Engleski Upper Intermediate

34
Present Tenses Jedinica: 1 od 40 The Present Simple Tense (sadašnje prosto vreme) Present Simple Tense (Sadašnje prosto vreme) se koristi za radnje koje se ponavljaju (navike, običaji, rutine), opšte istine, karakteristike subjekta. Za fiksne rasporede (fixed timetables) u budućnosti: o School starts on Monday. - Škola počinje u ponedeljak. o My plane takes off at 8 tomorrow morning. - Moj avion poleće sutra ujutru u 8. U vicevima ili pričama često se Present Simple koristi za opisivanje glavnog događaja, dok se za događaje koji su u pozadini koristi Present Continuous. Isto tako se koriste ova vremena u komentarima i pri davanju instrukcija. o She goes up to this man and looks straight into his eyes. She's carrying a bag full of shopping... - Ona priđe tom čoveku i pogleda ga pravo u oči. Ona nosi torbu punu stvari... o Serena serves to the right hand court and her sister, Venus, makes a wonderful return. They are bothplaying magnificent tennis in this match... - Serena servira u desni deo terena a njena sestra, Venus, joj izvanredno vraća. Obe igraju sjajan tenis u ovom meču... The Present Continuous Tense (sadašnje trajno vreme) Present Continuous Tense (Sadašnje trajno vreme) se koristi za: radnju koja se dešava u trenutku govora, privremenu radnju, planove vezane za budućnost. Radnju u pozadini. o Before kick-off, the Milan fans are shouting at the Roma fans. - Pre udarca, navijači Milana viču na navijače Rome. Da se pokaže ljutnja, nezadovoljstvo, nestrpljenje, kritičan stav prema nečemu i sl. U ovom slučaju često se upotrebljava sa prilozima always i constantly. o She is always complaining. - Ona se uvek žali. o Milan is always coming late. - Milan stalno kasni. o One of the students is constantly interrupting the teacher. - Jedan od učenika konstantno prekida nastavnika. Present Perfect Simple and Present Perfect Continuous Present Perfect Simple Tense se koristi kada govorimo o radnjama koje su se dogodile u neodređenom trenutku u prošlosti i gde je jasno naznačeno da je radnja završena. Tako je pri upotrebi Present Perfect Tensa subjekat više zainteresovan za rezultat radnje.

description

engleski

Transcript of Engleski Upper Intermediate

Present TensesJedinica: 1 od 40The Present Simple Tense (sadanje prosto vreme)Present Simple Tense (Sadanje prosto vreme) se koristi za radnje koje se ponavljaju (navike, obiaji, rutine), opte istine, karakteristike subjekta. Za fiksne rasporede (fixed timetables) u budunosti: Schoolstartson Monday. - kola poinje u ponedeljak. My planetakesoff at 8 tomorrow morning. - Moj avion polee sutra ujutru u 8. U vicevima ili priama esto se Present Simple koristi za opisivanje glavnog dogaaja, dok se za dogaaje koji su u pozadini koristi Present Continuous. Isto tako se koriste ova vremena u komentarima i pri davanju instrukcija. Shegoesup to this man andlooksstraight into his eyes.She's carryinga bag full of shopping... - Ona prie tom oveku i pogleda ga pravo u oi. Ona nosi torbu punu stvari... Serenaservesto the right hand court and her sister, Venus,makesa wonderful return.Theyarebothplayingmagnificent tennis in this match... - Serena servira u desni deo terena a njena sestra, Venus, joj izvanredno vraa. Obe igraju sjajan tenis u ovom meu...

The Present Continuous Tense (sadanje trajno vreme)Present Continuous Tense (Sadanje trajno vreme) se koristi za: radnju koja se deava u trenutku govora, privremenu radnju, planove vezane za budunost. Radnju u pozadini. Before kick-off, the Milan fans are shouting at the Roma fans.- Pre udarca, navijai Milana viu na navijae Rome. Da se pokae ljutnja, nezadovoljstvo, nestrpljenje, kritian stav prema neemu i sl. U ovom sluaju esto se upotrebljava sa prilozimaalwaysiconstantly. She is always complaining.- Ona se uvek ali. Milan is always coming late.- Milan stalno kasni. One of the students is constantly interrupting the teacher.- Jedan od uenika konstantno prekida nastavnika.

Present Perfect Simple and Present Perfect ContinuousPresent Perfect Simple Tensese koristi kada govorimo o radnjama koje su se dogodile u neodreenom trenutku u prolosti i gde je jasno naznaeno da je radnja zavrena. Tako je pri upotrebi Present Perfect Tensa subjekat vie zainteresovan za rezultat radnje. Maryhas boughta new car.- Meri je kupila novi auto. Ihave brokenmy leg.- Slomila sam nogu.

Present Perfect Continuous Tensese koristi kada govorimo o radnjama za koje nismo sasvim sigurni da su zavrene.Ovim vremenom istiemo da smo vie zainteresovani za duinu trajanja radnje nego posledice koje ona ostavlja. Hehas been workingfor the same company since 1966.- On radi za istu kompaniju od 1966. godine. Ihave been talkingto my sister for more than two hours.- Razgovarala sam sa svojom sestrom vie od dva sata.

Tako se Present Perfect Simple koristi uzHow muchiHow many, a Present Perfect Continuous Tense uzHow long. How many cakes have you made?- Koliko kolaa si napravila? How much sugar have you bought?- Koliko eera si kupio? How long have you been making cakes?- Koliko dugo pravi kolae?

Razliku emo videti i u primerima: Ihave readthe book. You can have it back.- Proitala sam knjigu. Moe je uzeti natrag. Ihave been readingthe book, so you can`t have it back.- itam knjigu, pa je ne moe uzeti natrag.

U prvoj reenici radnja je kompletirana dok u drugoj nije.U nekim sluajevima oba vremena se mogu koristiti sa istim znaenjem. esto sa glagolimaLiveiWork. Ihave been workingfor this company for 5 years.- Radim za ovu kompaniju ve 5 godina. Ihave workedfor this company for 5 years.- Radim za ovu kompaniju ve 5 godina. I've been living in London since 1997.- ivim u Londonu od 1997-e I've lived in London since 1997. - ivim u Londonu od 1997-e

U sluajevima kada je duina trajanja radnje naglaena, koristiemoPresent Perfect Continuous. Ihave been workinghere for ages.- Radim ovde ve godinama.Past TensesJedinica: 3 od 40Past Simple Tense (prosto prolo vreme)Past Simple Tense (Prosto prolo vreme) se koristi: Za zavrenu radnju u prolosti. Last week wedecidedto buy a new house.- Prole nedelje smo odluili da kupimo novu kuu. Sandraclosedthe window a few minutes ago.- Sandra je zatvorila prozor pre nekoliko minuta. Za navike i stanja u prolosti. She alwaysgot upat 5.30 last year.- Ona je uvek ustajala u 5.30 prole godine. Welivedin Brazil for five years.- Mi smo iveli u Brazilu pet godina.

The Past Continuous Tense (prolo trajno vreme)Past Continuous Tense (Prolo trajno vreme) se koristi za: Radnju koja je u prolosti due vreme trajala: Shewas readinga book all day yesterday.- Ona je ceo dan jue itala knjigu. Dve radnje koje su se u prolom vremenu paralelno deavale: While Iwas watchingTV, my sister was doing her homework.- Dok sam ja gledao TV, moja sestra je radila svoj domai. Prolu radnju koja je due trajala a prekinuta je nekom drugom prolom radnjom. Ta druga radnja se obino izraava prostim prolim vremenom (Past Simple Tense): Iwas watchingTV when the telephonerang.- Ja sam gledao TV kada je telefon zazvonio. When wearrivedtheywere playingcards.- Kada smo stigli oni su igrali karte.

Za radnju koja je jo uvek u toku, te se koristi za opis radnji u pozadini. There were a lot of people queuing to enter the famous, new-opened bar. Somewere walkingup and down, and otherswere talking. Markwas lookingfor Jane, so he didnt talk to anyone.- Puno ljudi je stajalo u redu za ulazak u uveni novootvoreni bar. Neki ljudi su etali tamo-vamo, ostali su priali. Mark je traio Dejn, pa nije ni sa kim priao.

