Eliphas Levi - Masonske Legende

download Eliphas Levi - Masonske Legende

of 32

Transcript of Eliphas Levi - Masonske Legende

  • MASONSKE LEGENDE

    ELIFAS LEVI

  • AAllpphhoonnssee LLoouuiiss CCoonnssttaanntt -- MMaassoonniicc LLeeggeennddss

    MMAASSOONNSSKKEE LL EE GG EE NN DD EE

  • SSAADDRRAAJJ

    _______________________________________________________________________________

    _______________________________________________________________________________

    MASONSKE LEGENDE

    3

    O autoru ........................................................................................................................ 4 Masonske legende ......................................................................................................... 5 Plamena zvezda ............................................................................................................. 5 Masonske legende (izvodi iz jednog ritualnog manuskripta iz osmog veka) ................ 6 Prva legenda .................................................................................................................. 6 Druga legenda ............................................................................................................... 9 Trea legenda .............................................................................................................. 10 etvrta legenda ............................................................................................................ 11 Pria o lavljem vitezu .................................................................................................. 12 Klju za masonske parabole ........................................................................................ 13 Pria o Falegu .............................................................................................................. 15 Prelazak reke Nabuzanai ............................................................................................. 16 Bafomet ....................................................................................................................... 17 Veroispovest ................................................................................................................ 20 Elementi Kabale u deset lekcija .................................................................................. 23 Prva lekcija - Opti uvod ............................................................................................. 23 Druga lekcija - Kabala - cilj i metod ........................................................................... 24 Trea lekcija - Upotreba metoda ................................................................................. 25 etvrta lekcija - Kabala I ............................................................................................ 26 Peta lekcija - Kabala II ................................................................................................ 27 esta lekcija - Kabala III ............................................................................................. 28 Sedma lekcija - Kabala IV .......................................................................................... 29 Osma lekcija - Kabala V ............................................................................................. 30 Deveta lekcija - Kabala VI .......................................................................................... 31 Deseta lekcija - Kabala VII ......................................................................................... 32

    Solomonov Hram

  • OO AAUUTTOORRUU ta rei o liphas Lvi-ju, tom "inkarniranom paradoksu" kako ga je Madam Blavacki nazvala u svojoj Tajnoj Doktrini? Kakav je to bio ovek koji je uspeo izvriti tako ogroman uticaj na sve kasnije kljune linosti "Okultnog procvata" krajem 19. i poetkom 20. veka? Alphonse Louis Constant, da pomenemo i njegovo pravo ime, roen je u Parizu 1810. godine, kao sin siromanog obuara. Jo u ranoj mladosti bile su oigledne njegova sklonost ka uenju i religiozni ar, tako da su ga smatrali idealnim kandidatom za svetenstvo. U svojoj 15-oj godini zapoeo je desetogodinje kolovanje tokom kojeg je prvi put poeo razvijati svoje neortodoksne ideje. Godine 1835. postao je zareeni akon, ali je shvatio da ne bi mogao prihvatiti uslov celibata i naputa taj poziv pre nego to je postao svetenik. Ipak, svetenstvo ga je privlailo i njegov ambivalentan stav prema Katolikoj crkvi izgleda da iskazuje njegovu udnju za izgubljenim pozivom. Neko vreme posle naputanja kole, Lvi je iveo od uenja i pisanja, ali su mu ta oba zanimanja donela nevolje. Pouavanje ga je uvelo u niz sumnjivih ljubavnih veza sa uenicama, to je kulminiralo 1846. godine njegovim venanjem sa Noemi Cadot (koja ga je napustila sedam godina kasnije), dok mu je pisanje donelo osam meseci zatvora zbog ekstremnog iga Hrianskog socijalizma, kako je opisano u knjizi La Bible de Liberte (1841). Posle te epizode njegovo pisanje je prekidano kratkim ali uzaludnim naporima da se vrati na posao u Crkvi, a rezultiralo u jo zapaljivijem stilu sve dok Revolucija 1848. godine nije sagorela njegov radikalni ar i omoguila roenje jednom Magiaru. Ubrzo posle kolskih dana, njegove okultne sklonosti su probuene druenjem sa samozvanim prorokom i pseudo-mesijom Ganoom (Ganneau), a 1852. je sreo jo znaajnijeg proroka, emigranta i poljskog mistika, Henea Vronskog (Hoene Wronsky 1778-1853). Pod uticajem Vronskog, Lvi poinje svoje prvo veliko delo Dogme et Ritual de la Haute Magie, koje je objavljeno 1856. pod pseudonimom koji e on koristiti do kraja svog ivota. (liphas Lvi Zahed je pretpostavljeni hebrejski oblik od Alphonse Louis Constant - prim.prev.) Tu zanimljivu knjigu sledile su jo, podjednako znaajna Historie de la Magie (1861) i tuce drugih, od kojih je veina objavljena tek posle njegove smrti 1875. godine. Tokom dvadeset godina okultne karijere, Lvi-jeva slava se rairila i njegovi uenici umnoavali, privueni i njime i njegovim uenjima, koja su bila istovremeno duboka, originalna i provokativna, jer Magija nesumnjivo nije nikada bila toliko savladana vlastitom arolijom u njenoj istoriji kao po doktrini liphas Lvi-ja. Uprkos njihovoj ekscentrinosti i izvrtanjima, njegova dela preivljavaju i jo fasciniraju. Tu dolazimo do srca problema i do srca - oveka. Lvi nije bio okultista u fotelji, ve jedan ivi Mag koji je verovao u svoj rad i samog sebe, a u sreditu njegovog rada bila je Kabala - izmenjena, svakako, i stopljena u neki kvazihrianski oblik, ali ipak Kabala. Istina, u svojim knjigama je neke stvari proizvoljno prespajao i neuveno objanjavao, ali ipak, on je u njima ostavio brilijantan trag o sutini interpretacije Kabale od jednog okultiste, to je od izuzetne vanosti. Od ozbiljnijih prouavanja njegovog dela moemo pomenuti njegovog uenika i duhovnog naslednika Papusa (Gerard Encause, 1865-1916, jedna iscrpna i briljiva analiza Lvi-jevog uenja u knjizi The Book of Splendours, 1981.) i A. E. Vejta. (Arthur Edward Waite, The Mysteries of Magie i delo A Digest of the Writings of liphas Lvi, s jednim Vejtovim biografskim i kritikim esejem), a u novije vreme najbolja studija o Lvi-jevom ivotu i radu jeste knjiga Eliphas Levi and the French Occult Revival (Rider, 1972.) od Christopher McIntosh-a.

    _______________________________________________________________________________

    _______________________________________________________________________________

    ELIFAS LEVI

    4

  • _______________________________________________________________________________

    _______________________________________________________________________________

    MASONSKE LEGENDE

    5

    Dananja miljenja o liphas Lvi-ju su isto toliko ambivalentna kao i ona u njegovo vreme i odraavaju zbunjujuu prirodu tog zagonetnog oveka. ak je i Vejt, koji ga je detaljnije prouavao od svih samozvanih okultista pre ili posle njega, bio zbunjen Lvi-jem, ali mu je dao pogodan epitaf: "On je najbrilijantniji, najoriginalniji i najfascinantniji tuma okultne filozofije na Zapadu". I takav i ostaje, jer itav vek posle njegove smrti, jo se niko nije pojavio da poloi pravo na njegovu mantiju.

    (Urednik.)

    MMAASSOONNSSKKEE LLEEGGEENNDDEE

    PPLLAAMMEENNAA ZZVVEEZZDDAA Plamena zvezda je jedan masonski simbol koji predstavlja apsolut u biu, u istini, u stvarnosti, u razumu i pravdi. Meu misterijama masonske inicijacije se nalazi i jedna misteriozna i oito sasvim drevna legenda koja baca svetlost na visoku filozofiju jevanelja i kazuje o venom muenitvu pravednosti kojoj se zlo veito suprotstavlja, ali nad kojim ona uvek trijumfuje. U toj legendi, zavist, pohlepa i oholost, predstavljaju tri glave paklenog demona, ali taj demon je duh-genij izopaenih ljudi, koje predstavljaju tri izdajnika. Masonska filozofija, u sutini istovetna filozofiji drevne Kabale, jeste jedan protest protiv kultova koji ine nasilnitvo prema prirodi. Njena osnova je veni red. Njen vodei princip je nepromenljiva pravda koja upravlja zakonima univerzuma; ona odbacuje svaku ideju inata i privilegije; ona ui jednakosti unutar hijerarhijskog reda; ona smatra nunim stepene iniciacije i klasifikovanje brae prema znanju i zasluzi; ona dozvoljava, konano, svako verovanje, ali ona ta verovanja ispravlja (proiuje) kroz veru u veni red. Meu svojim simbolima, ona priznaje krst, znak rtve i smrti, ali ujedinjenog sa ruom, koja predstavlja ljubav i ivot. Lenjir i estar, predstavljaju pravilnost sjedinjenu sa pravinou. Masonska filozofija ukazuje na one dogme koje dele svetenike i duebrinike na sekte, te ljude koji toboe postoje radi ujedinjenja ljudskog roda. Ona svima propoveda milosre i dobru volju. Slobodno zidarstvo je prvi pokuaj ka univerzalnoj sintezi i istinska katolika asocijacija. (Ovde je termin "katolika" upotrebljen u smislu "hrianska", prim. prev.) Svesni smo toga da to ime naizgled protivrei samoj stvari; meutim, tu neloginost moramo razmotriti: takozvani katolici su najiskljuiviji od svih ljudi, dok masoni koji, pod maskom svetovnog, kao da egzistiraju na iskrajima veine, u stvarnosti su jedini ozbiljni sledbenici univerzalnog saveza. ta bi bilo potrebno za pomirenje masonstva i katolianstva? Prekid uzajamnog nepoverenja i negovanje uzajamnog razumevanja. Jer ove dve suprotne ali ne kontradiktorne doktrine su na kraju dva reenja jednog istog problema: pomirenja razuma i vere. A, kako pomiriti suprotnosti? Ve smo rekli: ne bi ih trebalo nikad brkati, ve stalno povezivati, imajui na umu veliki aksiom okultne filozofije - harmonija se raa iz analogije suprotnosti.

  • MMAASSOONNSSKKEE LLEEGGEENNDDEE

    IIzzvvooddii iizz jjeeddnnoogg rriittuuaallnnoogg mmaannuusskkrriippttaa iizz oossmmoogg vveekkaa

    PPRRVVAA LLEEGGEENNDDAA Solomon, najmudriji od svih kraljeva svog vremena, poelevi da sagradi hram Venom, okupio je u Jerusalimu sve podobne radnike za izgradnju te graevine. Objavio je jedan proglas po itavom kraljevstvu, koji se rauo po itavom svetu, a koji je glasio: svako ko poeli doi u Jerusalim da radi na gradnji hrama bie dobro primljen i dobro plaen, pod uslovom da je estit, pun revnosti i hrabrosti i da ne robuje nijednom poroku. Ubrzo se Jerusalim ispunio mnotvom ljudi koji su bili svesni plemenitih Solomonovih vrlina i koji su traili da budu upisani kao radnici na hramu. Snabdevi se tako velikim brojem radnika, Solomon saini ugovore sa svim susednim kraljevima, naroito sa kraljem Tira (Tyre), s ciljem da bi mogao birati kedrove sa Brda Livanskog (Mount Lebanon), kao i drugo drvee i neophodne materijale. Rad je skoro ve bio zapoeo kada se Solomon setio nekog oveka po imenu Hiram, koji je bio najpoznatiji u arhitekturi u to vreme, a istovremeno mudar i astan, ovek koji je, zbog svojih finih osobina, uivao milost tirskog kralja. Primetio je takoe da toliki broj radnika nee biti kadar da obavlja svoj posao bez golemih tekoa i zbrke, jer je napredovanje hrama poinjalo sve vie biti ometano raspravama koje su se odvijale meu njima. Solomon je tada odluio da im da jednog stareinu sposobnog da odrava red i odabrao je tog oveka Hirama, (Ethirian) po nacionalnosti. Poslao je izaslanike sa gomilom darova za tirskog kralja, traei od njega da mu poalje uvenog arhitektu zvanog Hiram. Kralj Tira, oduevljen panjom koju mu je ukazao Solomon, odgovorio je potvrdno, aljui mu Hirama sa izaslanicima natovarenim darovima i porukom za vladara da pored onog ugovora koji su zajedno napravili, on sklapa veiti savez sa Solomonom, stavljajui mu na raspolaganje sve ono to bi se u njegovom kraljevstvu moglo pokazati kao korisno Solomonu. Zajedno sa Hiramom, izaslanici su stigli u Jerusalim 15-og jula... jednog prekrasnog letnjeg dana. Uli su u Solomonovu palatu. Hiram je, zahvaljujui svim svojim vrlinama, bio primljen sa svom pompom i velianstvenou. U ast njegovog dolaska Solomon je tog dana napravio gozbu za sve radnike na hramu. Sledeeg dana Solomon sazva Vee savetnika radi reavanja bitnih pitanja; Hiram je bio meu njima i primljen je sa naklonocu. Solomon mu je rekao pred svima prisutnim: "Hirame, izabrao sam tebe za stareinu i glavnog arhitektu hrama, kao to sam izabrao i svakog od radnika. Dajem ti potpunu slobodu nad njima, tvoje odluke e biti konane; dakle, tebe smatram za prijatelja kome bih mogao poveriti svoje najvee tajne." Zatim su napustili savet i otili do gradilita hrama gde je Solomon lino rekao glasnim i razumljivim tonom svim radnicima, predstavljajui im Hirama: "Ovo je ovek kojeg sam izabrao da vam bude stareina i koji e vas voditi; i sluaete njega kao to biste sluali mene. Njemu dajem svu slobodu nad vama i nad itavim poslom. Svako neslaganje u pogledu mojih ili njegovih nareenja bie kanjeno na nain koji on smatra primerenim." Zatim su obili ono to je do tada uraeno; i sve je predato u Hiramove ruke, a Hiram je obeao kralju da e sve ubrzo doi opet u red. Sledeeg dana Hiram je sazvao sve radnike i rekao im:

