Frane Paro

Otisci sanjaDonacija Modernoj galeriji

Impressions of ReveriesDonation to the Modern Gallery

5. – 20. svibnja 2018.

Studio Moderne galerije “Josip Račić”, Margaretska 3, Zagreb

POTEGNUTI CRTU – UDARITI PEČAT, dvije su radnje

po kojima bitnost grafike istupa, razlikuje se

među drugim oblicima likovnog izraza. Upravo

po njima umjetnost grafike osvaja svoj identi-

tet, u njima crpi snagu svoje stalne obnove.

Pa koliko god ponekad bili složeni i naoko tajno-

viti postupci kojima grafičko djelo stječe egzi-

stentnost, koliko god da su dugotrajne rasprave

i uporni upiti o naravi unikatnosti, izvornosti,

reproduktibilnosti grafičkog djela, koliko god

bili složenima procesi konverzije ekspresivne i

iracionalne razine svijesti i volje u racionalizi-

rani postupak „konzerviranja“ emocije i ideje u

oblik matrice – uvijek će jednostavnošću svo-

jom dvije opsesivne radnje biti imanentnima

bîti grafike. To je: zarezivanje crte u matricu i

pečaćenje tog traga volje u papir.

Frane Paro:

Grafika – marginalije o crno-bijelom (iz Uvoda)

Mladost, Zagreb, 1991.

SCORE THE LINE AND STAMP IT OUT, these are

the two actions by which the quintessence of

graphic art stands out, by which it is differen-

tiated from other forms of visual expression.

It is from them that the art of the print draws

its identity, in them it seeks the strength of its

constant renewal.

However much, then, they might on occasions

be complex and seemingly mysterious, those

procedures with which the art of the print

comes into being, however long the debates

and persistent the questions about the nature

of the uniqueness, originality and reproducibi-

lity of the graphic work, however complex the

processes of the conversion of the expressive

and irrational level of the consciousness and

the will into the rationalised procedure of pre-

serving the emotion and the idea in the shape

of a plate – two obsessive actions with their

simplicity will always be inherent to the being

of the print. This is the incising of the line into

the plate and the stamping of this trace of the

will onto paper.

Frane Paro:

The Print – Marginalia about Black and White

(from the Introduction)

Mladost, Zagreb, 1991

OriOn, 1971. / akvatinta; bakropis; gravura / 633 × 495 mm (760 × 540 mm), E. A. i/iii

OTISCI SANJADonacija Frane Para

Već šezdesetak godina Frane Paro živi grafiku i

otiskuje sanje.1 I kao što za Alberta Kinerta kaže

Zdravko Tišljar da mu je crna umjetnost „svi-

jet, život, način mišljenja i voljenja“,2 tako je i

Paro spletom okolnosti i manje ili više svjesnim

izborom, temeljno i temeljito povezao svoju

umjetničku i osobnu sudbinu uz moćne tiskar-

ske preše, posebne boje i uvijek neku novu

čaroliju papira. Slijedom dječjeg interesa za

očev posao u tiskari upisao je zagrebačku Školu

primijenjene umjetnosti. Učeći tamo od veli-

kih umjetnika i uglednih profesora poput Vilka

Selana Glihe, Jakova Bratanića, Vladimira Pin-

tarića i Alberta Kinerta, spoznao je grafiku kao

svoj umjetnički poziv. Budućnost će pokazati

da će prvotna grafička invokacija ubrzo postati

Parova trajna preokupacija. Na Akademiji likov-

nih umjetnosti studirao je u klasama profesora

Antuna Mezdjića i Zlatka Sleveca, a diplomirao

je i magistrirao kod profesora Marijana Detonija.

Od asistenture do mirovine na istom Grafičkom

odjelu iste Akademije Frane se Paro kao plodan

stvaralac i kao maran učitelj i predan istraživač

u potpunosti, bez ikakva bitna ostatka, posvetio

grafici. Baš kao u stihu Miroslava Antića – grafici

je dao cijeloga sebe da bi i mogao biti cijeli.

IMPRESSIONS OF REVERIESThe Frane Paro Donation

For sixty years now Frano Paro has lived prin-

tmaking, has made impressions of his reve-

ries1, and as Zdravko Tišljar said of Albert Kinert,

that the black art was “world, life, manner of

thinking and loving”,2 so Paro too by force of

circumstances and a more or less conscious

choice, fundamentally and most thoroughgo-

ingly bound his artistic and personal destiny

to the mighty printing press, the particular

inks and some always new magic of paper. As

a result of his childhood interest in his father’s

job in printing shops he enrolled in the Zagreb

School of Applied Art. Learning there from

excellent artists and distinguished teachers

like Vilko Seljan Gliha, Jakov Bratanić, Vladimir

Pintarić and Albert Kinert, Paro came to realise

that the print was his artistic calling and the

future was to show that this first graphic invo-

cation was to become a lasting preoccupation.

At the Academy of Fine Arts he studied in the

classes of Antun Mezdjić and Zlatko Slevec, and

took his bachelor’s and master’s under the eye

of Marijan Detoni. From his first assistantship

until his retirement in this same printmaking

department of the same Academy, Frane Paro,

prolific creative artist, conscientious teacher

Lada Bošnjak Velagić

1. Naslov je iz teksta Ive Šimata Banova objavljena u Večernjem listu, 15. 9. 1992., str. 18.2. Zdravko Tišljar, Frane Paro – hrvatski umjetnik, lucidni istra-živač, pragmatični pedagog, dobar čovjek, Hrvatsko slovo, 8. 6. 2012., str. 16–17.

1. The title comes from a review of Ive Šimat Banov, published in Večernji list of September 15, 1992, p. 18.2. Zdravko Tišljar, Frane Paro – hrvatski umjetnik, lucidni istraži-vač, pragmatični pedagog, dobar čovjek [“Frane Paro – Croatian artist, perspicuous researcher, pragmatic teacher, good man”], Hrvatsko slovo, June 8, 2012, pp. 16–17.

Iako je sva svoja umjetnička, pedagoška i znan-

stvena postignuća Frane Paro utemeljio na radu

i redu i na pravoj mjeri, teško da je ikada u više

od pola stoljeća provedenih u službi grafike

zastao prebrojati sve ploče i sve otiske koji su

mu prošli kroz ruke. Toliko je izlagao, istraživao,

podučavao, predlagao, uređivao i objavljivao

da se svaki novi pregled postignutoga doima

ponajprije kao smjernica za nastavak. Na isti

način tako i donacija s ukupno 64 grafička lista

(27 grafika i tri grafičko-pjesničke mape), koju

je Frane Paro darovao Modernoj galeriji u svib-

nju 2017. godine, samo ovlaš ocrtava iznimno

bogatstvo njegova opusa ostvarena u tehni-

kama dubokoga tiska i linoreza u širokom vre-

menskom rasponu od 1965. do 2011. godine.

Od prvih izložbi i od vremena nastanka Ikone

(1965.), kojom rečena donacija i započinje,

kako publika tako i kritika u Parovu opusu

uočava istinsku vizualnu vrednotu iznimne

grafičke tvarnosti kao rezultat autorove apso-

lutne posvećenosti umjetnosti i umijeću „uda-

ranja pečata“. Frane Paro suvereno crta iglom

na tankom premazu ploče, dulje ili kraće jetka,

pa tako u akvatinti uspijeva izvući cjelokupan

spektar sivih tonova sve do gotovo sočno crnog,

kombinira s bakropisom i vernis mouom, inter-

venira na ploču kistom, urezuje i rezbari, struže

iKOnA, 1965. / akvatinta; vernis mou / 490 × 475 mm (650 × 580 mm), E. A.

and dedicated researcher totally, without any

essential reserve, devoted himself to the print.