Napomena:Glagoli koji se ne koriste u Present Continuous Tense-u, ne koriste se ni u Past Continuous Tense-u. Umesto njih se obino koristi glagol u Past Simple Tense-u.

The Past Perfect Tense (davno prolo vreme)The Past Perfect Tense (davno prolo vreme) se upotrebljava za: Radnju koja se zavrila pre neke druge prole radnje. She suddenlyfoundthat shehad losther camera.- Odjednom je shvatila da je izgubila foto aparat. The Past Perfect Tense se upotrebljava u zavisnim reenicama uzafter. Takoe se mogu pojaviti i priloziwhenibecause. After wehad reachedthe top, webeganto feel tired.- Poto smo se popeli na vrh poeli smo da oseamo umor. His friendstriedto help him after hehad lostall his money.- Prijatelji su pokuali da mu pomognu nakon to je izgubio sav svoj novac. Because he`d spentso much, hehadvery little money.- Poto je bio potroio toliko, imao je vrlo malo novca.

Past Perfect Continuous Tense (davno prolo trajno vreme)The Past Perfect Continuous Tense se upotrebljava za radnju koja je trajala do nekog trenutka u prolosti. Tako se ne naglaava da je radnja zavrena nego se potencira njeno trajanje.esto se uz ovo vreme koristeforisince. When we came Sally had been waiting for half an hour.- Kad smo mi stigli, Sally je ekala ve pola sata. When I called on him he had been reading for a while.- Kada sam ga posetio, on je itao ve neko vreme.ArticlesJedinica: 5 od 40Indefinite Article (neodreeni lan)Neodreeni lan (indefinite article)a/anse ispred imenica koje poinju suglasnikom ita / / dok se ispred imenica koje poinju samoglasnikom ita kao / n /. a boy / boi / an egg / n eg /

Neodreeni lan se koristi da oznai lice ili stvar koje ne poznajemo ili koje po prvi put pominjemo. neodreeni lan se upotrebljavaiskljuivo sa imenicama u jednini. There is a boy in the street.- Neki deak se nalazi na ulici. She put an apple on the table.- Stavila je jabuku na sto.

Neodreeni lan se koristi ispred zajednikih imenica da oznai celu vrstu. A rose is a flower.- Rua je cvet. A dog is a faithful animal.- Pas je verna ivotinja.

Neodreeni lan se koristi ispred imenskog dela predikata. I am a student.- Ja sam student. The ugly duckling became a beautiful swan.- Runo pae je postalo prelepi labud.

U sledeim izrazima: What a lovely dress!- Kakva divna haljina! What a pity!- Kakva teta! What a beautiful girl!- Kako lepa devojka! She is such an actress!- Ona je takva glumica!

Definite Article (odreeni lan)definite article (odreeni lan)these ispred imenica koje poinju suglasnikom izgovara kao / / dok se ispred imenica koje poinju samoglasnikom odreeni lan ita kao / i: /. the book / buk / the eyes / i: z /

Odreeni lan se koristi za opisivanje odreenih, poznatih lica i stvari. The man you met is my friend.- ovek kog si upoznao je moj prijatelj. The book on the table is mine.- Knjiga na stolu je moja.

Odreeni lan se koristi ispred superlativa i rednih brojeva. She is the prettiest girl in the class.- Ona je najlepa devojka u razredu. The first act of the play was the best.- Prvi in drame je bio najbolji.

Odreeni lan se koristi da oznai pojmove od kojih samo jedan postoji na svetu. the Earth the past the Sun the weather

Odreeni lan se koristi ispred imena reka, mora, okeana, planinskih venaca... the Sava the Adriatic sea the Atlantic the Alps

Odreeni lan se koristi ispred imena pripadnika narodnosti da oznai celu naciju. the French the Swiss

Odreeni lan se koristi ispred imena javnih zgrada i institucija u gradu. the Odeon cinema the National Museum the Modern Art Gallery

Odreeni lan se koristi ispred naziva instrumenata. She plays the guitar.- Ona svira gitaru.

Izostavljanje lanalan se ne koristi ispred imenica u mnoini i apstraktnih imenica upotrebljenih u optem smislu. Love is a wonderful thing. - Ljubav je divna stvar. Apples are good for your health. - Jabuke su dobre za tvoje zdravlje. Men are physically stronger than women. - Mukarci su fiziki jai od ena.

Meutim, ako se radi o konkretnim pojmovima, lan e biti upotrebljen: The love he gave me was a thing I`ll never forget. - Ljubav koju mi je on pruao je neto to nikada neu zaboraviti. I ate all the apples that Sarah had brought. - Pojeo sam sve jabuke koje je Sara donela. The men in this company are very hard-working. - Mukarci u ovoj firmi su veoma vredni.

Sa imenicama u mnoini i nebrojivim imenicama kada govorimo uopteno o neemu: Applesare very good for your health. We drinkcoffeeandtea.

Ispred imena jezika i obroka: She speaksFrench. - Ona govori francuski. We hadlunchwith John. - Ruali smo sa Donom.

Ispred imena igara i sportova: Marko playschessvery well. - Marko igra ah vrlo dobro. Many people like playingbasketball. - Mnogi ljudi vole da igraju koarku.

Ispred linih imena i imena gradova: I live inNew York. - Ja ivim u Njujorku.

lan se ne koristi ispred naziva mesta kada se misli na njihovu osnovnu funkciju: He was injured in the accident and ended up in hospital.- Povredio se u nesrei i zavrio u bolnici. The man was convicted and sent to prison.- ovek je bio osuen i odveden u zatvor.

Ako se misli na graevinu, lan e biti upotrebljen: Mary lives next to the hospital.- Meri ivi pored bolnice. Sarah went to the prison to visit her husband.- Sara je otila u zatvor da poseti svog supruga.

U mnogim uobiajenim izrazima, kao to su: By day danju, po danu At night nou At home kod kue At work na poslu In bed u krevetu By car- kolimaExpressing the FutureJedinica: 7 od 40Budunost se u engleskom jeziku moe iskazati na nekoliko naina, odnosno korienjem sledeih vremena.

The Present Continuous Tense (sadanje trajno vreme)Present Continuous Tense koristi se za planove vezane za budunost. Iam visitingmy sister next weekend.- Sledeeg vikenda u posetiti svoju sestru.

The Future Simple Tense (budue prosto vreme)Future Simple Tense (prosto budue vreme) koristimo: da bismo govorili o radnjama koje predviamo da e se desiti u budunosti (future predictions). Shewill travelto Jamaica next year.- Ona e putovati na Jamajku sledee godine. Willitraintomorrow?- Hoe li padati kia sutra? za odluke donete u trenutku govora. A: "We ran out of sugar."- Nestalo nam je eera. B: "I will go and buy some."- Otii u i kupiu ga.

Za razliku od prostog budueg vremena o ijoj je upotrebi bilo rei, kada govorimoo svojim planovima i odlukama donetim ranije, koristimo konstrukciju:BE+GOING TO+INFINITIVE A: I've got a headache. - Boli me glava. B: I will get you an aspirin. - Doneu ti aspirin.(Odluka koja nije mogla biti doneta ranije jer B nije znao da A boli glava.) I bought the tickets for the cinema. Im going to see a film. - Kupio sam karte za bioskop. Ii u da gledam film.(im je kupio karte znai da je odluku doneo pre trenutka govora, odnosno da je planirao.)

Ponekad je razlika izmeu upotrebe ova dva naina izraavanja budunosti veoma mala. Kada koristimogoing tokonstrukciju, mi znamo da e se neto desiti na osnovu neega to sada moemo jasno videti, dakle iznosimo predvianje zasnovano na nekom dokazu. Look at those black clouds. Itis going to rain.- Pogledaj te sive oblake. Pae kia. I feel terrible. I think I'm going tobe sick.- Oseam se grozno. Mislim da e mi pozliti.