    _______________________________________________________________________________

    _______________________________________________________________________________

    ELIFAS LEVI

    6

  • "Prijatelji moji, kralj, na majstor, dao mi je u zadatak da odravam red meu vama i kontroliem sav rad na hramu. Ja ne sumnjam u to da ste svi vi ispunjeni eljom da izvravate njegova i moja nareenja. Meu vama ima i onih koji zasluuju vee plate; svako od vas je moe zaraditi, dokaz e biti u vaem radu. I radi vaeg linog duevnog mira i u ast vae revnosti ja u vas podeliti u tri ranga: prvi e biti sastavljen od egrta, drugi od kalfi i trei od majstora". "Prvi rang e biti odgovarajue plaen i primae svoju platu kod vrata hrama, stub J. Isto tako, i drugi kod vrata hrama, stub B. A trei u svetilitu hrama." Plata je bila via u skladu sa rangom i svaki od radnika je bio srean da prihvati autoritet tako dostojnog stareine. Mir, prijateljstvo i sloga su vladali meu njima. Dobri Hiram, elei da sve ostane u redu i da ne doe ni do kakve zbrke meu radnicima, uveo je za svaki rang znake, rei i gestove, po kojima su se lanovi mogli meusobno prepoznavati. Meutim, bilo im je zabranjeno da ta znamenja poveravaju bilo kome drugom bez izriite dozvole kralja ili njihovog stareine. Tako su oni dobijali svoje plate na osnovu davanja svog znaka; i majstori su bili plaeni kao majstori, kalfe kao kalfe, a egrti kao egrti. U skladu s tako savrenim sistemom, svako od njih je ostajao u miru, i rad je napredovao postojano ba kako je to Solomon eleo. Ali, da li bi jedan tako lep poredak mogao potrajati due, a da ne doe do prevrata i revolucije? Ne. Trojica kalfi, podstaknuti zlobom i zaviu zbog plata majstora, odluie da doznaju neophodnu re; i poto su je mogli dobiti jedino od cenjenog majstora Hirama, odluili su da je saznaju od njega milom ili silom. Poto je dobri Hiram svakodnevno odlazio u svetilite hrama oko pet sati predvee da bi obavio svoje molitve Venom, dogovorili su se da ga saekaju kada bude izlazio i da onda zatrae od njega re majstora. Postojala su troja vrata na hramu, jedna na istoku, jedna okrenuta prema zapadu i jedna na jugu, i oni su se rasporedili po jedan na svaka vrata i to naoruani, jedan lenjirom (tapom za merenje), drugi gvozdenom ipkom (uskijom) i trei drvenim maljem (batom), i ekali. Hiram, zavrivi svoju molitvu, poao je da izae na juna vrata gde se sreo s jednim od pobunjenih, naoruanim tapom za merenje, koji ga je zaustavio i traio da mu kae majstorsku re. Hiram, iznenaen, brzo je rekao da na takav nain ne moe saznati tajnu, i da bi on, u stvari, pre umro nego to bi je odao. Pobesneo zbog odbijanja, pobunjeni ga je udario tapom. Hiram, oamuen udarcem, povukao se u hram i poao na zapadna vrata gde ga je sreo drugi od pobunjenih koji je zahtevao isto to i prvi. Hiram je ostao vrst u svom odbijanju, razbesnevi i ovog drugog oveka koji mu je zadao udarac metalnom ipkom. Hiram posrnu unutra i siguran da e ovog puta uspeti, poe na istona vrata. Ali, tu je naiao na treeg nezadovoljnika koji je postavio isti zahtev. Hiram mu je rekao da vie voli smrt nego da mu otkrije tajnu koju ovaj jo nije zasluio, i ovaj, lud zbog odbijanja, toliko ga je jako udario maljem da ga je ubio. Poto je jo bio dan, pobunjeni su sakrili Hiramovo telo u jednu gomilu otpada severno od hrama, ekajui da padne no, pa da ga odnesu dalje. I onda, kada se smrklo, izneli su ga iz grada i odneli na jednu visoku planinu gde su ga zakopali. Odluivi da bi ga jednog dana trebali odneti jo dalje, zasadili su na grobu granicu akacije da bi po njoj prepoznali mesto, i onda su se vratili u Jerusalim. Dobri Hiram je imao obiaj da svakodnevno, i to kao prvu jutarnju stvar, odlazi do Solomona, dajui mu obavetenja o radu i primajui njegova nareenja. Ne videvi Hirama sledeeg dana, Solomon je poslao jednog od svojih oficira po njega, ali taj se vratio govorei da je traio svuda i da niko nije mogao da ga nae. Taj odgovor je rastuio Solomona koji je sam poao da ga potrai u hramu i ceo grad se dao u potragu. Treeg dana, Solomon je otiavi da se pomoli u svetilitu hrama, izaao na istona vrata. Bio je iznenaen kada je video tragove krvi. Sledio ih je sve do gomile otpada na severnoj strani zdanja, i pretraivi je, ne nae nita, sem to je video da je to ubre nedavno bilo prekopavano. Zadrhtao je od uasa i zakljuio da je Hiram ubijen.

    _______________________________________________________________________________

    _______________________________________________________________________________

    MASONSKE LEGENDE

    7

  • Vratio se natrag u svetilite da oali gubitak jednog tako velikog oveka, zatim izaao u dvorite hrama gde je sazvao sve majstore, govorei im: "Brao moja, gubitak vaeg stareine je izvestan." Kada su uli te rei, svi su pali u duboku alost, koja je izazvala dugo utanje, koje je na kraju prekinuo Solomon, rekavi da devetorica od njih moraju otii u potragu za Hiramovim telom, koje bi, kada bude pronaeno, trebalo da donesu natrag u Hram. Solomon jo nije ni dovrio govor kada svi majstori izrazie elju da idu, ak i najstariji, bez obzira na tekoe po okolnim putevima. Videvi njihovu arku elju, Solomon je ponovio da bi samo devetorica trebalo da idu i da e oni biti izabrani glasanjem. Oni koje je sluaj odabrao da krenu u potragu, bili su toliko ushieni da su poskidali sandale ne bi li bili to hitriji i poli su odmah. Trojica su krenula putem ka jugu, trojica putem ka Zapadu i trojica putem ka istoku, obeavi jedan drugom da se sretnu na severu devetog dana njihovog traganja. Konano, tokom traganja jedan od njih sede da se odmori, i osetivi se sasvim umornim poe da se oprui po tlu, pridravajui se za granu akacije, ali ta grana, nedavno zasaena, ostade u njegovoj ruci. Naravno, to ga je iznenadilo i on je tek tada video jedno povee mesto svee nabacane zemlje i pretpostavio je da je Hiram zakopan na tom mestu. Snaga mu se povratila i on se ohrabren pridruio ostalim majstorima koji su stigli zajedno, objasnio im ta se desilo, i svi poee kopati zemlju, voeni jednom jedinom svrhom. Telo dobrog Hirama je zaista bilo zakopano na tom mestu i kad su ga konano otkrili, uzmakli su od straha, drhtei. Onda im je tuga obuzela srca i plakali su dugo vremena, ali su na kraju opet sakupili hrabrost. Jedan od njih je siao u grob i dodirnuo Hirama desnim kaiprstom, mislei da ga podigne. Ali, Hiramovo telo je ve bilo u fazi raspadanja i gadno je zaudaralo, to ga natera da se povue, govorei "Iclinque", to znai "on zaudara". Drugi ga je dodirnuo prstom do kaiprsta, ali mu se desilo isto to i prvom i on se povukao, rekavi "Jakin". (Odgovor je: Boaz). Majstori su se posavetovali. Poto nisu znali da je pri umiranju Hiram sauvao tajnost majstorske rei, reili su da je promene, odluivi da e nova re koja e vaiti od tada biti prva re koja bude izgovorena kada telo bude podignuto iz groba. Onda je najstariji od njih uao u grob i uhvatio dobrog Hirama odmah iznad desnog zgloba na ruci, pritiskajui grudi uz grudi, svoju levu ruku iza mrtvaevih lea blie ramenu, i na taj nain je izvadio Hirama iz zemlje. Njegovo telo je ispustilo jedan priguen zvuk koji ih je uplaio, ali je taj majstor, jo pun hrabrosti, povikao: "Mac-Benack", to znai, "meso se odvaja od kostiju". Zatim su jedan drugom ponovili tu re, zagrlivi se, i onda su uzeli telo dobrog Hirama i preneli ga natrag u Jerusalim. Stigli su u pono, ali je mesec bio veoma sjajan, i oni su uli u hram gde su poloili telo. Kada je uo za njihov dolazak, Solomon je doao u hram, u pratnji svih majstora, od kojih je svaki nosio kecelju i bele rukavice, kako bi odali poslednju potu dobrom Hiramu. Solomon ga je zakopao u svetilite i na njegov grob postavio zlatnu plou, trougaonog oblika, na kojoj je urezao ime Venog na hebrejskom jeziku. Zatim je nagradio majstore zlatnim estarima koje su oni prikaili za odeu pomou jedne plave trake, pa su izmenjali nove rei, znake i gestove. Iste ove ceremonije se izvode kada se, prilikom prijema, kandidat podie iz kovega. Lozinka je Gibline, naziv sela koje je najblie mestu na kome je pronaeno Hiramovo telo.