As in the verses of Miroslav Antić, he gave to the

print the whole of himself in order to be whole.

Although Frane Paro based all his artistic, edu-

cational and scientific achievements on work

and order and on just measure, it is hard to

imagine that in the more than half a century

spent in the service of the print he ever stopped

to count up all the plates and all the impressi-

ons that went through his hands. He exhibited,

explored, taught, proposed, edited and publi-

shed so much that every new review of what

he achieved must have seemed above all a gui-

deline for continuation. In the same way the

donation of 64 prints (27 separate prints and

three portfolios of prints and poems) that Frane

Paro gave the Modern Gallery in May 2017 is but

a slight indication of the exceptional richness of

his oeuvre, created in the techniques of inta-

glio print and linocut over a broad span of time,

from 1965 to 2011.

From the first exhibitions and from the time

that he created Icon (1965), with which the

donation too starts, both general public and

reviewers noted in Paro’s oeuvre the authentic

visual value of exceptional graphic materiality,

the result of the artist’s absolute dedication to

the artistic skill of “stamping it out”. Frane Paro

is completely in control of drawing with burin

on a thin coating of wax, etching for longer or

shorter times, and thus in aquatint manages

Uzlet, 1969. /akvatinta; kombinirana tehnika / 390 × 397 mm (565 × 530 mm), E. A.

i utiskuje, pretiskuje. Istražuje, otkriva i isto-

dobno uživljen u tradiciju uvijek ide dalje. Spo-

znavši marom baštinjeno, s posebnim pošto-

vanjem rekreira on niz figurativnih simbola u

nadrealnim pejzažima kao iz sna i mašte. Tako

Paro oslobađa ljepotu linije, plohe i boje, a u

bogatoj likovnoj orkestraciji njegovi grafički ele-

menti plijene potpunom autonomnom ljepo-

tom. Autorove vizije predstavljene su uglavnom

to coax out a whole spectrum of greys, all the

way to an intense and rich black; he combines

engraving and vernis mou, takes the brush to

intervene on the plate, incises and carves, scra-

pes and imprints, overprints. He researches,

discovers and at the same time, however much

imbued with the tradition, always goes a step

further. Knowing what has been inherited with

care and love, with special respect he recreates

a series of figurative symbols in surreal lands-

capes as if from dream and the imagination.

Paro thus liberates the beauty of line, surface

and colour, and in the rich visual orchestration

BiJelA KrizAnteMA, 1971. višebojni linorez; drvorez / 590 × 500 mm (740 × 650 mm), E. A.

PlAVi PlAnet, 1971. višebojni linorez; drvorez / 595 × 500 mm (760 × 650 mm), 1/3

zJeniCA OGnJA, 1975. višebojni linorez / 512 × 485 mm (760 × 650 mm), probni otisak iV

SilAzAK SUnCA, 1974. višebojni linorez / 495 × 485 mm (765 × 635 mm), 6/6

CrVeni KOnJ (JUri KAŠtelAnU), 1979. linorez / 675 × 490 mm (840 × 600 mm), E. A. i/Viii

uočljivim likovima i simbolima, ali i organski

razvijenim formama čije se značenje očitava u

izrazito konzekventnoj grafičkoj izvedbi. Iako su

kompozicije poglavito stabilne, a oblici postav-

ljeni u simetriji – sve te vizije kao da daju naslu-

titi sljedeći trenutak u kojem će – nestati. Paro

vidi mijenu kao temelj svijeta i života i zato

spremno čeka da samosvojnim znakom obilježi

stvarnost koja mu se samo na tren ukazala u

bljesku vodene kapi, u treptaju zvijezde ili titraju

lišća. O Parovu prijelazu na onu stranu stvar-

nosti Jure Kaštelan zaključuje da „On urezuje

oštrace svojih nemira. Režući svoj znak on se

oslobađa. Urbanoj geometriji suprotstavlja pro-

stor sna. Svoj san otkriva u viđenoj stvarnosti

izronjena arhipelaga svjetlosti.”3 Frane Paro se

i kasnije često referira na ciklus Arhipelag svje-

tlosti kojim 1984. godine označava osvit svi-

jeta. Upravo prepoznata maestralnost Parove

grafičke tehnike udahnjuje puni smisao veli-

kom atlasu izmaštanih prostranstava oblivenih

moćnim svjetlom i vječnom tišinom.

Dijeleći s pjesnicima iskrenu vjeru u ljepotu i

nedjeljivost njezina izraza i sadržaja, Frane Paro

u suradnji s Jurom Kaštelanom, Stanislavom

Petrovićem i Vladimirom Pernićem izrađuje čak

pet grafičko-pjesničkih mapa. Prva je Parova

mapa Zvonjava sfera, također nadahnuta

his graphic elements captivate us with their

total and autonomous beauty. The author’s

visions are largely presented with observable

figures and symbols, but also through organi-

cally developed forms the meaning of which is

manifested in the particularly consistent grap-

hic execution. Although the compositions are

particularly stable and the forms are placed

symmetrically, all these visions seem to give a

hint of the following moment, in which they will

disappear. Paro sees change and alteration as

the foundation of the world and life and is ready

and waiting with his individual sign to set down

the reality that has for just a second appeared

in the glint of a drop of water, the flicker of a

star and the fluttering of the leaves. Jure Kašte-

lan concludes of Paro’s transition to the far side

of reality that “He incises the sharp edges of

his disquiets. Cutting in his line, he sets him-

self free. To the urban geography he opposes

the dream space. He reveals his dream in the

seen reality of an archipelago of light brought

up to the surface”.3 Frane Paro was later often

to refer to the series Archipelago of Light with

which in 1984 he betokened the daybreak of the

world. It was actually the recognised mastery of

Paro’s graphic technique that breathed the full

meaning into this great atlas of imagined spa-

ces washed over with mighty luminosity and

eternal silence.

Sharing with the poets a sincere belief in beauty

and the indivisibility of expression and content,

Frane Paro worked in concert with Jure Kašte-

lan, Stanislav Petrović and Vladimir Pernić to

3. Jure Kaštelan; Frane Paro, „Istrija“ (katalog izložbe), Centar za scenske i likovne djelatnosti, Pula, 1982.

3. Jure Kaštelan, Frane Paro: “Istrija“ (catalogue of an exhibi-tion), Theatrical and Visual Art Centre, Pula, 1982.

SilAzAK SUnCA, 1974. višebojni linorez / 495 × 485 mm (765 × 635 mm), 6/6

stihom Emila Verhearena (u prijevodu Tina Uje-

vića), a posljednja je posvećena Pablu Nerudi.

Više od triju desetljeća intenzivne suradnje

predanih poznavatelja i promicatelja glagoljice

i ranoga knjigotiskarstva, akademika Josipa

Bratulića i Frane Para, uz brojne su znanstvene

radove i edukativne projekte rezultirali i dvjema

grafičkim mapama darovanima Modernoj gale-

riji. Inicijatoru projekta i piscu predgovora Josipu

Bratuliću posvećena je mapa Istria – Vaspet

je jedna vlast jažezovet se Istrija s deset lino-

reza motiviranih citatom iz prijepisa Lucidara iz

Žgombićeva zbornika iz 16. stoljeća u kojem se

prvi put spominju Istra i Učka.

Glagoljicom i latinicom otisnuta je i mapa Zna-

men iz 1977. godine. Stihove Vladimira Pernića

prati dvanaest grafika u tehnikama akvatinte i

vernis moua. Treći suautor Želimir Janeš naža-

lost umro je tijekom priprema mape, pa je u

spomen na njega Frane Paro tri Janešova crteža

u mapu prenio u akvatinti.