U situacijama kada je verovatnoa da e se radnja desiti manja, bolje je koristitiwill+inifinitiv. Markowillprobablyarriveat about 6 o'clock.- Marko e verovatno stii oko 6 sati.

The Present Simple Tense (sadanje prosto vreme)The Present Simple Tense (sadanje prosto vreme) koristimo: Za fiksne rasporede (fixed timetables) u budunosti: Schoolstartson Monday.- kola poinje u ponedeljak. My planetakesoff at 8 tomorrow morning.- Moj avion polee sutra ujutru u 8. Za budunost u reenicama koje poinju veznicimawhen,as soon asiafter: I'll go to the cinema when I finish my work.- Ii u u bioskop kad zavrim posao. As soon as I get home I'll call you.- Zvau te im stignem kui.Future Perfect and Future Continuous TenseJedinica: 8 od 40The Future Continuous Tense (budue trajno vreme)The Future Continuous Tense (Budue trajno vreme)se gradi od prostog budueg vremena glagola TO BE (will + am, is, are) i present participa (sadanjeg participa).

Potvrdni oblikJednina (singular)Mnoina (plural)

I will be working Ja u raditiWe will be working Mi emo raditi

You will be working Ti e raditiYou will be working Vi ete raditi

He will be working On e raditiShe will be working Ona e raditiIt will be working Ono e raditiThey will be working Oni e raditi

Upitni oblik Yes/No questionsJednina (singular)Mnoina (plural)

Will I be working? Da li u raditi?Will we be working? Da li emo raditi?

Will you be working? Da li e raditi?Will you be working? Da li ete raditi?

Will he be working? Da li e raditi?Will she be working? Da li e raditi?Will it be working? Da li e raditi?Will they be working? Da li e raditi?

Odrini oblikJednina (singular)Mnoina (plural)

I will not (won't) be working Ja neu raditiWe will not (won't) be working Mi neemo raditi

You will not (won't) be working Ti nee raditiYou will not (won't) be working Vi neete raditi

He will not (won't) be working On nee raditiShe will not (won't) be working Ona nee raditiIt will not (won't) be working Ono nee raditiThey will not (won't) be working Oni nee raditi

UpotrebaZa buduu radnju koja e biti u procesu u nekom trenutku u budunosti. Tomorrow morning at 9 I will be having breakfast. - Sutra ujutru u 9 sati ja u dorukovati. This time next week we will be travelling to London. - U ovo doba sledee nedelje, putovaemo za London.

The Future Perfect Tense (budue svreno vreme)The Future Perfect Tense (budue svreno vreme) se gradi od modalnog glagola WILL i Perfect Infinitive (Prolog infinitiva).Potvrdni oblikJednina (singular)Mnoina (plural)

I will have worked Ja u raditiWe will have worked Mi emo raditi

You will have worked Ti e raditiYou will have worked Vi ete raditi

He will have worked On e raditiShe will have worked Ona e raditiIt will have worked Ono e raditiThey will have worked Oni e raditi

Upitni oblik Yes/No questionsJednina (singular)Mnoina (plural)

Will I have worked? Da li u raditi?Will we have worked? Da li emo raditi?

Will you have worked? Da li e raditi?Will you have worked? Da li ete raditi?

Will he have worked? Da li e raditi?Will she have worked? Da li e raditi?Will it have worked? Da li e raditi?Will they have worked? Da li e raditi?

Odrini oblikJednina (singular)Mnoina (plural)

I will not (won't) have worked Ja neu raditiWe will not (won't) have worked Mi neemo raditi

You will not (won't) have worked Ti nee raditiYou will not (won't) have worked Vi neete raditi

He will not (won't) have worked On nee raditiShe will not (won't) have worked Ona nee raditiIt will not (won't) have worked Ono nee raditiThey will not (won't) have worked Oni nee raditi

UpotrebaThe Future Perfect Tense (Budue svreno vreme) se koristi za radnju koja e se zavriti do nekog vremenskog perioda u budunosti. Tako se ono esto koristi sa izrazima koji poinju saby:by then,by that time,by Friday... By the end of this year I will have lived in this town for five years. - Do kraja ove godine, bie pet godina kako ivim u ovom gradu. Susan will have finished her homework by that time. - Suzan e do tog vremena zavriti domai zadatak.AdjectivesJedinica: 10 od 40Kada ispred imenice stoji vie od jednog prideva najei red rei u pridevskim sintagmama je sledei:1234567

miljenjeveliina/starost/oblik boja poreklomaterijalsvrha upotrebeIMENICA

alovelyoldsilverpen (1, 2, 5, 7)(divna, stara, srebrna olovka)largewhiteFrenchcoffeecups (2, 3, 4, 6, 7)(velike, bele, francuske kafene olje)beautifulantiquegoldring (1,2, 5, 7)(prelepi, stari, zlatni prsten)abeautifuloldFrenchhouse (1, 2, 4, 7)(prelepa, stara, francuska kua)alargebrownoakwardrobe (2, 3, 5, 7)(veliki, smei, hrastov ormar)dirtyoldcottonseatcovers (1, 2, 5, 6, 7)(prljave, stare, pamune presvlake)

Izuzeci: Epitet u superlativu e stajati ispred svih ostalih prideva: the oldestsuitablemethod- najstariji odgovarajui metod thebestrecentnovels- najbolji novi romani Kada jedan pridev odreuje drugi pridev, a ne imenicu: adarkbrowncoat- tamno smei kaput asouthernEnglishdialect-(juno engleski dijalekat atypicalrudeParisian- tipian neljubazan Parianin Ako postoje dva ili vie prideva kvaliteta, onaj koji izraava subjektivno miljenje dolazi prvi: anicehotcup of tea- fina, vrua olja aja alovelysunnyday- divan, sunan dan

Sloeni prideviPostoje pridevi koji su sastavljeni od vie rei i povezani su crticama u jedan sloen pridev. U njima je imenica uvek u jednini. Ovi pridevi zamenjuju itavu imeniku grupu rei koja bi stajala iza imenice i oznaavaju starost i veliinu. a wall six feet high(zid visok est stopa) =a six-foot-high wall a boy ten years old(deak star deset godina) =a ten-year-old boyRelative ClausesJedinica: 12 od 40Odnosne reenice se dele na dve grupe: Odredbene odnosne reenice (Defining relative clauses) i umetnute odnosne reenice (Non-defining relative clauses).

Defining Relative Clauses (odredbene odnosne reenice)Odredbena odnosna reenica (Defining Relative Clause) blie odreuje imenicu ili zamenicu na koju se odnosi. Ona se ne moe izostaviti jer bez nje reenica ili nema smisao ili ga menja. The police have caught the thiefwho stole the jewels.- Policija je uhvatila lopova koji je ukrao dragulje.

who stole thejewels je odredbena odnosna reenica (defining relative clause).

Ove reenice poinju odnosnim zamenicamawho,whose,whom,which,that.Kada govorimo oljudima, koristimowhoilithat: I talked to the man who won the race.ili I talked to the man that won the race. - Razgovarao sam sa ovekom koji je pobedio u trci.

Kada govorimo ostvarimailiivotinjamakoristimowhichilithat: I liked the car which my father bought. ili I liked the car that my father bought. - Svideo mi se auto koji je kupio moj otac.

Kada odnosna zamenica menja prisvojnu zamenicu (his,her,their...) koristimowhose(iji, ija, ije): Marko is the boywhoseparents live in our neighbourhood.- Marko je deak iji roditelji ive u naem kraju.

Odnosne zamenicewho,thatiwhichmogu bitisubjekatiliobjekatodnosne reenice. Na primer u reenici: I talked to the man who won the race(who je subjekat)

ili u reenici: That is the dog that attacked me(that je takoe subjekat reenice)

Meutim, u reenici: The letter which she sent me was nice(which je objekat)

Ili u reenici: The man that I met yesterday was very kind,(that je takoe objekat)

Kada je odnosna zamenica objekat reenice ona se moe izostaviti. The man that I met yesterday was very kind = The man I met yesterday was very kind. The letter which she sent me was nice. = The letter she sent me was nice.