    _______________________________________________________________________________

    _______________________________________________________________________________

    ELIFAS LEVI

    8

  • DDRRUUGGAA LLEEGGEENNDDAA Poloivi Hiramovo telo da poiva u svetilitu sa svom odgovarajuom potom i velianstvenou, Solomon je okupio sve majstore i rekao: "Brao moja, izdajice koje su poinile ovo ubistvo ne smeju proi nekanjeno: mora se otkriti njihov identitet i zato vam nareujem da sprovedete potragu sa svim moguim arom i revnou. A kada budu otkriveni, neu da im se ikakvo zlo nanese; treba da mi ih dovedete ive, tako da bilo koju osvetu koja bude uinjena, ja u poiniti. O tom cilju, onda, nareujem dvadesetsedmorici od vas, da krenu u potragu, pazei da doslovno izvre moja nareenja". Svaki od njih je eleo da se ukljui, ali Solomon, uvek pravedan i skroman u svojim eljama, ponovio je da je potrebno samo dvadesetsedam i da bi devetorica njih trebalo da krenu istonim putem, devetorica junim, a ostali zapadnim putem, i da bi svi trebalo da se naoruaju batinama za sluaj da dopadnu u neku opasnost. Optim glasanjem, on ih je direktno imenovao, pa oni koji su bili odabrani krenue odmah, obeavi da e se doslovno drati kraljevih nareenja. Ona tri izdajnika, Hiramove ubice, koje su nastavile rad posle zloina, videvi da je Hiramovo telo otkriveno, predosetile su da e Solomon sprovesti istragu da pronae ubice, to se upravo i dogodilo. im je pala no oni su napustili Jerusalim, razdvajajui se da bi bili manje sumnjivi, ako budu primeeni. Svi su utekli, daleko od Jerusalima i sakrili se u stranim zemljama. Pri kraju etvrtog dana hoda, devetorica majstora su se nali, krajnje iscrpljeni, okrueni liticama u jednoj dolini u podnoju Libanskih Planina. Tu su poinuli i poto je no padala, jedan od njih je ostao na strai malo ispred ostalih. Dok je straario on je proetao malo dalje i opazio neku udaljenu priguenu svetlost, koja je prosijavala kroz jednu pukotinu u litici. Bio je iznenaen i zadrhtao je, ali je na kraju smogao hrabrosti i otrao do tog mesta, odluivi da vidi o emu se radi. im se pribliio, hladan znoj mu je oblio itavo telo, ali se on ubrzo pribrao i spremio da stupi u pukotinu za koju se ispostavilo da vodi u neku peinu odakle je dopirala svetlost. Ulaz je bio veoma uzan i vrlo nizak tako da je morao da se sagne, desnu ruku je ispruio ispred sebe kao zatitu od vrhova kamenja kreui se polako, pravei to je mogao manje buke. Idui tako, stigao je konano do samog srca peine gde je ugledao nekog oveka kako spava. Odmah ga je prepoznao kao jednog od radnika sa gradilita hrama iz Jerusalima i to iz ranga kalfi. Uveren da je naiao na jednog od ubica, njegova elja da se osveti za Hiramovu smrt toliko ga je obuzela da je zaboravio Solomonova nareenja, i naoruavi se bodeom koji je naao na tlu ispod izdajnikovih nogu, zario ga je u njegovo telo, a zatim mu je odsekao glavu. Uinivi to, odjednom je osetio e, i videvi neki izvor koji je uborio kraj izdajnikovih nogu, ugasio je e pre nego to je iziao iz te peine, sa bodeom u jednoj ruci i glavom izdajnika, koju je drao za kosu u drugoj. Potom se pridruio svojim drugovima, koje je zahvatio uas od tog prizora. Ispriao im je ta se dogodilo u peini i kako je naiao na izdajnika koji se tamo krio. Onda su mu njegovi drugovi objasnili da ga je njegova prevelika elja navela da zanemari kraljeva nareenja. Shvativi svoju krivicu, stajao je bez rei, ali su mu njegovi drugovi, znajui kraljevu dobrotu i milost, obeali da e dobiti njegov oprotaj. Odmah su krenuli natrag u Jerusalim, zajedno sa onim koji je jo drao izdajnikovu glavu u jednoj i bode u drugoj ruci. Stigli su devetog dana od polaska, ba u vreme kada se Solomon, po obiaju, zatvarao u Svetilite sa majstorima da ali za dobrim i vrednim Hiramom.

    _______________________________________________________________________________

    _______________________________________________________________________________

    MASONSKE LEGENDE

    9

  • Ula su sva devetorica, odnosno osmorica zajedno, i deveti koji je vitlao odseenom glavom i bodeom i viknuo tri puta, "Mecum", to znai osveta, savijajui koleno pri svakom poviku. Solomon je zadrhtao na taj prizor i rekao: "Nesretnie, ta si to uinio? Zar vam nisam rekao da osveta treba da bude moja"? Na to su svi majstori odmah klekli jednim kolenom na tlo i povikali: "Budite milosrdni prema njemu!" objanjavajui da je to bila samo njegova prevelika ar koja ga je navela da zaboravi nareenja. Pun blagosti, Solomon mu je oprostio i naredio da se izdajnikova glava izloi na gvozdenoj motki na jednim od vrata hrama, na uvid svim radnicima. To je odmah sprovedeno, a panja je usmerena na otkrivanje preostala dva izdajnika.

    TTRREEAA LLEEGGEENNDDAA Uvidevi da su se izdajice razdvojile, Solomon je shvatio da moe biti teko pronai ostalu dvojicu, pa je izdao obznanu po celom svom kraljevstvu, kojom se zabranjivalo svakome da otvara vrata strancu i pri emu je obeavana velika nagrada onima koji dovedu te izdajice u Jerusalim ili izveste o mestima kuda se oni kreu. Jedan radnik u Tirskim kamenolomima poznavao je dobro jednog stranca koji je naao sklonite u nekoj peini blizu kamenoloma i koji mu je poverio njegovu tajnu, traei od tog radnika obeanje da e je uvati do smrti. Poto je taj radnik dolazio svakodnevno u oblinje selo da bi obazbedio hranu za begunca u peini, zatekao se u selu ba u tom trenutku kada je objavljena Solomonova obznana. Radnik je dugo razmiljao o nagradi obeanoj onima koji pripomognu u otkrivanju Hiramovih ubica. Lini interes je konano preovladao vernost datom obeanju. Potom se zaputio pravo u Jerusalim. Uskoro se sreo sa devetoricom majstora, odreenih da trae krivce za Hiramovu smrt. Videi da je u njihovom prisustvu poeo menjati boju, oni su ga upitali odakle ide i gde je poao. On je uinio gest kao da e iupati svoj jezik, kleknuo jednim kolenom na zemlju i poljubivi desnu ruku sagovornika, rekao: "Verujem da ste vi oni izaslanici Solomona, koji trae izdajice koje su ubile arhitektu hrama. Ja imam neto da kaem, iako sam dao obeanje da u utati. Ne mogu postupiti drugaije nego da sledim nareenja kralja Solomona koja nam je dao u obznani. Jedan od izdajica koje traite se nalazi na dan hoda odavde, krijui se u jednoj peini meu stenama kod Tirskih kamenoloma, u blizini jednog velikog buna. Na ulazu u peinu se nalazi jedan pas da bi upozorio na neiji dolazak". Kada su to uli, majstori su mu naredili da ih odvede do te peine. On je posluao i odveo ih do Tirskih kamenoloma, pokazavi im mesto gde se krio izdajnik. Taj dan kada su otkrili tog izdajicu bio je etrnaesti dan od njihovog polaska iz Jerusalima. No je padala, nebo se naoblailo, a jedna duga se uobliila iznad grma, tako da je liilo da on gori. Dok su oni paljivo razgledali, primetili su ulaz u peinu. Primakli su se blie, a videi da je pas zastao, skinuli su obuu da ih on ne uje. Nekoliko njih je ulo u peinu gde su nali zaspalog izdajnika. Vezali su ga i odveli u Jerusalim zajedno sa onim ovekom koji ih je odveo do njega. Stigli su osamnaestog dana od njihovog odlaska, ba u vreme kada je rad na hramu prestajao. Solomon i svi majstori su bili u svetilitu, alei Hirama kao to im je bio obiaj. Ta devetorica majstora su ula unutra, predstavljajui izdajnika Solomonu, koji ga je pitao i naveo da prizna svoju krivicu. Solomon je odredio kaznu da mu se telo raspori, srce izupa, glava odsee i stavi na vrh metalne ipke, kao i prvog izdajnika, na oevid svim radnicima. A njegovo telo je baeno na gomilu ubreta da bi sluilo kao hrana leinarima. Solomon je zatim nagradio onog radnika iz kamenoloma i poslao ga, zadovoljnog, natrag u njegovu zemlju. Panja je onda usmerena na traganje za treim i poslednjim izdajnikom.

    _______________________________________________________________________________

    _______________________________________________________________________________

    ELIFAS LEVI

    10

  • EETTVVRRTTAA LLEEGGEENNDDAA Devet majstora je ve poelo oajavati mislei da nee nikada pronai treeg izdajicu kada su se dvadesetprvog dana od njihovog polaska nali izgubljeni u nekoj Libanskoj umi i bili prisiljeni da preu preko nekoliko opasnih mesta. Tu su morali provesti no, pa su prirodno izabrali ona mesta na kojima su bezbedno mogli poinuti, zatieni od divljih zveri koje su urlale po poljima. Sledeeg jutra kada je dan poinjao svanjavati, jedan od njih je poao da malo istrai to mesto na kojem su bili. U daljini je ugledao nekog oveka sa sekirom kako lei u podnoju jedne stene. To je bio onaj trei izdajnik kojeg su traili, to je, doznavi za hapenje njegovih sauesnika, pobegao u pustinju da se sakrije. Videvi jednog majstora kako mu prilazi i prepoznavi ga sa gradilita hrama u Jerusalimu, on je ustao i poeo mu se pribliavati, mislei da nema ta da se plai jednog oveka. Ali kada je malo dalje primetio jo osmoricu, okrenuo se i potrao iz sve snage, to je uverilo majstore u njegovu krivicu, pa su bili ubeeni, u stvari, da je to onaj koga su traili. Dali su se u poteru... Na kraju izdajnik, izmoren tekim terenom kojim je morao prolaziti, nije mogao nita drugo nego da ih saeka, odluno reen da se brani i pre umre nego da bude uhvaen. Poto je bio naoruan sekirom, zapretio je da nee potedeti ni jednog od njih. Ne obraajui panju na to, majstori su se, naoruani batinama, pribliavali sve blie njemu, govorei mu da se preda. Ali, tvrdoglav u svojoj reenosti, skoio je usred njih i besno se branio dugo vremena, ne povredivi ni jednog od majstora, jer su oni samo odbijali njegove udarce, elei da ga odvedu ivog Solomonu u Jerusalim. U tom cilju, polovina od njih se odmarala, dok su se ostali borili. No je poela da pada kada su majstori izdajnika, plaei se da mu mrak ne omogui bekstvo, napali svom snagom, uhvativi ga ba u trenutku kada je hteo da skoi sa ivice neke visoke stene. Onda su ga razoruali, vezali i poveli natrag u Jerusalim, gde su stigli dvadesetsedmog dana od dana njihovog odlaska, ba u ono vreme kada su Solomon i drugi majstori bili u svetilitu, molei se Venom i alei Hirama. Majstori koji su se vratili su uli i predstavili izdajnika Solomonu, koji ga je ispitao i video da taj nije mogao da se opravda. Bio je osuen da mu stomak bude rasporen, da mu se utroba iupa, glava odsee i ostatak tela spali, a pepeo razaspe na etiri strane sveta. Njegova glava je bila izloena na vrhu jedne gvozdene motke. Imena tih izdajica su bila napisana i visila su na motkama, zajedno sa oruima koje su koristili pri ubistvu Hirama. Sva trojica su bila iz plemena Jude (Judah): najstariji se zvao Sebal, drugi Oterlut, a trei Stokin. Tri dana su njihove glave bile izloene pogledu svih radnika na hramu. Treeg dana je Solomon zapalio veliku vatru i te tri glave, njihova orua i pisana imena su baena u nju, gde je sve izgorelo. Pepeo je rasut u smeru etiri strane sveta. Kada je sve to bilo izvreno, Solomon je upravljao radom na hramu uz pomo svih majstora, i mir se ponovo vratio.

    _______________________________________________________________________________

    _______________________________________________________________________________

    MASONSKE LEGENDE

    11

  • PPRRIIAA OO LLAAVVLLJJEEMM VVIITTEEZZUU Pria se da kada je Solomon oprostio kalfama koje su razmiljale o pobuni i kada se uverio da su se vratili svojim dunostima, jedan od tih kalfi koji nije mogao zaboraviti kaznu izreenu trojici njegovih kolega i smatrajui je nepravednom, odluio da pokua da ubije Solomona. Uao je u njegovu palatu sa bodeom i ubio jednog od kraljevih oficira to je pokuao da ga zaustavi. Zatim se borio sa Solomonom koji ga je naterao da pobegne i sakrije se u planine. Solomonovi uvari su proveli dvanaest dana u poteri za beguncem bez ikakvog uspeha, kada je jedan od njih koji se zvao Boece, ugledao jednog lava kako uvlai neko beivotno telo oveka u svoju jazbinu. On se bacio za lavom, ubio ga i prepoznao oveka kojeg su oni traili, a kojeg je lav prethodno zadavio. Boece mu je odsekao glavu i odneo je Solomonu, koji ga je nagradio dajui mu jednu traku (pantljiku), simbol vrline, na kojoj je visila zlatna figura lava, simbol hrabrosti; a u ustima lav je drao batinu kakvom je bio ubijen. Poto je hram zavren, nekoliko radnika je prihvatilo da pod jednim voom rade na reformaciji moralnog ponaanja, gradnji duhovnih graevina i sticanju reputacije zbog svoje dobrotvornosti. Zvali su se Sveti Oci (Kadosh Fathers), to znai "odvojeni svetou njihovih ivota". Meutim, to nije trajalo dugo vremena, jer su zaboravili svoju dunost i svoje obaveze i pohlepa ih je nainila licemerima. Ptolemejevii, kraljevi Egipta, prinevi astrologa, bili su meu najslavnijim i najvernijim prijateljima istine; oni su naredili da ezdesetorica brae rade na prevodu svetih Spisa (Biblije, prim. prev.). Sveti Oci su ubrzo skrenuli sa svojih dunosti preavi preko granica pristojnosti. Pa ipak taj red se odrao, jer se nekolicina njih povukla u sebe. Izabrali su jednog velikog majstora doivotno; neki su ostali u Siriji i Siciliji, usredsreujui svoj ivot na dobra dela; drugi su otili da ive u zemljama koje su oni posedovali u Libiji i Tebi (Thebaid). Ista ta samotna mesta kasnije su naselili pustinjaci poznati pod imenom Pustinjski Oci; i opet su oni nazivani Kadosh, to znai "sveti" ili "odvojeni". Ni Jevreji ni Hriani nisu nikada rekli nita loe o njima. Njihov veliki majstor se zvao Manchemm. Posle razaranja hrama, nekoliko njih je preuzelo Hrianstvo, usvajajui ga poto u njemu nisu videli nita to nije u skladu sa njihovim putem. Oformili su grupe, lanove jedne jedinstvene vee porodice. Sve to su posedovali bilo im je zajedniko. Aleksandar, patrijarh Aleksandrije, bio je najgovorljiviji sledbenik tog pokreta i njegov ukras. Provodili su svoj ivot u slavljenju i blagosiljanju Boga i pomaui siromanima koje su smatrali svojom braom. Na takav nain se taj potovani red odrao skoro do kraja esnaestog veka; a sva braa danas tee da poveaju njegov astan ugled.

