo Ku{ani} i drugi. Re‘ek je u »Kerempuhu« objavljivaomanji broj karikatura nego u »Koprivama«, svega jednu dodvije po broju, ali one su zbog svoje likovne kvalitete i dob-ro pogo|ene teme naj~e{}e objavljene na naslovnim ili pos-ljednjim stranicama, te su bile reproducirane u velikom for-matu. Njegove karikature u »Kerempuhu« u izrazu se nisurazlikovale od karikatura u »Koprivama«.

»Kerempuh« je o{tro napadao kapitalisti~ki dru{tveni pore-dak, a crkva je bila jedna od glavnih meta. Glavni likovikarikatura bili su Dra‘a Mihailovi}, kralj Petar, Ante Paveli},Ivan [uba{i}, Vladko Ma~ek i Alojzije Stepinac. U »Kerem-puhu« su, me|u ostalim, bili objavljivani tekstovi koji su

Slaba berba (Hrvatsko pitanje), »Koprive«, 1935., br. 43, naslovnicaPoor Harvest (Croatian Political Question)

Pogibeljne pisanice, crte‘ tu{em na papiru, 50 x 35 cm (Gradskimuzej Vara‘din)Deadly Easter eggs, ink drawing on paper, 50 x 35 cm

292


o{tro napadali i ismijavali sve pravce suvremene umjetnosti,a posebice apstraktnu umjetnost.11 Re‘ek, koji je godinamapotpisivao svoje karikature pseudonimom Ives, osim nekoli-ko karikatura iz 1947. godine, prestao je potpisivati svojeradove. Nekoliko nepotpisanih karikatura koje ismijavajuAlojzija Stepinca vrlo su bliske njegovu rukopisu.12 Neobi~-no djeluje ~injenica da je Re‘ek pristao na suradnju u listukoji je izrazito osu|ivao i ismijavao katoli~ku crkvu jer zna-mo da je od 1961. godine izra|ivao (i restaurirao) freske zacrkve u Hrvatskoj.

Zami{ljeni i kona~ni izgled karikature

U Gradskom muzeju u Vara‘dinu pohranjeno je oko pet sto-tina karikatura iz Re‘ekove ostav{tine, me|u kojima prevla-davaju crte‘i za »Koprive«, koje je Re‘ek naj~e{}e radio uvelikom formatu (61 x 46 cm). Analiza tih crte‘a otkriva pos-tupak izrade karikature i baca druga~ije svjetlo na pitanjeoriginala kada govorimo o karikaturama. Naime, na pole|inikarikature crtane tu{em, Re‘ek je u mjerilu 1:1 na~inio uputeza tisak s obojenim povr{inama uz nazive boja i na~in na

koji trebaju biti otisnute. To je postupak koji je u ono vrije-me bio uobi~ajen, a iz njega je vidljivo da crno-bijeli crte‘ utu{u ne odgovara u cijelosti autorovoj nakani. Iz sa~uvanogmaterijala vidimo kako odabir i raspored boja utje~e na ko-na~an izgled, pa time i na izraz karikature, a osim toga nacrte‘u naj~e{}e nije sa~uvan tekst karikature, bez kojega jekarikatura ~esto nerazumljiva.

Ne bi trebalo zanemariti ~injenicu da Re‘ekove karikature(kao i karikature mnogih drugih autora) na izvornom crte‘uimaju korekture, koje nisu skrivene (korekture su ra|ene bi-jelom temperom) jer autori nisu smatrali da bi te karikaturemogle biti izlo‘ene. Karikaturistima se nerijetko doga|aloda moraju brzo izra|ivati karikature jer je postojala opasnostda izgube na aktualnosti ako ne bi izi{le u planiranom broju.Stoga, ako bi zbog brzine pogrije{ili u nekom dijelu crte‘a,autori bi naj~e{}e preko tog dijela zalijepili komadi} papiras novom varijantom dijela crte‘a. Sve navedeno govori uprilog tezi da se originalom treba smatrati kona~an izgledkarikature na stranici ~asopisa ili novina, na razglednicamaili plakatima (kada govorimo o tiskanoj karikaturi), na sli~anna~in kao kada je rije~ o nekoj od grafi~kih tehnika.

