Composite Default screen fantom slobode
Transcript of Composite Default screen fantom slobode
![Page 1: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/1.jpg)
fantomslobode
knji`evni ~asopis
broj 1/2011
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:37:13 PM
p p pComposite Default screen
![Page 2: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/2.jpg)
knji`evni ~asopis
IZLAZI U ZAGREBU I DUBROVNIKU
ISSN 1334–3327
UREDNI[TVO
Ammiel Alcalay · Mira Bi}ani} · Jurica Pavi~i} · Nenad Popovi} (glavni i
odgovorni urednik) · Andrea Radak · Dalibor [impraga (zamjenik glavnog i
odgovornog urednika) · Slaven Tolj
ADRESA UREDNI[TVA
[ulekova 23 · 10000 ZagrebTel/fax: *385 (0)1 23 60 766e–mail: [email protected]
IZDAVA^
Durieux d.o.o.[ulekova 23 · 10000 ZagrebTel/fax: *385 (0)1 23 00 337e–mail: [email protected]
SUIZDAVA^
Art radionica LazaretiPobijana 8 · 20000 DubrovnikTel/fax: *385 (0)20 324 633e–mail: [email protected]
ZA IZDAVA^A
Dra`en Ton~i}
ZA SUIZDAVA^A
Slaven Tolj
GRAFI^KA PRIPREMA
Durieux d.o.o.
TISAK
Denona, Zagreb
Uredni{tvo prima petkom od 12 do 14 sati · Rukopisi i likovni prilozi se ne vra}aju^asopis izlazi tri puta godi{nje · Cijena ovog broja je 110,00 kn · Godi{nja pretplata zaHrvatsku 300,00 kn · Uplate na `iro ra~un: Zagreba~ka banka Zagreb – za Fantomslobode br. 2360000–1500053576. Godi{nja pretplata za Europu 80,00 EUR, zaprekomorske zemlje 100,00 EUR. Devizni ra~un 7100–978–3635465Objavljivanje ovog broja potpomogli su Ministarstvo kulture Republike Hrvatske iGradski ured za kulturu, Zagreb
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:37:13 PM
p p pComposite Default screen
![Page 3: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/3.jpg)
Sadr`aj
BRANKO FRANCESCHI Uvod 5
@ELJKA ^ORAK Slika tvoje rije~i 8
ZVONIMIR MRKONJI] Branimir Donat i vizualnapoezija 11
ZVONIMIR MRKONJI] Konkretna poezija 18
VELIMIR VISKOVI] Branimir Donat — `ivo srebrohrvatske knji`evne kritike 24
TONKO MAROEVI] Nezaja`ljiva znati`elja 29
TONKO MAROEVI] gluha erato 31
BRANIMIR DONAT Vizualna poezija 35
BRANIMIR DONAT Konkretna poezija — poetskakozmogonija tehnolo{ke ere 39
Izlo`ba vizualne i konkretne poezijeBRANKO FRANCESCHI Izlo`ba Branimir Donat i
vizualna poezija 58
Vizualna poezija iz ostavštine Branimira DonataEDIZIONI TOOL 64
AGENTZIA 2 65
PROBLEMI 66
ANA ECCETERA 67
JOSEPH KOSUTH 68
JIòÍ VALOCH 70
BOB COBBING 76
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:37:13 PM
p p pComposite Default screen
![Page 4: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/4.jpg)
TIMM ULRICHS 78
HEINZ GAPPMAYR 95
LUCIANO CARUSO 96
HEIMRAD BÄCKER 98
STEVE CHRISTL 102
FRITZ LICHTENAUER 106
JEAN–CLAUDE MOINEAU 112
PIERRE GARNIER 114
HANS CLAVIN 142
Vizualna i konkretna poezija iz kolekcije MarinkoSudacRADOVAN IV[I] 162
JOSIP STO[I] 164
ATTILA CSERNIK 166
KATALIN LADIK 168
SLAVKO MATKOVI] 170
IZTOK GEISTER PLAMEN 172
MARKO POGA^NIK 174
TOMA@ [ALAMUN 176
MATJA@ HAN@EK 178
BOGDANKA POZNANOVI] 180
IVAN VOLARI] FEO 182
ZORAN POPOVI] 184
VLADO MARTEK 186
ANTE VUKOV 188
Slika na naslovnoj stranici: Toma` [alamun: Namen pelerine, 1968.Slika na zadnjoj strani omota: Branimir Donat (vlasni{tvo obitelji, snimioSa{a ]etkovi})
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:37:13 PM
p p pComposite Default screen
![Page 5: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/5.jpg)
Branko Franceschi
Uvod
Izlo`ba Branimir Donat i vizualna poezija na najbolji na~in afirmi-ra postavke njenog inicijatora Marinka Sudca koje su ugra|eneu same temelje projekta njegove kolekcije avangardne umjet-nosti i svih njenih izvedenica, bez obzira na to je li rije~ o izda-va{tvu ili prezentaciji fundusa u virtualnom ili fizi~kom prosto-ru. Unutar ovog diskursa u na{em se dru{tvu reafirmira civiliza-cijsko i civilizatorsko poslanje kolekcionara, odnosno privatneinicijative u ~uvanju kulturne ba{tine, diseminaciji informacijao njenoj povijesnoj ulozi, te razumijevanju pouka koje se moguprona}i u rezultatima postignutima u ne tako davnoj pro{losti, ito zahvaljuju}i aktualnosti i agilnosti onovremene kulturolo{keprakse. Sama izlo`ba u Gliptoteci HAZU u svom pojavnom obli-ku, a u skladu s djelokrugom rada kolekcije, predstavlja fundusvizualne poezije prona|en u ostav{tini Branimira Donata. Ma-hom je rije~ o djelima uvr{tenim u antologijsku izlo`bu koju jeDonat pod nazivom »Vizuelna i konkretna poezija — fenomensuvremene epohe komunikacija« priredio u periodu od 21.o`ujka do 4. travnja 1969. godine za danas nepostoje}u GalerijuCentar, tada smje{tenu na broju 12 u Gunduli}evoj ulici u Za-grebu. Po prate}em katalogu/posteru koji je u estetskom koduizlo`enog materijala dizajnirao Zdravko Ti{ljar, razvidno je daje rije~ o temeljitom i gotovo didakti~ki intoniranom pregledukoji uz dodatak bujaju}e njujor{ke scene obuhva}a sve relevan-tne europske izdava~e i nadasve autore s obje strane hladnoratov-ske politi~ke podjele. U trenutku svog odr`avanja izlo`ba je, u
5
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:37:13 PM
p p pComposite Default screen
![Page 6: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/6.jpg)
suprotnosti sa svojim krhkim, diskretnim, gotovo efemernimmaterijalom, demonstrirala onaj visoki intelektualni i interna-cionalni naboj koji je u Zagrebu Novih tendencija i Me|unarod-nog muzi~kog bijenala, bio standard. Standard, koji je tadamladog Josepha Kosutha, ambicioznog u svom strelovitom us-ponu, nadahnuo da se {est mjeseci nakon odr`avanja referent-ne izlo`be upravo Donatu obrati s molbom za pomo} u organi-zaciji izlo`benog koncepta u Galeriji Centar, budu}i da su mu seupravo ta lokacija i tada{nji jugoslavenski kontekst ~inili izuzet-no va`nim u ostvarenju zami{ljenog globalnog koncepta.
^etrdeset godina kasnije mi smo o ovom razdoblju nau~ilirazmi{ljati kao o vrhuncu nakon kojeg sve po pitanju kulturekre}e nizbrdo. Pravo je pitanje kako preokrenuti ovaj proces ikako u svom vremenu o`ivjeti i ostvariti jednostavnu formuluintelektualne radoznalosti i organizacijske upornosti koja jeBranimiru Donatu omogu}ila da napravi izlo`bu ~ija je rekon-strukcija vrijedna i gotovo pola stolje}a kasnije. Za po~etak,va`no je dana{njim kustosima, autorima i publici na povijes-nom primjeru pokazati da je u Zagrebu doista mogu}e okupitinajrelevantnije predstavnike jednog umjetni~kog fenomena ikako na{e podru~je, unato~ onome u {to nas stvarnost stalno na-stoji uvjeriti, nije prostor predodre|en samo za nered, nestabil-nost, ekonomske i dru{tvene krize, razularene mase po ulicamai krvave prevrate.
Organizacijom ove izlo`be sasvim je sigurno zadovoljenapoetska pravda. Branimir Donat dobar je dio svoje vehementneenergije posvetio upravo ispravljanju propusta, budu}i da jedjelatno otimao zaboravu pre{u}ivane i zaboravljene autore, teafirmirao fenomene koji bi u njegovoj sredini u protivnom osta-li nezamije}eni, nijemi i neprepoznati. Donat je bio dubokosvjestan koliko je u javnim institucijama koje brinu o literarnojostav{tini tanak katalog doma}e avangardne knji`evnosti i pu-blicistike, bez obzira na njenu visoku umre`enost s internacio-nalnim avangardisti~kim zbivanjima svoje epohe, te njen povi-jesni zna~aj i njemu odgovaraju}u tr`i{nu vrijednost koje unu-
6
BRANKO FRANCESCHI
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:37:14 PM
p p pComposite Default screen
![Page 7: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/7.jpg)
tar me|unarodnog kulturnog sustava posti`e u na{em vreme-nu. No, njegov pogled nije bio usmjeren isklju~ivo ka provjere-nim povijesnim vrijednostima. Zahvaljuju}i {irokom diskursusvog interesa prepoznavao je i promovirao avangardne feno-mene vlastite epohe. Stoga ova izlo`bena Pro Memoria te`i ve-}em cilju od obljetni~kog obilje`avanja njegova odlaska, onate`i postati promemorijom o jednom funkcionalnom kultur-nom djelovanju kojem su stvarala~ki horizonti predmetom ra-da, a na osnovi kojeg se ironizirana sintagma o lokalnom radu iglobalnom djelovanju ovdje i sada pokazuje itekako provedi-vom i realnom. Iskoristit }u prednost pozicije uvodni~ara kojadopu{ta mogu}nost slobodnije interpretacije ~injenica od esejakoji predmnijevaju znanstvenu egzaktnost i odva`iti se u {peku-laciju o tome za{to je ba{ vizualna poezija intenzivno zaokuplja-la mladog Branimira Donata. Smatrao ju je reakcijom na ambi-cije kako ideologizirane, tako i subjektivne knji`evnosti osje-}aja, do`ivljaja i dru{tvene akcije. Smatrao ju je idealnom mje-rom suvremene potrebe za brisanjem granica izme|u pjesni-{tva, govora, grafike, tipografije, teorije igre, tehnologije, ki-bernetike i metode modeliranja. Smatrao ju je umna`anjem po-javnosti, svojevrsnim oboga}ivanjem svijeta i stvarnosti sadr`a-jima koji nisu o ni~emu drugome doli o samima sebi, odnosno,o realnosti jezi~nih odnosa i znakovnih situacija. Smatrao ju jevjesnikom jedne nove stvarnosti. Stvarnosti koju jo{ uvijek o~e-kujemo, umjesto da se poduhvatimo njenog ostvarenja.
7
Uvod
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:37:14 PM
p p pComposite Default screen
![Page 8: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/8.jpg)
@eljka ^orak
Slika tvoje rije~i
Branimir Donat osoba je koja mo`e ispuniti enciklopediju; do-voljno je baciti pogled samo na natuknicu Velimira Viskovi}a uKnji`evnoj enciklopediji pa da se nasluti raspon Donatova dje-la. Bez obzira na to koliko bio ~itan i koliko ga istra`ivali, na takomnogobrojnim poljima koja je dotakao — sigurno }e se jo{ du-go godina pronalaziti dodaci opusu, nepoznati tekstovi, neo~e-kivani ekskurzi u nepretpostavljena podru~ja. Kad se danas po-gleda ono dosad poznato {to je Branimir Donat napisao i na-pravio, te{ko je vjerovati da je sve to rezultat jednog jedinog`ivota. Kao da su za Donata radile nevidljive ekipe, pridru`uju}ise istra`iva~kom naporu koji je, iznova ocjenjuju}i priznate ve-li~ine, prizivao i vrednovao i izblijedjele likove i zaboravljena ilineprepoznata ostvarenja. Donatovoj znati`elji nije bilo kraja, iznati`elja je bila sama svoja energija. »Stoga si postavljam pita-nje: ne bi li se jedno od novijih razdoblja hrvatske knji`evnostimoglo pratiti iz vizure pojave i uporabe modernih prometala?«— ka`e Donat u pogovoru svoje Antologije proze hrvatske sece-sije. Dakako da u najavi te re~enice jest sje}anje na futuristi~kisvjetonazor, a u njezinoj razradi jedan od donatovskih munjevi-tih pre~aca — odnos prometnih sredstava i politike. Tema me-|utim zadire u samu bit Donatova pisanja. Njegov na~in jedno-stavno nije pje{a~ki na~in. On, istina, uo~ava pojedinosti koje bibrzina brisala, ali jednako tako dopu{ta sebi kriti~ke abrevijatu-re i dalekovidna vezivanja. Osjetljiv za `ivot kao literaturu, onvadi bizarne biografije ili bizarnosti biografija, ispreple}e niti
8
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:37:14 PM
p p pComposite Default screen
![Page 9: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/9.jpg)
politike i stvarala~kih svojstava i zasluga: o{trovidan i nepot-kupljiv, iznimno otvoren svakom postignu}u, oslobo|en teorij-ske i `ivotne dogmati~nosti. Od bezbrojnih tema koje nudi Do-natov opus jedna bi svakako bila »Donat i stilovi«: tri njegoveantologije pru`aju uvid u neobi~no zanimljiva ~itanja odredni-ca epoha. Odrednice su ~esto premosnice. Tako iz pripovijetkeFrana Ma`urani}a »Za{to se ribica nije ulovila?« — Frana Ma-`urani}a koji je Donata svakako motivirao i svojim neobi~nim`ivotom — kratka crta vodi ravno do Jergovi}eve pripovijetke opsu, sna`nog, ljekovito u`asnog teksta o psihologiji suvreme-nog svijeta. Svojim izborima Donat nas je pripremao i osposob-ljavao za ~itanje literature na{ih dana, nude}i klju~eve u onome»{to je bilo, a jest bilo«, i otvaraju}i pogled na modernu hrvatskuknji`evnost kao na postoje}e, pa i homogeno polje — kakvo jenemogu}e bez rasprostiranja supstrata. Donat je u to polje, ~e-sto genijalnim uvidima, uvodio likove i djela koja su mu naglopovisivala razinu. Sam Donatov pripis Dunje Robi} i njezinihproza hrvatskoj knji`evnosti za tu je knji`evnost europski zado-bitak. Mo`da se u tom sna`nom opredjeljenju za ono beznadni-je, za ono superiorno nemo}no, bila to ljubav `ene ili sudbinapsa — o~ituje prava narav duhovitog cinika, {to je bila Donatovajavnosti okrenuta faseta.
U isti ~as Branimir Donat bio je zainteresiran za avangardnazbivanja u knji`evnosti, u kazali{tu, u likovnim umjetnostima —i, kao {to je re~eno, za uklju~ivanje malih majstora, rubnih ili za-boravljenih pojava u povijesnu maticu. Naizgled suprotni smje-rovi istra`ivanja i ovjere bili su rezultat istog osporavanja linear-nosti vremena, ovladavanja njegovim razli~itim brzinama i za-okretima. Upravo se u toj neprestanoj ekspanziji nalazi bit Do-natova modernizma.