U najnovijoj mapi Ja mijenjam proljeće – Yo

cambio la primavera iz 2011. godine stihove

Pabla Nerude na španjolskom i u hrvatskom pri-

jevodu Marije Roščić Paro prati deset crno-bi-

jelih linoreza nadstvarne ekspresivnosti. Na tri

prva lista karakteristični naslovni stihovi pisani

su rukom, a likovno i poetsko se u cijeloj mapi

osobito snažno prožimaju.

produce as many as five portfolios of prints and

poetry. The first such portfolio, Paro’s Rever-

berant Sphere, is inspired by the verses of Emil

Verhearern (translated by Tin Ujević), and the

last is dedicated to Pablo Neruda.

The more than three decades of extremely close

cooperation between the dedicated experts

in and promoters of Glagolitic and early letter

press, Academician Josip Bratulić and Frane

Paro, resulted not only in numerous scholarly

works and educational projects but also in

two of the print portfolios gifted to the Modern

Gallery. The portfolio known as Istria – And then

again comes a country that is called Istria with

ten linocuts, inspired by a quotation from a

copy of the lucidar from the Žgombić Miscellany

of the 16th century, in which for the first time

Istria and Učka are mentioned, is dedicated to

the initiator of the project and the writer of the

preface, Josip Bratulić.

The portfolio Token of 1977 is printed in both

Glagolitic and Latin scripts. Twelve prints in

aquatint and vernis mou accompany the verses

of Vladimir Pernić. The third co-author, Želimir

Janeš, died during the preparation of the port-

folio and in his memory Frane Paro transfor-

med three Janeš drawings into aquatint for the

portfolio.

ArHiPelAG Vii., 1986. monotipni pretisak; gravura / 643 × 490 mm (890 × 690 mm), 2/6A

iStriA – Vaspet je jedna vlast jaže zovet se Istrija, 1981. Grafička mapa / 10 + 5 crno-bijelih linoreza / 393 × 245 mm (510 × 350 mm), Mapa br. V (glagoljicom)

Frane Paro – Vladimir Pernić: znAMen, 1997. Grafičko-pjesnička mapa / 12 crno-bijelih akvatinti i vernis mou / 265 × 250 mm (350 × 330 mm), Mapa br. 16

JA MiJenJAM PrOlJeĆe – YO CAMBiO lA PriMAVerA, 2011. / Hommage Pablu Nerudi za 100. godišnjicu rođenja / Grafička mapa / 10 crno-bijelih linoreza / 250 × 250 mm (470 × 385 mm), Mapa br. 10

Hommage Pablu Nerudi iz 2011. godine krono-

loški zaključuje recentnu Donaciju Frane Para

Modernoj galeriji, ali ujedno i sluti nova pitanja

i otvara nove horizonte. Tamo gdje Frano Paro

otiskuje nestvarno u stvarno. Fantazme na upi-

jajuće podloge. Otiske sanja.

Post scriptum

Moderna galerija počašćena je darom Frane

Para čime se nastavlja cijela niska vrijednih

donacija. Od recentnih donacija treba istaći

Dalibora Paraća, Slavka Šohaja i Stanka Jančića

čije su izložbe održane 2017. i 2015. godine, a

slijedi nam i prezentacija grafičko-pjesničkih

mapa Zdenke Pozaić te serije portreta hrvatskih

likovnih umjetnika, fotografa Nikole Vranića.

Ukazano povjerenje hrabri, ali i obvezuje.

In the most recent portfolio¸ I change the spring

– Yo cambio la primavera of 2011 Paro accom-

panies the verses of Pablo Neruda in Spanish

and in the Croatian translation by Marija Roščić

with ten black and white linocuts of surreal

expressiveness. On the first three sheets the

characteristic title verses are written out by

hand, and in the whole of the portfolio visual

and poetic artistry are particularly strongly

interfused.

Hommage to Pablo Neruda of 2011 concludes

the chronology of the recent Frane Paro Dona-

tion to the Modern Gallery, but it also hints at

new questions and opens up new horizons.

Where Frane Paro impresses the unreal into

the real. Phantasms onto absorbent ground.

Impresses reveries.

Postscript

The Modern Gallery has been honoured with the

gift of Frane Paro, which is a continuation of

an ongoing series of valuable donations. Pro-

minent among recent gifts are those of Dalibor

Parać, Slavko Šohaj and Stanko Jančić, exhibiti-

ons of which were held in 2017 and 2015, after

which comes a presentation of the print and

poetry portfolios by Zdenka Pozaić and a series

of portraits of Croatian fine artists, photographs

by Nikola Vranić. The trust shown us is enco-

uraging, and naturally entails an obligation.

Ikona, 1965. akvatinta; vernis mou; 490 × 475 mm (650 × 580 mm), E. A. MG-8085

Oplakivanje, 1967. akvatinta u boji; 495 × 396 mm (655 mm × 510 mm), E. A. MG-8086

Alfa Centauri, 1969. akvatinta u boji; slijepi tisak (linorez); 475 × 495 mm (670 × 650 mm), E. A. MG-8087

Uzlet, 1969. akvatinta; kombinirana tehnika; 390 × 397 mm (565 × 530 mm), E. A. MG-8088

Okamenjeno cvjetanje, 1970. akvatinta; kombinirana tehnika; 630 × 858 mm (670 × 900 mm), E. A. MG-8089

Mislilac, 1970. akvatinta; gravura; 495 × 373 mm (765 × 570 mm) MG-8090

Ekvinocij, 1970. akvatinta; linorez; 950 × 570 mm (1000 × 670 mm), I MG-8091

Modra rijeka, 1971. akvatinta; bakropis u boji; 492 × 365 mm (760 × 560 mm) MG-8092

Orion, 1971. akvatinta; bakropis; gravura; 633 × 495 mm (760 × 540 mm), E. A. i/iii MG-8093

Arhipelag I., 1985. akvatinta; vernis mou; tondo; promjer 490 mm (690 × 650 mm), E. A. 4/6b MG-8094

Arhipelag III., 1985. akvatinta; gravura; tondo; promjer 490 mm (690 × 560 mm), E. A. V/V MG-8095

Arhipelag III., 1985. monotipni pretisak; bakropis; tondo; promjer 490 mm (690 × 640 mm), E. A. 4/6A MG-8096

Arhipelag IV., 1986. monotipni pretisak; bakropis; tondo; promjer 490 mm (700 × 670 mm), 8/10 MG-8097

Arhipelag V., 1986. vernis mou; gravura; akvatinta; 540 × 495 mm (880 × 690 mm), 1/7A MG-8098

Arhipelag VII., 1986. monotipni pretisak; gravura; 643 × 490 mm (890 × 690 mm), 2/6A MG-8099

Obzor nečujnih pristanaka, 1992. vernis mou; gravura; akvatinta; 556 × 640 mm (690 × 770 mm), 5/8A MG-8100

DUBOKi tiSAKintAGliO PrintinG

Katalog Donacije Catalogue of the Donation

Plavi planet, 1971. višebojni linorez; drvorez; 595 × 500 mm (760 × 650 mm), 1/3 MG-8101

Bijela krizantema, 1971. višebojni linorez; drvorez; 590 × 500 mm (740 × 650 mm), E. A. MG-8102

Modra golubica, 1973. linorez; 503 × 493 mm (765 × 635 mm), E. A. iii/iii

MG-8103

Silazak sunca, 1974. višebojni linorez; 495 × 485 mm (765 × 635 mm), 6/6 MG-8104

Dan osmi, 1974. linorez; 495 × 504 mm (765 × 650 mm), E. A. i/V MG-8105

Dan deveti – U čast Düreru, 1974. linorez; 488 × 505 mm (765 × 635 mm), 6/7 MG-8106