Whomse koristi umestowhoilithatkada predstavlja objekat, pa se moe rei i: The manwhomI met yesterday was very kind.

Zamenicawhomse retko koristi u govornom jeziku.Odredbene odnosne reenice se ne odvajaju zarezom od glavne reenice.Thatse ne moe upotrebiti iza predloga. This is the house (that/which) I paid a lot of money for.- Ovo je kua za koju sam dao puno novca. This is the housefor whichI paid a lot of money.- Ovo je kua za koju sam dao puno novca.

Non-Defining Relative Clauses (umetnute odnosne reenice)Umetnuta odnosna reenica (Non-defining Relative Clause) daje dodatno obavetenje o glavnoj reenici koje nije bitno za znaenje reenice kao celine. Glavna reenica bi i bez nje imala smisla. Belgrade,which is the capital of Serbia, has about 2 million inhabitants.- Beograd, koji je glavni grad Srbije, ima oko 2 miliona stanovnika.

which is the capital of Serbiaje umetnuta odnosna reenica (non-defining relative clause) i odvaja se zarezima od glavne reenice.

Odnosne reenice poinju odnosnim zamenicamawho,which,whom,whose.U umetnutim odnosnim reenicama zastvariiivotinje, koristi se odnosna zamenicawhich(ali ne ithatkao to je sluaj sa odredbenim odnosnim reenicama). Mary gave the book,whichshe had already read, to her best friend.- Meri je knjigu, koju je ve bila proitala, dala svojoj najboljoj drugarici.

U umetnutim odnosnim reenicama zaosobekoristimo odnosnu zamenicuwho(ali ne ithatkao to je sluaj u odredbenim odnosnim reenicama) Ivo Andric,whowas born in Travnik, was a great writer.- Ivo Andri, koji je roen u Travniku, bio je veliki pisac.

U sluajevima kada jewho objekatreenice, umesto njega se moe koristitiwhom. Milan,whomI saw yesterday, is today in London.- Milan, koga sam jue video, je danas u Londonu.

Varijanta sawho: Milan,whoI saw yesterday, is today in London.(je manje formalna i ee se koristi.)

U znaenju njegov (his), njen (her), njihov (their) koristimowhose. Madonna,whoseparents were born in Italy, is a famous American singer.- Madona, iji su roditelji roeni u Italiji, je poznata amerika pevaica.

Whichse takoe moe odnositi ne samo na re iza koje stoji ve i na itavu reenicu. She gave me her watch as a present,whichwas very nice of her.- Dala mi je svoj sat na poklon, to je bilo veoma lepo od nje.Participle ClausesJedinica: 14 od 40Participles And Verbs Of Sensation (participi i glagoli percepcije)Participi (sadanji i proli) su glagolski pridevi koji se najee koriste za graenje trajnih i perfect vremena. Ali oni se mogu koristiti i u raznim konstrukcijama za skraenje reenica.Participi se koriste da skrate reenicu kada oznaavaju radnju istovremenu sa deavanjem radnje glavnog glagola. She was sitting in an armchairreadinga book.- Sedela je u fotelji i itala knjigu. He is a manpraisedby all his friends.- On je ovek hvaljen od strane svih svojih prijatelja.

Nekada radnja participa moe i da prethodi glavnoj radnji: Takinga key out of his pocket, he opened the door.- Izvadivi klju iz depa, on je otvorio vrata. It is a novelwrittena few years ago.- To je roman napisan pre nekoliko godina.

Sadanji participmoe da objanjava razlog izvrenja neke radnje: Feelingtired, I went to bed early.- Poto sam bila umorna, otila sam u krevet ranije.

Takoe se koristi da oznai trajne osobine stvari ili ljudi: The roadjoiningthe two villages is very narrow.- Put koji spaja dva sela je veoma uzan.

Proli participse koristi u obrascusubjekat + glagol + imenica/zamenica + proli particip

sa velikim brojem glagola kao to sufeel,find,get,have,hear,like,make,prefer,see,want... I found the house deserted.- Pronaao sam kuu naputenu. John heard his name called.- Don je uo da su prozvali njegovo ime.

Upotreba glagolahaveigetu ovakvim konstrukcijama se zoveCausative Havei znai da radnju nije izvrio subjekat ve neko drugi za njega. How often do you have your carserviced?- Koliko esto ti rade servis na autu? I have just had my haircut.- Upravo sam ila da mi skrate kosu.

Ponekad konstrukcija have something done ima znaenjeiskusiti,proi kroz neto, npr. My brother had his nosebrokenin a fight. - Mom bratu su slomili nos u tui. He had his carstolenlast night. - Sino mu je neko ukrao auto.

Sadanji participse moe koristiti u obrascusubjekat + glagol + imenica/zamenica + sadanji particip

sa velikim brojem glagola koji oznaavaju ulne senzacije (verbs of sensations), npr.hear,look at,notice,observe,perceive,see,smell,watch, a i sa glagolimalike,find,get,have,keep,make,want,wish... I thought I heard the telephoneringing.- Mislim da sam ula telefon kako zvoni. Did you notice somethingmovingin the bushes?- Jesi li primetio da se neto mrda u bunju? Look at the birdsflyingsouth.- Pogledaj ptice kako lete na jug.

Ponekad u istim ovim konstrukcijama sadanji particip moe biti zamenjeninfinitivom bezto. Razlika je u tome to konstrukcija sa infinitivom oznaava zavrenu trenutnu aktivnost asadanji participoznaava radnju koja traje. I saw himcrossthe road.- Videla sam ga kako je preao put. I saw himcrossingthe road.- Videla sam ga kako prelazi ulicu.Gerund and InfinitiveJedinica: 16 od 40Neki glagoli menjaju znaenje u zavisnosti od toga da li su praeni infinitivom sa to ili ing formom glagola.

Stop He stoppedsmoking. - Prestao je da pui. He stoppedto smoke. - Zastao je da zapali cigaretu.

Remember I clearly rememberlockingthe door.- Jasno se seam da sam zakljuao vrata. I rememberedto lockthe door when I left. (Setio sam se da zakljuam vrata kad sam izaao.

Regret I regretsayingbad news to him.- ao mi je to sam mu rekla loe vesti. Iregretto saythis to you but I don't have a choice. - ao mi je to moram ovo da ti kaem, ali nemam izbora.

Go On The minister went ontalkingabout the price boom. - Ministar je nastavio da pria o skoku cena. (nastavak iste stvari) After discussing the economic problems, he went onto talkabout trade. - Nakon diskusije o ekonomskim problemima, nastavio je priom o trgovini. (nastavak neim novim)

Try She triedto keepher eyes open but she couldn't.- Pokuala je da dri oi otvorene, ali nije mogla. (pokuati neto) If you dont like the taste of cauliflower, trycookingit with beaf. - Ako ne voli ukus karfiola, pokuaj da ga kuva sa junetinom. (pokuati neto novo, eksperiment ili test)ModalsJedinica: 18 od 40Modalni glagoli su glagoli nepotpunog znaenja, koji odgovaraju naim: moi, hteti, umeti, smeti...U engleskom jeziku oni imaju tri vane karakteristike.1. trae dopunu u vidu infinitiva bez to2. imaju isti oblik za sva lica3. u odrinom i upitnom obliku ne koriste glagol to do

Sposobnostpokazuju sledei glagoli:1. Can2. Be Able To

Canoznaava postojanjesposobnosti(ability) u sadanjosti dokcan`toznaava nepostojanje sposobnosti. I can play the guitar. - Umem da sviram gitaru. She can`t drive a car. - Ona ne ume da vozi auto.

Can / can'tmoe znaiti i imati / nematidozvolu(permission) da neto uradite. You can leave the room. - Moete da napustite prostoriju. We can`t vote if we are 16. - Ne moemo da glasamo ako imamo 16 godina.

Couldgovori o sposobnosti koja je postojala nekada u prolosti. S tim u vezicouldn'toznaava nepostojanje sposobnosti u prolosti. Michael could climb trees as a child.- Majkl je mogao da se penje na drvee kao dete. I couldn't read when I was 4.- Nisam umela da itam kada mi je bilo 4 godine.