    _______________________________________________________________________________

    _______________________________________________________________________________

    ELIFAS LEVI

    12

  • KKLLJJUU ZZAA MMAASSOONNSSKKEE PPAARRAABBOOLLEE Solomon je olienje vrhunskog znanja i mudrosti. Hram je ostvarenje i lik hijerarhijske vladavine istine i razuma na zemlji. Hiram je ovek, koji je doao do moi putem znanja i mudrosti. On vlada putem razuma i reda, dajui svakom prema njegovim delima. Svaki stepen tog reda ima po jednu re koja izraava svoj kapacitet za razumevanje. Za Hirama postoji samo jedna re, ali se ta re moe izgovoriti na tri razliita naina: Jedan nain je za egrte, i kada je oni izgovore, ta re oznaava - prirodu, i objanjena je preko rada. Drugi nain je za kalfe, i kod njih ona znai - miljenje, objanjena kroz uenje. Sledei i poslednji nain je za majstore, i u njihovim ustima, ta re znai istinu i objanjena je posredstvom mudrosti. Postoje tri stepena u hijerarhiji bia; Postoje troja vrata na hramu; Postoje tri zraka u jednom zraku svetlosti; Postoje tri sile u prirodi. Te sile su simbolizovane tapom za merenje koji ujedinjuje, metalnom ipkom ili polugom koja podie, i maljem koji uvruje ili ini vrstim. Pobuna sirovog instinkta protiv autokratije mudrosti, naoruava se uzastopno sa te tri sile. Postoje tri buntovnika: Buntovnik protiv prirode, Buntovnik protiv znanja, Buntovnik protiv istine. Oni su simboliki predstavljeni u paklu starih naroda sa tri glave Kerbera. U Bibliji simboliki ih predstavljaju Korej, Datan i Aviron (Vidi Stari Zavet, IV Mojsije, 16:1, prim. prev.). U masonskim legendama oni su obeleeni simbolima ije kabalistike kombinacije variraju zavisno od stepena inicijacije. Prvi, obino zvan Aviron (ili Abiram) ili Hiramov ubica, udara velikog majstora tapom za merenje. Ba na taj nain je toliko pravednih rtvovano u ime zakona. Drugi, po imenu Miphiboseth, od imena jednog besmislenog pretendenta na Davidov presto, udara Hirama gvozdenom ipkom. Tako i popularna reakcija na tiraniju postaje druga tiranija i pokazuje se jo pogubnijom za vladavinu mudrosti i vrline. Konano, trei dokrajuje Hirama maljem, ba kao brutalni obnovitelji takozvanog reda, koji obezbeuju svoj autoritet ruenjem i guenjem inteligencije. Grana akacije na Hiramovom grobu je slina krstu na oltarima Hrista. To je simbol znanja koje preivljava samo znanje i koje veno protestuje protiv ubica miljenja. Kada ovekove greke poremete red stvari, priroda intervenie, kao Solomon u hramu.

    _______________________________________________________________________________

    _______________________________________________________________________________

    MASONSKE LEGENDE

    13

  • Hiramova smrt mora neminovno izazvati osvetu; ubice mogu izvesno vreme ostati nekanjene, ali njihov sudnji as e doi. Onaj koji je udario tapom za merenje, isprovocirao je ubod bodeom. Onaj koji je udario gvozdenom ipkom, umree od sekire. Onaj koji je trenutno pobedio maljem, pae kao rtva te sile koju je zloupotrebio i zadavie ga lav. Ubicu sa tapom za merenje je otkrila sama lampa to mu je davala svetlost i izvor na kojem je on gasio sopstvenu e, to jest, on nije mogao izbei odmazdu. Ubica sa gvozdenom ipkom bie uhvaen na prepad kad je izostala njegova budnost, kao i zaspalog psa. Lav koji prodire ubicu sa maljem jeste jedan od oblika Edipove sfinge; a ko njega pobedi, zasluuje da nasledi Hirama. Istrunulo telo Hirama pokazuje da mrtve, iscrpljene forme ne uskrsavaju. Hiram je jedini i istinski, jedini legitimni kralj sveta i o njemu bi se trebalo govoriti u izreci: Kralj je mrtav! iveo kralj! Slobodno zidarstvo ima za svoj cilj ponovno konstituisanje Hiramove monarhije, i ponovnu duhovnu izgradnju hrama. Tada e ona troglava adaja biti vezana u lance, tada e sene onih trojice ubica biti okruene tamom. Tada e se onaj ivi kamen, kubini kamen, zlatna kocka, kocka sa dvanaest vrata, onaj novi Jerusalim spustiti s neba na zemlju, u skladu sa kabalistikim proroanstvom Sv. Jovana. Izvor, koji je tekao kraj prvog ubice, pokazuje da je pobuna prvog doba bila kanjena potopom. Gorui bun i duga koji su pomogli u otkrivanju drugog ubice, predstavljaju svetu Kabalu, koja se uzdie naspram licemernih i idolatrijskih dogmi drugog doba. Konano, savladani lav predstavlja trijumf uma nad materijom i potinjavanje sirove sile inteligenciji, koja treba da bude znak dovrenja i dolaska Sanctum Regnum-a. Od poetka, rada na gradnji hrama istine, za kreativan um, Hiram je ubijan mnogo puta i uvek je vaskrsavao. Hiram je Adonis koga je ubio vepar, On je Oziris, koga je ubio Set, On je Pitagora prognan. On je Orfej rastrgnut na komade od Bahanatkinja, On je Mojsije, sahranjen, moda iv, u peinama Brda Nebo, On je Isus, koga su ubila tri izdajnika, Kamfa, Juda Iskariotski i Pilat, On je ak de Mole, osuen od Pape, prokazan od jednog lanog brata i spaljen po nareenju Kralja. Rad na hramu je rad Mesijanstva, to jest, ostvarenje izraelianskog i hrianskog simbolizma. To je red koji se odrava preko ravnotee dunosti i prava, nepovredivim temeljima moi.

    _______________________________________________________________________________

    _______________________________________________________________________________

    ELIFAS LEVI

    14

  • To je ponovno uspostavljanje hijerarhijske inicijacije i ministarstva miljenja, koji upravljaju monarhijom snage i inteligencije. Sve to je uraeno u svetu nee imati smisla, ako ovaj rad ne bude dovren jednog dana.

    PPRRIIAA OO FFAALLEEGGUU Kada su se svi zajedno okupili na ravnici Sennar, pod vladavinom Nimroda, tu je bio jedan veliki arhitekta po imenu Faleg. On je bio sin Ebera, Oca Hebreja, i on je da bi zatitio ljudski rod od novog potopa, nacrtao plan za jednu kulu. Prvi deo te kule trebalo je da bude okrugao, sa dvanaest vrata i sedamdeset dva stuba. Drugi deo je trebalo da bude etvrtast sa devet spratova; trei trouglasta spirala sa etrdeset dva zavoja. etvrti je trebalo da bude cilindrian sa sedamdeset dva sprata. Sedam stepenita je meusobno povezivalo spratove. Vrata od svakog sprata trebalo je da se otvaraju i zatvaraju uz pomo mehanizma ije funkcionisanje je trebalo uvati kao hijerarhijsku tajnu. Svi stanovnici te kule, trebalo je da imaju jednaka graanska prava, jer oni na vrhu ne bi mogli preiveti bez pomoi onih na dnu, a oni na dnu se ne bi mogli zatititi od iznenadnog napada bez budnosti onih gore. Takav je bio Falegov plan. Ali, radnici nisu ba verni velikom arhitekti. Tajne onih gore otkrivane su onima koji su radili dole, vrata se vie nisu mogla zatvarati, neki su pokuavali da ih zabarikadiraju, drugi su silom ulazili da bi se domogli bezbednosti na visinama. I uz to, svi su hteli da rade kako im se svia, bez konsultovanja Falegovih planova. Nastupila je zbrka u njihovom govoru isto kao i u njihovom radu, i jedan deo kule je propao, dok je drugi ostao nezavren, jer su radnici odbijali da pomau jedni drugima. Zbrka je vladala i u njihovom jeziku, jer vie nije bilo jedinstva u njihovom miljenju. Faleg je tada shvatio da je previe oekivao od ljudi mislei da e oni moi razumeti jedni druge. Ali, ti ljudi su krivicu pripisali njemu i potkazali su ga Nimrodu. Nimrod ga je osudio na smrt. Faleg je nestao i nije se znalo ta se dogodilo s njim. Nimrod je verovao da ga je ubio i podigao je jedan idol kojem je dao ime Faleg i koji je davao proroanstva u korist Nimrodove tiranije. Meutim, u stvarnosti, Faleg je pobegao u pustinju. Napravio je putovanje oko poznatog sveta kao ispatanje za onu suvie dareljivu greku koju je poinio. I gde god se zaustavio, on je izgradio po jedan trougaoni ator. Jedan od tih spomenika je ponovo otkriven u Pruskoj 553. godine u iskopinama nekog rudnika soli. Petnaest lakata ispod nivoa tla, naeno je jedno trougaono zdanje; unutar njega se nalazio jedan beli mermerni stub na ijem podnoju je ispisana itava pria na hebrejskom jeziku. Pored tog stuba otkriven je i nadgrobni spomenik, prekriven prainom, ali ispod kojeg je leala jedna ploa od ahata, na kojoj se nalazio sledei epitaf:

    _______________________________________________________________________________

    _______________________________________________________________________________

    MASONSKE LEGENDE

    15

  • Ovde lei pepeo naeg G. A. (Great Architect, Velikog Arhitekte, prim.prev.) Babilonske Kule... Adonai mu je oprostio ljudske grehe, jer je on voleo ljude. U ponienju je umro za njih, i tako je otplatio za velianstvenost Nimrodovih idola.

    PPRREELLAAZZAAKK RREEKKEE NNAABBUUZZAANNAAII Sedamdesete godine izraelianskog ropstva u Babilonu, Kralj Kir je, leei u krevetu u svojoj palati, sanjao jedan san koji ga je uznemirio. Usnio je goluba kako lebdi iznad njegove glave i stranog lava koji se ustremio na njega. I dok je traio naina da umakne lavovoj svireposti, uo je glas goluba: "Daj robovima njihovu slobodu". Kralj je ustao, optereen snovima, i tada su mu rekli da je jedan mudri Izraelanin, ne drugoj strani reke Nabuzani, zamolio da govori sa kraljem. Kralj je dozvolio tom oveku da ue i ispriavi mu san koji je imao, zatraio njegovo tumaenje. Zorobabel (tako se zvao taj Izraelanin) je rekao kralju da Jevreji moraju biti poslati natrag u njihovu rodnu zemlju i da hram Bogu ponovo mora biti izgraen. "O, Kralju!" rekao je: "Drati ljude u ropstvu silom znai zloupotrebiti samu tu silu. Sila je onaj lav kojeg ste videli u snu. Ona se mora pobediti pravdom. Golub predstavlja razumevanje, milost i svetlost." A, Kir mu ree:"Idi, onda, okupi svu svoju brau i izgradite opet hram Bogu". Zatim mu dade ma, mistriju i klju. Takoe je prikupio i sav plen iz hrama koji su opljakali njegovi prethodnici i dao ga Zorobabelu. Onda su se Izraeliani okupili i pripremili za prelazak reke Nabuzanai. Prvi koji su kroili u vodu bili su proderani od udovita koja su izronila iz dubina. Ostali su stigli i videli da je ta reka nosila groznu gomilu kostiju i drugih otpadaka. udovita koja su proderala one rtve behu krokodil i zmija. Krokodil je nosio zlatnu krunu na svojoj glavi; zmija - dijademu. To su bili zli duhovi te reke, vodeni demoni koji su, pod mnotvom zastraujuih oblika, ponudili njima sve one ljude koji su pokuali da preu na drugu stranu. Kada su Zorobabelu javili ta se desilo, on je naredio da se zapale velike vatre na obalama reke. Zatim je naredio da se konstruie jedan plutajui most i porine usred voda. Tako je taj most naao svoj put do reke, a da demoni nisu ni znali za njegovu gradnju, jer im je panju privuklo neto drugo, one vatre na obalama. Izraelski narod je preao. Na tom mostu su iscrtana tri magijska slova, koja su sluila kao talismani robovima to su se vraali u svoju zemlju. To su bila slova L. D. P. Ona predstavljaju krst, ugaoni kamen i Re Istine.