Solsticij, 1974. linorez; 500 × 492 mm (713 × 625 mm), E. A. i/Vii MG-8107

Magna pars fui, 1975. višebojni linorez; 510 × 490 mm (715 × 625 mm), E. A. 5/5 MG-8108

Zjenica ognja, 1975. višebojni linorez; 512 × 485 mm (760 × 650 mm), probni otisak iV MG-8109

Modrolija, 1978. višebojni linorez; 520 × 488 mm (710 × 620 mm), E. A. 1/12 MG-8110

Crveni konj (Juri Kaštelanu), 1979. linorez; 675 × 490 mm (840 × 600 mm), E. A. i/Viii MG-8111

GrAFiČKO-PJeSniČKe MAPePOrtFOliOS OF PrintS AnD POeMS

linOrezilinOCUtS

ISTRIA – Vaspet / je / jedna vlast / jaže / zovet se / Istrija, 1981.Zapis iz prijepisa Lucidara iz Žgombićeva zbornika, 16. st., u kojem se prvi put spominju Istra i Učka. grafička mapa; 10 + 5 crno-bijelih linoreza veličina mape: 510 × 350 mm veličina matrica: 393 × 245 mm papir: ručno rađeni, Vevče 200 g vlastita naklada, Zagreb, 1981.; 10 primjeraka Mapa br. V (primjerak signiran glagoljicom) MG-8112

Mapa sadrži 10 linoreza označenih glagoljskim brojevima od a (1) do I (10).

Nakladu od 10 primjeraka ručno je tiskao sam autor na ručno rađenom papiru iz Vevča.

Mape označene glagoljskim brojevima a (1), b (2), v (3), g (4), d (5) tiskane su na 200 g naravno bijelom papiru veličine 460 × 310 mm.

Mape označene e (6), ž (7), dz (8), z (9) tiskane su na 200 g glađenom papiru veličine 510 × 350 mm. Mapa s oznakom I (10) namijenjena je dr. Josipu Bratuliću iz Sv. Petra u Šumi, poticatelju cijelog projekta, a tiskana je na 160 g lagano toniranom papiru 460 × 330 mm.

Predgovor: akademik Josip Bratulić

Frane Paro – Vladimir Pernić: ZNAMEN, 1997.grafičko-pjesnička mapa; 12 crno-bijelih akvatinti i vernis mou veličina mape: 350 × 330 mm veličina matrica: 265 × 250 mm papir: Fabriano Rosaspina Bianco 220 g predgovor: akademik Josip Bratulić vlastita naklada, Zagreb, 1997.; 20 primjeraka Mapa br. 16 MG-8113

Pjesme su otisnute u dva pisma – latinicom i glagoljicom – sitotiskom u atelijeru akad. slikara – grafičara Nevena Šimića.

Tri lista u mapi hommage su Želimiru Janešu (Sisak, 1916. – Zagreb, 1996.) koji je trebao biti suautor u mapi, ali je umro tijekom priprema, 22. siječnja. Janešove crteže je u akvatintu transformirao Frane Paro postupkom pretiska i otisnuo ih sepijom i umbrom. Označene su gla-goljskim logotipom „znamen“. Prilog je od cjeline odvojen međulistom na kojem je otisnut Janešov monogram.

JA MIJENJAM PROLJEĆE – YO CAMBIO LA PRIMAVERA, 2011.Hommage Pablu Nerudi za 100. godišnjicu rođenja grafička mapa; 10 crno-bijelih linoreza veličina mape: 470 × 385 mm veličina matrica: 250 × 250 mm papir: ručno rađeni 1986., Vevče 250 g vlastita naklada, Zagreb, 2011.; 10 primjeraka

Mapa br. 10 MG-8114

Mapa je tiskana vlastoručno. Na ovitku originalni višebojni linorez. Na tri prva lista karakteristični naslovni stihovi pisani su rukom na španjolskom i u hrvatskom prijevodu (Marija Roščić Paro).

Frane Paro was born in 1940 in Zagreb, where

he attended the Applied Art School and gradu-

ated from the Academy of Fine Arts (graphic

arts department). In 1966 he took his master’s,

supervised by Marijan Detoni, in intaglio tech-

niques, and as soon as 1967 was appointed

assistant. He later attained the rank of full pro-

fessor in this same graphic arts department,

and with more than four decades of dedicated

teaching was head of the graphic arts depar-

tment and vice-dean and director of the Zagreb

Academy of Fine Arts. As well as graphic art

and educational work he is engaged in graphic

design, calligraphy and journalism related to

graphic art and the history and technology of

early printing, particularly Glagolitic.

The review of the creative,scholarly and educa-

tional contributions of Frane Paro go in chrono-

logical order according to the separate topics:

Print and printing and poetry portfolios; Grap-

hic design and projects; Applied graphic art;

Documentary films and broadcasts of Croatian

Television; Solo exhibitions; Books and manu-

als; Writings, concluding with a Frane Paro

bibliography.

O autoruAbout the artist

Frane Paro je rođen 1940. godine u Zagrebu, gdje

je završio Školu primijenjene umjetnosti i Aka-

demiju likovnih umjetnosti (Grafički odjel). Kod

prof. Marijana Detonija magistrirao je tehnike

dubokog tiska 1966. godine, a već je 1967. iza-

bran za asistenta. Na istom je Grafičkom odjelu

imenovan i redovitim profesorom, a uz više

od četiri desetljeća predanoga nastavnog rada

bio je pročelnik Grafičkog odjela te prodekan i

direktor zagrebačke Akademije likovnih umjet-

nosti. Osim grafičkim likovnim stvaralaštvom i

pedagoškim radom bavi se grafičkim dizajnom,

kaligrafijom i publicistikom vezanom uz grafičke

umjetnosti te poviješću i tehnologijom ranog,

posebice glagoljskog tiskarstva.

Pregled stvaralačkih, znanstvenih i edukativnih

doprinosa Frane Para slijedi kronološkim redom

prema temama: Grafičke i grafičko-pjesničke

mape, Grafički dizajn i projekti, Primijenjena

grafika, Dokumentarni filmovi i emisije Hrvat-

ske televizije, Samostalne izložbe, Knjige i pri-

ručnici, Tekstovi, zaključno s bibliografijom o

Frani Paru.

GrAFiČKe i GrAFiČKO-PJeSniČKe MAPe (S izniMKOM triJU izlOženiH)POrtFOliOS OF PrintS AnD POeMS (APArt FrOM tHe tHree On DiSPlAY)

1. ZVONJAVA SFERA – Etida za dva dlijeta i nožić, 1973.grafička mapa; 12 crno-bijelih linoreza veličina mape: 560 × 380 mm veličina matrica: 295 × 195 mm papir: Arches 200 g vlastita naklada, Zagreb, 1973.; 5 primjeraka

Tri niza po četiri linoreza čine mozaikalnu cjelinu – zodijakalnu dvanaesticu. Repro-dukcija cjeline, otisnuta ručno, uključena je u mapu kao trinaesti list. (Cjeloviti asamblaž u originalnoj veličini otisnut je u samo dva otiska.) Mapi je naknadno pridodano 6 dvobojnih linoreza – alegorije planeta: Mars, Venus, Luna, Saturn, Uranus, Terra.

2. KOSMOGONIE: XYLON 33, 1974. grafička mapa; 2 linoreza veličina mape: 495 × 347 mm veličina lista: 495 × 1010 mm naklada Xylon, Zagreb / Zürich / Friburg, 1974.; 600 primjeraka

Mapa rađena za Internationale Vereinigung der Holzsschneider Xylon. Tekst na njemač-kom, prijevod: Dragutin Lovro.