Zainteresiran za polja isku{avanja svih osjetila, za sliku kao iza rije~, hrabro pronalaze}i iznimna djela manje uva`enih stva-ralaca (davno se kod njega mogao na}i najljep{i Mihovil Kru-{lin), Branimir Donat svakako je bio zainteresiran za odnos sli-ke i rije~i. Nije svrha ovoga teksta prepoznavati vrije`e Donato-
9
Slika tvojih rije~i
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:37:14 PM
p p pComposite Default screen
![Page 10: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/10.jpg)
ve obavije{tenosti o svjetskim zbivanjima. Interes za »konkretnupoeziju«, koja je predmet ove izlo`be — sje}anje na mali seg-ment Donatova rada i unosa u hrvatsku kulturu — obnovio se,ma gdje da se to manifestiralo, u vrijeme impregnacije dema-go{kim parolama, zloporabe rije~i, su`avanja prostora slobode:bilo ideolo{kim pritiskom, bilo prvobitnom potro{a~kom mani-pulacijom. Svo|enje rije~i na oslobo|eno slovo, na prazninu odstarog i za novo zna~enje, od zadanosti na otvorenost, ~inilo sepoticajnom igrom ozbiljna smisla. Dakako da talog asocijacija— zna~enja, zvuka, boje, slu~aja — {to sve grafizam slova (rije~i)nosi sa sobom — nije mogu}e do kraja olju{titi, bez obzira naautorske namjere. Ali je mogu}e i verbalni medij (podr{ku smi-sla, pismo) pomaknuti do one krajnje subjektivne granice kojadomahuje slobodi i slobodom. A to je oduvijek i u svemu bilopolje Branimira Donata.
10
@ELJKA ^ORAK
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:37:14 PM
p p pComposite Default screen
![Page 11: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/11.jpg)
Zvonimir Mrkonji}
Branimir Donat ivizualna poezija
Ako treba uputiti na neku od bitnih odrednica kriti~ke djelatno-sti Branimira Donata, onda je to njegov interes za rubno, nei-stra`eno, zabranjeno i zaboravljeno — interes za drugo i dru-ga~ije. Rije~ je o istra`iva~kom, samootkriva~kom i sakuplja-~kom nagonu koji ga je, na utuk ideolo{koj cenzuri i suvi{e pri-sutnoj u na{em prostoru, odvodio daleko od banalno op}epoz-natog, ~ak onda kada je svrha kriti~kog procesa, njegova reali-zacija, bila jo{ daleko. U niz sli~nih pothvata spada izlo`ba VI-
ZUELNA POEZIJA (ME\UNARODNA MANIFESTACIJA)odr`ana od 21. o`ujka do 3. travnja 1969. u galeriji »Centar«,Gunduli}eva 12, Zagreb. Uz izlo`bu tiskan je i katalog gdje jeotisnut jo{ jedan ne{to izmijenjeni naslov Vizuelna i konkretna
poezija – fenomen suvremene epohe komunikacija s predgo-vorom otisnutim u katalogu:
KONKRETNA POEZIJA je predmet i odre|ena je grafi~kim pro-storom znakova koji je proizvode. To je u prvom redu poezijaplanimetrije. Rije~ se vi{e ne koristi kao prenosnik i nosilac zna-~enja, ve} kao materijalni predmet odre|en svojom znakovnompovr{inom ili fonolo{kom realno{}u. KONKRETNA POEZIJA po-lazi od pretpostavke da tehni~ka svijest na{eg doba apsolutnozamjenjuje povijesnu svijest Hegela i Diltheya, koja je bila onto-lo{ka, dok je ova nova kozmolo{ka i modalna. Ovo pjesni{tvopredmetnosti i znakova predstavlja oporbu poeziji opjevavanjai subjektivne psiholo{ke inspiracije, njezin pokreta~ vi{e nije ro-manti~ki osje}aj buntovni{tva karakteristi~an npr. za dadai-
11
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:37:14 PM
p p pComposite Default screen
![Page 12: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/12.jpg)
zam, (koji je u prvom redu prezirao lagodnost komuniciranjaizme|u pjesnika i potro{a~a poezije). Proizvo|a~i, konstruktori,planeri KONKRETNE POEZIJE (ovdje svjesno nisam upotrijebiorije~ pjesnici) igraju se sa slu~ajem, poigravaju se sa strplje-njem tradicionalnih ~ita~a poezije, preziru gramatiku i sintaksuemocija, no cilj njihove djelatnosti nije u prvom redu poruga, ve}poku{aj konstruiranja novog reda, kreacija epistemolo{ke me-tafore. Naime, imaginacija KONKRETNE POEZIJE je konstruk-tivna i kombinatori~na te ne inzistira na formuliranju jednog on-tolo{kog zna~enja, ve} nju formulira proizvedeni predmet, po-vr{ina, signal uzdignut do metafore. Prema tome poetika KON-KRETNE POEZIJE jest generativna ili proizvodna poetika i kaotakva ona se stvarala~ki odnosi prema dva rado navo|ena Wit-tgensteinova stava koji glase:
1. Svijet je sve {to je slu~aj.
2. Svijet je cjelokupnost ~injenica, ne stvari.
BRANIMIR DONAT
Uz ime galerije »Centar« navedeni su kao ~lanovi njezinaumjetni~kog savjeta Nives Kavuri} Kurtovi}, Josip Sto{i}, DarkoSchneider i Zdravko Ti{ljar. Osim autora izlo`be, BranimiraDonata, nisu navedene druge pojedinosti o inicijativi za njezinoodr`avanje, o utana~enju datuma njezina odr`avanja i o njezi-noj organizaciji, pa je pretpostaviti da je za nju bio isklju~ivo od-govoran autor Branimir Donat. Ni{ta nas ne spre~ava u pretpo-stavci da je on obavio konkretan posao oko izlo`be. To zna~i daje on ustanovio izbor sudionika izlo`be i da je on ostvario pisme-ni kontakt s njima koji je imao za posljedicu slanje radova u Za-greb, {to je posvjedo~eno pismima autora kao {to su Hans Cla-vin iz Nizozemske i Joseph Kosuth iz SAD–a i dr. U katalogu na-vedena su imena autora radova zastupljenih na izlo`bi:
FRANCUSKA — Julien Blaine, Jean–François Bory, IlseGarnier, Pierre Garnier, Jean–Claude Moineau
AUSTRIJA — Ernst Jandl, Heimrad Bäcker, Steve Christl,Heinz Gappmayr, Fritz Lichtenauer
12
ZVONIMIR MRKONJI]
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:37:14 PM
p p pComposite Default screen
![Page 13: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/13.jpg)
HOLANDIJA — Hans Clavin
^EHOSLOVA^KA — Jiûi Valoch, Eduard Ov~a~ek
BELGIJA — Alain Arias–Misson, Paul de Vree, Ivo Vroom
ENGLESKA — Bob Cobbing, Peter Mayer, Alan Riddel
SAVEZNA REPUBLIKA NJEMA^KA — Eugen Gomrin-ger, Ferdinand Kriwet, Timm Ulrichs
SAD — Carl Fernbach Flarsheim
ITALIJA — Vincenzo Accame, Ugo Carreg, Luciano Caru-so, Mario Diacono, Luigi Ferro, Luciana Landi, Rolan-do Mignani, Martino et Anna Oberto, Michele Perfetti
[KOTSKA — Ian Hamilton Finlay
JUGOSLAVIJA — Zvonimir Balog (Zagreb), Branimir Do-nat (Zagreb), Ivan Slamnig (Zagreb), Josip Sto{i} (Za-greb), Iztok Geister Plamen (Ljubljana), Milenko Mata-novi} (Ljubljana), Matja` Han`ek (Ljubljana), V. K.Chubby (Ljubljana)
Na izlo`bi izlo`ene su publikacije sljede}ih izdava~a:Ana Eccetera — GenovaLabris — LierModulo — GenovaNeue Texte — LinzGeiger — TorinoRot — StuttgartTool — MilanoRohwolt — HamburgAgentzia Editions — ParisEditions Gallery Number Ten — LondonGallimard — ParisBizzare — ParisNew Directions — New York
13
Branimir Donat i vizualna poezija
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:37:15 PM
p p pComposite Default screen
![Page 14: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/14.jpg)
Something Else Press — New YorkApproches — ParisOho — LjubljanaProblemi — LjubljanaNolit — BeogradHaags GemeentemuseumOdeon — PragLes Lettres — ParisDe Bladen Voor De Poezie — LierDe Tafelronde — Antwerpen
Kao znak da je izlo`bom Vizuelna i konkretna poezija stvoreno po-voljno ozra~je, odr`ana je u galeriji Studentskog centra u Zagre-bu od 5. do 24. svibnja iste godine izlo`ba Typoezija inicijativomNovih tendencija zagreba~ke Galerije suvremene umjetnosti.
Opisuju}i u tekstu Konkretna poezija – poetska kozmogonija teh-nolo{ke ere (objavljenom u ~asopisu »BIT international« 1969.br. 5/6) historijat pojma, kao i {iri i u`i kontekst vizualne i kon-kretne poezije, Branimir Donat se pita: »Nije li to bila reakcijana pote{ko}e pred kojima se na{la tradicionalna poezija kad jeosjetila semanti~ke granice govorne sintakse. Pjesnicima se nji-hov individualni govor, kao i jezik knji`evnosti kojoj su pripa-dali pokazao odvi{e iscrpenim i konkretiziranim u doslovnimzna~enjima upravo one socijalne i duhovne strukture kojoj su isami pripadali. Jezik poezije gotovo je preko no}i, poslije zamo-ra avangardisti~kih pokreta, postao invalid pod teretom socijal-nih zna~enja, postao je `rtva dru{tvene konkretnosti. Ali da bi sepribli`ilo totalitetu komuniciranja, trebalo je do}i do raskida sambicijama ideologizirane i subjetivne knji`evnosti osje}aja,do`ivljaja i dru{tvene akcije. Trebalo je konstituirati takve od-nose izme|u znakova da oni izazovu perceptivnu za~udnost ko-ja ide od znaka preko situacije do objekta u funkciju produ`enemetafore, {to postaje modelom estetske komunikacije, ali i pro-
14
ZVONIMIR MRKONJI]
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:37:15 PM
p p pComposite Default screen
![Page 15: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/15.jpg)
totipom nihilisti~ke situacije u kojoj je nemogu}a istina apsolut-nog.«
U tekstu Neki aspekti hrvatske knji`evnosti od futurizma do vi-zualne i konkretne poezije (avangardizmi), koji je napisao u posljed-njem desetlje}u svog `ivota, Branimir Donat zapo~inje poduljiosvrt na avangardna strujanja u 20. stolje}u re~enicom:
»Mislim da }u s razlogom malo pretjerati kada avangardugotovo u cijelosti situiram u historijski, mnogo kasnije otvorenifail: KONTRAKULTURA.«
Donat se osvr}e na zgode i nezgode svog bavljenja avangar-dom, da bi zavr{io svoj osvrt vrlo sumarnim pogledom na zak-lju~no stanje tendencija u Hrvatskoj ilustriranih njegovom izlo-`bom:
»Izme|u egzistencijalnih neizvjesnosti oko kobnog susretaki{obrana i {iva}eg stroja na kirur{kom stolu, hrvatska poezijane}e dangubiti.
Iako su pedesete i {ezdesete godine pro{log stolje}a bileplodne i kreativne, po uo~avanju prepoznatljivih razlika malose koji pisac skrivao pod zastave nekog izma nastalog u znaku izebnji koju je otkrio egzistencijalizam.
Vra}anje na neke pozicije dvadesetih godina biva razvidnopo~etkom {ezdesetih kad se susre}emo s prvim uzorcima i urad-cima tzv. konkretne i vizualne, odnosno typopoezije.
Svijest da su se mogu}nosti strukturirana teksta istro{ile, dase ne{to sli~no zbilo i sa govorom, aktualizirale su povratak knji-`evnosti znaka i omogu}ile funkcioniranje neverbalnim komu-nikacijama.
No otkri}e hiperteksta aktualizira s druge strane va`nostkonteksta npr. (cijeli opus J. L. Borgesa).
Va`nost typo–aspekta za stih i pjesni{tvo ponovo otkriva Lu-cijan Kordi} (tada je `ivio u izbjegli{tvu i u Hrvatskoj je bila ne-poznata i nedostupna njegova zbirka Pod arkadama neba); dokIvan Slamnig u prvoj zbirci tiska vizualnu pjesmu (»Kvadratituge«).
Slijede ludisti~ka nastojanja Zvonimira Baloga, BorbenaVladovi}a, Josipa Sto{i}a, te svakako tu je i mjesto Luke Paljet-
15
Branimir Donat i vizualna poezija
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:37:15 PM
p p pComposite Default screen
![Page 16: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/16.jpg)
ka, autora magistralne »Kri`aljke«, pa sonetnih eksperimenataZvonimira Mrkonji}a i Tonka Maroevi}a.
Mo`e se re}i da istodobno, zapravo paralelno u pjesmamamnogih pjesnika u osamdesetim, znak sam po sebi postaje zna-~enje {to ne isklju~uje Mallarméovu sumnju u slu~ajnost.
Izgleda da se ~arobni nastavak izam u imenima mnogih pok-reta i {kola potro{io posvuda, pa tako i u hrvatskoj knji`evnosti.
Do{lo je do razli~itih promjena.Negda samostanski skriptorij (njemu pripada i skulptura
egipatskog pisara) postao je knji`evnosti tijesan. Njegova pisalj-ka od trske zamijenjena je printerima. Neki se oblici poezijepi{u u laboratorijima, a sve ~e{}e i u radionicama.
Neki od maloprije spomenutih hrvatskih pjesnika bliski sumetodama i intencijama OULIPO–a i zato o~ito i pripadaju po-eziji predindustrijskog razdoblja od malo prije spominjaneknji`evnosti, a ne samo algoritmu koji sadr`i u sebi magmu ko-munikacije.«
Izlo`ba Vizuelna i konkretna poezija – fenomen suvremene
epohe komunikacija nije se srela sa zaprekama koje bi suprot-stavljale njezinu odr`avanju. O~igledno su budne o~i politi~kogpravovjerja bile osvjedo~ene da je rije~ o bezopasnoj manifesta-ciji formalne ako ne i »formalisti~ke« naravi. Moglo bi se us-tvrditi, sasvim suprotno, da su vizuelna i konkretna poezija utom ~asu bile na~in da se uka`e na ispraznost ideologiziranogodnosa prema stvarnosti i problemu komunikacija. Ponavlja-ju}i Donatove rije~i, mogli bismo re}i: »Ali da bi se pribli`ilo to-talitetu komuniciranja, trebalo je do}i do raskida s ambicijamaideologizirane i subjetivne knji`evnosti osje}aja, do`ivljaja idru{tvene akcije. Trebalo je konstituirati takve odnose izme|uznakova da oni izazovu perceptivnu za~udnost koja ide od zna-ka preko situacije do objekta u funkciji produ`ene metafore, {topostaje modelom estetske komunikacije, ali i prototipom nihili-sti~ke situacije u kojoj je nemogu}a istina apsolutnog.«
16
ZVONIMIR MRKONJI]
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:37:15 PM
p p pComposite Default screen
![Page 17: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/17.jpg)
typoezijainternacionalna izlo`ba vizuelne poezije5/24. 5. 1969.dizajn plakata i »novina« br. 6.: Davor Tomi~i}koncepcija izlo`be: @eljka ^orak, @elimir Ko{~evi} i Biljana To-mi}
TYPOEZIJA – vizuelno istra`ivanje bazirano na osnovnom ele-mentu vizuelne (konkretne) poezije.