    _______________________________________________________________________________

    _______________________________________________________________________________

    ELIFAS LEVI

    16

  • Krst je jedan izraz stvaranja i rtve. Ugaoni kamen je temelj hrama, a Re Istine upravlja delima svih radnika. Ugaoni kamen se zove rtk; krst je hmkj, a Re Istine se zove hnyb. Pod tim znacima je trebalo da se ostvari osloboenje Izraela. Ta tri slova se mogu kombinovati na tri naina: To su znaci devetorice majstora koji su osvetili Hiramovu smrt. To su hijeroglifi tri stepena masonerije. U savremenim izrazima ta slova znae: Slobodu, dunost, mo (liberty, duty, power). A, kabalistiki su napisana ovako:

    P L D

    Ili: mo podrana dunou i slobodom. Za neupuene, ova slova znae: sloboda prolazna. Za egrte i kalfe, ona znae: sloboda miljenja.

    BBAAFFOOMMEETT

    Binario Verbum Vit Mortem et Vitam Aequilibrans Postoji nekoliko figura Bafometa (za lik Bafometa, vidi knjigu Transcendentalna Magija, prim. prev.). On je ponekad prikazan sa bradom, rogovima jarca, licem oveka, grudima ene, grivom i apama lava, krilima orla i papcima bika. Njegova vaskrsla sfinga je u Tebi, Edipovo udovite, as pobeena, as pobednika. On je znanje koje se uzdie protiv idolopoklonstva, to protestuje putem same nakaznosti (sebe kao) idola. Izmeu svojih rogova on nosi buktinju ivota, a iva dua te baklje jeste Bog. Izraelianima je bilo zabranjeno da boanskim koncepcijama daju lik oveka ili ivotinje; stoga, na zavetnom kovegu i u svetilitu, oni su se usudili izvajati jedino heruvime, to jest, sfinge sa telima bikova i glavama ljudi, orlova ili lavova. Ti meoviti likovi nisu predstavljali potpuni oblik ni oveka, niti bilo koje ivotinje. Ta hibridna stvorenja nemoguih ivotinja dovela su do shvatanja da lik nije idol, niti proizvod neke ive stvari, ve pre jedan karakter ili predstava neega to ima postojanje u mislima). Bafomet nije oboavan; Bog je taj koji je oboavan, Bog bez lica (koji se nalazi) iza tog bezoblinog oblika, onog lika koji ne lii ni na jedno stvoreno bie. Bafomet nije Bog: on je znak inicijacije. On je jo i hijeroglifska figura velikog boanskog Tetragramatona.

    _______________________________________________________________________________

    _______________________________________________________________________________

    MASONSKE LEGENDE

    17

  • On je ostatak od Heruvima kod kovega i Svetinje nad svetinjama. On je uvar kljua hrama. Bafomet je analogan tamnom Bogu Ravi Simeona. On je tamna strana boijeg lica. To je razlog zbog kojeg za vreme obreda inicijacija, izabrani lan mora celivati stranje lice Bafometa, ili da ga nazovemo vulgarnijim imenom, avola. Dakle u simbolizmu ta dva lica, stranje lice Boga jeste avo, a stranje lice avola jeste hijeroglifsko lice Boga. Otkud ime slobodni zidari? Slobodni od ega? Od straha od Boga? Da, nesumnjivo, jer kad se ovek plai Boga, on mu moe videti samo lea. Strani Bog je crni Bog, avo. Slobodni zidari ele sagraditi jedan duhovni hram jednom Bogu, Bogu svetlosti, Bogu razumevanja i ovekoljublja. Oni se suprotstavljaju Bogu od avola i avolu od Boga. Ali oni respektuju pobona verovanja Sokrata, Vinsent de Pola i Fenelona. Ono to bi oni drage volje, sa Volterom, nazvali "nevaljala sramota" je ono lice, ili jo bolje, ona glupost koja je tokom srednjeg veka zauzela mesto Boga. to sjajnija svetlost, to je tamnije njeno oiviavanje senke. Hrianstvo je u isto vreme i spasenje i bi sveta. Ono je najuzvienija mudrost i najstranija glupost. Ako Isus nije bio Bog, on je bio najopasniji zlotvor. Isus Vejoa je odvratan. Renanovom se ne moe oprostiti. Onaj iz Jevanelja se ne moe objasniti, ali Isus Venson de Pola je mio i moe biti oboavan. Ako je hrianstvo za vas osuda razuma, despotizam neznanja i veine ljudskog roda, vi ste neprijatelj oveka. Meutim, ako pod hrianstvom podrazumevate ivot Boga u oveku, heroizam ovekoljublja, vladavinu milosra koje predaje boanstvo rtvama ljudi i putem priea im omoguuje da ive taj isti ivot, nadahnut tom istom ljubavlju, tada ste vi spasitelj sveta. Mojsijeva religija je istina; takozvana mojsijevska vera fariseja je bila la. Isusova religija je ta ista istina, koja je uznapredovala za jedan korak, otkrivajui se oveku u jednoj novoj manifestaciji. Religija inkvizitora i ugnjetavaa ovekove svesti jeste la. Katolicizam crkvenih otaca i svetaca je istina. Katolicizam Vejoa je la. I ba protiv te lai je masonerija preuzela na sebe bitku da se izbori u korist istine. Slobodno zidarstvo ne eli imati nikakve veze sa doktrinama ljudi kao to su Torquemada i Escobar, ali kao svoje prihvata simbole Hermesa, Mojsija i Isusa Hrista. Pelikan na podnoju krsta je izvezen na pantljici njihovih inicijata najvieg stepena. Masonerija iskljuuje samo fanatizam, neznanje, budalastu lakovernost i mrnju; a veruje u jednu dogmu, jedinstvenu u duhu ali viestruku po obliku, u dogmu oveka. Njena religija nije judaizam, neprijatelj svih drugih naroda, niti iskljuivi katolicizam, niti kruti Protestantizam, ve pravo katolianstvo dostojno tog imena, to jest, univerzalno ovekoljublje. To je mesijanstvo Jevreja! Sve je istina u knjigama Hermesa. Meutim, pokuaji da se one sauvaju od profanog, uinili su ih da tako kaemo, beskorisnim za svet.

    _______________________________________________________________________________

    _______________________________________________________________________________

    ELIFAS LEVI

    18

  • Sve je istinito u dogmi Mojsija; ono to je pogreno jeste iskljuivost i despotizam nekih rabina. Sve je istinito u hrianskoj dogmi; meutim katoliki svetenici su poinili iste greke kao i rabini judaizma. Ove dogme upotpunjuju i objanjavaju jedna drugu i njihova sinteza e biti religija budunosti. Greka Hermesovih uenika bee sledea: greka se mora ostaviti profanom, a istinu bi trebalo uiniti nedostupnom za svakoga, izuzev svetenika i kraljeva. Idolopoklonstvo, despotizam i pokuaji unitenja svetenstva, bili su gorki plodovi te doktrine. Greka Jevreja je bila njihova tvrdnja da su oni jedinstvena i povlaena nacija, svi drugi narodi prokleti, a samo oni izabranici Boga. I Jevreji, rtve surovog obrta sudbine, behu proklinjani i progonjeni od svih drugih naroda. Katolici su bili prevareni sa tri temeljne greke: 1. Verovali su da se vera mora po svaku cenu nametnuti razumu pa ak i nauci, iji su napredak oni onemoguavali. 2. Papi su pripisali nepogreivost koja nije bila samo konzervativna i disciplinarna, ve apsolutna, nalik bezgrenosti Boga. 3. Mislili su da bi ovek trebao ruiti sam sebe, poricati svoju sopstvenu vanost i uiniti sebe nesrenim kao pripremu za budui ivot, dok je istina sasvim suprotna. ovek bi trebao negovati sve svoje sposobnosti, razvijati ih, ispunjavati svoju duu, uiti, saznavati i voleti svoj ivot, jednom reju: biti srean

    . Jer ovaj sadanji ivot jeste u stvari priprema za budui, a ovekova vena srea poinje tek kada je on postigao duboki mir koji proistie iz savrene ravnotee.

    Ove greke su navele prirodu, nauku i razum da protestuju protiv (svih) njih, time postiui da se za tren uini da je sva vera izgubljena i da su sve religije iezle sa lica zemlje. Meutim, svet ne moe preiveti bez religije, kao to ni ovek ne bi mogao iveti bez srca. Kad sve religije budu mrtve, zaivee jedinstvena i univerzalna religija. To e se desiti onda kada bude postojala saglasnost meu svim ljudima u njihovom uverenju u sveoptu solidarnost, u jedinstvo tenje, razliitost izraza, veru u jednog jedinog Boga, u slobodu simbolizma i toleranciju likova, pravoverje u milosru, sa univerzalnou uvek prisutnom u srcu svih i, da ne kaemo, u ravnodunou, potovanje duha, slino kod svih ljudi, koji razliito deluje kod svakog od njih, u sposobnosti usavravanja dogme, u moguem popravljanju kultova, ali ipak iza svega ovoga u velikoj i nepromenjivoj veri Izraela u jednog jedinog Boga, u isti mah nematerijalnog, nepromenjivog i nesupstancijalnog, ije su sve konvencionalne predstave - idoli; to je vera u razum, univerzalni zakon i u postojanje samo jedne nacije, kao instrumenta Boga za stvaranje kako insekata tako i galaksija! A takoe jo pod pokroviteljstvom Izraela i uz pomo njegovog komercijalnog upliva, nadamo se da emo na zemlji videti ustanovljene: Asocijaciju svih finansijskih interesa; Federaciju naroda; Zajednicu svih religioznih kultova; I sveoptu solidarnost.

    _______________________________________________________________________________

    _______________________________________________________________________________

    MASONSKE LEGENDE

    19

  • VVEERROOIISSPPOOVVEESSTT Mi verujemo u venu i beskrajnu vlast nepromenjive mudrosti i kreativne inteligencije. Mi verujemo u vrhunsku lepotu pravine dobrote i milosrdne, ljubazne pravde. Mi verujemo u produktivnost napretka unutar reda i u red koji veno napreduje. Mi verujemo u princip univerzalnog ivota, u princip Bia i bia veno razdvojen od Bia i bia, ali nuno prisutan unutar Bia i unutar bia. Mi verujemo da potpuni princip, unutar svega i svugde, ne moe biti sadran, obuhvaen, ogranien, odreen niti definisan ni na koji nain, i da je kao rezultat stoga svaki oblik, svako posebno ime, svako lino iskljuivo otkrovenje ovog principa idolopoklonstvo i greka. Mi verujemo da taj princip boravi u svakom od nas i da govori svakom od nas putem glasa svesti; da svest ne moe biti prosvetljena bez uea vere, razuma, nauke i duhovnosti. Mi verujemo u apsolutni razum koji mora voditi i ispravljati pojedinana umovanja, koji mora biti osnova za veru i merilo za svaku dogmu, da ne bi bilo fanatizma, gluposti i greaka. Mi verujemo u apsolutnu ljubav koja se naziva milosre i nadahnjuje rtvu. Mi verujemo da, u cilju rasta, ovek mora davati, da je on srean kao rezultat sree drugih, i da dobroregulisan egoizam mora poeti sa ovekovim komijom. Mi verujemo u slobodu, u apsolutnu nezavisnost, ak i u kraljevsku suverenost sopstva, relativnu boanstvenost ovekove volje kada njom upravlja suvereni razum. Mi verujemo da sam Bog - taj veliki neodredivi princip - ne moe biti ni despotski vladar niti sudija - delat za njegova stvorenja; da ih on ne moe ni nagraivati niti kanjavati, ve da sam zakon nosi u sebi svoje vlastite posledice, tako da je dobro samo po sebi nagrada za dobro, a zlo, kazna, jeste samo lek za zlo. Mi verujemo da je sami duh milosra nesavitljiv kada on nadahnjuje pobonost i mir, ali da svi ljudi mogu pasti kao rtve greke, naroito kada deluju na stvarima koje ne poznaju i ne razumeju. Mi verujemo u katolianstvo, to jest, univerzalnost, dogme. Mi verujemo da u religiji svi inteligentni ljudi prihvataju iste istine i ne slau se samo u pogledu greaka. Mi verujemo da su najrazumniji ljudi takoe i najstrpljiviji i da progonitelji onih ija se verovanja razlikuju, dokazuju samim nasiljem svog proganjanja da su oni u krivu. Mi verujemo da su svi bogovi fantomi i da su svi idoli nitavni; da bi ustanovljene vere trebale napraviti mesta za druge i da se mudar ovek moe moliti u damiji i u crkvi bez razlike. Ma koliko mi pretpostavljali damiju pagodi, a crkvu damiji, pod uslovom da je crkva ostala neukaljana prisustvom nekog ravog svetenika. Jednom reju, mi verujemo u jednog Boga i u jednu religiju. U Boga koji blagosilja sve bogove i u religiju koja upija ili ponitava sve religije.