3. Frane Paro – Jure Kaštelan: RBINE SNA TLAPI JAVE, 1979.grafičko-pjesnička mapa; 14 akvatinti, gravura veličina unikatne bibliofilske knjige: 250 × 160 mm papir: Arches 200 g uvezano u pergament sa zlatotiskom vlastita naklada, Zagreb, 1979.; 3 primjerka

Dvanaest ranijih pjesama Jure Kaštelana izabranih po srcu; izbor učinih ja – autor kiselinskih zapisa u metalu Frane Paro; u Zagrebu 1979. godine za pjesnikov šezdeseti rođendan.

Na verso strani pretposljednjeg lista otisnuto je plavom bojom: Tiskano na Velin d’ Arches 250 gr. / U tri knjige uvezao Josip Solić.

Sve pjesme Frane Paro je otiskivao ručno s olovnog sloga na suhe otiske.

4. Frane Paro – Stanislav Petrović: GLAS ZVUN ZEMLJE, 1982.grafičko-pjesnička mapa; 8 akvatinti u boji veličina mape: 380 × 350 mm veličina matrica: 262 × 243 mm papir: Arches 220 g

vlastita naklada, Zagreb, 1982.; 5 primjeraka

Grafike su jetkane u dva jasno odvojena plana, što je pri otiskivanju omogućilo superponiranje visokotisnog i dubokotisnog stanja matrice u fakturom bogatu, naoko taktilnu sliku. Pjesma na naslovnom listu rezbarena je u linorezu.

5. Frane Paro – Jure Kaštelan: OKRENUT MORU – MIRANDO AL MAR, 1986.grafičko-pjesnička mapa; 6 akvatinti (izre-zano iz matrica pripremljenih za tisak mape „Rbine sna…“). veličina mape: 430 × 310 cm veličina matrica: 245 × 160 cm papir: ručno rađeni, Vevče 200 – 300 g Edicija Mal – peto izdanje; izdavač: Mladost, Zagreb, 1986.; 70 primjeraka

Pedeset primjeraka signirano je od 1 do 50, a dvadeset autorskih primjeraka od I. do XX.

Predgovor napisao Željko Sabol. Pjesmu i predgovor na španjolski preveo Milivoj Telećan.

6. KAPELE SAMOBORSKE, 1991.Risal na / mestu i u / bakar rezal / u Zagrebu / Frane Paro / A. D. / 1991. grafička mapa; 8 bakroreza veličina mape: 285 × 190 mm veličina matrica: 144 × 98 mm papir: Arches 240 g Samoborski muzej, Samobor, 1991.; 80 primjeraka otisnuto vlastoručno u atelijeru autora

Mapa je izrađena u povodu 750. godišnjice grada Samobora.

U tvrdoj zaštitnoj kutiji ukrašenoj zlatoti-skom, uz bakroreze priložena je i arhaizirana karta samoborskog kraja: Samobor – liberi et regii oppidi koju je nacrtao Frane Paro te kraći tekst o Samoboru Antuna Gustava Matoša (Naši ljudi i krajevi, Zagreb, 1910.).

GrAFiČKi DizAJn i PrOJeKtiGrAPHiC DeSiGn AnD PrOJeCtS

1971.Novopokrenutim „Grafičkim studijem“ UlUH-a u Zagrebu pokrenuo je seriju tematskih programa posvećenih grafičkim tehnikama i značaju grafičke umjetnosti. Realizirana je zajednička grafička mapa, izložba i serija popratnih tiskovina.

1975.Autor je likovnog rješenja dviju svečanih zastava grada Požege.

1985.U okviru projekta „Pisana riječ u Hrvatskoj“ u Muzejskom prostoru u Zagrebu izlaže studiju Typographia Glagolitica – rekonstrukciju glagoljskog tiskarskog slova prema Misalu po zakonu rimskog dvora, hrvatskoglagolj-skom prvotisku iz 1483. godine te objavljuje Malahni bukvar Alphabetum Glagolicum i Obnovljena prošlostoljetna oficina. U vla-stitoj nakladi objavljuje i Hrvatskoglagoljski amulet / V ime O(t)ca i S(i)na i D(u)ha S(v)etago Amen.

1989.Autor je svečane zavjese Istarskog narodnog kazališta u Puli s glagoljskim tekstom iz Žgombićeva zbornika (Vaspet je jedna vlast, jaže zovet se Istrija…).

1990.Prema studiji iz 1985. priprema prvi glagolj-ski font „Misal“ za Staroslavenski institut „Svetozar Ritig“ u Zagrebu, kasnije i hrvat-sko-ćirilički font za isti Zavod.

1993. Autor je koncepta i postava, uvodnog teksta te urednik kataloga velike studijske izlože Grafička zbirka Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu realizirane u suradnji s kustosom Krešimirom Ivančekom (Gradski muzej Bjelovar; Galerija Stari grad, Đurđevac; Križevci; Slatina; Čakovec; u Galeriji grada Krapine 1999. izložba je nadopunjena recen-tnim radovima).

1994.Za potrebe Krčke biskupije priprema drugi glagoljski font „Brevijar“ upotpunjen inicijal-nim slovima koji je distribuiran u digitalnom formatu uz Glagoljsku početnicu (Naklada Benja, Rijeka, 1995).

S prof. Zdravkom Tišljarom pokreće program djelovanja Vrbničke grafičke akademije.

1995.Za Leksikon hrvatske glagoljice autora Josipa Bratulića (izdanje Minerva, Zagreb, 1995.) pisao je glagoljska slova te je autor leksi-kografske i bibliografske jedinice „Tipografija, glagoljska“.

1997.Izrađuje nacrt za rekonstrukciju drvenog tiskarskog tijeska iz najranijeg razdoblja tiskarstva.

2000.Prema projektu Frane Para u Roču (kraj Buzeta) otvorena je prva rekonstruirana glagoljska tiskara za katedru Čakavskog sabora Roč.

2003.Prema novim nacrtima Frane Para gradi se i postavlja druga tiskarska preša u Hrvatskoj za Vrbničku grafičku akademiju.

PriMiJenJenA GrAFiKAAPPlieD GrAPHiC Art

Autor je unikatno oblikovanih povelja za potrebe protokola gradova Zagreba i Požege, Sabora Republike Hrvatske i Sveučilišta u Zagrebu (ukupno 95 unikatnih pergamena s punom opremom).

Autor je likovnih rješenja brojnih nagrada i diploma (Svečano pismo grada Požege, Diploma grada Požege, novinarsko priznanje „Miroslav Kraljević“, diploma za godišnju nagradu Društva muzičkih radnika Hrvatske „Croatia Concert“…).

Autor je likovnog rješenja poštanske marke uz obljetnicu utemeljenja senjske tiskare i logotipa proslave.

Između ostaloga, dizajnirao je glagoljičke logotipove Staroslavenskog instituta, Instituta za antropologiju te znak Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

DOKUMentArni FilMOVi i eMiSiJe HrVAtSKe teleViziJeDOCUMentArY FilMS AnD CrOAtiAn tV BrOADCAStS

80 godina Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, 1987.

Zagrebačka škola grafike, 1993.

Svijet četiriju dodira Želimira Janeša, 1994.

SAMOStAlne izlOžBeSOlO eXHiBitiOnS

1986.FrAne PArO – GrAFiKe, Samoborski muzej, iV. – V.

1987.FrAne PArO – GrAFiČKA MAPA „OKrenUt MOrU“, Galerija Mala, Zagreb, i. – ii.