Typoezija nastoji posti}i vizuelnu poeti~nost onoga {to u vizuel-noj (konkretnoj) poeziji predstavlja osnovni strukturalni eleme-nat, slovo (typos) ne posjeduje vlastiti smisao u smislu intencio-nalno oblikovane rije~i.Radni zadatak ove izlo`be jest da iz vizuelne (konkretne) poezi-je izdvoje i prika`u ona vizuelna istra`ivanja koja se temelje nasmislu samostalnog ili komponiranog slova a ne na smislurije~i ili re~enica oblikovanih tako da se uspostavlja odre|enaasocijativna (literarna) veza izme|u smisla rije~i ili re~enica ioblika koji ih nosi.Typoezija `eli istaknuti slovo koje je znak sam sebi dovoljan,»minimalni stepen organizacije«.Uspostavljanjem termina »typoezija« `elimo to~nije definiratizna~enje koje nije samo »vizualizirana poezija« nego isklju~ujesvaku vizuelnu formu optere}enu verbalnim smislom.
17
Branimir Donat i vizualna poezija
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:37:15 PM
p p pComposite Default screen
![Page 18: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/18.jpg)
Zvonimir Mrkonji}
Konkretna poezijaEnciklopedijska natuknica
Konkretizam se javlja pedesetih i {ezdesetih godina kao poslje-dica avangardnih tendencija u umjetnosti nakon Drugogasvjetskog rata, dadaizma i kubizma, u kojima je slikarska kali-grafija utjecala na grafi~ku pojavnost poezije. »Konkretna poe-zija racionalan je i generativan poku{aj programiranja znakov-nih situacija s gnoseolo{kom funkcijom. Rije~ je o tehnolo{ki ra-cionalnom, a u odnosu prema tradiciji poezije govornog isku-stva ironi~nom poku{aju brisanja granica izme|u pjesni{tva go-vora, grafike, tipografije, teorije igre, tehnologije, kibernetike imetoda programiranja koje nas vodi prema jednoj novoj umjet-nosti programiranja.« (Branimir Donat). Najva`niji prethodnikkonkretizmu bila je poema Stephanea Mallarméa Bacanje koc-ki nikad ne}e ukinuti slu~aj (Un Coup de Dés jamais n’abolira leHasard), 1897, objavljena 1976. u hrvatskom prijevodu Zvoni-mira Mrkonji}a. Konkretna poezija nastala je sredinom pro{logstolje}a kao program brazilske grupe oko ~asopisa »Noigan-dres«, na osnovi koje je [vicarac Eugen Gomringer 1956. stvo-rio izraz konkretna poezija. Konkretisti~ke tendencije javljaju
18
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:37:16 PM
p p pComposite Default screen
![Page 19: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/19.jpg)
se u hrvatskoj poeziji kao posljedica nadrealisti~ke poetike, spa-cioniranoga govora Iv{i}eva Narcisa, ludizma Bore Pavlovi}a(1922–2001) i Krune Quiena (1917–1990). Ali mo`da najve}uzaslugu za budu}i konkretizam imao je zvukovni minimalizamu \erdanu Josipa Sto{i}a (1935). U \erdanu (1951) minimali-sti~ki rimovani dvostisi proizvode sna`an dojam predmetnostii konkretnosti. Mijenjaju}i povode i podloge, Sto{i} negdjedrugdje posti`e to rije~ima ispisanim po predmetima ili na pa-piru (u Stranici iz knjige) kao akciji koja se virtualno pokre}eme|u njima. Ta potencijalna akcija dopu{ta da je zamislimokao kazali{te, koje je druga mogu}nost njegove poetike. Timesmo ve} za{li u mogu}nost da se ona promatra, prema Sto{i}evuizrazu, kao umjetnost u umu, dakle kao konceptualna umjet-nost. Pjesma Sat, pauk i ki{a (1957) nizanjem (prete`no) prije-dloga konkretizira sugestiju spajanja triju kretanja. Svi obliciSto{i}eva vizualnog, konkretnog i konceptualnog pjesni{tva bilisu zastupljeni u izlo`bi Govor rije~i, predmeta i prostora odr-`anoj 1971. u onda{njoj Galeriji suvremene umjetnosti (budu-}em Muzeju suvremene umjetnosti). Godine 1976. knjiga Ba-canje kocki nikad ne}e ukinuti slu~aj, poslu`ila je Sto{i}u da nanjoj uz pomo} {est pe~ata otisne svoje Nacrte za pet mojih i jed-nu va{u pjesmu. U kontekstu svog klasi~no koncipiranog pje-sni{tva, Ivan Slamnig (1930), na tragu prakticiranja dosjetke,pi{e pjesmu Kvadrati tuge konkretisti~kom metodom obliku-ju}i strofe u ~etiri kvadrata koji ocrtavaju oblik prozora. Pje-smom Ubili su ga ciglama Slamnig dojam konkretnosti posti`eikoni~no{}u zvukovnoga znaka. Konkretisti~ke tendencijeoprostorene rije~i sve su zastupljenije potkraj {ezdesetih godi-na slabljenjem egzistencijalnoga diskursa i pojmovne poezije.U Kvadratima tuge aktiviran je ikoni~ki aspekt grafi~koga zna-ka — dakle sli~nost ozna~itelja s ozna~enim — koja dolazi doizra`aja u grafi~kim objektima Zvonimira Baloga (1932) i Mla-dena Machieda (1938), u posljednjega postignuta slikanjemstrojopisom — tipoezijom. Zvonimir Mrkonji} (1938) u ciklusuRazvi}a projicira rije~i konstruiraju}i i dekonstruiraju}i njihove
19
Enciklopedijska natuknica
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:37:16 PM
p p pComposite Default screen
![Page 20: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/20.jpg)
nakupine kao dinami~ko prostorni ornament, primjerice u tek-stu Ah, perspektivno razvi}e grba (1973). U knjizi Bjelodanocrnono}no (1976) variraju se kao pojmovne igre kombiniranja ipreslagivanja semantema bijelog i crnog, a u knjizi Opscenacija(1982) predmet variranja je tekstovni ready–made, monta`netehnike i prostorne dosjetke. U dvjema prvim zbirkama, Bal-konskom prostoru (1970) i 3x7= 21 (pjesme) (1973), BorbenVladovi} (1943) tretira konkretisti~ki podru~je izme|u vizualnedosjetke i problematike ready–madea.
Tekst Rije~–kocka, slo`en u grafi~koj formi opisuje radnjuiskustvenog osvjedo~enja o kockosti. Rije~–alka klasi~an je slu-~aj ikoni~koga znaka, a takvi su i neki drugi radovi te vrste koji-ma su komplementarni drugi verbalni tekstovi u toj zbirci, na-stali sa stajali{ta popartisti~ke vizije predmetnosti i poetike do-sjetke izrazito obilje`ene humorom. Ikoni~ki nadahnutim, re-busnim i foni~kim konkretizmom bavi se i Ivan Rogi} Nehajev(1943). U ciklusu fotopjesama objavljenom u zbirci Liçce (1974)Milorad Stojevi} (1948) permutira konotacije subjekta. Godine1979. Ljubomir Stefanovi} (1950) objavljuje tekstove u limencipod naslovom Ribe, rakovi i {koljke (pesci, granchi e conchi-
20
ZVONIMIR MRKONJI]
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:37:17 PM
p p pComposite Default screen
![Page 21: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/21.jpg)
glie). U duhu konkretizma prakticirao je Dra`en Mazur (1951)svoj mail–art (Mail love art, 1983) kao i Predrag Vrabec (1955)svoje verbalne objekte. Kako god paradoksalno bilo, konkretnoi konceptualno me|usobno se upotpunjuju, {to je vidljivo u na-{ega prvog konkretista Josipa Sto{i}a. Na sli~an na~in mogu seuo~iti podudarnosti izme|u poezije slikarstva po~ev{i od ~inje-nice da im je zajedni~ka uloga rukopisa. Vlado Martek (1950)pjesnik je koji se uzdr`ava od pisanja pjesama jer je poezija, pabila to ona verbo–voko–vizualna, nedostatna »za korjenitu pro-mjenu poetske svijesti koja se ima ispuniti, ozbiljiti s one stranesvog izdvojenog polo`aja u ljudskoj `ivotnoj praksi« (ZdenkoRus). Martek stoga ostaje u pretpjesni~koj fazi u okviru svogprojekta pretpoezije te svoja razmi{ljanja ispisuje po predmeti-ma ili pomo}u njih. Mladen Stilinovi} (1947) ispisuje na karto-nima slike rije~i, pamflete i parole {to simboliziraju papirnatosti prolaznost svih govora o uzvi{enim ciljevima (Eksploatacijamrtvih, 1984–1990). Ranko Igri} (1951) pjesnik je koji fotogra-fira sama sebe u razli~itim situacijama te ispisuje po fotografija-ma tautolo{ke poruke POEM i POJEM POEM. Zaklju~no bi semoglo re}i: kao {to konkretizam potje~e iz prapovijesti pisme-nosti, on }e se javljati dokle god bude pismenosti te se njegovepojave mogu o~ekivati u sli~nom smislu ~ak izvan onih koje suse javljale u konkretizmu.
21
Enciklopedijska natuknica
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:37:17 PM
p p pComposite Default screen
![Page 22: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/22.jpg)
* U onom {to nazivam konkretnom poezijom izdvojit }u disci-pline koje se pojavljuju izdvojeno ili kombinirano:
1. Vizualna poezija, tipoezija, grafi~ka poezija (M. Ma-chiedo) zasnovana na grupiranju slova u nove znakove,pri ~emu dolazi do reakcije izme|u ideogramske ulogeslova i njihove semanti~ke funkcije.
2. Ludizam (vidi i: letrizam), igra glasovnom gra|om, tva-ranje glosolalija ili glasovnih neologizama nastalih ra-spadanjem konvencionalnih oblika rije~i. U kasnijemtuma~enju ovog pojma, koje dolazi iz slovenske poezije,ludizam se bavi rje~itom vizualizacijom predmetnosnihrelacija, po uzoru na praksu grupe OHO (kao primjermogu se navesti neke pjesme iz zbirke Z. Makovi}a Ko-mete i zbirke Tekst B. Male{a).
3. Koncept, koji izvire iz dosjetke u u`em smislu, nastajeredukcijom niza rije~i, jedne slike ili ideje na odjednomopazivu pojavnost. Koncept se mo`e vi{e ili manje ma-terijalizirati, {tovi{e svesti na radnju koja preparira(verbalno ili ne) predmete. U ovom potonjem slu~aju,koncept se mo`e realizirati u radnji ili doga|aju (hap-pening).
4. Ready–made, tehnika koja se primjenjuje u ~istomstanju ili parcijalno, a bit joj je uzimanje objekta iz kon-teksta nulte poetske ozna~enosti, njegovo istrgnu}e(depaysement) i stavljanje u kontekst novog (poetskog)zna~enja. Dakako i u ready–madeu na djelu je dosjetka(koncept). Vidjeti u stvarnosti potencijalne povode zaready–made samo po sebi ~in je poetske pozornosti injegova konkretizacija samo je pitanje trenutka.
5. Intermedijalnost u u`em smislu otvara prostor primje-rima pro`imanja poezije vizurom radiofonije, novin-stva, filma, rocka, televizije (spota), enigmatike itd. Alireklo bi se da se sve ve}im otvaranjem poezije izazovimamedija slabi njezina samobitnost i otpornost, tj. sposob-nost da nametne stajali{te svog medija drugima.
22
ZVONIMIR MRKONJI]
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:37:18 PM
p p pComposite Default screen
![Page 23: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/23.jpg)
Sedamdesete godine ozna~avaju vrhunac konkretisti~kedjelatnosti na prostoru hrvatskog pjesni{tva, pa }e ove moje bi-lje{ke ostati vezane uz najilustrativnije primjere iz toga razdob-lja. Nakon 70–ih godina bilje`i se pad utjecaja vizualnih istra-`ivanja, prevaga literarnih koncepata i potpuna prevlast meta-fore.
U namjeri da se napravi teorijski obra~un konkretisti~kihtendencija, nastao je krajem 70–ih godina projekt Panoramagranica, koji je bio ponu|en izdava~kom centru Rijeka, ali donjegove realizacije nije do{lo.
23
Enciklopedijska natuknica
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:37:18 PM
p p pComposite Default screen
![Page 24: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/24.jpg)
Velimir Viskovi}
Branimir Donat — `ivosrebro hrvatske kritike
Iako {ezdesetih godina nije objavljivao knjige (prve }e objavititek 1970. u trideset{estoj godini `ivota), Branimir Donat je ve}u {ezdesetim godinama razvio neobi~no `ivu i raznovrsnu kri-ti~arsku i esejisti~ku praksu. Osim objavljivanja tekstova o hr-vatskoj prozi te o avangardisti~kim fenomenima, {to }e ostatistalno u fokusu njegova kriti~arskog djelovanja, {ezdesetih seDonat bavio i pisanjem o tipovima moderne kritike predstavlja-ju}i na{oj publici nova strujanja u teoriji, poetikom pripovije-danja, kriminalisti~kim romanom, kombinatorikom u umjet-nosti, sociologijom knji`evnosti, teorijom knji`evnosti za djecu,fantastikom i ezoterijom itd. Zapravo, nema podru~ja koje je tihgodina bilo u obzoru svjetske umjetni~ke prakse i kritike, a daDonat nije o njemu referirao. Njegovi interesi nisu bili ogra-ni~eni samo na podru~je knji`evnosti; zanimao ga je i teatar:me|u prvima je, ako ne i prvi, skrenuo pozornost na Krle`inemladena~ke dramske tekstove, legende, i zasigurno svojim sjaj-nim interpretacijama potaknuo i kazali{na uprizorenja tihavangardisti~kih djela koja }e uslijediti u sedamdesetima (Ra-dojevi}evo Kraljevo, Parov Kristofor Kolumbo, Risti}ev Michelan-gelo i dr.). Donata je uvijek zanimala i likovnost, pa i iskustva no-vih medija. Pratio je i poznavao ideje Fluksusa, koji je polaze}iod pretpostavki povijesne avangarde, prije svega dadaizma, te-`io sinkreti~kom izrazu u umjetnosti, integriraju}i elemente li-terature, likovnosti, glazbe, scenske umjetnosti i dr.
24
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:37:18 PM
p p pComposite Default screen
![Page 25: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/25.jpg)
O poeziji Donat u svojoj bogatoj kriti~koj karijeri nije punopisao, ali su uglavnom u toj ranoj fazi u {ezdesetima nastali nje-govi eseji o pjesni{tvu, koje }e kasnije sabrati u knjizi Pegaz ilidada.
Tih {ezdesetih godina, poezija je u fokusu knji`evne scene,osobito me|u piscima razlogovske skupine, ali osim pone{tokod Mrkonji}a, me|u njihovim pjesni~kim radovima ne nalazi-mo previ{e odjeka u to vrijeme u svijetu popularnog traganja zanovim formama artikuliranja pjesme, koje bi bile otvorene iprema istra`ivanju vizualnog koncepta pjesni~kog sloga. Domi-nira me|u razlogovcima ipak koncept tzv. filozofijskog/onto-lo{kog pjesni~kog izraza koji u drugi plan stavlja eksperimenti-ranje vizualnom komponentom pjesni~kog iskaza. Iako je su-ra|ivao s razlogovcima, Donat se nikad nije osje}ao pripadni-kom te grupe; vrlo ~esto je bio u implicitnoj (pa i eksplicitnojopoziciji prema njezinim ideolozima Gotovcu i Zuppi), svojomnemirnom i istra`iva~kom prirodom izlazio je izvan okvira raz-logovskog obzora pjesni~koga govora.