Pogibeljne pisanice, pole|ina crte‘a, 50 x 35 cm (Gradski muzej Va-ra‘din)Deadly Easter Eggs, back of the drawing, 50 x 35 cm

Pogibeljne pisanice, »Koprive«, 1935., br. 17, naslovnicaDeadly Easter Eggs

293


Karikaturist portretnih i situacijskih karikatura

Rijetki su karikaturisti poput Re‘eka koji su se podjednakodobro izra‘avali u situacijskoj i portretnoj karikaturi. Druga-~iji na~in promatranja ljudi i doga|aja podrazumijeva i upo-rabu druga~ijih likovnih sredstava. Portretni se karikaturistiusredoto~uju na igru s fizionomijskim detaljima, kojima, ovis-no o vje{tini, mogu prodrijeti do karikature psiholo{kog por-treta, dok situacijski interpretiraju doga|aje ili situacije i unjima isti~u smije{ne odnose, katkad samo zbog humora, kat-kad kako bi istaknuli ne~iju amoralnost, iskvarenost, korum-piranost ili neku drugu dru{tvenu anomaliju, a katkad kakobi ukazali na ljudsku glupost. Osim {to Re‘ek u portretnojkarikaturi uspijeva pru‘iti dobro pogo|en karikaturni por-tret li~nosti, psiholo{ku interpretaciju li~nosti do~arava pok-retom tijela i ambijentom svojstvenim karikiranoj osobi(primjerice karikatura slikara Omera Mujad‘i}a), ili duhovi-tim isticanjem profesije (karikatura arhitekta Drage Iblera).Re‘ek je ~esto povezivao situacijsku s portretnom karikatu-rom (Mussolini ili Staljin u situacijskim karikaturama), {to jeumije}e koje je vrlo rijetko me|u karikaturistima, te je i tojedan od razloga zbog kojih je Re‘ek jedan od karikaturista

s najve}im brojem objavljenih karikatura na naslovnim stra-nicama ~asopisa.

U Re‘ekovu slikarstvu, kako me|u portretima, tako i kodostalih motiva, vrlo rijetko nalazimo elemente humora, kojeje istaknuo Grgo Gamulin.13 Re‘ek je za ‘ivota bio poznatkao izrazito duhovit ~ovjek, stoga je osobno poznavanje Re-‘eka moglo utjecati na Gamulinov sud. Kada danas promat-ramo Re‘ekovo slikarstvo odvojeno od karikature, vidimoga u okvirima strogog, ponekad hladnog realizma, koji mo‘eizazvati i melankoli~an dojam, a rje|e mo‘emo nai}i na bla-gu naznaku ironije ili groteske.

* * *

Ivo Re‘ek kao karikaturist bio je vje{t u prikazivanju emo-tivnih stanja protagonista u karikaturama: zadovoljstva, bi-jesa, straha, zbunjenosti, zluradosti. Likove je karakteriziraone samo prema odje}i i obu}i ve} i prema tipu lica, gospod-skom, radni~kom, selja~kom, mornarskom, sirotinjskom, i sveto u nekoliko jednostavnih poteza, {to je doprinosilo jasno}iizraza. Ona je bila bitna za recepciju u naj{ire publike, kojojsu takve karikature bile namijenjene. Prostor je prikazivao

Arhitekt Drago Ibler, crte‘ tu{em na papiru (za »Koprive«), 1934., vl.nepoznatArchitect Drago Ibler, ink drawing on paper

Slikar Omer Mujad‘i}, crte‘ tu{em na papiru (za »Koprive«), 1934.,vl. nepoznatPainter Omer Mujad‘i}, ink drawing on paper

294


prema potrebi, drugim rije~ima prostorni kontekst bio je pos-ve prilago|en temi. Katkad je prostor detaljno opisan (jer jebitan za razumijevanje prikazane situacije), ponekad je jed-nostavno stiliziran (simboli~ki prikaz katedrale i sl.), a neri-jetko izostaju bilo kakve prostorne odrednice (u slu~ajevimakada bi prikaz prostora skretao pozornost s komi~nosti situa-cije u kojoj su bitni samo likovi). Na karikaturama s do~ara-nim prostorom, zgrade, dijelovi enterijera ili elementi krajo-lika prikazani su poput kulisa. U Re‘ekovu izrazu i likovi iprostor imaju jasan i izrazit odmak od stvarnog, realnog iz-gleda. Taj izraz posve pripada svijetu grotesknog i karikatur-nog, u politi~kim temama sadr‘i i elemente nadrealnog ({toje u karikaturi uobi~ajeno), uz spretno kori{tenje simbola izrazli~itih epoha (fotelja Louisa XIV., cilindar s ameri~komzastavom, i dr.). Uz raznovrsnost u prikazivanju likova i pros-tora, Re‘ek je pokazao i raznovrsnost u rje{avanju kompozi-cije. Svaka tema, ovisno o kontekstu, vodi ga do rje{enjakoje je druk~ije od prethodnih.