FrAne PArO, Mali likovni salon, Novi Sad, ii.

1989.FrAne PArO, Knjižnica Novi Zagreb, Zagreb, iii. – iV.

FrAne PArO, Knjižnica „Vjekoslav Majer“, Zagreb

1992. / 1993. FrAne PArO – GrAFiČKA MAPA „KAPele SAMOBOrSKe…“, Galerija Prozori, Zagreb, Xii. 1992. – i. 1993.

1994.FrAne PArO, HPt muzej, iii.

1996.FrAne PArO – GrAFiKe, Pri staroj vuri, Samobor

1997.PJeSniČKO-GrAFiČKA MAPA „znAMen“ VlADe PerniĆA i FrAne PArA, Galerija Šovagović, Zagreb, iii.

1998.FrAne PArO – ArHiPelAG SVJetlOSti, Galerija Kvarner, Malinska, Vi. – Vii.

FrAne PArO, Župni centar Stiftpfarre, Bonn, Xi.

2001.FrAne PArO – Četiri GlASniKA rADOSne ViJe-Sti, Baćin Dvor, Vrbnik

FrAne PArO, Dolenjski muzej, Novo mesto, Xii. 2001. – I. 2002.

2004.FrAne PArO „VeliKO I MAlO“, Galerija Kaj Kajkavskog spravišča, Zagreb, Vi. – Vii.

FrAne PArO, Galerija sveti Juraj, Prag

2011.FrAne PArO Uz GrAFiČKU MAPU „MiJenJAM PrOlJeĆe“, Galerija „Kaj“, Zagreb, X.

FrAne PArO, Galerija Svetoga Krševana, Šibenik, V.

2014.CrnO-BiJelA SUGlASJA FrAne PArA, Galerija Az Hrvatske kulturne zaklade, Zagreb, iii.

1970.FrAne PArO, Suvremeni dom, Beograd, i. – ii.

FrAne PArO, Cavtat, Viii.

1972.FrAne PArO, Erlangen (Njemačka)

FrAne PArO, Galerie Walcheturm, Zürich, Viii. – iX.

FrAne PArO, Galerija „Vladimir Nazor“, Zagreb, Vi. – Vii.

FrAne PArO, Galerie V&D, Heerlen (Nizozemska)

1974.FrAne PArO, Weert (Nizozemska)

1975.FrAne PArO – izlOžBA linOrezA, Muzej Požeške kotline, Požega, iV.

1977.FrAne PArO, Mali likovni salon, Našice

1978.FrAne PArO, Paško kulturno ljeto, Pag, Viii.

FrAne PArO, Razstavni salon Rotovž, Maribor, iX.

1979.FrAne PArO, Galerija Prozori, Zagreb, ii. – iii.

FrAne PArO – izlOžBA GrAFiKe, Galerija umjetnosti „Kerdić“, Nova Gradiška, iii. – iV.

1980.FrAne PArO – izlOžBA U KnJizi / uz stihove Jure Kaštelana, Salon knjiga „Mladost“, Zagreb, Vii.

1981.FrAne PArO, Likovni salon, Opuzen

1982.FrAne PArO, Knjižnica Voltino, Zagreb, ii. – iii.

FrAne PArO, Centar za scenske i likovne djelatnosti, Izložbeni salon, Pula, iV.

FrAne PArO „iStriJA“, Galerija narodnog sveučilišta, Poreč, Vi.

FrAne PArO „iStriJA“, Etnografski muzej, Pazin, Vi.

FrAne PArO „iStriJA“, Narodni muzej, Labin, Vii.

FrAne PArO „iStriJA“, Zavičajni muzej, Rovinj, iX.

FrAne PArO „iStriJA“, Zavičajni muzej, Buzet, iX.

GrAFiČKO-PJeSniČKA MAPA „GlAS zVUn zeMlJe“ StAniSlAV PetrOViĆ I FrAne PArO, Dom omladine, boraca i JnA, Čakovec, Xi.

1985.FrAne PArO, Galerija međunarodnog slavi-stičkog centra, Dubrovnik

FrAne PArO, Galerija „G“, Grafoimpex, Zagreb

KnJiGe i PrirUČniCiBOOKS AnD MAnUAlS

teKStOVi Written WOrKS

1971.O tehnikama dubokog tiska, O visokom tisku, O litografiji, O sitotisku, u seriji tiskovina uz izložbu i grafičku mapu „Grafički studio“, UlUH, Zagreb, 1971.

1979.Iz marginalija o crno-bijelom (katalog izložbe), Galerija umjetnosti „Kerdić“, Nova Gradiška, 1979.

1981.Položaj likovnog odgoja u naobrazbenom procesu. U: Akademija likovnih umjetno-sti – postavke za srednjoročni plan razvoja Akademije 1981. – 1985.: Akademija likovnih umjetnosti, Zagreb, 1981., str. 127–179.

1986.O Velikoj preši (popratni tekst). U: Neretva od Boga prokleta, grafičko-pjesnička mapa Stjepana Šešelja, Galerija Stećak, Zagreb, 1986.

Srebrenka Bišćan-Bertoša – Izložba stakla (katalog izložbe), Galerija Alfa, Koteks, Split, 1986.

1987.Čehovljevska toplina; Sovjetski grafičari u Zagrebu, „Vjesnik“, 20. 6. 1987.

Grafika bez propusnice, „Vjesnik“, 23. V. 1987.

Pozdrav i dobrodošlica. U: Trinaest sovjet-skih grafičara (katalog izložbe u Galeriji Forum), Mladost, Zagreb, 1987.

Iskaz nesvakidašnjeg dara, in memoriam Albertu Kinertu, „Vjesnik“, 10. 7. 1987.

Stvaralački plamen iz mrtvačnice, „Vjesnik“, 12. 12. 1987.

1988.Korijeni evropske civilizacije (Dževad Hozo, Umjetnost multioriginala, Književna komuna Mostar, 1987.), „Vjesnik“, 4. 6. 1988.

Menci Clement Crnčić – Projekt reprinta iz umjetnikove ostavštine (katalog izložbe u Kuli Lotrščak), Muzejski prostor, Zagreb, 1988.

Crnčićeva čarobna svjetiljka, „Vjesnik“, 7. 5. 1988.

Kakav je to Picasso?, „Vjesnik“, 15. 4. 1989.

1991.Stidi li se Zagreb doista donatora? Ostav-ština Sergija Glumca, „Zapad“, 23. 5. 1991.

1994.Želimir Janeš: Svijet četiri dodira, „Kaj: časopis za književnost, umjetnost, kulturu“, 27 (1994.), 6, str. 93–98.

1995.„Tipografija, glagoljska“ i glagoljska slova. U: Josip Bratulić: Leksikon hrvatske glagoljice, Minerva, Zagreb, 1995.

1996.Franjo Koščec: Prirodoslovac i estet, „Kaj: časopis za književnost, umjetnost, kulturu“, 29 (1996.), 3, str. 67–70.

Izabela Šimunović – Otisci: obzori poče-taka i arhetipovi / Impressions: visions of beginnings and archetypes (katalog izložbe), Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb, 1996.

1997.Izabela Šimunović – Odtisi: obzorja začetkov in arhetipi / Abdrucke ii: Ureerginnumrisse und Archetype (katalog izložbe), Cankarjev dom, Ljubljana / Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb, 1997.

1998.Tipografski znak Dobrića Dobrićevića: (Boninus de Boninis, Lastovo, 1457/58. – Treviso, 1528.), „Kolo“, (1995.), 8 (1998.), 4, str. 77–86.