Za sposobnost ili mogunost u prolosti, koristi se jo i glagol be able to: I wasn't able to come yesterday. - Nisam mogao jue da doem.

Be able to se takoe koristi za budunost, kao i za sva ostala vremena gde Can nema odgovarajui gramatiki oblik. I'll be able to come tomorrow.- Moi u sutra da doem.

Izvesnost i neizvesnostpokazuju:1. Must, Can't2. May, Might, Could

Must i can'tkoristimo za izvlaenje zakljuka, kada smo u neto sigurni da jeste, odnosno nije. You have been walking for almost three hours. Youmustbe very tired. - Peaio si skoro tri sata. Sigurno si veoma umoran. Thatcan`tbe Jack. He's in Italy. - Nemogue da je to Dek. On je u Italiji.

May / mightse koriste da oznaeverovatnou(probability) da e se neto desiti. Might nosi neto manju mogunost da se radnja ostvari. Itmayrain. It is cloudy.- Moda e padati kia. Oblano je. Itmightrain. It is still sunny. - Moda e padati kia. Jo uvek je sunano.

Obavezupokazuju:1. Must i Have To2. Mustn't i Don't Have To3. Should i Ought To4. Had Better5. Is/Are To

Mustje jedan od modalnih glagola koji oznaava postojanjeobaveze(obligation). To je najee obaveza koja dolazi od prvog lica, tzv. unutranja obaveza. I must call my sister tonight. - Moram da pozovem sestru veeras. She must win the competition. - Ona mora da pobedi na takmienju.

Glagolska konstrukcijahave toima slino znaenje kao imust. Razlika je u tome tohaveto oznaava obavezu koja dolazi od drugog lica, tzv. spoljanja obaveza. To se uglavnom odnosi na pravila i zakone koji su nam propisani. Children have to go to school.- Deca moraju da idu u kolu. You have to fill in this form to get a visa.- Morate da ispunite ovaj formular da biste dobili vizu.

GlagolHave tose takoe koristi umesto modalnog glagolamustu prolom i buduem vremenu, jermustnema oblike za njih. I had to leave the house at 4 because I had a meeting at 5.- Morao sam da odem iz kue u 4 zato to sam imao sastanak u 5. You didn't have to come if you didn't want to.- Nisi morao da doe ako nisi eleo. I'll have to find a better job. - Morau da naem bolji posao.

Treba voditi rauna o tome daHave tonije modalni glagol.Takoe se glagolHave tokoristi umesto modalnog glagola u znaenju "ne mora". You don't have to phone her tonight.- Ne mora da je zove veeras.

Mustn'tje odrian oblik glagola must i oznaavazabranu(prohibition). You mustn't smoke in the classroom.- Ne smete puiti u uionici. We mustn't play with matches.- Ne smemo se igrati sa ibicama.

Should / shouldn't (trebalo bi / ne bi trebalo) ili ought to / oughtn't tose koriste za davanjesaveta,predloga,sugestija(advice,suggestions). Mary should go home. She has high temperature.- Meri bi trebalo da ode kui. Ima visoku temperaturu. You shouldn`t walk alone by night. It is dangerous.- Ne bi trebalo da eta sam nou. Opasno je.

Had better / 'd betterse odnosi na sadanje ili budue vreme, i koristimo ga da posavetujemo nekoga kako da ne uradi neto pogreno. I think you'd better leave now.- Mislim da je bolje da sad ode. You'd better not drive, you've drunk too much.- Bolje je da ne vozi, previe si pio.

Is/are tose koristi u formalnim instrukcijama.Notje naglaeno, pa se ne skrauje. You are not to leave the room.

Osim ovih modalnih glagola postoji i modalni glagolwouldkoji se koristi za zamiljene situacije. esto se skrauje i glasi'd. Where would you go?- Gde biste ili? I wouldn't go by plane.- Ne bih ila avionom. I'd stay at some hotel.- Odsela bih u nekom hotelu.Past ModalsJedinica: 20 od 40Modalni glagoli se mogu kombinovati sa prolim infinitivom (Perfect Infinitive).Perfect Infinitive se gradi od glagolaHAVEiPast Participaglavnog glagola npr. have been, have taken, have gone.Should(ilishouldn't) u kombinaciji sa prolim infinitivom oznaava radnju koja je u prolosti bila pogrena ili zbog koje se subjekt kaje. I should have listened to your advice. - Trebalo je da posluam tvoj savet. She shouldnt have given up her job. - Nije trebalo da da otkaz na poslu.

Shouldse esto koristi za kritikovanje nekoga: You shouldn't have worn that dress in the street. - Nije trebalo da nosi tu haljinu na ulici.

Modalni glagolimay,mighticouldse kombinuju sa prolim infinitivom kada govorimo o tome da se neto moda desilo u prolosti. The child might have imagined the situation. - Dete je moda izmislilo situaciju. I might have done the right thing. - Moda sam uinila pravu stvar. They could have played a trick on you. - Moda su te prevarili.

Mustican'tse koriste uz prole infinitive kada govorimo o tome da se neto sigurno desilo ili se sigurno nije desilo u prolosti. She must have been terrified. - Mora da je bila preplaena. Robert can't have spoken to Mr. Markovi. He doesn't know a word of Serbian.- Robert sigurno nije razgovarao sa gospodinom Markoviem. On ne zna ni re srpskog.

Modali se mogu kombinovati i saPerfect Continuous Infinitivom. Perfect Continuous Infinitive se gradi odHAVE BEENiPresent Participaglavnog glagola, npr. have been reading, have been travelling.Znaenja koja smo pomenuli e ostati ista, jedino se panja usmerava na trajanje radnje. Mark must have been trying to tell you something with such a sad face. - Mark je sigurno pokuavao da ti neto kae sa tako tunim licem. She might have been listening to you talking on the phone. - Moda te je sluala dok si razgovarao telefonom.Clauses of PurposeJedinica: 22 od 40 Clauses of purpose (namerne reenice) obino izraavamo na sledei nain: Pomou veznikaso(that) esto se iza njega koristi can, could, will ili would. Ann locked the doorso (that) no one could get in. - En je zakljuala vrata tako da niko ne moe da ue. Infinitive of purpose infinitivom namereU ovom sluaju subjekat glavne reenice mora biti isti kao subjekat na koga se infinitiv odnosi. George went to Germany to study German. - Dord je otiao u Nemaku da studira nemaki. In order to, so as toOvi veznici se koriste u formalnom jeziku pri izraavanju namere. They used only local material, in order to save money. - Koristili su samo lokalni materijal, kako bi utedeli novac.

Postoje takoe i odrini oblici ovih veznika:In order not to, so as not to:The soldiers moved at night, so as not to alarm their enemy. - Vojnici su se nou premestili, kako ne bi upozorili neprijatelja.The PassiveJedinica: 24 od 40Glagoli imaju dva stanja:aktivili radno stanje ipasivili trpno stanje.Ako subjekat reenice vri radnju, onda je glagol uaktivuSomebodycleansthe officeevery day. - Neko isti ovu kancelariju svakog dana.

Ako subjekat reenice trpi radnju, onda je glagol upasivu.Theofficeis cleanedevery day. - Ova kancelarija se isti svakog dana.

Objekataktivne reenice (the office) postajesubjekatpasivne reenice i dolazi na poetak reenice, aglavni glagol(clean) se stavljau pasiv(is cleaned).Pasiv se gradi od odgovarajueg oblika glagolato beipast participa(prolog participa) glavnog glagola. Somebody cleaned the office yesterday. - Neko je jue oistio ovu kancelariju. (aktiv) The officewas cleanedyesterday. (Ova kancelarija je oiena jue.) (pasiv) Somebodywas cleaningthe office. (aktiv) The officewas beingcleaned. (pasiv) Somebodycan cleanthe office. (aktiv) The officecan be cleaned. (pasiv)

Ostale oblike pogledajte u modulu Pasive Voice sa kursa Intermediate.