    _______________________________________________________________________________

    _______________________________________________________________________________

    ELIFAS LEVI

    20

  • Mi verujemo u univerzalno, apsolutno i beskonano bie, koje se prikazalo usled nemogunosti nitavila i ne prihvatamo da nitavilo moe postojati, niti da ono moe postati neto. Mi raspoznajemo u Biu dva sutinska naina postojanja, ideju i oblik, inteligenciju i akciju. Mi verujemo u istinu, koja je Bie to je zaelo ideju; U stvarnost, koja je Ideja to je prikazana ili se prikaziva putem nauke; U pravdu, koja je Bie na delu u skladu sa njegovom istinskom prirodom i razumnim proporcijama. Mi verujemo u stalno, progresivno otkrovenje Boga u razvojima nae inteligencije i nae ljubavi. Mi verujemo u duh istine kao neodvojiv od duha milosra i upuujemo na njega, zajedno sa katolikom crkvom, kao na: Duha nauke nasuprot mranjatvu ravih svetenika; Duha inteligencije nasuprot gluposti praznoverja; Duha sile za borbu protiv predrasuda i kleveta lanih vernika; Duha pobonosti, deijeg, socijalnog ili humanitarnog, nasuprot bezbonom egoizmu onih koji bi pustili sve druge da izginu da bi oni spasli svoje due; Duha mudrog saveta, jer pravo milosre poinje sa duhom i donosi svoju prvu pomo dui; i konano, Duha straha od zla, koji gazi strah ljudi i ui nas da se ne priklonimo zlu nekog skrnavnog kulta zasnovanog na nekom kapricioznom i pokvarenom Bogu. Mi verujemo da je takav Duh duh Jevanelja i Isusa Hrista. To je razlog to mi oboavamo ivog, delatnog Boga u Isusu Hristu, ne inei njega posebnim Bogom, koji moe biti odvojen od Boga, sam. Jer, Isus je bio istinski ovek i potpuno ljudski, kao to smo i mi, ali osveen obiljem boanskog Duha, koji govori kroz njegova usta, ivi i deluje kroz njega. Mi verujemo u pouni i boanski smisao legendarnih Jevanelja ije je slovo nesavreno, ali iji je duh vean. To je razlog zato mi ne odbacujemo i ne osuujemo nikoga. Mi verujemo da dobrosreen egoizam poinje sa drugima i da su stvarno bogati oni koji daju. Mi verujemo u nepogreivost duha milosra, a ne u dogmatsku nepromiljenost nekolicine ljudi. Mi verujemo u veni ivot. Zato se ne plaimo smrti za sebe, niti za one koje volimo. Mi se slaemo u potpunosti sa trinaest lanova Majmonidovog Simbola i kao rezultat toga smatramo Izraeliane naom braom. Mi verujemo da je Bog jedan Bog i da je Muhamed bio jedna od "rei prethodnica" (to i jeste znaenje rei profet - prorok), i mi smo u saglasnosti sa muslimanima. Meutim, mi saaljevamo i prekoravamo Jevreje to nas nazivaju goimima i muslimane to nas zovu kaurima. U tome mi ne moemo biti u skladu s njima, jer su oni tu izvan granica milosra.

    _______________________________________________________________________________

    _______________________________________________________________________________

    MASONSKE LEGENDE

    21

  • Mi se slaemo sa Simbolom vere Apostola, Svetog Atanasija i Nikeje, razumevajui, ipak, da se oni moraju objasniti na jedan hijerarhijski nain i da oni izraavaju najvie misterije okultne filozofije. Ali mi prekoravamo proklinjanje i iskljuujemo ekskomuniciranje kao prekraje protiv milosra i univerzalne solidarnosti. Mi priznajemo arbitranu i disciplinarnu nepogreivost glave Crkve, ali smatramo glupim da mu pripiemo proizvoljnu nepogreivost u stvaranju dogme. Papa jeste zakoniti tuma i uvar drevnih verovanja; meutim, ako bi on poeleo nametnuti nova, tada bi skrenuo sa svoje staze dunosti i ne bi imao vie autoriteta od bilo koga drugog koji govori gluposti. Mi prouavamo tradiciju ali je ne smatramo kritikim autoritetom, jer ona je zajedniko sabiralite drevnih istina i zabluda. Takva je veroispovest koja bi trebalo da ujedini i polako apsorbuje sve druge. Takva je religija velikih dua koje dolaze. Koliko ljudi je danas u stanju da to razume? Ja to ne mogu rei, ali mislim da, kada bi neki prorok trebao govoriti javno o tome pred okupljenim ljudima, svetenici bi ga kamenovali, ljudi prezirali, a samo nekolicina mudrih ljudi bi ga nakratko saaljevala. Za to vreme, papa podie trupe i izmilja dogmu. Vejo cedi svoj u i analizira mirise Pariza. Sa svoje strane, Pariz zatvara svoj nos od mirisa Vejoa. Vejo pere svoje ruke od svega toga, pa kae: to je samo parfem Rima! I ta svetovna suverenost, vatikanska prostitutka i ne pocrveni uzimajui Vejoa za svog zatitnika. U Parizu, cenzura zabranjuje Ponsarovu predstavu "Galileja". Zaista, je li to svet doao do kraja? Oh, vladavino straha koja se veno obnavlja, stalna pobuno zveri protiv anela; neizbeni savezu tiranija protiv inteligencije ma kako slobodne; ozakonjena gluposti; odbaeni due; dokle ete drati ovaj jadni svet naglavake?

    _______________________________________________________________________________

    _______________________________________________________________________________

    ELIFAS LEVI

    22

  • EELLEEMMEENNTTII KKAABBAALLEE UU DDEESSEETT LLEEKKCCIIJJAA Pisma liphas Lvi-ja (Na ova pisma nam je ljubazno ukazao jedan uenik liphas Lvi-ja, Monsiur Montaut. Ona su se pojavila u magazinu "Initiation", 1891. godine, prim. prev.)

    PPrrvvaa lleekkcciijjaa OOppttii uuvvoodd

    Dragi Gospodine i Brate, Mogu vas tako nazvati zbog toga to vi traite istinu u iskrenosti vaeg srca, spremni da uinite neophodne rtve da biste je pronali. Istinu, poto je ona u sutini svega to jeste, nije teko pronai: ona je u nama i mi smo u njoj. Ona je kao svetlost i slepi je ne vide. Bie jeste. To je neosporno i apsolutno. Egzaktna ideja Bia jeste istina; njegovo znanje je nauka; njegov idealni izraz jeste razum; njegova aktivnost jeste kreacija i pravda. Kaete da elite verovati. U tome, dovoljno je znati i voleti istinu. Jer prava vera je neodvojiva privrenost uma neophodnim dedukcijama nauke u pretpostavljenoj beskonanosti. Jedino okultne nauke daju izvesnost, jer one se zasnivaju na realnostima, a ne na snovima. U svakom religioznom simbolu, one iznose istinu, a ne la. Ono to je istina isto je svuda, a lai izbijaju u skladu sa mestima, vremenima i ljudima. Postoje tri takve nauke i to: Kabala, Magija i Hermetika. Kabala, ili tradicionalna nauka Hebreja, mogla bi se nazvati matematikom ovekovog miljenja. Ona je algebra vere. Ona reava sve probleme due kao da su oni jednaine, izolujui pri tome nepoznate. Ona daje idejama jasnou i strogu tanost brojeva; njeni rezultati, za um, predstavljaju nepogreivost (uvek relativnu, meutim, za sferu ljudskog znanja), a za srce, duboki mir. Magija ili nauka magova, ima svoje drevne predstavnike u uenicima, a moda i uiteljima, Zoroastra. To je znanje o tajnim i specifinim zakonima prirode koji proizvode skrivene sile, magneti, (prirodni i vetaki) to mogu postojati ak i izvan oblasti metala. Jednom reju, a da upotrebimo moderan izraz, to je znanje o univerzalnom magnetizmu. Hermetika filozofija jeste nauka o prirodi skrivena u hijeroglifima i simbolima drevnog sveta. To je potraga za principom ivota, zajedno sa snom (za one to ga jo nisu ostvarili) o izvrenju velikog dela, to jest proizvoenjem boanske, prirodne vatre koja stvara i ponovo stvara bia od oveka. Tu se, moj prijatelju, nalaze stvari koje vi elite prouavati. Krug kojeg one obuhvataju je ogroman, ali principi su toliko jednostavni da su predstavljeni i sadrani u znacima brojeva i slovima alfabeta. "To je Herkulov napor, a isto tako i deija igra", kau majstori svete nauke.

    _______________________________________________________________________________

    _______________________________________________________________________________

    MASONSKE LEGENDE

    23

  • Karakteristike koje su neophodne za uspeh u ovom prouavanju jesu velika tanost procene i velika nezavisnost uma. ovek se mora otarasiti svih predrasuda i svake unapred zamiljene teorije, a iz tog razloga je Hrist rekao: "Dok ne postanete kao malo dete, ne moete ui u Malkut", to jest, u Kraljevstvo znanja. Poeemo sa Kabalom, koja se deli na sledee oblasti: Berait, Merkava, Gematrija i Temura (Autor u originalnom tekstu upotrebljava retko korien alternativni naziv "Lemurah", uobiajena transkripcija kod savremenih kabalista je Temura, prim. prev.).

    Va u ime svete nauke, liphas Lvi.

    DDrruuggaa lleekkcciijjaa KKaabbaallaa -- cciilljj ii mmeettoodd

    U prouavanju Kabale, ovek bi trebalo da tei da stigne do dubokog mira uz pomo jasnoe uma i mira srca. Jasnoa uma jeste posledica izvesnosti; mir srca dolazi iz strpljenja i vere. Bez vere, nauka vodi ka sumnji; bez nauke, vera vodi ka praznoverju

    . Njihovo sjedinjenje donosi izvesnost, ali se one pri tome ne smeju pobrkati. Cilj vere jeste hipoteza, a ona postaje izvesnost kada se ta hipoteza potkrepi dokazom ili demonstracijama nauke.

    Nauka ustanovljava injenice. Iz ponavljanja injenica, ona pretpostavlja zakone. Optost injenica u prisustvu takve i takve sile demonstrira postojanje zakona. Inteligentne zakone nuno namee i njima vlada inteligencija. Jedinstvo unutar zakona predpostavlja jedinstvo zakonodavne inteligencije. Ta inteligencija, koju smo prisiljeni zamisliti, i koju jedino vidimo na delu u spoljanjim manifestacijama i koju ne moemo ni na koji nain definisati, jeste ono to mi zovemo Bog! Primili ste moje pismo; to je jedna oigledna injenica. Prepoznali ste moj rukopis i moje misli i zakljuili iz toga da sam to zaista ja, koji je poslao to pismo. To je razumna hipoteza, ali nuna hipoteza jeste da je neko napisao to pismo. Ono bi moglo biti falsifikovano, mada nemate razloga da to pretpostavite. Da ste to pretpostavili, bezrazlono, napravili biste jednu veoma sumnjivu hipotezu. Da ste ustvrdili da je to pismo, ispisano, palo sa neba, napravili biste jednu apsurdnu hipotezu. Evo kako se, dakle, u skladu sa kabalistikim metodom, formira izvesnost: Dokaz Nauna demonstracija izvesnost Nuna hipoteza Razumna hipoteza verovatnoa Sumnjiva hipoteza sumnja Apsurdna hipoteza greka Pridravajui se ovog metoda, um dobija pravu nepogreivost, jer on potvruje ono to zna, veruje u ono to nuno mora pretpostaviti, priznaje razumne pretpostavke, ispituje sumnjive i odbacuje one apsurdne. itava Kabala je sadrana u onome to majstori zovu tridesetdva puta (staze) i pedeset kapija.