Kutnici i šestar Blaža Baromića – analiza tipografskog znaka. U: Senjski glagoljaški krug 1248. – 1508.: zbornik radova sa znanstvenog skupa u povodu 500. obljetnice senjskog glagoljskog misala iz 1494., Hrvat-ska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1998., str. 155–172.

1999.Albert Kinert – Bezimeni ožiljci (katalog izložbe), Galerija Šovagović, Zagreb, 1990.

2001.Zagrebački grafičar Sergije Glumac. U: Ser-gije Glumac: Zagreb – Gornji Grad, Ex libris, Zagreb, 2001.

Biti u tiskari. U: U spomen Mladenu Kuz-manoviću (1940. – 2001.), „Kaj: časopis za književnost, umjetnost, kulturu“, 34 (2001.), 6, str. 3–18.

O sudbini crne umjetnosti, „Vijenac“, 9 (2001.), 183, str. 3–4.

Tako je radio Gutenberg, „Vijenac“, 9 (2001.), 185, str. 11 i 186.

2002.Božanska proporcija u prijelomu knjige (O opremi knjige „Mala ilustrirana hrvatska povijest“ Hrvoja Matkovića; ilustr. i grafički ur. Drago Trumbetaš), „15 dana“, 45 (2002.), 1 – 2, str. 40–42.

2003.Mladi meštri kajkavski – izložba slika, grafika i skulptura / Neva Pološki, Neven Šimić, Maja Vukina (katalog izložbe), Galerija Kaj, Kajkavsko spravišče, Zagreb, 2003.

2004.Ars impressoria scientia subtilissima u hrvat-skoglagoljskom prvotisku – misalu iz 1483. U: Glagoljica i hrvatski glagolizam – Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa povodom 100. obljetnice Staroslavenske akademije i 50. obljetnice Staroslavenskog instituta (Zagreb – Krk, 2. – 6. listopada 2002.), Staroslavenski institut, Zagreb i Krčka biskupija, Krk, 2004., str. 677–695.

Grafika što je to? (katalog izložbe – priruč-nik), Akademija likovnih umjetnosti, Zagreb, 1979.

Grafika što je to?, Mladost, Zagreb, 1980.

Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu (za tisak priredili Stipe Sikirica, Frane Paro, Stje-pan Šešelj), Akademija likovnih umjetnosti, Zagreb, 1981.

Grafika: marginalije o crno-bijelom, Mladost, Zagreb, 1991.

Grafička zbirka Akademije likovnih umjet-nosti u Zagrebu, Gradski muzej, Bjelovar i Akademija likovnih umjetnosti, Zagreb, 1993.

Glagoljska početnica, Naklada Benja, Rijeka, 1995.

Typographia glagolitica, Matica hrvatska, Zagreb, 1997.

Grafički pojmovnik, Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2002.

Vrbnička glagoljska tiskara, počeci knjigo-tiskarstva, Vrbnička grafička akademija, Vrbnik, 2005.

Glagoljska početnica (treće – obnovljeno i prošireno izdanje) Kajkavsko spravišče, Zagreb, 2010.

Priručnik za doktorski studij (s Verom Turković i Lidijom Lovrić), Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2010.

Raspletanje pletera, Biblioteka poslijedi-plomskog studija AlU „Theoria artistica“, 2010.

Nevidljiva tipografija: Božji pečat i kristo-gram u hrvatskoglagoljskoj inkunabuli, Katedra Čakavskog sabora Roč, 2012.

Malahni bukvar Jurija Žakna iz Roča, Katedra Čakavskog sabora Roč, 2013.

Nevidljiva tipografija 2, Kajkavsko spravišče, Zagreb, 2016.

Bela karta – črno slovo, Katedra Čakavskog sabora: Vela vrata, Roč, 2017.

Izdanje za grafičke sladokusce: Dževad Hozo, Majstori grafičkih umijeća, Blicdruk&Kult, Sarajevo, 2003. [prikaz], „Grafika“, 2 (2004.), 2, str. 84–85.

Karizma, vjerodostojnost i pedagoški instinkt (prilozi o Albertu Kinertu), „Grafika“, 3 (2004./2005.), 4 – 5, str. 12–15.

Konverzija visokotisne u dubokotisnu gra-fiku, „Grafika“, 3 (2004./2005.), 4 – 5, str. 108–109.

Kontrirani bakropis: kabinet grafičkih vje-ština, „Grafika“, 2 (2004.), 3, str. 80–81.

Nulta točka Gutembergove galaksije: autorski projekt Frane Para: rekonstruirana Gutenbergova tiskarska preša u Roču i Vrb-niku, „Grafika“, 2 (2004.), 3, str. 66–67.

Ordo i proportio Dobrićevićeva tiskar-skoga znaka: Dobrićevićev tiskarski znak u kolofonu Danteove Božanske komedije, „Grafika“, 2 (2004.), 2, str. 12–14.

Umjetnikov otisak: E. A.: neznanje ili zlou-poraba signature u diseminaciji grafičkih otisaka, „Grafika“, 2 (2004.), 2, str. 49–50.

2005.Anton Cetin: litografije, crteži, kolaži (katalog izložbe), Galerija Kaj, Kajkavsko spravišče, Zagreb, 2005.

Maja Vukina, „Hrvatsko zagorje“, god. 11 (2005.), 1 – 2, str. 155–156.

Razgrtanje jedne povijesti bez pisanih izvora: kronologija grafičkog studija na AlU-u Zagreb: (1907 – 1956), „Grafika“, 3 (2005.), 6, str. 10–13.

U početku bijaše kvadrat. U: Drugi Hercigo-njin zbornik, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2005., str. 341–353.

2007. Četiri glasnika Radosne vijesti Konstantina Filozofa, „Slovo“, 56 – 57 (2006. – 2007.), str. 421–438.

Tipografske karakteristike originalnog izda-nja (sažetak neobjavljene obuhvatnije studije o prijelomu Kožićeve knjige). U: Šimun Kožičić Benja: Knjižice od žitija rimskih arhijerejov i cesarov, Rijeka, 1531., faksimilni pretisak, Knjiga 2; Sveučilišna knjižnica u Rijeci, Rijeka, 2007., str. 8–9.

2008.Nevenka Arbanas „Grafike 2008.“ (katalog izložbe), Galerija Kaj, Kajkavsko spravišče, Zagreb, 2008.

Tipografsko znanje Blaža Baromića, „Senjski zbornik“, 35 (2008.), str. 147–160.

2009. Raspletanje pletera, Kolo (1995.), 19 (2009.), 5 – 6, str. 231–244.

2010.Grafičke minijature (katalog izložbe), Galerija Kaj, Kajkavsko spravišče, Zagreb, 2010.

2011.Riječ autora. U: Frane Paro (katalog izložbe), Galerija Svetoga Krševana, Šibenik, 2011.

2012.Sveta geometrija Baromićeva tiskarskog znaka, „Hrvatsko slovo“, 15. 6. 2012., str. 10–11.

Tipografske osobitosti „Knjižice od žitija rim-skih arhijerejov i cesarov“, Znanstveni skup „Šimun Kožičić Benja i njegova glagoljska tiskara u Rijeci (1530. – 1531.)“, Rijeka, 16. 9. 2011., „Fluminensia“, 24 (2012.), 1, str. 41–56.

2013.O potrazi za olovnim glagoljskim slovima (izvješće), „Forum“, 52 (2013.), 85, 10 – 12, str. 1269–1287.

2015.Vjeko Matić – kompjuterska 3D grafika U dosluhu s aurorom (katalog izložbe), Galerija Kaj, Kajkavsko spravišče, Zagreb, 2015.