UpotrebaPasiv se koristi:Kada ne znamo ko je izvrio radnju: The house was built in the 19th century. - Kua je izgraena u 19.-om veku.

Kada izvrilac radnje nije bitan: Wine is served during the lunch. - Vino se slui tokom ruka.

Ako elimo da oznaimo izvrioca radnje, koristimo predlogby: These cakes have been made by mother. - Ove kolae je napravila moja majka.

Napomena: Samo prelazni glagoli (glagoli koji imaju objekat iza sebe) mogu da se stave u pasiv.

Pasiv gerunda i pasiv infinitivaPasiv gerundaglasi: being + past participlePasiv infinitivaglasi: to be + past participle

U engleskom jeziku postoje odreeni glagoli koji zahtevaju iza sebegerund(glagolsku imenicu), koji se gradi kada se na glagolsku osnovu doda nastavak -ing. Iza takvih glagola dolazi i pasiv gerunda. The childrenenjoybeing takento the zoo. - Deca uivaju da ih vode u zooloki vrt.

Neki od najvanijih glagola koji zahtevaju gerund iza sebe su:love, like, hate, enjoy, adore, cant stand, mind, detest, stop, finish, suggest, avoid, consider, delay, deny, describe, imagine, remember, resent. Some peoplelikebeing contactedby phone. - Neki ljudi vole da budu kontaktirani putem telefona. Ican't standbeing chargedtoo much. - Ne podnosim kad mi previe naplate. Hehatesbeing phonedafter 11pm. - On mrzi da ga zovu posle 23.

Posle odreenih glagola dolazito + infinitive, tako da iza njih ide pasiv infinitiva. Iza takvih glagola dolazi i pasiv infinitiva. Janestartedto be respected(by her colleagues).- Dejn su poeli da potuju.

Takvi glagoli su:want, hope, plan, need, expect, promise, offer, refuse, try, forget, learn, would like, would love, would prefer, would hate, appear, begin, come, continue, seem, tend, agree, aim, attempt, struggle. Jimhopedto be selectedby the team captain. - Dim se nadao da e ga kapiten tima odabrati. Hewantsto be connectedto cable Internet.- On hoe da se povee na kablovski Internet. Weneedto be toldwhat to do. - Treba nam neko da nam kae ta da radimo.Passive Constructions with Say, Believe...Jedinica: 26 od 40Reenice koje poinju sa "Oni kau" ili "Ljudi kau" se esto prebacuju u pasivni oblik.Aktiv: They say (or people say) that he is very talented. - Oni kau (ili ljudi kau) da je on veoma talentovan.Pasiv: It is said that he is very talented. - Pria se da je on veoma talentovan. He is said to be very talented. - Za njega se pria da je veoma talentovan.

Aktiv: People say that he was a good writer. - Ljudi kau da je on bio dobar pisac.Pasiv: It is said that he was a good writer. - Pria se da je on bio dobar pisac. He is said to have been a good writer. - Za njega se pria da je bio dobar pisac.

U ovakvu konstrukciju mogu ulaziti i sledei glagoli:think, feel, expect, know, believe, understand, consider, find, report, suppose... They believe that he is hiding somewhere in the woods.- Ljudi veruju da se on krije negde u umi. He is believed to be hiding somewhere in the woods. It is believed that he is hiding somewhere in the woods.(Veruje se da se on krije negde u umi.) People think that she has committed the murder. - Ljudi veruju da je ona izvrila ubistvo. She is thought to have committed the murder. It is thought that she has committed the murder.(Misli se da je ona poinila ubistvo.) Everybody knows that he is responsible for our success. -Svi znaju da je on odgovoran za na uspeh. He is known to be responsible for our success. It is known that he is responsible for our success.(Zna se da je on odgovoran za na uspeh.)Countable and Uncountable NounsJedinica: 28 od 40A littleilittlese mogu upotrebiti da zamene nebrojivu imenicu ili da stoje ispred nje, ali postoji razlika u znaenju. Please pass the sugar. Id likea little. - mala dovoljna koliina - Molim Vas, dodajte mi eer. Htela bih malo eera. I takelittlesugar in my tea. - Skoro da i ne uzimam. - Stavljam malo eera u aj.

A fewifewse mogu upotrebiti da zamene brojivu imenicu ili da stoje ispred nje, ali i ovde takoe postoji razlika u znaenju. Tourists like the seaside in summer. A few come in April.(mali pozitivni broj) - Turisti vole morsku obalu u leto. Malo ih dolazi u aprilu. There were few tourists this year.(Skoro da ih nije ni bilo) - Bilo je malo turista ove godine.

Mnoge imenice mogu biti bilo brojive bilo nebrojive u zavisnosti od toga kako su upotrebljene. Nebrojive imenice esto mogu biti brojive ako ih koristimo da bismo opisali razliite vrste neega. Would you like somewine? - elite li vina? Burgundy and chardonnay are the most finewines.- Burgundac i ardone su najfinija vina.

Rei koje se koriste za materijale su obino nebrojive ali esto se te iste rei koriste kao brojive kako bi se opisalo neto to je napravljeno od tih materijala. made of cloth- od tkanine four cloths- etiri stolnjaka

Neke brojive imenice se vie shvataju kao zbir elemenata nego kao vie pojedinanih elemenata (bean(s),spice(s)).Neke rei su u engleskom jeziku nebrojive, a u ostalim stranim jezicima su brojive. Takve rei su: accomodation advice baggage information money news travel work behaviour bread weather traffic luck damage furniture luggage permissionPossessivesJedinica: 30 od 40Prisvojno 'sse koristi iza imenica da pokae pripadnost: Milan's book Milanova knjiga Dragana's car Draganin automobilUkoliko se radi o pravilnoj mnoini imenice (zavretak naS), krajnje prisvojnosse izostavlja i ostaje samo apostrof da oznai pripadnost. My daughters' room soba mojih erki Their parents' flat stan njihovih roditeljaAko mnoina nije pravilna (ne zavrava se naS), prisvojnosostaje: People's opinion miljenje ljudi Women's clothes enska odeaLina imena koja se zavravaju nasmogu imati krajnjesza pripadnost, ali se ono moe i izostaviti: Mr Jones's car automobil gospodina Donsa ili Mr Jones' carAko se radi o klasinim imenima koja se zavravaju nas, pripadnost se obino izraavasamo apostrofom: Pythagoras' TheoremKada je re o sloenim imenicama,sza pripadnost se stavljaiza poslednje rei: My mother-in-law's opinion miljenje moje tateJo nekoliko upotreba prisvojnog's:U vremenskim izrazima: A week's holiday odmor od nedelju dana Yesterday's news jueranje vesti Five minutes' break pauza od pet minuta (iako se moe rei i a ten-minute break)Bez imenice iza sebe (imenica se u tom sluaju podrazumeva): Chemist's apoteka Florist's cveara Butcher's mesara(U svim sluajevima je izostavljena re shop) Eat at Joe's Jedite kod Doa.(Izostavljena je re restaurant)Reported SpeechJedinica: 32 od 40Doslovno navoenje neijih rei se naziva direktnim govorom (Direct Speech). Mark said: "I have bought a new car."- Mark je rekao: "Kupio sam novi auto." Sandra: "Peter is doing his homework."- Sandra: "Piter radi domai."