    _______________________________________________________________________________

    _______________________________________________________________________________

    ELIFAS LEVI

    24

  • Trideset dva puta jesu trideset dve apsolutne i stvarne ideje pripojene znacima deset aritmetikih brojeva i dvadeset dva slova hebrejskog alfabeta. Evo tih ideja: Brojevi 1. Najvia mo. 6. Lepota. 2. Apsolutna mudrost. 7. Pobeda. 3. Beskonana inteligencija. 8. Venost. 4. Dobrota. 9. Plodnost. 5. Pravda ili strogost. 10. Stvarnost. Slova (Poznavaocima veza izmeu Tarota i hebrejskog alfabeta je na prvi pogled jasno da Lvi ovde daje krive atribucije. Lvi je to na jednom mestu priznao, rekavi da je u vreme objavljivanja tih pisama bio vezan zavetom utanja u pogledu ispravnih atribucija, tako da ih nije smeo obelodaniti u pravom svetlu, prim. prev.).

    Slovo Lvi Pravo znaenje Slovo Lvi Pravo

    znaenje Alef a Otac Vo Kaph k ] Sila Dlan Lamed l rtva Bi Mem M \ Smrt Voda Beth b Majka Kua Nun N } Reverzibilnost Riba Gimel g Priroda Kamila Samekh s Univerzalno bie Stub Daleth d Autoritet Vrata Ayin u Ravnotea Oko H h Religija Prozor P p [ Besmrtnost Usta Vau w Sloboda Klin Tzaddi X { Senka i odraz Udica Zayin z Posedovanje Ma Qoph q Svetlost Potiljak Cheth j Raspodela Ograda Resh r Prepoznavanje Glava Teth f Mudrost Zmija Shin c Svemonost Zub Yod y Red (Poredak) Ruka Tau t Sinteza Krst

    TTrreeaa lleekkcciijjaa

    UUppoottrreebbaa mmeettooddaa U predhodnoj lekciji govorio sam samo o tridesetdva puta ili staze; kasnije u priati i o pedeset kapija. Ideje izraene brojevima i slovima predstavljaju neporecive realnosti. Te ideje su meusobno povezane (slede jedne iz drugih) i slau se kao sami brojevi. Moe se logiki pristupiti s jedne na drugu. Mukarac je sin ene, ali ena izlazi iz (potie od) mukarca, kao to broj proizilazi iz jedinstva. ena objanjava prirodu, priroda otkriva autoritet, koji stvara religiju, (koja slui kao) osnova za slobodu, koja ini oveka gospodarem samog sebe i univerzuma, itd... Nabavite jedan pil Tarot karata (mada u stvari verujem da ga ve imate) i poreajte, u dva niza po deset, alegorijske karte sa brojevima od jedan do dvadesetjedan. Videete sve simbole (likove) koji odgovaraju slovima. to se tie brojeva od jedan do deset, nai ete da su one ponovljene etiri puta sa simbolima tapa ili skiptra oca, peharom uivanja majke, maem ljubavi i noviima plodnosti. Tako je Tarot ukljuen u hijeroglifsku knjigu o trideset dve staze i njegovo sumarno objanjenje se moe pronai u toj knjizi pripisanoj patrijarhu Abrahamu, zvanoj Sefer Jecira (Sepher Jezirah, Knjiga Oblikovanja, prim. prev.).

    _______________________________________________________________________________

    _______________________________________________________________________________

    MASONSKE LEGENDE

    25

  • Naunik Court de Gebelin je bio prvi koji je otkrio znaaj Tarota, koji predstavlja taj veliki klju za te svetenike hijeroglife. Njegovi simboli i brojevi se mogu pronai u proroanstvima Jezekija i Sv. Jovana. Biblija jeste nadahnuta knjiga, ali Tarot je knjiga koja nadahnjuje. On je jo nazvan i toak Rota, odakle i potiu imena Tarot i Torah. Drevni Rozenkrojceri su ga dobro poznavali i Marquis de Suchet govori o njemu u svojoj knjizi o Iluminatima (Illumination, prosvetljeni, prim. prev.). Nae karte za igranje vode poreklo od te knjige simbola. panske karte jo nose osnovne oznake primitivnog Tarota i njima se ponekad igra jedna igra koja se zove hombre ili ovek, bleda uspomena na ranu upotrebu te misteriozne knjige, koja sadri proroke odluke svih ljudskih boanstava. Najranije tarot karte su bile medalje koje su od tada postale talismani. Solomonove Clavicule (mali kljuevi) su bili napravljeni od tridesetest talismana na kojima su bile sedamdesetdve gravure analogne hijeroglifskim likovima Tarota. Ti likovi, malo izmenjeni od onih koji su ih precrtavali, mogu se jo nai u kopijama rukopisa tih drevnih kljueva to se jo mogu nai u nekim bibliotekama. Jedan takav rukopis postoji u Bibliotheque Nationale, a jedan u Bibliotheque de l' Arsenal. Jedini autentini rukopisi kljueva (Clavicules) su oni koji daju niz od 36 talismana sa 72 misteriozna imena; drugi, bez obzira na njihovu starost, pripadaju fantazijama crne magije i ne sadre nita drugo do vete nerazumljive trikove. Za objanjenje Tarota, vidi moju knjigu Dogme et Ritual de la Haute Magie (prevedeno kod nas kao "Transcendentalna magija", prim. prev.).

    Va u ime svete nauke, liphas Lvi.

    eettvvrrttaa lleekkcciijjaa KKaabbaallaa II

    Dragi Gospodine i Brate, Berait znai "geneza, postanak"; Merkava znai "koije", to aludira na tokove i misteriozne ivotinje kod Jezekija. Berait i Merkava predstavljaju zbir nauke o Bogu i o Svetu. Kaem, nauke o Bogu, a ipak Bog je za nas beskrajno nesaznatljiv. Njegova priroda u potpunosti izmie naim istraivanjima. On je apsolutni princip bia i bia i ne sme se pobrkati sa posledicama koje stvara; i, moglo bi se rei, potvrujui njegovu egzistenciju sve vreme, da on nije ni bie (uopte), niti neko pojedinano bie. Jedna takva definicija zbunjuje (vara) razum, ne dozvoljavajui mu da zaluta i stalno nas uva od svake idolatrije. Bog je jedini apsolutni postulat sve nauke, apsolutno nuna hipoteza koja slui kao osnova za bilo koju izvesnost; i evo kako su nai drevni majstori ustanovili, iznad same nauke, ovu izvesnu hipotezu vere: Bie jeste. U Biu je ivot. ivot se manifestuje kroz kretanje, kretanje je ovekoveeno uravnoteivanjem sila. Harmonija proishodi iz analogije suprotnosti. U prirodi, postoji nepromenljivi zakon i neodrediv progres. Vena promena oblika i neunitivost supstance, to je ono to se otkriva pri posmatranju fizikog sveta.

    _______________________________________________________________________________

    _______________________________________________________________________________

    ELIFAS LEVI

    26

  • Metafizika nas upoznaje sa analognim zakonima i injenicama, u intelektualnom ili u moralnom redu, nemenjajuom istinom, na jednoj strani, a na drugoj strani sa matom i imaginacijom. Na jednoj strani dobro, koje je istina, na drugoj zlo, koje je la, i iz tih oiglednih konflikata se pojavljuju sud i vrlina. Vrlina je sastavljena od dobrote i pravde. Njena dobrota ini je popustljivom. Njena pravednost ini je strogom. Dobra zato to je pravedna i pravedna zato to je dobra; ona je uvek beskrajno lepa. Taj velianstveni sklad fizikih i moralnih svetova, koji ne moe imati nikakav uzrok vii od samog sebe, otkriva nam i prikazuje postojanje jedne nepromenjive mudrosti, venog principa i venih zakona, i jedne beskonano aktivne kreativne inteligencije. Na ovoj mudrosti i ovoj inteligenciji, koje su meusobno nerazdvojive, poiva najvia mo koju su Hebreji nazvali kruna. Kruna, a ne kralj, jer bi ideja o kralju odmah implicirala neki idol. Za Kabaliste, vrhovna mo je kruna svemira, a celokupnost stvaranja je kraljevstvo, ili ako hoete, domen (polje rada) te krune. Niko ne moe dati ono to nema, pa se tako moe pretpostaviti da je ono to vidimo manifestovano iz posledica, takoe prisutno u uzroku. Bog je, dakle, vrhovna mo ili kruna (rtk), koja poiva na nepromenjivoj mudrosti (hmkj) i kreativnoj inteligenciji (hnyb); u njemu su dobrota (dsj) i pravda (hrwbg), koji su ideali lepote (trapt). U njemu su veno pobedniko kretanje (jxn) i veliki veni odmor (dwh). Njegova volja je neprestano davanje ivota (dwsy), a njegovo kraljevstvo (rwklm) je neizmerost koja ispunjava (nastanjuje) univerzum. Stanimo ovde! Upoznali smo se sa Bogom!

    Va u ime svete nauke, liphas Lvi.

    PPeettaa lleekkcciijjaa KKaabbaallaa IIII

    Dragi Gospodine i Brate, Ovo racionalno znanje o boanstvu, rasprostrto posredstvom deset cifara od kojih su sastavljeni svi brojevi, daje vam celokupan metod kabalistike filozofije. Ovaj metod se sastoji od tridesetdva sredstva ili instrumenta znanja, koja su nazvana tridesetdva puta ili staze, i od pedeset subjekata na koje ta nauka moe biti primenjena, a to su nazvani pedeset kapija. Otuda se univerzalna sintetika nauka smatra hramom do kojeg vode tridesetdve staze, a u njega se moe ui na pedeset vrata. Ovaj numeriki sistem, koji bi se mogao nazvati i decimalnim, poto je zasnovan na broju deset, ustanovljava, uz pomo analogija, jednu egzaktnu klasifikaciju itavog ljudskog znanja. Ne postoji nita genijalnije, a isto tako ni nita loginije niti preciznije. Tom broju deset primenjenom na apsolutne ideje o biu u boanskom poreklu, metafizikom i prirodnom poretku, dodajte silepsu (syllepsis) i sintezu, to jest, jedinstvo koje poinje kao jedna zamisao u umu i jedinstvo koje predstavlja univerzalni zbir svega, i eto vam tridesetdva puta.