Re‘ek je u karikaturama izra‘avao izrazitu ekspresivnost unu-tar stilizacije koja je oblike i figure svodila na elementarna

svojstva. Nakon nekoliko poslijeratnih godina napustio jeaktivno bavljenje karikaturom. U slikarstvu je nakon neokla-sicisti~koga pari{kog razdoblja varirao realisti~ki na~in pri-kazivanja, bez zna~ajnijih promjena i oscilacija. Grgo Ga-mulin nalazi da jo{ od 1939. godine »...zadugo ne}e bitipromjena u njegovu na~inu (slikanja)«, kao i Ivanka Reber-ski, koja napominje da su posljednjih desetlje}a jedva zam-jetni pomaci u njegovu na~inu slikanja.14 Dok kod nekihslikara dolazi do isprepletanja i povezivanja karikature i sli-karstva u nerazdvojnu cjelinu (primjer Antuna Motike), pra-}enje Re‘ekova razmjerno dugotrajnog aktivnog bavljenjakarikaturom ukazuje na sve ve}e udaljavanje karikaturnogod slikarskog izraza. Poznavanje karikatura Ive Re‘eka omo-gu}ava potpuniji uvid u njegov humanisti~ki svjetonazor iolak{ava sagledavanje stvarala~kih postupaka kojima Re-‘ek stvarnost prenosi u likovni medij. Lapidarno{}u izraza,univerzalnim humanisti~kim temama koje su i dana{njoj pu-blici razumljive (i izvan lokalnih okvira) te velikim opusomkarikatura sa zanemarivim oscilacijama, Re‘ekove karikatu-re u me|uratnom razdoblju nesumnjivo ozna~avaju jedanod vrhunaca karikature u Hrvatskoj.

295


Bilje{ke

1I. Reberski, Ivo Re‘ek, Institut za povijest umjetnosti, Gradski muzejVara‘din, Skaner studio, Zagreb, Vara‘din – Zagreb 2001., str. 41.

2Isto, str. 14.

3Karikatura se dijeli na portretnu i situacijsku karikaturu. Dosada{nji jekolokvijalni izraz za situacijsku karikaturu koji naj~e{}e upotrebljava-ju karikaturisti geg-karikatura (rje|e se rabi termin crtani vic). Prijed-log i razloge za uporabu termina situacijska karikatura obrazlo‘io samu disertaciji: F. Dulibi}, Karikatura u Hrvatskoj do 1940., Sveu~ili{teu Zagrebu, Filozofski fakultet, Zagreb 2002, str. 23–25.

4Dosada je u literaturi ostala nezapa‘ena Re‘ekova suradnja u »Kopri-vama« iz 1919. i 1920. godine. Na taj dio rane suradnje s »Kopriva-ma«, Re‘ek je zaboravio u razgovoru koji je objavljen u »Ve~ernjemlistu«, u kojem je op{irno govorio o svojoj suradnji u »Koprivama«.E. Cvetkova, Nemirni Ives, »Ve~ernji list«, Zagreb 1975, br. 4927,str. 7.

5I. Reberski, nav. dj., str. 32.

6Isto, str. 32.

7Isto, str. 39.

8»… njegov kozmopolitski habitus ste~en u Pragu i Parizu omogu}iomu je da s jednakom ozbiljno{}u, ali i sarkazmom prati i europsku

politi~ku scenu i doma}u hrvatsku situaciju u ‘rvnju Kraljevine Ju-goslavije i tematiku urbanog pulsiranja grada s njegovom periferijomi raznolike aspekte dru{tvenih, ekonomskih, socijalnih i kulturnih zbi-vanja. Njegova prete‘ita zaokupljenost bila je usmjerena anomalijamadru{tva i socijalnim aspektima. Razgoli}avao je ljudsku bijedu, upo-zoravao na socijalne kontraste, na dru{tvenu nepravdu, na o~aj bespri-zornih.« Ibid., str. 40. Opis tematske i stilske {irine Re‘ekovih karika-tura tako|er u: I. Reberski, Ivo Re‘ek, karakterne studije i karikature(katalog izlo‘be), LIKUM, Zagreb 1989.

9Na kartonima su cijene od 2500 do 4000 dinara. Obavijest o izlo‘bitiskana je pod naslovom: Izlo‘ba karikatura u Sponzi, Hrvatska dub-rava, Dubrovnik 1937., br. 71, str. 7. Zahvaljujem direktorici Ljerki[imuni} i djelatnicima Gradskog muzeja Vara`din na susretljivosti ipomo}i tijekom istra`ivanja.

10T. Sekelj, Na{i karikaturisti, »Svijet«, Zagreb1937., str. 4.