Meutim, prepriavanje neijih rei se naziva indirektnim govorom (Reported Speech ili Indirect Speech).Pri transformaciji direktnog govora u indirektni, deavaju se izvesne promene. Mark said (that) he had bought a new car.- Marko je rekao da je kupio novi auto.) Sandra said (that) Peter was doing his homework. - Sandra je rekla da Piter radi svoj domai.)Statements (izjavne reenice)Pri transformaciji direktnih potvrdnih i odrinih izjavnih u indirektni govor one se obino uvode glagolomsay. Mogu se, meutim upotrebiti jo neki glagoli sa slinim znaenjem: tell(rei) add(dodati) answer(odgovoriti) declare(izjaviti)

Nakon ovih glagola moe doi veznikthat, ali to nije obavezno.U indirektnom govoru dolazi do obaveznogslaganja vremena. Ako je uvodni glagol (say, tell...) u prolom vremenu, dolazi do promene vremena iz direktnog govora. He said: "I am a teacher."- On je rekao: "Ja sam nastavnik."He said that he was a teacher.- On je rekao da je on nastavnik. "Mary is reading a book." "Meri ita knjigu."She said that Mary was reading a book. - Ona je rekla da Meri ita knjigu. Sarah: "John bought a present for his wife."- Sara: "Don je kupio poklon svojoj eni."Sarah said that John had bought a present for his wife. - Sara je rekla da je Don kupio poklon svojoj eni. Milan: "They are working in the garden."- Milan: "Oni rade u bati."Milan said that they were working in the garden. - Milan je rekao da oni rade u bati. "We have made a cake." - Napravili smo tortu.They said that they had made a cake. - Oni su rekli da su napravili tortu. Mark: "Paul will do it."- Mark: "Pol e to uraditi."Mark said that Paul would do it. - Mark je rekao da e to Pol uraditi.

Ovo su promene u vremenima do kojih dolazi pri slaganju vremena. Present Simple Tenseprelazi uPast Simple Tense Present Continuous Tenseprelazi uPast Continuous Tense Present Perfect Tenseprelazi uPast Perfect Tense Present Perfect Continuous Tenseprelazi uPast Perfect ContinuousTense Past Simple Tenseprelazi uPast Perfect Tense Past Continuous Tenseprelazi uPast Perfect ContinuousTense Willprelazi uWould Shallnajee prelazi uWould Canprelazi uCould Mightse ne menja ShouldiOughtto se ne menjaju Mustprelazi uHad to

Takoe dolazi do promena u vremenskim odrednicama: Todaypostajethat day Yesterdaypostajethe day before The day before yesterdaypostajetwo days before Tomorrowpostaje thenext dayilithe following day The day after tomorrowpostajeIn two days`time Next weekpostaje thefollowing week A year agopostajea year beforeilithe previous year Mary: "I met himthe day before yesterday." - Meri: "Srela sam ga prekjue."Mary said she had met himtwo days before. - Meri je rekla da ga je srela prekjue John: "I'll cometomorrow." - Don: "Doi u sutra."John said he wouldcome the next day. - Don je rekao da e doi sutra.

Questions (upitne reenice)Pre transformacije direktnih pitanja u indirektna vodi se rauna o tome da li je pitanje tipa Yes/No (bez upitne rei) ili Wh- pitanje (sa upitnom rei).Reenice se uglavnom uvode glagolima: ask(pitati) inquire(pitati, raspitivati se) want to know(eleti znati) wonder(pitati se)

Ako se radi oYes/No pitanjimanakon uvodnog glagola dolaziif(iliwhether) a zatim prepriano pitanje. Pravilo o slaganju vremena vai i ovde. Ann: "Are you English?"- En: "Da li ste vi Englezi?"Ann asked if they were English- En je pitala da li su oni Englezi.

Obratite panju da je red rei izaifkao u potvrdnoj reenici.Evo jo nekoliko primera: Sandra:"Can John play the piano?" - Sandra: "Da li Don zna da svira klavir?"Sandra wanted to know if John could play the piano.- Sandra je htela da zna da li Don zna da svira klavir? Mark : "Do you work in a bank?"- Mark: "Da li radi u banci?"Mark asked whether I worked in a bank. - Marko je pitao da li radim u banci. Mario: "Has anyone been to Madrid?"- Mario: "Da li je iko bio u Madridu?"Mario wanted to know if anyone had been to Madrid.- Mario je hteo da zna da li je iko bio u Madridu.

Ako se radi oWh-pitanjimaif nije potrebno. Wh- pitanja poinju upitnim reimaWhen,Which,Who,Why... Ivana: "Where does Mary live?"- Ivana: "Gde ivi Meri?"Ivana asked where Mary lived.- Ivana je pitala gde Meri ivi.T Tom: "Why has Ann gone?"- Tom: "Zato je En otila?"Tom wanted to know why Ann had gone.- Tom je eleo da zna zato je En otila.

Orders (naredbe)Naredbe se najee uvode glagolomtell(rei). Jo se javljajuorder,command(oba u znaenju narediti) dok se molbe uvode glagolomask(zamoliti)Glagoltellzahteva iza sebe direktan objekat.Imperativiz direktnog govora postajeinfinitivu indirektnom, doknegativni imperativ(prohibitiv) postajenegativni infinitiv. Ann: "Open the window."- En: "Otvori prozor."Ann told me to open the window. - En mi je rekla da otvorim prozor. Ann: "Dont open the window."- En: Nemoj da otvori prozor.Ann told me not to open the window. - En mi je rekla da ne otvaram prozor. Tom: "Please, pass me the glass, John."- Tom: "Molim te, Done, dodaj mi au."Tom: "John, will you pass me the glass, please."- Done, da li bi mi dodao au, molim te."Tom: "John, could you pass me the glass, please."- Done, da li bi mogao da mi doda au."

su molbe i kao takve se u indirektnom govoru uvode na isti nain, glagolomask: Tom asked John to pass him a glass.- Tom je zamolio Dona da mu doda au.PrepositionsJedinica: 34 od 40Predlozi za mesto i pokret1. Koristimoat,inionda bismo oznaili mesto. I'll meet you at the airport. - Nai emo se na aerodromu. The car is in the garage. - Auto je u garai. Leave the money on the table. - Ostavi novac na stolu.Atkoristimo uglavnom u sledeim sluajevima:a. za dogaaje:ata party,ata concert,ata dinner,ata funeral,ata meetingb. za adrese:athis grandmother's,at22 Marlborough RD.c. sa imenicama uz nulti lan:atschool,athomed. uz javne objekte/zgrade:atthe station,atthe bus stop,atthe chemist'sInkoristimo uglavnom sa:a. velikim prostorima:inAfrika,inSaharab. otvorenim prostorima:inthe garden,inthe fieldc. gradovima/delovima gradova:inBelgrade,inVraard. sobama:inthe kitchen,inthe bedroome. imenicama uz nulti lan:inbed,inhospital,inprison2. Koristimoto/from,into/out ofionto/offda pokaemo pravac i pokret: She has beentoAthens. - Ona je bila u Atini. She has just came backfromAthens. - Ona se upravo vratila iz Atine. An old lady wentintothe supermarket. - Stara gospoa je ula u supermarket. The cat climbedontothe roof. - Maka se popela na krov.Predlozi za vreme1.Atse koristi pre tanog vremena, vremena obroka, praznika, godina starosti... I began to read the detective storyatnine o'clock and finishedatmidnight. - Poela sam da itam detektivsku priu u devet sati a zavrila sam u pono. We'll see youatlunch. - Videemo se na ruku. Will you be homeatChristmas? - Hoe li biti kui za Boi?2.Onse koristi ispred dana u nedelji, odreenog dana u mesecu, godinjica i praznika. Will you come to my placeonSunday? - Hoe li doi kod mene u subotu? Will you comeonSunday afternoon? - Hoe li doi u nedelju popodne? I was bornonMarch 27th, 1979. - Roen sam 27.marta 1979.godine3.Inse koristi ispred imena meseca, godina, godinjih doba i vremenskih perioda. Classes beganinSeptember. - asovi su poeli u septembru. In1980 my family moved to Lazarevac. - Moja porodica se preselila u Lazarevac 1980.godine. Days are shortinwinter. - Dani su krai zimi.Inse koristi uz lan ispred delova dana: We'll see youinthe morning. - Videemo se ujutru.4.By, u znaenju ne kasnije od (not later than), se koristi ispred tanog vremena, meseca ili godine. I'll be homebysix of clock. - Biu kui do est ujutru. We'll learn a lotbyJune. - Nauiemo puno do juna.ConditionalsJedinica: 36 od 40Kondicionali(uslovne reenice) su zavisne reenice koje se uvode veznikomif(ako). U zavisnosti od toga kolika je mogunost za ostvarenje radnje svi kondicionali se dele naprvi,drugiitrei kondicional.