    _______________________________________________________________________________

    _______________________________________________________________________________

    MASONSKE LEGENDE

    27

  • Pedeset kapija predstavlja klasifikaciju svih bia u pet nizova po deset, koja obuhvata sve mogue znanje i baca svetlost na itavo telo ljudskog razumevanja. Ali, nije dovoljno samo otkriti jedan precizan matematiki metod; da bi on bio savren, taj metod mora biti progresivno otkrivaki, to jest, on nam mora dati sredstva za nepogreivo izvoenje svih moguih dedukcija, za dobijanje novog znanja i za razvijanje uma bez ostavljanja bilo ega hiru imaginacije. To se moe dobiti preko Gematrije i Temure koje predstavljaju matematiku ideja. Kabala ima svoju idealnu geometriju, svoju filozofsku algebru i svoju analoku trigonometriju. Ona na taj nain primorava prirodu, da tako kaemo, da joj preda njene tajne. Kada se jednom stekne to visoko znanje, prelazi se na konana otkrovenja transcendentalne Kabale, to jest na prouavanje u emhamefora-u izvora i razloga svih dogmi. To je to, dragi Gospodine i Brate, to treba nauiti. Da vas to ne plai? Moja pisma su kratka, ali koncizna, i govore mnogo. Namerno sam pravio due pauze izmeu mojih prvih pet lekcija, da bih vam dao vremena za razmiljanje. Ako elite, mogu vam pisati ee. Sa arkom eljom da vam budem od pomoi, ostajem va posveeni sluga u svetoj nauci, liphas Lvi.

    eessttaa lleekkcciijjaa KKaabbaallaa IIIIII

    Dragi Gospodine i Brate, Biblija daje oveku dva imena. Prvo je Adam, to znai "izvuen iz zemlje" ili "ovek zemlje"; drugo je Enos ili Enoh, to znai "boanski ovek" ili "uzdignut do Boga". Prema Postanku, Enoh je bio taj koji je prvi govorio javno o principu bia i isti taj Enoh je, kae se, uznet iv u nebo poto je ugravirao (urezao) primitivne elemente religije i univerzalne nauke na dva kamena koja su nazvana Enohovim stubovima. Taj Enoh nije bio osoba, ve personifikacija oveanstva koje se putem religije i nauke uzdiglo do oseaja besmrtnosti. U to vreme oznaeno imenom Enoh, kult Boga se pojavljuje na zemlji i ritualno oboavanje poinje. To vreme takoe obeleava poetak civilizacije sa pisanim i svetenikim pokretima. Taj genij civilizovanja koji Jevreji personifikuju u Enohu, Egipani su nazvali Trismegist, a Grci Kadmo ili Kadmus, onaj koji je video kako se ivo kamenje u Tebi die samo od sebe i zauzima svoje mesto uz pratnju Amfionove lire. Primitivna sveta knjiga, knjiga koju Postel zove genezom Enoha, je prvi izvor Kabale, istovremeno boanske, ljudske i religiozne tradicije. Tu se u svoj svojoj jednostavnosti pojavljuje otkrovenje najvie inteligencije ovekovom razumu i ljubavi, veni zakon koji upravlja beskonanom ekspanzijom, brojevi u beskonanom irenju, brojevi u ogromnosti i ogromnost u brojevima, poezija u matematici i matematika u poeziji.

    _______________________________________________________________________________

    _______________________________________________________________________________

    ELIFAS LEVI

    28

  • Ko bi mogao poverovati da je ta knjiga koja je inspirisala sve te teorije i religijske simbole, sauvana, stigavi do nas u obliku jednog pakovanja udnih karata? Meutim, to je apsolutno tano, i Court de Gebelin, koji je sledei sve one koji su ozbiljno prouavali simbolizam tih karata, bio je prvi koji je to otkrio, u prolom veku. Alfabet i deset numerikih znakova su naravno osnovni elementi svake nauke. Njima pridodajte etiri kardinalne take neba ili etiri godinja doba i dobiete Enohovu knjigu u svoj njenoj celosti. Meutim, svaki znak predstavlja jednu apsolutnu ili ako hoete, esencijalnu ideju. Oblik svake cifre i svakog slova ima svoj matematiki rezon i hijeroglifsko znaenje. Ideje, nerazdvojive od brojeva, slede njihovo kretanje, sabiranjem, umnoavanjem, itd., i dobijaju njihovu tanost. Enohova knjiga je aritmetika miljenja.

    Va u svetoj nauci, liphas Lvi.

    SSeeddmmaa lleekkcciijjaa KKaabbaallaa IIVV

    Dragi Gospodine i Brate, U tridesetdva Tarotova kljua Court de Gebelin je video predstavu Egipatskih misterija i pripisao je njihovo otkrie Hermesu Trismegistosu, kojeg su takoe zvali i Tot. Izvesno je da se hijeroglifi Tarota mogu pronai na drevnim spomenicima Egipta; izvesno je da su znaci te knjige, crtani u saetim grupama na stelama ili metalnim ploicama slinim Isiac ploi iz Bemboa, bili posebno reprodukovani na graviranom kamenju ili medaljonima to su kasnije postali amuleti i talismani. Tako su stranice te beskonane knjige razdvajane u razliite kombinacije da bi se okupile, iznova poreale i ponovo preuredile za postizanje neiscrpnih proroita istine. Ja posedujem jedan od tih drevnih talismana koji mi je jedan prijatelj doneo sa putovanja iz Egipta. On prikazuje udvojene diskove, slikovni izraz velikog zakona polarnosti i ravnotee, to proizvodi harmoniju putem analogije suprotnosti. To je nain na koji je taj simbol prikazan u Tarotu to ga mi posedujemo i kakav se danas prodaje. Medaljon koji ja posedujem je prilino iznoen, veliine novia od pet franaka, ali neto deblji. Dve polarne take su tano prikazane kao i u naem italijanskom Tarotu, kao lotosov cvet sa oreolom. Astralna struja koja razdvaja, a istovremeno i privlai ta dva polarna sedita, predstavljena je na mom egipatskom talismanu Mendesovim Jarcem postavljenim izmeu dve guje koje su analogne zmijama kaduceja. Na poleini se vidi jedan adept ili egipatski svetenik koji, zamenivi mesto sa Mendesom izmeu dve take univerzalne ravnotee, vodi jarca, ovde prosto jednu poslunu ivotinju koju vodi ovek imitator Boga, du duge avenije zasaene drveem. Deset numerikih znakova, dvadeset dva slova alfabeta i etiri astronomska znaka godinjih doba su zbir itave Kabale. Dvadeset dva slova i deset brojeva daju tridesetdva puta knjige Sefer Jecira; etvorka daje merkavu i emhamefora.

    _______________________________________________________________________________

    _______________________________________________________________________________

    MASONSKE LEGENDE

    29

  • Prosto je kao deija igra i sloeno kao najtei problem iste matematike. Duboko je i naivno kao istina i priroda. Ta etiri elementarna, astronomska znaka su i etiri oblika sfinge i etiri ivotinje Jezekija i sv. Jovana.

    Va u ime svete nauke, liphas Lvi.

    OOssmmaa lleekkcciijjaa KKaabbaallaa VV

    Dragi Gospodine i Brate, Nauka Kabale ini sumnju nemoguom, u pogledu religije, jer ona sama pomiruje razum sa verom pokazujui da je ta univerzalna dogma, na dnu uvek i svuda ista, mada drugaije formulisana u nekim vremenima i prostorima, najistiji izraz tenji ljudskog uma (duha), osvetljenog neophodnom verom. Ona ukazuje na korisnost religioznih praksi (tehnika), koje osnauju volju uvrivanjem panje, bacajui svetlo na sve kultove. Ona dokazuje da je najefikasniji kult onaj koji spaja, tako da kaemo, boga i oveka, omoguujui oveku da boga vidi, dodirne i ugradi u samog sebe. Dovoljno je rei da ja ovde govorim o katolikoj religiji. Ta religija se, vulgarnom umu, ini najapsurdnijom od svih, jer je ona najizloenija; (revealed) ovde koristim tu re u njenom najistinskijem smislu, revelare, ponovo prekriti velom, re-veil. Vi znate da je, prema Jevaneljima, pri smrti Hrista veo hrama bio pocepan, i tokom svih vekova od tada Crkva je dogmatski radila da izatka novi veo. Tano je da su sami poglavari tog svetilita, poelevi da postanu njegovi prinevi, odavno pogubili kljueve za visoko posveenje (inicijaciju). To, meutim, ne onemoguava slovu dogme da bude sveto, niti spreava sakramente da ostvaruju svoje dejstvo. Ja sam izloio u mojim knjigama da je hriansko-katoliki kult visoka magija organizovana i regulisana po simbolizmu i hijerarhiji. To je jedan bezbedan ureaj ponuen ljudskoj slabosti da bi ojaao elju za dobrim. Nita tu nije zaboravljeno, ni mrani misteriozni hram, ni tamjan, smirujui i uzbuujui, ni dugi monotoni napevi koji uljukuju mozak u jednu vrstu polumesearskog stanja. Ta dogma, ije nejasne formule lie na oaj svakog razuma, slui kao prepreka doskoicama neiskusne i netaktine kritike. Te formule izgledaju nerazumljivo da na taj nain bolje predstave beskonanost. Sama misa, sluena na jeziku koji veina ljudi na razume, daje irinu miljenja onom koji slui i doputa mu da zadovolji, putem molitve, sve potrebe njegovog uma i srca. Zbog toga katolika religija podsea na feniksa iz one prie koji, vekovima, sam sebe nasleuje, uvek se diui iz svog pepela; ta velika misterija vere je prosto misterija prirode. Liilo bi na veliki paradoks kada bi se reklo da je katolika religija jedina koja bi se s pravom mogla nazvati prirodnom, pa ipak, to je istina, jer ona sama zadovoljava u svoj punoi tu prirodu potreba oveka, odnosno njegov religiozni oseaj.

    Va u ime svete nauke, liphas Lvi.

    _______________________________________________________________________________

    _______________________________________________________________________________

    ELIFAS LEVI

    30

  • DDeevveettaa lleekkcciijjaa KKaabbaallaa VVII

    Dragi Gospodine i Brate, Ako je katoliko-hrianska dogma u potpunosti kabalistika, isto bi se moralo rei i za sve velike religije drevnog sveta. Legenda o Krini takva kakva je ispriana u knjizi "Bhagavad Gita", jedno je pravo Jevanelje, slino naim, ali jo naivnije, jo blistavije. Vinu-ovih inkarnacija ima deset ba kao i Sefirota u Kabali i u nekim stvarima predstavljaju potpunije otkrovenje od naih. Oziris, koga je ubio Tifon, a zatim oivela (uskrsnula) Izida, jeste Hrist koga su porekli Jevreji, kasnije slavljen u liku njegove majke. Thebaid je veliki religijski ep koji se mora staviti pored velikog simbola Prometeja. Antigona je isto toliko ist tip boanske ene koliko i Marija. Dobro svuda trijumfuje kroz voljnu rtvu, poto je privremeno bilo izloeno divljim napadima zla. ak su i rituali (obredi) simboliki i prenoeni su iz jedne religije u drugu. Dijademe, mitre, stihari pripadaju svim velikim religijama. I tako moemo zakljuiti da su sve one lane, ali je ipak, laan je samo ovaj zakljuak. Istina je da je religija, kao i oveanstvo, jedna, uvek u progresu, uvek u promeni, a uvek ista. Ako je, kod Egipana, Isus Hrist nazvan Ozirisom, za skandinavske narode Oziris je imao ime Balder. Njega je ubio vuk, Juris, ali Wotan ili Odin ga je pozvao natrag u ivot, i same Valkire ga slue medovinom u Valhali. Skaldi, druidi i bardi pevaju o smrti i uskrsnuu Tarenisa ili Tetenusa, delei njihovom verniku granicu svete imele, kao to mi dajemo svetu palmu za vreme slavljenja letnjeg solsticija, i odravaju kult devianstva nadahnuti svetenicom sa Otoka Seyne. Mi se moemo, onda, s pravom i pri punoj slobodi svesti, latiti izvoenja dunosti koje nam namee naa roena religija. Religijske prakse su kolektivne radnje, ponavljane sa direktnom, istrajnom namerom. Takvi inovi su uvek korisni po tome to oni osnauju volju, oni su na neki nain njena gimnastika, i oni nas konano vode ka onom duhovnom cilju koji elimo postii. Magike prakse i tehnike primenjenog magnetizma imaju isti taj cilj i daju rezultate kao i religijske tehnike, mada manje savrene. Koliko samo mukaraca nema energije da ini ono to bi eleli i ono to bi trebalo da ine! A toliko ima ena koje se bez albe posveuju poslovima toliko odvratnim, kao to su poslovi u bolnici ili u koli! Gde one nalaze takvu snagu? U malim religioznim tehnikama koje se ponavljaju. Svakog dana one izgovaraju svoje brojanice, kleei u molitvi.

    Va u ume svete nauke, liphas Lvi.

    _______________________________________________________________________________

    _______________________________________________________________________________

    MASONSKE LEGENDE

    31

  • DDeesseettaa lleekkcciijjaa KKaabbaallaa VVIIII

    Dragi Gospodine i Brate, Religija nije ropstvo nametnuto oveku, ve jedno pomono sredstvo koje mu je ponueno. Od davnih vremena, svetenike kaste su pokuavale da eksploatiu, prodaju i pretvore to sredstvo u jedan nepodnoljivi jaram i teret; i jevaneoski rad Isusa je imao za cilj odvajanje svetenika od religije ili barem, vraanje svetenika na mesto poslanika i sluge religije, vraanjem sve slobode i razuma u ljudsku svest. Pogledajte priu o dobrom Samarianinu i ove dragocene rei: Zakon je stvoren zbog oveka, a ne ovek zbog zakona. Teko vama koji nabacujete drugima tovare koje vi ne biste takli ni malim prstom, itd... A tu je zvanina Crkva koja se proglaava nepogreivom u Apokalipsi (Otkrovenju Jovanovom), tom kabalistikom kljuu za Jevanelja; dok je hrianstvo uvek sadravalo jed