2016.Vjeko Matić – kompjuterska 3D grafika U dosluhu s aurorom (katalog izložbe), Galerija grada Krapine, Pučko otvoreno učilište Krapina, Krapina, 2016.

teKStOVi O StVArAlAŠtVU FrAne PArAWritinG ABOUt tHe WOrK OF FrAne PArO

Juraj Baldani, Frane Paro. U: Grafički studio – O tehnikama dubokog tiska, UlUH, Zagreb, 1971. Jagor Bučan, Frane Paro – nevidljivo kao potka vidljivog, „Kaj, časopis za književnost, umjetnost, kulturu“, 50 (2017.) 1 – 2, str. 344–345.Jelena Butković, Za zaljubljenike i stručnjake (F. Paro, Glagoljska početnica), „Vrbnički vidici“, 6 (1996.). Elena Cvetkova, Kamen je znamen i – zavi-čaj!, „Večernji list“, 26. 3. 1997., str. 17.Josip Dujmović, Frane Paro – Grafike (katalog izložbe), Galerija „G“ Grafoimpex, Zagreb, 1985.Meta Gabršek – Prosenc, Svet sestavljajo zvezde in ljudje, ob razstavi Franeta Pare v Rzstavnem salonu Rotovž, Dialogi ‘78, 12 (1978.), str. 765-766.Branka Hlevnjak, Frane Paro (katalog izložbe), Knjižnica „Silvije Strahimir Kranjče-vić“, Zagreb, 1979. Branka Hlevnjak, Frane Paro - grafička mapa „Mijenjam proljeće“ (katalog izložbe), Gale-rija „Kaj“, Zagreb, 2011. Branka Hlevnjak, Snoviti linorezi, „Hrvatsko slovo“, 14. 10. 2011., str. 18.Branka Hlevnjak, Između tradicije i suvreme-nosti – 100. izložba u Galeriji AZ – Grafičke mape Crno-bijela suglasja Frane Para, „Hrvatsko slovo“, 14. 3. 2014.Jure Kaštelan; Frane Paro, „Istrija“ (katalog izložbe), Centar za scenske i likovne djelat-nosti, Pula, 1982.J. (Jozo) Kapović, Stvarni vjetar snova, „Samoborske novine“, 19. 4. 1986.Patricija Kiš, Za visoke cijene grafika nisu odgovorni umjetnici, „Jutarnji list“,15. 9. 1999.

Ljiljana Knežević, Od Gutenberga do mikročipa, „Slobodna Dalmacija“, 5. 12. 1991., str. 32.Tomislav Lalin, Tvarnost grafičkog lista, „Vjesnik“, 22. 4. 1986.Vladimir Maleković, Kontrast crnoga i bije-loga – U povodu mapa linoreza Frane Para i Antuna Babića, „Vjesnik“, 31. 8. 1975.Miroslav Milonjić, Nije li ovdje riječ o ljubavi, možda? (katalog izložbe Frane Paro, grafike iz zbirke Branke i Nikole Zore), Pri staroj vuri, Samobor, 1996.B. Novak, Stanislav Petrović i Frane Paro… onda se zbilo nešto ljudsko, „Međimurje“, 19. 11. 1982. Sineva Pasini, Kako je zapravo tiskan Misal, „Vjesnik“, 15. 2. 1983.Frane Plančić, Samo promatram ovo vrenje, „Obzor / Glasilo HSlS“, 16. 2. 1990., 8 – 9, str 1.Marija Roščić, Frane Paro „Veliko i malo“ (katalog izložbe), Galerija Kaj, Kajkavsko spravišče, Zagreb, 2004.Željko Sabol, Frane Paro: Grafike (katalog izložbe), Samoborski muzej, 1986.Željko Sabol, Frane Paro: Grafike (katalog izložbe), Mali likovni salon, Novi Sad, 1987.Margarita Sveštarov Šimat, Koja je najteža zadaća, ona koja nam se čini najlakšom – stvari pred našim očima vidjeti vlastitim očima (razgovor s Franom Parom), „Grafika“, 4 (2006.), 9, str. 22–26.Stjepan Šešelj, Azbukividnjak Frane Para, „Hrvatsko slovo”, 12. 4. 1996.Mirjana Šigir, O tajnama crno bijeloga, „Vje-snik“, 28. 11. 1991.Ive Šimat Banov, Otisci sanja, „Večernji list“, 15. 9. 1992., str. 18.Andriana Škunca, Crnim po bijelom, „Vije-nac“, 22. 5. 1997. Andriana Škunca, Frane Paro (katalog izložbe), Galerija Kvarner, Malinska, 1998.Andriana Škunca, Frane Paro (katalog izložbe), Dolenjski muzej, Novo mesto, 2001.Josip Škunca, Bolne slike razaranja – U povodu izložbe F. Para u Galeriji „V. Nazor“ u Zagrebu, „Vjesnik“, 26. 6. 1972.Zdravko Tišljar, Frane Paro – hrvatski umjet-nik, lucidni istraživač, pragmatični pedagog, dobar čovjek, „Hrvatsko slovo“, 8. 6. 2012., str. 16–17.Ivan Vitez (ur.), Grafika – što je to? (katalog izložbe), Akademija likovnih umjetnosti Sve-učilišta u Zagrebu / liKUM, Zagreb, 1979. Rada Vnuk, Toliko godina tišine…., „Vjesnik“, 19. 2. 1983.Rada Vnuk, Dnevnik jedne mape, „Vjesnik“, 4. 4. 1987.Malina Zuccon Martić, Frane Paro: Kapele samoborske risal…. (katalog izložbe), Knjižnica „Silvije Strahimir Kranjčević“, Zagreb, 1992.

izVOriSOUrCeS

Arhiv za likovne umjetnosti HAzU, ZagrebOsobna dokumentacija Frane Para, ZagrebDokumentacija Moderne galerije, Zagreb

Izložba · ExhibitionFrAne PArOOtiSCi SAnJADOnACiJA MODernOJ GAleriJi iMPreSSiOnS OF reVerieSDOnAtiOn tO tHe MODern GAllerY

Autori izložbe i likovnog postava · Authors of the exhibition and exhibition set up | FrAne PArO, lADA BOŠnJAK VelAGiĆOdnosi s javnoću · Public relations | lAnA ŠetKATehnička ispomoć · Technical associate | iVAn BUtOrAC, DAMir MeDVeD, JUrA JAzBeC

Nakladnik · Publisher | MODernA GAleriJA, Andrije Hebranga 1, zAGreB, www.moderna-galerija.hrEdicija · Edition | DOnACiJAZa nakladnika · For the publisher | BiSerKA rAUter PlAnČiĆUrednica · Editor | lADA BOŠnJAK VelAGiĆTekst · Text | lADA BOŠnJAK VelAGiĆFotografije · Photographs | GOrAn VrAniĆLektura i korektura · Proof reading | MAteJA FABiJAniĆPrijevod · Translation | Dr. GrAHAM MCMASterGrafičko oblikovanje i priprema · Graphic design and pre-press | rAŠiĆ+VrABeCTisak · Printed by | OG GrAFiKA D.O.O., JAStreBArSKONaklada · Print run | 200iSBn 978-953-348-057-2

Na naslovnici · On the cover | ArHiPelAG iV., 1986. / monotipni pretisak; bakropis / tondo promjer 490 mm (700 × 670 mm), 8/10

© Moderna galerija, 2018.www.moderna-galerija.hr

Izložba je realizirana uz potporu · The exhibition supported by | MiniStArStVO KUltUre rePUBliKe HrVAtSKe, GrAD zAGreB – GrADSKi UreD zA KUltUrU

Glavni pokrovitelj Moderne galerije · Principal sponsor of the Modern Gallery