Tako }e on {ezdesetih godina, u sklopu svojega trajnog za-nimanja za fenomen avangardne umjetnosti u svim njegovimpojavnim oblicima, pisati i o konkretisti~koj poeziji. [tovi{e, po-duzetan, kakvog smo ga imali prilike upoznati, 1969. godinepriredio je i izlo`bu svjetske avangardisti~ke poezije u GalerijiCentar u Gunduli}evoj ulici 12 u Zagrebu. Popratna korespon-dencija, koja je sa~uvana u Donatovoj ostav{tini, pokazuje s ko-jom je energijom i organizacijskim marom toj temi pristupio nezadovoljavaju}i se izlaganjem ve} poznatih uzoraka konkreti-sti~ke poezije, ve} tra`e}i od pjesnika diljem Evrope i nove ra-dove.
Esej Konkretna poezija — poetska kozmogonija tehnolo{ke ere,objavljen u ~asopisu Bit, svjedo~i o Donatovoj upu}enosti u pro-blematiku konkretne poezije; impresivna informiranost i teme-ljita elaboracija postavki tog eseja dokazuju da Donatov organi-zacijski trud oko izlo`be nije tek usputna »tezga« mladog kri-ti~ara koji `ivi kao »slobodnjak« od svojega knji`evnog rada, uzpovremene uredni~ke i prire|iva~ke honorare.
25
Branimir Donat — `ivo srebro hrvatske kritike
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:37:18 PM
p p pComposite Default screen
![Page 26: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/26.jpg)
Donatov esejisti~ki stil toga razdoblja (zapravo i kasnijih ra-dova) obilje`en je disperzivno{}u iskaza, ~estim skokovima s te-me na temu, ekskurzima; neke su teme nazna~ene samo u obri-sima...Me|utim, svaki njegov tekst, pa i ovaj o konkretizmu, do-nosi golemu koli~inu inovativnih ideja, koje kao da su na plad-nju ponu|ene manje inventivnim, a ustrajnijim, kriti~arima nadaljnju razradu.
Donat termine konkretna i vizualna poezija do`ivljava kaosinonime, kao dva naziva za isti sadr`aj; definiraju}i pojam kon-kretne poezije polazi od tuma~enja konkretne poezije kao hi-bridne umjetnosti koja dokida granice me|u umjetni~kim di-sciplinama; u njoj se preple}u grafi~ko oblikovanje, tipografija ipjesni~ko izra`avanje:
»Konkretna poezija racionalan je i generativan poku{ajprogramiranja znakovnih situacija s gnoseolo{kom funkcijom.Rije~ je o tehnolo{ki racionalnom, a u odnosu prema tradicijipoezije govornog iskustva ironi~nom poku{aju brisanja graniceizme|u pjesni{tva, govora, grafike, tipografije, teorije igre, teh-nologije, kibernetike i metoda modeliranja koje nas vode pre-ma jednoj novoj umjetnosti programiranja.«
Donat upozorava na zazor tradicionalnih pjesnika premakonkretnoj poeziji tako da se u konkretisti~kim antologijskimizborima vrlo ~esto susre}u i pjesnici koji su po primarnoj pro-fesiji arhitekti, dizajneri, tiskari, pravnici, skladatelji, matema-ti~ari, teoreti~ari informacija. Sukladna je toj `anrovsko–disci-plinarnoj hibridnosti internacionalnost konkretne poezije,odustajanje od ~vrste nacionalne identifikacije: autori su ~estoemigranti, ljudi koji djeluju u razli~itim kulturama i nacional-nim kontekstima, a sami tekstovi konkretne poezije ~esto sumikstura razli~itih jezika, funkcioniraju u poliglotskom kontek-stu. Ipak, konkretisti~ka poezija nije bez oslonca u dosada{njojknji`evnoj ba{tini:
»Nova poetika odmah je sistematizirala i ’lirsku’ metodolo-giju svojih prethodnika. Iskustva aleksandrijskih maniristi~kih{kola, latinska varia, retorikeri, barokni i metafizi~ki pjesnici,
26
VELIMIR VISKOVI]
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:37:19 PM
p p pComposite Default screen
![Page 27: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/27.jpg)
romantizam koji je svoju ~e`nju uvijek usmjeravao i izvan grani-ca vlastite metodologije pa ~ak i ideologije, Nerval, Rimbaud,povr{ine Stephanea Mallarméa, akcionizam i mehani~ki mime-tizam futurista, calligrammesi Guillaumea Apollinairea, post-babilonska situacija koju su dadaisti gotovo u svim prilikamaprovocirali, nadrealisti~ka zaljubljenost u ~uda kola`a, Poundo-vo otkri}e kineske poezije i mogu}nosti stvaranja brikola`a odrazli~itih tradicija, ironi~nost Morgensternovih pjesama, Cum-mings, nadolazak ’letraset revolucije’ i tehnike kserografa, su-permodernih offset tehnika — sve je to u konkretnoj kao i u vi-zuelnoj poeziji postalo njezina tradicija i recentnost, njezinasudbina i mogu}nost subjekta da naslu}uje i proizvodi novu ’re-alnost’, zapravo predmete u svijetu predstavljanja.«
Potom Donat propituje vezu konkretne poezije sa suvreme-nom semiologijom, lingvistikom i filozofijom. U konkretnoj po-eziji prepoznaje nastojanje da se prevladaju ograni~enosti »ide-ologizirane i subjektivne knji`evnosti osje}aja, do`ivljaja i dru-{tvene akcije«.
Donat pokazuje i izvanrednu upu}enost u konkretisti~kastrujanja u svijetu; osobito se bavi teorijskim postavkama MaxaBensea i kruga okupljenoga oko edicije ROT, koju je Bense ure-|ivao zajedno s Elizabeth Walther. Spominje i druge va`ne pu-blikacije i ~asopise va`ne za afirmaciju konkretizma: revije LesLettres, Apprroches, Tafel ronde, Labris i dr.
Tekst zaklju~uje opisom konkretisti~kih poku{aja na pod-ru~ju tada{nje Jugoslavije. Posebno isti~e va`nost slovenske eks-perimentatorske grupe OHO te reizam kao slovensku varijantukonkretizma. Me|u suvremenim hrvatskim pjesnicima isti~epojedine pjesme Zvonimira Baloga i Ivana Slamniga te rukopi-sne konkretisti~ke varijacije Josipa Sto{i}a. Me|u tada jo{ mla-dim i neafirmiranim hrvatskim pjesnicima prepoznaje kao kon-kretista Borbena Vladovi}a.
Uz Donatov esej tiskan je i niz primjera konkretne poezije;mo`e se pretpostaviti da su posrijedi radovi koji su bili izlo`enina njegovoj izlo`bi.
27
Branimir Donat — `ivo srebro hrvatske kritike
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:37:19 PM
p p pComposite Default screen
![Page 28: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/28.jpg)
Podsje}aju}i se danas te va`ne izlo`be, mo`emo jo{ jednomkonstatirati koliko je silno va`na Donatova pojava u hrvatskojknji`evnosti i umjetnosti druge polovice dvadesetoga stolje}a.Zbog njegove prgave naravi, suvremenici su mu ~esto tu va`nostosporavali; on nikad nije pripadao klanovima i interesnim sku-pinama; i ako je to ponekad mo`da i `elio, nikad nije imao str-pljenja da se prilagodi unutarnjoj disciplini i hijerarhiji kojavlada unutar grupe. Nemiran duh, »`ivo srebro« hrvatske knji-`evnosti, uvijek u potrazi za novim, uvijek u otkrivanju ne~ega{to su drugi previdjeli, on je u {ezdesetima upozorio na{u jav-nost na jedan va`an fenomen hrvatske i svjetske knji`evnosti iumjetnosti, nadovezuju}i se svojim inovativnim duhom na onastremljenja u hrvatskom umjetni~kom `ivotu koja su u to vrije-me ponajbolje reprezentirale manifestacije i pokreti poput Mu-zi~kog bienallea, ili u likovnoj umjetnosti Exat i u {ezdesetimanastaju}e Nove tendencije.
28
VELIMIR VISKOVI]
Tomislav Sabljak (stoji), Branimir Donat i Dalibor Cvitan {ezdesetih godina.
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:37:20 PM
p p pComposite Default screen
![Page 29: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/29.jpg)
Tonko Maroevi}
Nezaja`ljiva znati`elja
Nezaja`ljivoj znati`elji* Branimira Donata dugujemo brojnepoticaje na mnogim podru~jima. Me|u prvima u nas istra`ivaoje ba{tinu dadaizma i futurizma, secesije i ekspresionizma, kon-struktivizma i zenitizma, zanimao se interakcijom knji`evnosti iteatra, literature i slikarstva, otvarao analiti~kim mogu}nostimastrukturalizma, psihokritike i teorije informacija. Ne zaborav-ljamo ni njegov ulog u afirmaciji fantasti~ne komponente pi-sanja (»borgesovci«), ali ni na njegovo signaliziranje potrebepovratka iz iscrpljene arkadije (kako one Zorani}eve tako i [o-ljanove) u zagrljaj opore zbilje. Me|utim, najprivatnije, u mno-gim osobnim dru`enjima i dugotrajnim razgovaranjima, pa ikriti~arskom pra}enju, posebno je va`na dionica Tvrtkova dje-lovanja vezana uz njegovo shva}anje i pra}enje pjesni{tva. Ni-sam u~estalo o tome svjedo~io pismeno (Tvrtko me negdjeokrstio Homerom njegova kriti~arskog opusa), ali sam ponaj-manje skrivao zadovoljstvo i osje}anje duga vezano uz njegovoiznimno rano i mjerodavno pra}enje naj`ivljih tokova europ-skog i hrvatskog pjesni{tva XX. stolje}a. Pritom ponajprije mi-slim na prve kriti~arske reakcije na pojavu Slamniga i Bore Pa-vlovi}a, zatim na njegovu otvorenost prema radikalnim pojava-ma Radovana Iv{i}a i Josipa Sto{i}a ili na ljubav za apartne lir-
29
* Svjestan sam kako rije~ »nezaja`ljiv« u~estalije pripada srpskom leksiku, ali ne `elimodustati od zna~enja da Donatova djelatnost u cjelini te`i premo{}ivanju svih mo-gu}ih izazova. Osim toga ne mogu prihvatiti da tu rije~ zamijenim atributom »ne-zasitnosti«, jer to bi se moglo odnositi samo na neke druge aspekte njegove agilnostii vitalizma. Osim toga, ne mogu odustati ni od asonantnog spajanja nezaja`ljivosti iznati`elje.
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:37:20 PM
p p pComposite Default screen
![Page 30: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/30.jpg)
ske svjetove Krune Quiena i Irene Vrkljan. Uostalom dva prvo-navedena autora (i Sto{i} uz njih) najraniji su hrvatski stihotvor-ci koji su bjelinu stranice shvatili i kao vizualni kadar, te seman-ti~ko punjenje grafi~kih znakova obogatili odjekom prostornihrelacija. Vo|en zanimanjem za takvo pro{irenje iskustva Brani-mir Donat se potrudio okupiti opse`nu zbirku inozemnih i do-ma}ih autora zainteresiranih za fenomen pjesme kao objekta,takozvane »vizualne« ili »konkretne« poezije, u svakom slu~ajuambigne i amfibijske tvorevine na razme|u slovnoga izraza iopti~ke senzacije. Svoju je zbirku ponudio na izlaganje zagre-ba~koj galeriji »Centar«, a svoje refleksije na tu temu objavio jeu eseju »Konkretna poezija — poetska kozmogonija tehnolo{keere«, tiskanom u monografskom broju elitnog ~asopisa »Bit«(br. 566/1969, posve}enoga temi »Oslikovljena rije~«).
Zahvaljuju}i i ovom zgodom Tvrtkovim–Donatovim potica-jima za evidentiranje i vrednovanje i »grani~nih« slu~ajeva po-etske prakse, slobodan sam pretiskati svoju kriti~ku reakciju naspomenutu izlo`bu odabranih uzoraka vizualno usmjerenogapjesni{tva iz daleke 1969. godine. Iz intonacije prikaza mo`e seosjetiti kako nisam odu{evljeni pristalica takva usmjerenja, ne-go vi{e zahvalni gledatelj, oboga}en informativnim pobudama.Premda sam, dakako, ve} prethodno poznavao i cijenio nekeekskluzivne primjere (od Apollinaireovih »kaligrama« do Mor-gensternovih sklopova interpunkcijsko–akcenatskih obilje`ja),a posebno volio ludi~ku komponentu Slamniga i Baloga, Mr-konji}a i Sto{i}a, Machieda i Vladovi}a, da ne govorim o kon-kretisti~kim izazovima slovenske grupe OHO (kojima se pak[alamun ponajprije priklju~io na vizualno–impaginativnoj ra-zini). Me|utim nisam smatrao da mogu}nosti sinteze dvovrsnihznakova mogu i}i u beskraj niti da prostorna ekspanzija slova irije~i mo`e i treba dokinuti referencijalnu, semanti~ku aluziv-nost tzv. logocentrizma. Uostalom, vlastita praksa stihopisanjanametnula mi je odre|ene granice recepcije. Mislim da ipak ni-sam ostao sasvim zatvoren u svojoj »splendid isolation«, a jo{manje bio nezahvalan prema poticaju {to sam dobio iz Tvrtkoveriznice, iz Donatove kriti~ko–stimulativne radionice.
30
TONKO MAROEVI]
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:37:20 PM
p p pComposite Default screen
![Page 31: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/31.jpg)
Tonko Maroevi}
gluha eratouz izlo`bu vizuelna poezija u galeriji centar
Poznata je izreka da muze {ute kad se oru`je glasa, ali je ne ma-nje istinito da ima jo{ mnogo raznovrsnih prilika kad one ne go-vore ili kad se ne ~uju. Ne mo`emo to pripisati njihovoj svoje-glavosti, ali ne smijemo uvijek prihva}ati ni isprike trenutka.
Pojam »vizualne poezije« javlja se u ovom interdisciplinar-nom vremenu koje je sklono svim spregama tog tipa. Po{to seistro{ilo i zgaslo ono nadobudno poetsko geslo »Muzika iznadsvega«, jedan je dio pjesni{tva po~eo upravljati posebnu pa`njuna grafi~ke elemente; u rasporedu znakova razabirati temeljnuporuku, u bjelinama margine vidjeti svoj pravi glas.
Premda postoji velik broj razli~itih tipova vizualnog pje-sni{tva, ono {to ih ujedinjuje jest prisutnost grafi~kih znakova,naj~e{}e slova, a katkad i cijelih rije~i i re~enica s mnogo slobo-de, raspore|enih po odre|enoj povr{ini. Taj je raspored umnogo slu~ajeva motiviran i razlozima ~itljivosti i efikasnostiporuke te je u tom slu~aju samo izravno pro{irenje pjesni~kogkazivanja, ali je vrlo ~esto odre|en i isklju~ivim razlozima vi-zualne organizacije, a iskori{tena slova nemaju semanti~ku fun-kciju u u`em smislu. Upotreba boja i znakova s drugih podru~jaznatno je pro{iren repertoar mogu}nosti, a novi materijali ineke tehni~ke smicalice poseban su prilog mogu}nostima kom-biniranja.