The First Conditional (prvi kondicional)Prvi kondicionalse jo naziva i realni. Sam naziv kae da postoji velika mogunost za ostvarenje radnje koja se uslovljava. Kao i u svakoj sloenoj reenici, razlikujemokondicionalnu(uslovnu) reenicu iglavnureenicu.Uslov se u prvom kondicionalu izraava uPresent Simple Tense-u, dok se u glavnoj reenici javljaFuture Simple(will + infinitiv bezto). If youfinishyour homework on time, youwill geta good mark.- Ako zavri domai zadatak na vreme, dobie dobru ocenu. If she spends all the money, she will not go shopping.- Ako potroi sav novac, ona nee ii u kupovinu.

Kaovarijacijeprvog kondicionala javljaju se sledee izmene.Umesto oblikawill+infinitivmogu se javiti ostalimodalni glagolisainfinitivom. If youwantto lose weight, youshould/musteatless bread.- Ako eli da oslabi, trebalo bi / mora da jede manje hleba. If everythingisin order, youmay/canleaveat once.- Ako je sve u redu, moe odmah otii.

U glavnoj reenici se moe desiti da se takoe javiPresent Simple Tense. To se deava kada govorimo o naunim injenicama ili drugim izvesnim radnjama. If youheatice itturnsto water.- Ako zagreva led pretvorie se u vodu. If there is an economy crisis pricesgo up.- Ako nastane ekonomska kriza cene rastu.

UmestoPresent Simple Tense-a moemo upotrebitiPresent Continuous Tenseza sadanju radnju ili neki plan u budunosti. If youare lookingfor Marko (present action) you should better look in the cafe. - Ako trai Marka, bolje ga potrai u kafiu. If youare stayingfor another night (future arrangement) I'll ask the manager to give you a better room. - Ako ete ostati jo jednu no, pitau upravnika da Vam da bolju sobu.

The Second Conditional (drugi kondicional)Drugi kondicionalnosi sa sobom manju verovatnou da e se radnja ostvariti iako to nije potpuno nemogue.Uslov se izraavaPast Simple Tense-om, dok se u glavnoj reenici nalazi modalni glagolwould + infinitiv bezto. If Ihada map, Iwould lendit to you. - Kad bih imala mapu, posudila bih ti je. If someonestolemy car, Iwould callthe police. - Kad bi mi neko ukrao auto, pozvala bih policiju.

Proli oblik glagola TO BE se esto u drugom kondicionalu javlja samo kaoWEREza sva lica. If Iwereyou, Iwouldn`t dothat. - Da sam ja na tvom mestu, ne bih to uradila.

Varijacijese takoe mogu javiti u oblikumodalnih glagolakoji zamenjujuwould+infinitivu glavnoj reenici. If Iknewhis number, Icould ringhim up. - Kad bih znala njegov broj, mogla bih da ga pozovem. If youtriedagain, youmight succeed. - Kad bi ponovo pokuao, moda bi uspeo.

UmestoPast Simple Tense-a moemo upotrebitiPast Continuous Tense. If wewere goingby boat I`d feel much safer. - Da idemo amcem, oseala bih se mnogo bezbednije. If my carwas workingI could drive you to the station. - Da mi auto radi, mogla bih da te odvezem do stanice.

The Third Conditional (trei kondicional)Trei kondicionaloznaava zamiljenu ili potpuno nerealnu situaciju. On nam daje do znanja da vie ne postoji mogunost za ostvarenje radnje.Uslov se izraavaPast Perfect Tense-om, dok se u glavnoj reenici nalazi modalni glagolwould + proli infinitiv bezto.Proli infinitiv(Perfect Infinitive) je oblik infinitiva koji se gradi od glagolaHAVE+PAST PARTICIPLEglavnog glagola, npr.have been, have gone, have taken... If Ihad seenhim, Iwould have toldhim the news. - Da sam ga videla, rekla bih mu vesti. If someonehad stolenmy car, Iwould have calledthe police. - Da mi je neko ukrao auto, pozvala bih policiju.Varijacijese takoe mogu javiti u obliku razliitih modalnih glagola koji zamenjujuwouldu glavnoj reenici. If hehad invitedme, Imight have cometo the party. - Da me je pozvao, moda bih i dola na zabavu. If the policehad comeon time, theycould have caughtthe burglar. - Da je policija dola na vreme, moda bi uhvatili provalnika.

U uslovnoj reenici se takoe mogu javiti neke varijacije. Umesto Past Perfect Tense-a moe se javitiPast Perfect Continuous Tense. If wehad been travellingby car, the accident mightnot have happenedat all. - Da smo putovali autom, moda do nesree ne bi ni dolo.Phrasal VerbsJedinica: 38 od 40Frazalni glagoli su glagoli koji se sastoje od glagola i jo jedne ili vie rei (priloga ili predloga).Ove kombinacije nekada slue da bi se naglasilo znaenje glagola: Drink your milk!- Popij mleko! Drink up your milk!- Ispij mleko do kraja!

esto se osnovno znaenje glagola u potpunosti menja kada se on upotrebi sapredlogomiliprilogom.U zavisnosti od toga da li je re koja se dodaje glagolu prilog ili pridev, glagol je prelazan ili neprelazan. Ako je ta re predlog, glagol jeprelazan(trai objekat), a ako je ta re prilog, glagol jeneprelazan(dolazi bez objekta.)Look for je kombinacijaglagol + predlog, pa je prema tomeprelazna(trai objekat): Would you look for my umbrella?- Da li bi potraio moj kiobran?

Look out je kombinacijaglagol + prilogi zato jeneprelazna: Look out! There's a car coming.- Pazi! Dolazi automobil.

Mogue je da neke kombinacije imaju vie znaenja, te mogu biti i prelazni i neprelazni.Take off skinuti (prelazan): She took off her coat and sat.- Ona je skinula svoj kaput i sela.

Take off- poleteti, za avion (neprelazan): The plane took off at 6.- Avion je poleteo u 6.

U veem broju sluajeva objekat dolazi iza itave fraze, dok kod nekih moe doi i odmah iza glagola. I am looking for Jane. - Traim Dejn. He took off his shoes. - On je izuo svoje cipele. He took his shoes off. - On je izuo svoje cipele.

Kada je objekat zamenica, obino dolazi odmah iza glagola: He took them off. - Skinuo ih je.

Evo znaenja nekih frazalnih glagola:blow up dii u vazduh, razoriti eksplozijom, eksplodiratibring about- izazvatibring back vratitibring up vaspitavati/odgajati decucall off- otkazaticatch up with (su)stii (ali ne i prestii)clear up dovesti u red (zbrku i nered)cut out isei, izrezati (iz komada papira, tofa itd.)do away with ukinuti, ponititi, reiti se neega ili nekogadrop off odbaciti nekogaface up to suoiti se safall behind zaostajatifall out with posvaati se safall through ne ostvariti se, propastifill in ispuniti, popuniti (formular i sl.), uneti u, staviti ono to nedostajefill out- popuniti (formular i sl.)get away pobei, umai, izvui seget away with- izvui se nekanjenoget back vratiti, vratiti seget on- nastavitiget on with slagati se, iveti, itd. (biti u dobrim ili loim odnosima) sa nekimgive back vratiti (neku stvar) vlasnikugive up predati sego down with razboleti sego in for baviti se neim, posvetiti se neemugo off eksplodirati, opaliti (o municiji ili oruju)go over ispitati, prouiti, pregledati paljivohold back- zadratijoin in pridruiti selook after starati se, voditi brigu olook for traitilook into- istraitilook up to diviti se, ugledati se namake up for- nadoknaditipick up uzeti (podii) neku osobu ili stvar (naroito prstima) uzeti (pokupiti) neku osobu ili stvar i povesti sobom (obino kolima)pull down- sruitiput off odloiti neku radnju ili poseturun out of ostati bezsit down sestistand up to odole(va)ti, braniti se od (neke osobe ili sile)turn down odbiti, odbaciti (neku ponudu ili molbu)wear off postepeno nestati, iznositi