11»Kerempuh«, 1949., br. 175. Napad na suvremenu umjetnost objav-ljen je na posljednjoj stranici uz reprodukcije Dalija, Epsteina, Mooreai drugih.

12Primjerice naslovnica »Kerempuha« br. 38. iz 1946. godine.

13Uz tekst o Re‘eku Gamulin prila‘e trinaest reprodukcija koje pred-stavljaju Re‘ekov opus, od kojih eventualno na jednoj mo‘emo na}inaznaku humora. G. Gamulin, Hrvatsko slikarstvo XX. stolje}a, sve-zak prvi, Naprijed, Zagreb 1997., str. 399–400.

14Isto, str. 403, 407; I. Reberski, nav. dj. (2001.), str. 46.

296


Summary

Frano Dulibi}

Cartoons and Painting of Ivo Re‘ek

The paper analyses the till now forgotten collaboration ofIvo Re‘ek (Vara‘din, 22 May 1898 – Zagreb, 2 September1979) in satirical and illustrated weekly magazines [i{mi{(Bat) (1915 – 1916), Ilustrovani list (Illustrated newspaper)(1916 and 1918) and Koprive (Nettle) (1919 – 1920). Cartoo-ns, caricatures and illustrations published at the time represe-nt a contribution to the knowledge of artistic maturing of IvoRe‘ek during his education in Zagreb and Prague.

Re‘ek worked for the magazine Koprive on two occasions:first time in 1919 and 1920 during his study at the Art acade-my in Prague, and the second time for a longer period be-tween 1934 and 1940. Re‘ek’s cartoons published during1919 and 1920 are completely different in their expressionfrom the ones from the second phase of his collaboration inthe Koprive. Since the beginning of the new phase (1934) hemade front-page cartoons. Because of their explicit socialsensitivity it is not surprising that the character grotesquenessin cartoon expression reminds of Georg Grosz. Besides amu-sing the readers, Re‘ek also sends a message, but sometimeswith frightening and tragic look. His cartoons were convin-cing commentaries of the social and political reality. In asatiric way he commented Mussolini and Hitler’s actions asearly as 1934. Some of them were reprinted in the GermanSimplicissimus and the Czech press, and many of them eventoday did not lose its persuasiveness.

Exceptional commentaries on international politics, as wellas local political incidents and cultural happenings makeRe‘ek one of the most versatile Croatian cartoonist not onlyin the segment of political cartoons, but almost in all topics(in 1934 Re‘ek often comments on sport). Besides that, therewere just few cartoonists in Croatia who, like Re‘ek, handledcartoons and portrait caricature at the same quality level.

Soon after the end of the Second World War, Re‘ek startedpublishing cartoons in the Kerempuh, magazine started in1946. Cartoons in the Kerempuh did not differ in expressionfrom the ones in Koprive.

Re‘ek’s original drawings for the cartoons preserved in theCity Museum of Vara‘din represent a contribution to the the-sis that the just printed gives a final look to the caricature. Onthe back side of the cartoon drawn in ink Re‘ek gave in thesame scale printing instructions with coloured surfaces, na-med the colours, and gave directions for the printing tech-nique. The procedure was common at the time, and today itreveals that black and white drawing in ink does not reflectthe author’s intention in whole. From the preserved drawingsit is obvious that the choice and placement of colours doesinfluence the final look, along with the caricature expres-sion. Besides, in most cases text under the cartoons is notpreserved, therefore these cartoons are not understandable.In his caricatures Re‘ek conveyed striking expressiveness inthe line of stylization that brought shapes and figures downto their elementary features. After a couple of post-war yearshe stopped doing cartoons. In his painting after neoclassicalParisian period realistic way of representation varied, withno significant changes or oscillations. While other paintersentwine and connect cartoons and caricatures with paintingin an inseparable whole (e. g. Antun Motika), Re‘ek in hisconsiderably long cartoon drawing career reflects even big-ger discrepancy between cartoons and painting. The study ofIvo Re‘ek’s cartoons enables us to get a clearer picture of hishumanistic views and makes the perception of Re‘ek’s crea-tive actions by which he transfers reality into artistic mediaeasier to understand.

By concise expression and universal humanistic values ofhis topics, even now understandable to the contemporaryreader (even outside the local area) Re‘ek’s cartoons and ca-ricatures undoubtedly represent a peak of cartoon produc-tion in Croatia in the period between the two wars.

Key words: Ivo Re‘ek, humorous-satiric press, cartoon cari-cature, drawing

F. Dulibi}: Karikature i slikarstvo Ive Re`eka Rad. Inst ...

Documents

Transcript of F. Dulibi}: Karikature i slikarstvo Ive Re`eka Rad. Inst ...