Izme|u vizualne poezije predstavljene na ovoj izlo`bi i ne-kih vrsta grafi~kog oblikovanja nema o{trog ruba, kao {to se ona
31
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:37:21 PM
p p pComposite Default screen
![Page 32: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/32.jpg)
na trenutke pretapa i s drugim likovnim granama. U mnogoslu~ajeva i ne mo`emo vizualnim pjesmama pristupiti druga~ijenego kao likovnim tvorevinama, jer nemamo elemenata po ko-jima bismo ih razlikovali. U na~elu vizualnu poeziju kao auto-nomnu djelatnost odre|ivala bi prisutnost grafi~kih znakova istanovito (barem asocijativno) »punjenje«, nekakav semanti~kinaboj koji ne zavisi od prostorne dispozicije. Po toj pojmovnojkomponenti vizualna se poezija pokazuje kao derivat pje-sni{tva, kao simptomati~ni pokazatelj nekih njegovih granica ikao svojevrsna imanentna kritika.
Jedno podru~je ovakve djelatnosti nazivaju i konkretnompoezijom podrazumijevaju}i pritom njegovu izravnost, njegovunevezanost uz posebna svojstva pojedinog jezika. I upravo u topola`u se najve}e nade, jer se tra`i zametak sveop}eg jezika,model sredstva komunikacije. Me|utim rije~ je o piktogramimakoji funkcioniraju samo u strogo odre|enim situacijama i samopo uhodanim konvencijama poput onih koje djeluju u slu~ajureklame ili politi~kog plakata.
Neke oblike mo`e obuhvatiti termin kineti~ke poezije. Prviput smo u prilici da poezija pokret izra`ava pokretom. Nefiksi-ranost elemenata, odustajanje od rije~i, sve su to nekima razloziza ~vrstu vjeru da se nalazimo na pragu bitno novih iskustava uljudskom saobra}anju.
I ako ne dijelimo tu vjeru ~ini nam se nesumljivim da se radio zanimljivoj usputnoj pojavi, ali o njezinim razlozima lak{e jesvjedo~iti tezama nego do sada postignutim rezultatima. I makako ova pojava bila nezaobilazna iz aspekta jezika, pjesni{tva,likovnih umjetnosti i nekih op}ih teorija, sama po sebi malodaje. Jo{ uvijek odve} `ivi od razli~itosti i po razli~itosti: osnov-ni je kriterij zapravo efekt za~u|enja i iznena|enja: pjesni~karije~ mo`e biti i druga~ije slo`ena. Karakteristi~no je da su zna-kovi ~esto slagani u kru`nim, koncentri~nim slojevima, kao daje i podsvjesno na djelu kompleks gubitka sredine.
32
TONKO MAROEVI]
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:37:21 PM
p p pComposite Default screen
![Page 33: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/33.jpg)
Ironija i igra jo{ su uvijek naj~e{}i predznak. Maniristi~kasvijest podruguje se sama sebi, ali se ruga i tradicionalnoj poezi-ji i tradicionalnom slikarstvu, znaju}i, uostalom da u`iva obo-strane zamjerke. Ta poruga je sve manje djelatna {to je vi{e uopticaju.
(»Telegram«, 1969.)
33
gluha erato
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:37:21 PM
p p pComposite Default screen
![Page 34: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/34.jpg)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:37:24 PM
p p pComposite Default screen
![Page 35: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/35.jpg)
Branimir Donat
Vizualna poezija(Telegram, 15. o`ujka 1968.)
Konkretna poezija, odnosno vizualna poezija, odnosno poezijaznaka, fenomen je na{eg vremena.
Tradicionalna poezija temeljila se gotovo isklju~ivo na upo-trebi nacionalnog govora, dakle ona se oslanjala na individual-na svojstva jezika.
Vizualna ili konkretna poezija poku{aj je uspostavljanja ko-munikacione veze pomo}u znakova. Rije~ je o ironi~nom poku-{aju brisanja granica izme|u poezije i grafike, koji se poziva naspoznaje znanosti.
Prema Maxu Benseu, jednom od najzna~ajnijih teoreti~aranove knji`evnosti, na{e je vrijeme promijenilo smisao umjet-ni~kog stvarala{tva. On tvrdi: »Umjetnost nije djelovanje priro-de, ve} djelovanje duha«. Rije~ se vi{e ne upotrebljava kao sred-stvo zna~enja, ve} kao materijalni predmet, kao o~iglednost ilikao nagla{ena fonolo{ka realnost.
1. Iako smo ve} kazali da je vizualna ili konkretna poezijamanifestacija dana{njeg trenutka, ipak i ona, kao i sve{to je vezano uz materijalnu djelatnost ~ovjeka, ima svo-ju bogatu povijest, tako dugu da dopire do prvih po-~etaka nastajanja ideogramskih pisama. Na primjer, vi-zualnu poeziju susre}emo u egipatskim hijeroglifima iu kineskim ideogramima.
2. Unutar evropske tradicije poku{aje slikovne poezije su-sre}emo u helenisti~koj knji`evnosti. Naime, unutarstrujanja azijatizma (zapravo maniristi~kih tendencija)
35
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:37:24 PM
p p pComposite Default screen
![Page 36: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/36.jpg)
~est je imitativni princip u kojem se poku{ava ostvaritineka veza izme|u predmeta o kojem se pjeva i formal-nog opona{anja njegovih stvarnih kontura.
3. U francuskih retorikera u 15. i 16. stolje}u susre}emoopet vizualne pjesme. Prisjetimo se samo one famozneboce i stihova o boci u Rabelaiseovu Gargantua et Pan-
tagruelu.
4. Princip vizualnosti je ponovno o`ivljen u baroku. Spo-menimo kao primjer epitafe koji su tako ~esto svojimgrafi~kim oblikom opona{ali nadgrobne spomenike.
5. U Rusiji 18. stolje}a {arade, logogrifi bili su integralnidio knji`evnosti. Kasnije su se preselili u rubrike obi-teljskih revija koje su naj~e{}e nosile naslov razbibriga.
6. Mallarmé u svojoj poemi Un coup de dés upozorava naneophodnost upotrebe razli~nosti tipografskih znako-va. Bjeline tako|er postaju nosioci zna~enja.
7. Oko 1910. talijanski futuristi, a za njima ostali privr-`enici modernisti~kog pokreta, ponovno poklanjajumnogo pa`nje grafi~kom znaku kao semanti~kom upo-zorenju. Nijemac Christian Morgenstern napisat }epjesmu No}na molitva riba, koja se sastoji isklju~ivo odgrafi~kih znakova kojima se ozna~uju nagla{eni i nena-gla{eni slogovi.
8. Zbirka pjesama Calligrammés Guillaumea Apollinai-rea izlazi iz tiska 1918. godine. U toj su zbirci sakuplje-ne brojne pjesme koje svojim tipografskim osobitosti-ma prisje}aju na predmete tih pjesama. Tako stihoviimitiraju pad ki{e, golubicu, konja, cigaretu koja se pu-{i, topografsku sliku borbenog polo`aja, lepezu itd.
9. Gotovo istodobno u Zürichu se javlja Tristan Tzara ipokret dadaizam, koji }e uskoro okupiti mnoge piscekoji ne `ele stvarati knji`evnost, ve} eventualno samonjezinu parodiju. Njihova deviza bila je: »DADA NE SI-GNIFIE RIEN« i u tom pisanju neknji`evnosti tako|ersu mnogo upotrebljavali znak. Pjesma je sastavljena od
36
BRANIMIR DONAT
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:37:25 PM
p p pComposite Default screen
![Page 37: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/37.jpg)
znakova, upozorenja. ^ita~ poezije mora reagirati naupozorenja, jednako kao {to je to du`an dobar i savje-stan voza~ automobila koji mora paziti na saobra}ajnaupozorenja.
10. Dadaizam je uskoro postao me|unarodni pokret imnoga svojstva dadaisti~ke poetike po~inju se susretatii izvan metropola moderne umjetnosti. U Zagrebu je1921. godine Ljubomir Mici} pokrenuo dadaisti~ku re-viju Zenit i na stranicama tog lista nalazimo mnoga svje-do~anstva po~etaka hrvatske vizualne poezije. Kon-struktivizam u knji`evnosti tako|er pokazuje sklonostiprema poeziji znaka. O toj sklonosti nalazimo svjedo-~anstvo u zbirci pjesama slovenskog modernisti~kogpjesnika Sre~ka Kosovela Integrali, 1926. Ne{to manjesklonosti prema poeziji znaka, prema vizualnoj poeziji,otkrivamo u izdanjima beogradskih nadrealista, no tajprimjer mo`emo smatrati tek sekundarnom oznakomnadrealisti~kih istra`ivanja.
11. Poslije 1950. godine, s razvitkom statisti~ke estetike, sprimjenom teorije informacije na prou~avanje knji`ev-nih djela, istra`ivanje strukture znakova i poruka, stati-sti~ko prou~avanje »makrosistema« (re~enica) i »mikro-sistema« (zvukova, slova, znakova s razvojem teorije oproizvodnoj gramatici), aleatorika, zatim semioti~ka is-tra`ivanja, sve ve}a vizualizacija na{e civilizacije, pa on-da poku{aji raznih eksperimentalnih grupa u Njema-~koj, Italiji, Brazilu, Britaniji, Francuskoj, ^ehoslova-~koj, pokretanje edicije ROT u Stuttgartu na ~elu s este-ti~arem i kiberneti~arem Maxom Benseom — sve su toklju~ni datumi u obnavljanju i {irenju aktivnosti vizual-ne poezije.
12. U Sloveniji se prije dvije–tri godine javilo nekoliko mla-dih ljudi koji su u Ljubljani objavili knjige poezije neo-bi~na izgleda, novog prijeloma. U njima susre}emokombiniranje rije~i i slika, grafizmi dobivaju vrlo va`nu
37
Vizualna poezija
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:37:25 PM
p p pComposite Default screen
![Page 38: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/38.jpg)
ulogu i izme|u internacionalnih tendencija tzv. vizual-ne poezije i onog {to se zbiva u gradu Tromostovja nepostoje neke bitne razlike. Istakli bismo jedino da namse ~ini kako mladi slovenski pjesnici Izok Geister — Pla-men, Marko Poga~nik, Toma` [alamun, Franci Zagori-~nik, Matja` Han`ek i Milenko Matanovi} poku{avajuvizualni konkretizam iskoristiti u vrlo odre|ene svrhekritike literarizirane poezije.
Iako i vizualna, odnosno konkretna poezija, predstavljaoporbu poeziji opjevavanja i nadahnu}a, njezin pokreta~ nijeromanti~no osje}anje buntovni{tva svojstveno na primjer dada-izmu, koji je u prvom redu prezirao lagodnost komuniciranjaizme|u pjesnika i potro{a~a poezije. Pristalice konkretne ili vi-zualne poezije igraju se slu~ajem, poigravaju se tradicionalnim~ita~ima poezije, preziru gramatiku osje}aja. Naime, njihova jeimaginacija konstruktivna i kombinatori~na. Ona ne inzistirana stvaranju jednog stalnog zna~enja. Vizualna poetika je gene-rativna ili proizvodna poetika.
Me|utim, razli~ito od futurista koji su u mehaniku polagaliapsolutno povjerenje, pjesnici konkretne poezije poku{avaju utaj odnos proizvodnosti i proizvoda unijeti ne{to malo plemeni-te ironije. Ekvivoknost te poezije, koja istodobno i nije i jest i po-ezija i grafika, posljedica je ili rezultat njihova aleatori~kog pri-stupa znacima bez kojih je svaka pjesma nezamisliva.
Iako naoko ostavljena i prepu{tena slu~ajnostima pojedi-na~nih istra`ivanja entuzijasta, slu~ajnim otkri}ima statisti~keestetike, teoretsku podlogu ove poetike mo`emo na}i i u napisi-ma pjesnika kojima je rije~ postala suvi{e uska i ograni~ena, uzapisima teoreti~ara grafike, ali istodobno filozofsko opravda-nje njezina postojanja nalazimo u nekoliko stavova ve} citira-nog Wittgensteina, od kojih }emo spomenuti samo dva:
1. Svijet je sve {to je slu~aj.
1.1 Svijet je cjelokupnost ~injenica, ne stvari.
38
BRANIMIR DONAT
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:37:25 PM
p p pComposite Default screen
![Page 39: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/39.jpg)
Branimir Donat
konkretna poezija —poetska kozmogonijatehnolo{ke ere(»bit« international 5–6, 1969.)
I konkretna, i vizualna, i poezija znaka, fenomen je na{eg vre-mena iako je njihova povijest gotovo jednako stara kao ~ovjeko-va potreba da izrazi svijet oko sebe kao i svijet u sebi. Govorimoli o vizualnoj poeziji, onda mo`emo re}i: u po~etku bija{e znak!
Piktogram — bila je to prva metafora rije~i i stvari, metaforakoja je objektivno zabilje`enu situaciju u~inila objektom dos-tupnim i drugima, ali piktogram uvijek nosi u sebi ne{to indivi-dualno, ne{to izrazitije od individualnosti na{eg pisanja. Mo`daupravo zbog toga — kad su se pjesnici na{li suo~eni s jezikomkoji je izgubio mo} i postao skleroti~an uslijed stratifikacije,zbog instrumentalne upotrebe — oni su, jo{ od vremena starihGrka,1 osjetili ono povjerenje i nadu u slikovnost pismenog iz-ra`avanja koju ni u na{em vremenu nije odbacio ~ak ni jedanEzra Pound. Otkako se kod Grka pojavio azijanizam kao antitezaaticizmu, pjesni{tvo mo`e birati izme|u manirizma i klasicizma,izme|u slu~ajnosti i prora~unatosti, izme|u ekspresivnosti ne-jasnog ali dojmljivog znaka i jasnog i providnog zna~enja. Pri-sjetimo se magi~nih formula, kao SATOR AREPO TENETOPERA ROTAS, koje su uzbu|ivale i one {to su ih sastavljali ione {to su ih poslije mnogo stolje}a poku{avali odgonetnuti,shvatiti njihovu dru{tvenu ulogu i u njihovoj neobi~noj konden-ziranosti otkriti magi~ni smisao u kojem su bile pohranjene na-de minulih generacija. Do nas je kroz vrijeme do{ao znak, ali u
39
1 Vidi npr. djelo E. R. Curtiusa: Europäische Literatur und laiteinisches Mittelaltter.
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:37:25 PM
p p pComposite Default screen
![Page 40: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/40.jpg)
neizvjesnosti vremena i{~ezlo je njegovo zna~enje, on je jedno-stavno zaboravio svoj povijesni sadr`aj i tako omogu}io da mi unj po~nemo projicirati svoju gnoseolo{ku neizvjesnost, znak sepretvorio u epistemolo{ku metaforu koja uzbu|uje, koja provo-cira, koja privla~i, ali u isti ~as svojom otvoreno{}u zbunjuje.
Kombinatorici sklon duh baroknih, odnosno metafizi~kihpjesnika otkrio je nov i gotovo neiscrpan izvor mogu}nosti ukombiniranju govornog sadr`aja i vizualnog znaka. Pjesme ma-niristi~kih pjesnika nisu namijenjene isklju~ivo slu{anju, onesvoje puno zna~enje poprimaju tek ~itanjem. Tipografija nas jeuvela u Gutenbergovu galaksiju, evropska kultura i civilizacijana{le su se na pragu novog doba — epohe znakovnog delirija,ere koja svoju kulminaciju dose`e u totalnoj vizualizaciji na{egvremena.
Poeziju znaka vi{e ne definira filozofska koncepcija niti »os-je}ajnost« subjekta, ona ne ovisi poput klasi~ne, na primjer he-gelijanske, estetike o filozofskoj koncepciji, nego o metodolo-{koj koncepciji i orijentirana je na objektivne, a ne na subjektivneprobleme2 — tvrde teoreti~ari.
»Konkretna je poezija hibridna umjetnost i, {to vi{e bu-du}nost umjetnosti i znanosti postaje ovisna o probijanju grani-ca izme|u razli~itih disciplina, to se br`e bri{u granice te kriti-ke. Naziva se »poezijom«, iako to nije poezija u obi~nom zna-~enju rije~i. To je zapravo udaljivanje od poezije, od grafi~kogoblikovanja i tipografije u dosad malo obra|enom podru~ju nakojem se te tri spomenute umjetnosti me|usobno dodiruju. Pri-znajmo bez okoli{anja — to je poezija koje se priznati pjesnicitradicionalnih formi vrlo rijetko prihva}aju: na popisu suradni-ka antologije Emmeta Williamsa (An Anthology of Concrete Poetry,New York, Something Else Press — Edition Hansjörg Mayer) su-sre}emo arhitekte, dizajnere, tiskare, pravnike, skladatelje, ma-temati~are, teoreti~are informacija — jedva pola tuceta pjesni-ka koji su poznati i po tome {to se bave i ortodoksnim formama.
40
BRANIMIR DONAT
2 To se osobito vidi kod Maxa Bensea, a ne{to manje kod Abrahama MoIlesa.
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:37:26 PM
p p pComposite Default screen
![Page 41: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/41.jpg)
Konkretna poezija hibridna je tako|er i sa nacionalnog staja-li{ta: ne samo da se njeni proizvodi slu`e ponekad poliglotskimrje~nikom, njeni su stvaraoci ~esto u svojoj osobitosti `iv primjerravnote`e izme|u sila iz kojih je ponikla ta umjetnost. Tako jeEugen Gomringer, jedan od osniva~a pokreta, {vicarski dizaj-ner brazilskog porijekla; Matthias Goeritz, kipar i arhitekt, vo-ditelj radionica za vizualni odgoj na Meksi~koj dr`avnoj {koli zaarhitekturu, ro|en je u Danzigu; Williams je Amerikanac koji jesedamnaest godina proboravio u Evropi, a s konkretnom se po-ezijom upoznao u vrijeme kad je bio zaposlen u Njema~koj«.3
To su samo neke od bastardnih kombinacija, koje bi vjerojatnonekog »geneti~ara« socijalnih uzroka stvaranja novih umjetni-~kih oblika i te kako zanimale i pru`ile dovoljno materijala zasmione hipoteze, od kojih mi, bar za sada, odustajemo.
Tradicionalni pjesnici stvarali su poeziju koja se temeljilaisklju~ivo na upotrebi nekog nacionalnog govora, odnosno za-pisane i izgovoru namijenjene tradicije, dakle, poezija tog tipaoslanjala se na individualnost govora,. a tek onda na univerzal-nost jezika. Pjesnici kozmogonije znaka poku{avaju konstituiratimeta–knji`evnost, knji`evnost meta–jezika. Oni nas uvode usvijet znaka, u svijet u kojem se retori~ki oblici pretvaraju u si-gnitivne slogane.
Konkretna poezija racionalan je i generativan poku{aj pro-gramiranja znakovnih situacija s gnoseolo{kom funkcijom. Ri-je~ je o tehnolo{ki racionalnom, a u odnosu prema tradiciji poe-zije govornog iskustva ironi~nom poku{aju brisanja granica iz-me|u pjesni{tva, govora, grafike, tipografije, teorije igre, teh-nologije, kibernetike i metoda modeliranja koje nas vode pre-ma jednoj novoj umjetnosti programiranja. Nova poetika od-mah je sistematizirala i »lirsku« metodologiju svojih prethodni-ka. Iskustva aleksandrijskih maniristi~kih {kola, latinska varia,retorikeri, barokni i metafizi~ki pjesnici, romantizam koji jesvoju ~e`nju uvijek usmjeravao i izvan granica vlastite metodo-
41
Konkretna poezija
3 The Litterary Supplement od 29. II 1968.
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:37:26 PM
p p pComposite Default screen
![Page 42: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/42.jpg)
logije pa ~ak i ideologije, Nerval, Rimbaud, povr{ine StephaneaMallarméa, akcionizam i mehani~ki mimetizam futurista, calli-grammesi Guillaumea Apollinairea, postbabilonska situacijakoju su dadaisti gotovo u svim prilikama provocirali, nadreali-sti~ka zaljubljenost u ~uda kola`a, Poundovo otkri}e kineskepoezije i mogu}nosti stvaranja brikola`a od razli~itih tradicija,ironi~nost Morgensternovih pjesama, Cummings, Queneau,pojava gestualnog slikarstva, zatim, rekao bih, nadolazak »le-traset revolucije« i tehnike kserografa, supermodernih offset te-hnika — sve je to u konkretnoj kao i u vizuelnoj poeziji postalonjezina tradicija i recentnost, njezina sudbina i mogu}nost sub-jekta da naslu}uje i proizvodi jednu novu »realnost«, zapravopredmete u svijetu predstavljanja.
»Lingvistika je drugdje slijedila — ali na racionalnom planu— pokret pjesni{tva: Saussure, Victoria Welby i Pierce stvorili susemiologiju u po~etku na{eg stolje}a; poslije opse`nog rada ob-ja{njenje je bilo gotovo, teorija informacije i teorija teksta bija-hu stvorene i pjesnici konkretne i specijalne poezije mnogo du-guju Wittgensteinu, Abrahamu Molesu i Maxu Benseu koji suotkrili strukture na kojima se danas temelji na{a poezija.
Zahvaljuju}i na{im prethodnicima u poeziji i lingvistici je-zik je dugo promatran onako kako se dijelio: semantika, semio-logija, estetika ~inili su se posve jasni; analiziraju}i dah, artiku-laciju, sintakti~ke mehanizme, promatraju}i znakove, ritmove,naglaske... sve parametre jezika, pjesnik je postao svjestan danova djela mo`e stvarati s tim parametrima. Lingvisti~ka mate-rija odjednom se pokazala bogatijom, prostranijom, dubljomno {to se vjerovalo; ona nazna~uje ostale mogu}nosti stvaranja,dakle multiplikaciju na{ih sloboda.«4
Nije li to bila reakcija na pote{ko}e pred kojima se na{la tra-dicionalna poezija kad je osjetila semanti~ke granice govornesintakse? Pjesnicima se njihov individualni govor, kao i jezikknji`evnosti kojoj su pripadali pokazao odvi{e iscrpenim i kon-
42
BRANIMIR DONAT
4 Pierre Garnier: Spatialisme et poesie concrète, GalIimard str. 11.
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:37:26 PM
p p pComposite Default screen
![Page 43: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/43.jpg)
kretiziranim u doslovnim zna~enjima upravo one socijalne i du-hovne strukture kojoj su i sami pripadali. Jezik poezije gotovo jepreko no}i, poslije zamora avangardisti~kih pokreta, postao in-valid pod teretom socijalnih zna~enja, postao je `rtva dru{tvenekonkretnosti. Ali da bi se pribli`ilo totalitetu komuniciranja,trebalo je do}i do raskida s ambicijama ideologizirane i subjek-tivne knji`evnosti osje}aja, do`ivljaja i dru{tvene akcije. Treba-lo je konstituirati takve odnose izme|u znakova da oni izazovuperceptivnu za~udnost koja ide od znaka preko situacije do ob-jekta u funkciji produ`ene metafore, {to postaje modelom estet-ske komunikacije, ali i prototipom nihilisti~ke situacije u kojojje nemogu}a istina apsolutnog.
Me|utim, prije nego {to poku{amo dati panoramu intenci-ja, ostvarenja i povijesti toga internacionalnog pokreta koji svo-je pristalice i stvaraoce podjednako okuplja i u Italiji, i u Francu-skoj, i u Saveznoj Republici Njema~koj, i u [kotskoj, i u ^eho-slova~koj, i u Belgiji, i u [vicarskoj, i u Jugoslaviji, u Sjevernoj iJu`noj Americi, u Japanu, da ne nabrajamo gotovo registar ~la-nica Ujedinjenih naroda — dok kod nas u Ljubljani djeluje ~vrstoorganizirana grupa poznata pod imenom OHO i okuplja neko-liko i u tradicionalnim formama vrlo afirmiranih mladih slo-venskih pjesnika reista — treba poku{ati odrediti {to je to kon-kretno. U Filozofijskom rje~niku Matice hrvatske ~itamo: »Konkre-tan (u opreci prema apstraktnom) stvaran, sa stvarno{}u sra-{ten, u stvarnosti sadr`an, s ta~nim prostorno–vremenskim od-re|enjem (hic, et nunc, v.), pristupa~an osjetnom do`ivljavanju.Tzv. konkretni pojmovi odnose se na pojedina~ne zorne pred-mete.«5
Ali u odre|enju strukturalnih i povijesnih odrednica svakogeksperimentalnog pokreta, svake {kole, nailazimo na mno{tvoprepreka i kontradikcija koje onemogu}uju da se praksom i te-orijom jednih obuhvate iskustva i tendencije svih onih koji su sezavukli pod kapu konkretne kao i vizualne poezije. Za Brazilce,
43
Konkretna poezija
5 Filozofijski rje~nik, Matica hrvatska, 1965, str. 214.
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:37:27 PM
p p pComposite Default screen
![Page 44: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/44.jpg)
a njihova grupa okupljena oko ~asopisa Noigandres dala je uz[vicarca Eugena Gomringera prve primjere teoretskog razmi-{ljanja o ovom novom fenomenu komuniciranja, konkretna po-ezija je plod tenzije rije~i–objekata u relaciji vrijeme–prostor.
»Odri~u}i se borbe za apsolutno, konkretna je poezija ta ko-ja ostaje u magnetskom polju permanentne relativnosti. Kro-no–mikro–mjere slu~aja. Kontrola. Kibernetika. Pjesma se re-gulira sama kao mehanizam: feed–back. Sna`na komunikacija(funkcionalnost i struktura stopile su se), sve to pjesmi pridajepozitivnu vrijednost i vodi njenoj vlastitoj proizvodnji.
Konkretna poezija: totailna odgovornost pred jezikom. Ap-solutan realizam. Oporba poeziji subjektivnog i hedonisti~kogizraza. Da se stvori ta~an problem i da se dokine u ~uvstvenomjeziku. Op}a umjetnost rije~i. Pjesma stvara = upotrebni pred-met.«6
Poezija eksperimentalnih stilova, poezija koja se {ezdesetihgodina po~ela sve ~e{}e pojavljivati po razli~itim glasilima ili usustavno ure|ivanim bibliotekama, poezija koja se sa stranica~asopisa preselila na povr{ine plakata, a i iz biblioteka u izlo-`bene salone, na{la je svoje prve promotore u duhovima koji suosjetili da je nastupilo vrijeme generativnih poetika, tj. poetikaodnosa. Nije nimalo neobi~no da knjiga konkretnih tekstovaEugena Gomringera nosi ime die konstellationen les constellationsles constelaciones. To je knjiga u isto vrijeme i jednostavna, i para-digmati~na u svojoj vidljivosti, to su tekstovi koncipirani na na-~elima geometrijskih odnosa koji poprimaju komunikativnufunkciju i privla~e svojom koncizno{}u, kombinatorikom i svo-jom slikovno{}u, kao i mogu}no{}u da budu vrlo jednostavnopercipirani.
»Konstelaciju fiksira pjesnik koji odre|uje prostor, poljesnaga i nazna~uje svoje mogu}nosti ... ^italac, novi ~italac, prih-
44
BRANIMIR DONAT
6 Augusto de Campos, Décio Pignatari, Haroldo de Campos: Plan pilote pour la poésieconcrète, Les Lettres no. 31, str. 16–17.
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:37:27 PM
p p pComposite Default screen
![Page 45: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/45.jpg)
va}a smisao igre. S konstelacijom se ne{to stavlja u svijet. Kon-stelacija je realnost po sebi, a ne pjesma o ne~em drugom ... «7
Nije te{ko zaklju~iti da je pristup pjesnika konkretnoj poe-ziji racionalan i konstruktivan i da je problem konkretne poezi-je u klasi~nom problemu literature: u sadr`aju — kao psiholo-{koj pri~i, kao izvje{taju iz arhive sentimenata i socijalnih obi-~aja. Gomringerove konstelacije nisu pjesme o ne~emu dru-gom, to su realnosti jezi~nih odnosa, kao i znakovnih situacijakoje imaju svoja gravitaciona polja i svoju logiku teksture. Kon-kretno umno`ava pojavnost teksta, njegovu materijalnost. Dokapstraktno reducira pojavno i materijalno, konkretno je vanj-sko, posebno i materijalno.8
Aleatorika, kao protute`a determinizmu tradicionalne um-jetnosti prikazivanja u kojoj je slu~ajnost isto tako kao i kon-struktivnost bila inkarnacija smrtnog grijeha improvizacije i ne-autenti~nosti, svakodnevno sakuplja poene po arenama moder-ne umjetnosti. Danas su sve ~e{}i umjetnici koji poput A. Rob-be–Grilleta samouvjereno izjavljuju da ih u umjetnosti zanimaisklju~ivo stvaranje oblika. Toj je te`nji bliska teoretska misaoMaxa Bensea koji tvrdi da je na{e vrijeme promijenilo smisaoumjetni~kog stvarala{tva, jer »umjetnost nije djelovanje priro-de, ve} djelovanje duha«. Konzekventno ovoj tezi, i u poeziji do-lazi do promjene. Rije~ vi{e nije bitni prenosilac zna~enja, sa-dr`aj nije vi{e sahranjen u rije~ima, ve} u sintaksi znakova smje-{tenih na povr{ini ili kao fonolo{ka realnost.9
Konkretna pjesma je tehnolo{ka realnost s unutra{njom di-namikom, ona se neprestano ~ita i nemogu}e ju je pro~itati bu-du}i da su silnice zna~enja multilateralne, pa je vizualni dojamneobi~no va`an, jer se pogledom tvore vizualni dojmovi koji do-vode do opti~ke tenzije na ozna~enoj povr{ini.
45
Konkretna poezija
7 Eugen Gomringer: cit prema Les Lettres! no. 32, str. 8.8 Vidi djela Maxa Bensea.9 Uz primjere typopoezije postoje i poku{aji stvaranja verbofonetskih pjesama — spo-
menimo samo Austrijanca E. Jandla.
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:37:27 PM
p p pComposite Default screen
![Page 46: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/46.jpg)
Bense je u svojim radovima upozoravao na va`nost probabi-listi~kog pristupa fenomenu komuniciranja. Za njega su i ne-predvi|eno i nevjerojatno vi{i stupanj strukturalnog reda. Ponjemu informirati zna~i oformiti i poru~iti. Prema tome, informa-cija sadr`i na~elo reda, posebnost kakvu nam daje samo organi-zacija umjetni~kog djela.
Konkretna kao i vizualna poezija ukazuje op}enito na vizua-lizaciju kao bitnu orijentaciju ovih hibridnih umjetnosti koje sebez nekih naro~itih skrupula nazivaju poezija, iako to imeno-vanje dovodi u pitanje cjelokupnu poeziju koja nije pokazivalaambicije da multiplicira materijalnost, nego je poku{avala on-tologijsko mi{ljenje izraziti posredstvom pojmovnog i relativnojednozna~nog izlaganja. Tehnolo{ka pak poezija nastoji proiz-voditi i mijenjati ono {to jeste. Mallarmé nas upoznaje s poezi-jom odsutnosti u kojoj su stvari nosioci dokinute realnosti (kaou vilinskim pri~ama, kao u legendi o kralju Midasu, u kojima sepredmeti poslije dodira realiziraju u ne{to drugo), kod ovog sepjesnika derealiziraju, one su prisutne jedino posredstvom ri-je~i koja ih imenuje. Tehnika te poezije ujedno je metafizika togpjesni{tva. U pjesni{tvu kojim se mi bavimo, jo{ uvijek neodlu-~ni da li se govore}i o poeziji na{a misao odnosi i na literaturu,tako|er ne susre}emo razumljivost na svakom koraku; ona jedar privilegiranih trenutaka koji na kraju postaju plijen umi-je}a vizualizacije, tog imperativa potro{nog dru{tva, ~iji }e jedi-ni trajan spomenik biti golema smetli{ta ambala`e; ali umjestorazumljivosti, koja je uostalom uvijek bila mezimac klasicisti-~kog gledanja na svijet, ta nam aktivnost ruke koja `eli konstrui-rati ZNAK nudi djela sna`ne sugestivnosti. Prema Kostasu Axe-losu ispo~etka je techné upu}ivao na logos (jezik i smisao). Sta-panje umjetnosti i tehnike ostvaruje se u ovom slu~aju pomo}utehnologije. Dakle, konkretna kao i vizualna poezija ukazuje nabitnu orijentaciju prema vizualizaciji. Grafi~ki znaci pletu naj-razli~itije teksture, konfiguracije i konstelacije, vrijeme knji`ev-nosti transformiralo se u povr{ine tekstura i prostor objekata.Slova su vrlo ~esto analogna silnicama u magnetskom polju.
46
BRANIMIR DONAT
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:37:27 PM
p p pComposite Default screen
![Page 47: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/47.jpg)
Max Bense }e konstatirati da odsada »~italac gleda pjesmu, a nekroz nju«. Ideogrami~nost se javlja kao logi~na posljedica tih te-oretskih premisa, dok se slogan javlja kao prakti~ki rezultat po-trebe za komuniciranjem. U praksi nekih stvaralaca, kao npr.kod Augusta de Camposa, javit }e se kola`irana slika nekog de-talja (oko za oko)10, kod Mary Ellen Selt samo znak (Moon ShotSonnet)11 itd., pa se mo`e govoriti i o ra|anju jedne ekskluzivnesemioti~ke poezije.
Ali pou~eni povije{}u, koja nam iz dana u dan govori da podovim na{im suncem ima tako malo novih stvari, poku{at }emo okonkretnoj poeziji govoriti kao o ne~emu {to posjeduje konti-nuitet u vremenu, kao o pojavi koja je u razli~itim oblicima bilaprisutna u toku povijesti ~ovjekova saobra}aja.
Korijeni dosi`u daleko u vrijeme slikovnih pisama. Azijani-zam bi predstavljao poku{aj prve kodifikacije opredme}ene po-ezije. Da je posrijedi bila jedna vitalna potreba govori nam pri-mjer famozne boce iz Rabelaisovog Gargantue i Pantagruela(1531), slu~aj dijagrama i crnih stranica iz Tristrama Shandyja(1760), tipografski delirij ma{tovitih slova, tipografija dadaisti-~kih glasila i pjesni~kih zbirki. S druge strane tu valja uzeti u ob-zir ars combinatoria, umije}e koje je u odre|enom periodu bilointegralni dio knji`evnosti. Napr. u Rusiji osamnaestog stolje}a{arade, logogrifi i sli~ne grafi~ko jezi~ne igre pripadale suknji`evnosti.12
Futurizam je otkrio dinamiku slova; dodu{e, tim se svoj-stvom nije koristio i Mallarmé (Un coup de dés, 1897), dok }eironiji sklon Christian Morgenstern napisati No}nu molitvu ri;ba(1905) sa~injenu od grafi~kih znakova kojima se u metrici oz-na~uju nagla{eni i nenagla{eni slogovi. Pjesma se pretvorila u
47
Konkretna poezija
10 Vidi knjigu An anthology of conncrete poetry, edited by Emmett Milliams, edition Hans-jörg Mayer.
11 Ibid.12 Spomenimo samo neke pjesme ruskog pjesnika Der`avina ili primjer malo pozna-
tog maniristi~kog pjesnika R`evskog na kojega me je ljubazno upozorio njema~kislavist Reinhard Lauer.
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:37:27 PM
p p pComposite Default screen
![Page 48: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/48.jpg)
semioti~ki signal. Postoji jo{ jedno svjedo~anstvo o Morgenster-novu intuiranju problema znaka; u jednoj od njegovih knjigapoezije, koje su mnogi smatrali posve nepoeti~nima. Pjesmanosi naziv Kilometarski stup i u slobodnom prijevodu glasi:
Sred zaba~enih njedara {umeCrnom bojom on govori.Da bi putnik namjernik saznao:»Dvadeset i tre}i kilometar!«
Nije smije{no: ni do kogaTekst svoj stup ne mo`e datiAko na{e o~i ne unesu smisaoU njegove mrtve znakove.
Ne gledamo li na njeg tako[to zapravo jeste on?Pojava je neobi~na:O~i za nas tvore svijet.13
Zbirka slikovnih pjesama Calligrammes Guillaumea Apolli-nairea izlazi god. 1918. Imitativno na~elo stapa duboku sen-zualnost i grotesknost pjesnika koji je ~ak i u igrarijama uspio iz-raziti jedno tragi~no osje}anje `ivota.
Gotovo u isto vrijeme u Zürichu se javlja dadaizam, pokret ukojem dominira destruktivni odnos prema stvarnosti. Pjesnicivi{e ne `ele pisati staru, ortodoksnu i mnogopo{tovanu knji`ev-nost; ako i{ta i `ele stvarati, onda je to njezina parodija. Njihovadeviza je bila DADA NE SIGNIFIE RIEN i u tom pisanju nek-nji`evnosti dadaisti su se vrlo izda{no koristili semioti~kim14 pi-sanjem. Njihove su se pjesme vrlo ~esto sastojale od vizualnihupozorenja. Prema uvjerenju dadaista, ~italac poezije du`an je
48
BRANIMIR DONAT
13 Navedeno prema ruskom prijevodu knjige Karl Steinbuch: Automat und Mensch, Av-tomat i ~olovjek, izd. »Sovetskoe radio«, Moskva 1967, str. 43.
14 Trenutno su mi u ruke do{la Oeuvres complètes Paula Eluarda, Pleiade, i u njoj na-lazimo dosta primjera typo–nagla{avanja.
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:37:27 PM
p p pComposite Default screen
![Page 49: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/49.jpg)
reagirati na ta znakovna upozorenja jednako pa`ljivo kao {todobar voza~ u `ivom prometu mora paziti na put, putokaze iostale voza~e.
Kako je dadaizam uskoro postao me|unarodni pokret, imnoge zna~ajke dadaisti~ke poetike po~inju se sve ~e{}e susre-tati i izvan metropola moderne umjetnosti. I Zagreb je tih godi-na, mo`da vi{e nego ikada, stvarno integriran u duhovna kre-tanja avangardisti~ki orijentirane umjetnosti. Izlazi internacio-nalni ~asopis Zenit i na njegovim stranicama nalazimo rje~itasvjedo~anstva typopoezije, sli~no svjedo~anstvo nalazimo i nastranicama posthumno objelodanjene zbirke Integrali15 sloven-skog pjesnika Sre~ka Kosovela, koja je napisana 1926, ali se ti-skana pojavila tek 1967. godine. Kod beogradskih nadrealistatako|er pronalazimo stanovite znakove ljubavi prema typo-kombinatorici, ali se vizualizam kod njih naj~e{}e zadovoljavaoumjetno{}u kola`a.
Poslije 1950, s razvitkom statisti~ke estetike, primjenom te-orije informacija i sve sustavnijim istra`ivanjem fenomena ko-munikacija na podru~ju umjetnosti, nova dostignu}a na podru-~ju istra`ivanja struktura znakova i poruka, zatim prvi ohrabru-ju}i rezultati u statisti~kom prou~avanju »makrosistema« (re~e-nica) i »mikrosistema« (zvukova, slova, znakova), iskustva gene-rativne (proizvodne) gramatike, pojava aleatorijske glazbe ipermutacione grafike, multipla istra`ivanja fenomena estetskepercepcije, sve ve}a pa`nja upravljena na semioti~ka pitanja i toiz vrlo razli~itih gledi{ta, otvaraju nove mogu}nosti istra`ivanjai eksperimentiranja. Vizualizacija na{e civilizacije, era stripa,nametljive reklame, pojava kineti~ke umjetnosti, prakti~na is-kustva eksperimentalnih grupa u SR Njema~koj, Brazilu, Italiji,Francuskoj, Engleskoj, ^ehoslova~koj, pokretanje edicije ROTu Stuttgartu, brojne internacionalne manifestacije — sve to mo-`emo navesti kao klju~ne trenutke u konsolidiranju toga pokreta.
49
Konkretna poezija
15 Iako su se sabrana djela ovog pjesnika pojavila prije vi{e godina, tek poslije re-cepcije grafizama u poeziji grupe OHO, do{lo je do objavljivanja ove zna~ajne knji-ge.
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:37:27 PM
p p pComposite Default screen
![Page 50: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/50.jpg)
Vrijedno se naro~ito pozabaviti djelatno{}u grupe ROT. Zato postoji vi{e razloga. U prvom redu rije~ je o jednom duhov-nom sredi{tu oko kojeg se okupljaju i stvaraoci i teoreti~ari —uzajamnost njihova rada, kako to pokazuju rezultati, vrlo jeproduktivna. Zatim, grupa nije zatvorena, nego povezuje raz-li~ite li~nosti i tendencije i iz drugih sredina.
Iako pojmove eksperiment, eksperimentalno, planirano i progra-mirano naj~e{}e povezujemo uz prirodnoznanstvena istra`iva-nja, dvadeseto je stolje}e unijelo u knji`evnost eksperiment nesamo kao na~in promatranja pona{anja neke umjetnine u no-vim okolnostima, ve} i kao mogu}nost utjecaja tih novih okol-nosti na promjene unutra{njih zna~enja, promjene struktura, teomogu}ivanje suo~avanja i programiranja nepoznatog premapoznatom i obratno, kao i suo~avanje provjerljivog s neprovjer-ljivim, predvidivog s nepredvidivim. Eksperiment provocirabrojbenost hipotetskih odnosa poznatog i nepoznatog, o~ekiva-nog i neo~ekivanog, provocira iskustvo, omogu}uje nam daprou~avamo odnose mikro i makro–struktura u kojima nastajupromjene vrijednosti do kojih smo do{li empirijskim prou~a-vanjima umjetni~kih djela u kontekstu svoje tradicije.
Uno{enjem poznatih i konstantnih elemenata u kaos nekogstanja ili nedefiniranost neke aleatori~ki proizvodne situacijekoja se neprestano mijenja, zatim poigravanje sa slu~ajem, su-protstavljanje tradicionalnoj kauzalnosti imaginativnog i mate-rijalnog indeterminizma (npr. slu~aj »ta{izma«) otkriva ne samoda se na{ odnos prema tom novom svijetu promijenio, nego se itaj svijet u svjetlu novih spoznaja gotovo preko no}i promijeniotako da se vi{e nije mogao mjeriti i mjerno izraziti starim mjera-ma. Eksperiment je dakle poku{aj izazivanja slu~aja koji }e semo}i kasnije primjenjivati s odre|enom svrhom.
Otkako je eksperiment shva}en kao mogu}nost da se knji-`evnost oslobodi konvencija, javljaju se eksperimentalni stilovi ikombinirane tehnike. Sve su to reakcije na konkretnu situacijuu umjetnosti gdje je suvereno gospodario egzistencijalizam: onse u mnogim konkretnim ostvarenjima pretvorio u diktaturu
50
BRANIMIR DONAT
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:37:27 PM
p p pComposite Default screen
![Page 51: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/51.jpg)
doktrine, koja je po svaku cijenu i u svakoj prilici manifestacijiprema kojoj je osjetila afinitet pridavala ontolo{ko zna~enje, za-boravljaju}i na neke od bitnih elemenata moderne umjetnosti— neponovljivost, izvornost i mogu}nost da se u jeziku otkrijedom autenti~nog postojanja, a da se tehnika javlja kao oblikigre ~ovjeka i igre svijeta.
Jedna od sredi{njih li~nosti koja je poku{ala pojmovno sre-diti ono {to su pjesnici vidljivog poku{ali intuirati i konstruirati,Max Bense, izjavljuje — i poku{ava braniti u ~etiri knjige svojeEstetike — da suvremenog ~ovjeka vi{e ne fascinira prirodno li-jepo. Prema njemu umjetnost nije »djelovanje prirode, ve} dje-lovanje duha«,16 a duh zanimaju ~injenice i odnos me|u njima,mogu}nost sre|ivanja odnosa me|u njima, odnosno, premaAbrahamu Molesu, mogu}nost njihovog percipiranja postajesredi{nji problem komuniciranja. Poslije tih iskustava teorijeinformacije i prakse massmedia, govore}i o jeziku konkretne ivizualne poezije, mi vi{e ne mislimo na jezik kao realitet ve} najezik kao strukturu i njegove stupnjeve kodifikacije o kojimanam govori semiologija, jer je pojam znaka usko povezan s poj-mom informacije.
Jezik je znakovni sistem sposoban izvr{iti spoznajnu i komu-nikacionu funkciju u procesu ljudske djelatnosti, a rije~ je oslo-bo|ena svoje uobi~ajene uloge internacionalne veze zna~enja,ona sama postaje materijal za prikazivanje. Bense je konstitui-rao jednu kozmolo{ku, statisti~ku estetiku u kojoj se kao temelj-ni problem javlja mogu}nost razlikovanja fizikalnog od estet-skog procesa, odnosno razlikovanja entropije od informacije.Utjecaj te teorije utoliko je ve}i {to je Bense ujedno i du{a krugaoko edicije ROT koju ure|uje uz suradnju dr Elizabeth Walther,izvanrednog poznavaoca semioti~kih teorija Amerikanca Pier-cea, te poznavaoca poezije Francisa Pongea — {to tako|er go-vori o ozbiljnom teoretskom anga`manu.
51
Konkretna poezija
16 Cit. prema Maks Benze: Teorija znakova kao osnova nove estetike, Delo 8–9, Beograd1967, str. 962.
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:37:28 PM
p p pComposite Default screen
![Page 52: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/52.jpg)
U ediciji je do danas iza{lo oko ~etrdesetak knjiga. Bez obzi-ra na male naklade i ograni~eni broj zainteresiranih ~italaca, uredovima mladih intelektualaca sve je vi{e onih koji pokazujuzanimanje za djelatnost umjetnika ~ije su knjige iza{le u toj edi-ciji. Kao {to je Max Bense svojim organizatorskim darom daoosnovnu orijentaciju prakti~nog djelovanja grupi, u svojim es-tetskim radovima poku{ao je stvoriti teoretsku podlogu tim ek-sperimentalnim htijenjima, zala`u}i se u ~etiri nevelike knjigesvoje estetike za modernu, neklasi~nu, semioti~ku, funkcional-nu, statisti~ku, strukturalnu ili modalnu mikro–estetiku, dok jeu knjizi Experimentelle Schreibweisen dao kratak nacrt temeljnepodjele pjesni~kih tekstova sa stajali{ta statisti~ke estetike, a uisto vrijeme u nekim svojim eksperimentalnim tekstovima de-monstrira prakti~nu metodu vlastitih teoretskih na~ela.
U Parizu djeluje ve}i broj stvaralaca na podru~ju vizualnog.Izlazilo je vi{e revija na ~ijim su stranicama objavljivali autori iz~itavog svijeta. Mnogo je na populariziranju i predstavljanjuspecijalizma u poeziji pridonijela revija Les Lettres kojoj su glavniton davali Pierro i Ilse Garnier. Pierro Garnier je 1968. u izdan-ju Gallimarda objelodanio knjigu Spatialisme et poésie concrètegdje je vrlo sustavno dan historijat pokreta, kao i osnovne teo-retske zasade, a u dodatku mala panorama dokumenata i teo-retskih priloga o konkretnoj poeziji.
Jean–François Bory i Julien Blaine objavili su dosada tribroja revije Approches, a Jochen Gertz du{a je izdava~ke ku}eAgentzia koja je objavila vi{e izdanja konkretista iz cijeloga svije-ta.
Belgijanci Paul de Vree i Ivo Vroom vrlo su aktivni i kao pje-snici i kao animatori. Prvi izdaje reviju Tafel ronde, a drugi La-bris. Paul de Vree objavio je 1968. knjigu Poësie in fusio u kojojdaje prili~no opse`an povijesnoteoretski uvod, a zatim malu an-tologiju vizualne, konkretne i fonetske poezije.
Gledaju}i antologije Josefa Hir{ala i Bogumile Grögerove,ili Emmetta Williamsa i Paula de Vreea, kao i pojedine revijekao {to su: Modula (Genova), Antipiugiua (Torino) i La Battana
52
BRANIMIR DONAT
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:37:28 PM
p p pComposite Default screen
![Page 53: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/53.jpg)
(Rijeka) — u kojima nalazimo panoramske prikaze najkarakte-risti~nijih ostvarenja toga vrlo {arolikog, vitalnog ali ~esto i kon-tradiktornog pokreta, kojemu nepoznati autor ~lanka u The Ti-mes Litterary Supplement od 29. II 1968. osporava status i funkcijupokreta rije~ima: »Zato konkretizam nije toliko pokret kolikokonfuzan element mogu}e revolucije« — vidimo da postoje raz-li~iti putovi da se dopre s onu stranu Subjekta.
U ^ehoslova~koj nalazimo relativno velik broj stvaralacakoji poku{avaju upozoriti na poetsku vrijednost znakovne ma-terijalnosti pisanog jezika, ali neke organiziranije djelatnosti ~i-ni se da nema; ipak valja spomenuti J. Hir{ala i B. Grögerovukoji su orijentirani na pisanje semanti~ke poezije, zatim J. Volo-cha, E. Ov~a~eka, J. Kolara i V. Havela.
U Sloveniji djeluje dosta dobro organizirana grupa OHO.Njeni su ~lanovi objavili nekoliko knjiga, plaketa ili, kao {to suih oni sami nazvali, artikala. Dvobroj ~asopisa Problemi (67–68)uredila je grupa pod nazivom Katalog. Izme|u ve} spomenutihartikala i Kataloga postoji odre|ena veza — koju simplifikatorskimo`emo nazvati ideologijom reizma.
I u pojedinim hrvatskim knji`evnim ~asopisima mogli smoizme|u pjesama pisanih u ortodoksnoj formi uo~iti poneku vi-zualnu pjesmu Zvonimira Baloga u kojoj zamje}ujemo dvije do-minantne komponente — fenomenolo{ki opis predmeta kojisvojom jednostavno{}u dovodi do ironi~ne napetosti, te njihovugrafi~ku rekonstrukciju pomo}u slova u total predmeta; napro-tiv, kod Ivana Slamniga nagla{eniji je semanti~ki aspekt, dok seo vizualnoj komponenti mo`e govoriti samo u zanimljivoj pje-smi Kvadrati ljubavi iz prve pjesnikove zbirke Aleja poslije sve-~anosti (Zagreb 1956), a neki poku{aji Josipa Sto{i}a ostali su urukopisnom obliku. Nedavno smo uo~ili neke poku{aje i kod jo{neafirmiranog pjesnika konkretnog Borbena Vladavi}a.
Prije stanovitog vremena pojavila se u Beogradu vrlo ra-sko{no opremljena knjiga konkretne poezije Pustolina VladanaRa|enovi}a u kojoj prevladavaju neologizmi i glavna je pa`njapjesnika usmjerena na semanti~ki aspekt. Na trenutke nam se
53
Konkretna poezija
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:37:33 PM
p p pComposite Default screen
![Page 54: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/54.jpg)
~ini da smo se susreli s pjesmama genijalnog Rusa Hlebnikovakoje su se vizualno reinkarnirale u grafi~ki diferencirane po-vr{ine s nagla{enim elementom zauma.17
Iako se mo`e i mora govoriti o razli~itim oblicima prodira-nja eksperimentalnih stilova u moderno pjesni{tvo i vrlo razli-~itim poticajima ili reakcijama na situaciju u ortodoksnoj poezi-ji, poezija znaka reakcija je na politizirani jezik, koji je poprimioarbitraran karakter, ali priroda bunta kojim je ta poezija pro-`eta druga~ija je u svojoj sr`i od dadaisti~kog i nadrealisti~kogbunta koji su `eljeli osporiti tradicionalnu i ortodoksnu knji`ev-nost. Namjera ovih sadr`ana je u `elji da se stvori metaliteratu-ra, da se osvoji podru~je za racionalni lirizam u kojem dominirakombinatorika i konstruktivnost. Ovo pjesni{tvo ne inzistira narije~ima ve} na paradigmatskim znakovnim situacijama {to okosebe tvore stanovita semanti~ka polja koja identificiramo kaognoseolo{ke metafore. Ta mobilnost zna~enja uvjerava nas daje poetika konkretne poezije generativna poetika.
Me|utim, za razliku od futurista koji su u mehaniku o~i-gledno imali apsolutno povjerenje, pjesnici vizualne poezije,pjesnici tipografskog onirizma zainteresirani su za istra`ivanjeznakovnih makro i mikro–struktura, a stvarnost se u tim novimaspektima otkriva uvijek na nov i neo~ekivan na~in.
Iako naoko prepu{tena slu~ajnostima pojedina~nih istra`i-vanja entuzijasta, konkretna poezija, isprva neo~ekivanim, adanas predvidivim otkri}ima koja se temelje na iskustvima teo-rije informacije, fenomenologije percepcije, teoriji igre, razvit-ku grafi~kih tehnika, te potrebi da se uvijek uspostavlja »pje-sni~ka o~evidnost« na koju je ukazivao Paul Eluard; — ta poezi-ja nije vi{e dijaspera na pola puta izme|u knji`evnosti obi~aja iknji`evnosti eksperimentiranja — zapravo ona postaje nova re-alnost, koju je te{ko definirati stati~ki, s tradicionalnim odred-nicama. Primjer velikih pjesnika — koji su se spustili u podzem-
54
BRANIMIR DONAT
17 Ruski izraz zaum (s one strane razuma) odnosi se na individualni pjesni~ki govor kojise ne temelji na uobi~ajenim lingvisti~kim normama nego na osobnoj intuiciji.
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:37:33 PM
p p pComposite Default screen
![Page 55: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/55.jpg)
lje jezika, gdje uvijek »sjaji« heraklitovska tmina, i koji su spoz-nali da je mnoga rije~ i mnogi sintakti~ki odnos pjesni~ki tolikozloupotrebljen te je izgubio pravo da `ivi pod krovom pjesni{tva— uvjerava nas da su iskazi Wittgensteina i te kako pjesni~kiproduktivni. Zadovoljimo se citiranjem samo dvaju:
1 Svijet je sve {to je slu~aj.1.1 Svijet je cjelokupnost ~injenica, ne stvari.
55
Konkretna poezija
Naslovnica ~asopisa bit international, broj 5–6, 1969. U ovom broju, koji jeuredila Vera Horvat–Pintari}, objavljen je tekst Branimira Donata. ^asopis jedizajnirao Ivan Picelj.
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:37:34 PM
p p pComposite Default screen
![Page 56: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/56.jpg)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:37:34 PM
p p pComposite Default screen
![Page 57: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/57.jpg)
Izložba
konkretnevizualne i
Gliptoteka HAZU9. — 29. 4. 2011.
poezije
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:37:34 PM
p p pComposite Default screen
![Page 58: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/58.jpg)
Branko Franceschi
Izlo`ba Branimir Donat ivizualna poezija
Izlo`ba Branimir Donat i vizualna poezija, organizirana njemuu spomen u Gliptoteci HAZU od 9. — 29. 4. 2011. godine, spajadvije cjeline posve}ene vizualnoj i konkretnoj poeziji, koja jepredstavljala jedan od njegovih osobno dragih i va`nih stru~nihinteresa. Prva cjelina predstavlja umjetnike i poeziju prona-|enu u Donatovoj ostav{tini, kao {to su edicije i publikacije:Agentzia 2, Edizioni TOOL i Problemi, te umjetnici: HeimradBäcker, Lucian Caruso, Steve Christl, Hans Clavin, Bob Cob-bing, Ana Eccetera, Pierre Garnier, Heinz Gappmayr, JosephKosuth, Fritz Lichtenauer, Jean–Claude Moineau, Timm Ul-richs i Jiûí Valoch — sve suradnici i sudionici njegove pionirske iantologijske izlo`be »Vizuelna poezija« u nekada{njoj GalerijiCentar u Zagrebu, odr`anoj 1969. godine. Druga cjelina pred-stavlja vizualnu i konkretnu poeziju iz Kolekcije Marinko Sudaci djela umjetnika koji su je stvarali prije i za vrijeme njene plane-tarne ekspanzije, poput: Atille Csernika, Iztoka Geistera Plame-na, Matja`a Han`eka, Radovana Iv{i}a, Katalin Ladik, SlavkaMatkovi}a, Marka Poga~nika, Zorana Popovi}a, Bogdanke Poz-nanovi}, Josipa Sto{i}a, Toma`a [alamuna, Ivana Volari}a Fea,Vlade Marteka i Ante Vukova.
U svojoj cjelini izlo`ba je hommage kakvog pisac i teoreti~arDonatovog profila imanentno zahtijeva. Istovremeno to je po-sveta, obljetnica, podsje}anje i daljnje istra`ivanje na tragu ko-jeg je Donat svojim, nije pretjerano re}i, prosvjetiteljskim `a-rom i zacrtao. Vizualna poezija, iako danas percipirana kao po-
58
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:37:35 PM
p p pComposite Default screen
![Page 59: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/59.jpg)
vijesni fenomen, intenzivno `ivi u suvremenoj vizualnoj kulturi,a nadasve u vizualnoj komunikaciji. Stoga }e izlo`ba u skladu sastrategijom Kolekcije Marinko Sudac, mladim nara{tajima pu-blike i stru~njaka predstaviti segment umjetni~ke prakse dubo-ko ukorijenjen u suvremeni vizualni jezik i kulturu, te jo{ jed-nom pokazati sposobnost lokalne i regionalne umjetni~ke sce-ne da bude aktivni sudionik doga|anja koja su obilje`ila inter-nacionalni kulturni kontekst vlastite epohe.
59
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:37:38 PM
p p pComposite Default screen
![Page 60: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/60.jpg)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:39:12 PM
p p pComposite Default screen
![Page 61: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/61.jpg)
61
Vizualna poezija
Branimira Donataiz ostavštine
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:39:12 PM
p p pComposite Default screen
![Page 62: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/62.jpg)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:39:20 PM
p p pComposite Default screen
![Page 63: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/63.jpg)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:39:29 PM
p p pComposite Default screen
![Page 64: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/64.jpg)
Edizioni TOOL
Edicija TOOL (1967.), Milano, centar za vizualnu poeziju i avangardnu um-jetnost. Direktor centra bio je talijanski avangardni pjesnik Ugo Carrega.
64
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:39:33 PM
p p pComposite Default screen
![Page 65: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/65.jpg)
Agentzia 2
AGENTZIA, francuski ~asopis (1968.). Broj posve}en vizualnoj poeziji (autoriPierre Garnier, Jochen Gerz i J. F. Bory)
65
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:39:37 PM
p p pComposite Default screen
![Page 66: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/66.jpg)
Problemi
PROBLEMI (Ljubljana 1968.), ~asopis za mi{ljenje i pjesni{tvo. Okuplja ~la-nove grupe OHO.
66
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:39:44 PM
p p pComposite Default screen
![Page 67: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/67.jpg)
Ana Eccetera
ANA ECCETERA je »umjetni~ki ~asopis o apstraktnoj filozofiji i jeziku«, kojegje osnovao i ure|ivao Martino Oberto zajedno s suurednicima Annom Obertoi Gabriele Stochi. ^asopis je objavljivan od 1959. do 1969. godine u Genovi, aukupno je objavljeno 8 brojeva. Pod nazivom Ana Eccetera ~asopis je izlaziodo 1971. godine, kad je s 10. brojem njegovo objavljivanje okon~ano.
67
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:39:47 PM
p p pComposite Default screen
![Page 68: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/68.jpg)
Joseph Kosuth
JOSEPH KOSUTH (Toledo, Ohio, 1945.) poha|ao je Toledo Museum Scho-ol of Design 1955. — 1962. Na Cleveland Art Institute upisao se 1963. godine,a njujor{ku School of Visual Arts 1965. godine. Svoje konceptualne radove poprvi put predstavlja 1967. godine na izlo`bi u Muzeju normalne umjetnosti,kojem je ujedno bio i suosniva~. Svoju prvu samostalnu izlo`bu odr`ao je1969. godine u Galeriji Leo Castelli u New Yorku, a iste godine postaje ame-ri~ki urednik ~asopisa »Art and Language«. Njegovo, gotovo ~etrdeset godinadugo, istra`ivanje veze jezika i umjetnosti realizirano je u formi instalacija,muzejskih izlo`bi, publikacija i javnih radova diljem Europe, Amerike i Azije,uklju~uju}i i Documentu V, VI, VII i IX (1972., 1978., 1982., 1992.) i Biennaledi Venezia 1976., 1993. i 1999.
68
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:39:54 PM
p p pComposite Default screen
![Page 69: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/69.jpg)
69
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
III. Taste, 1968. (pisa}i stroj, tinta, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:39:55 PM
p p pComposite Default screen
![Page 70: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/70.jpg)
Jiûí Valoch
JIòÍ VALOCH (1946.) teoreti~ar je umjetnosti, kustos, umjetnik i pjesnik.@ivi u Pragu i Brnu. Vizualnu poeziju stvara od 1963. godine. U osamdesetimje organizirao i realizirao retrospektivne izlo`be klju~nih ~e{kih umjetnika (V.Bo{tík, M. Kní`ák i drugih), a poslije 1990. njegove izlo`be uklju~uju ime|unarodne autore (R. P. Lahnse, G. Graser, R. Mieldsam, R. Barry).
70
Typogram, 1965. (pisa}i stroj, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:39:55 PM
p p pComposite Default screen
![Page 71: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/71.jpg)
71
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
Triady, 1964. (pisa}i stroj, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:39:56 PM
p p pComposite Default screen
![Page 72: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/72.jpg)
72
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
bez naziva, 1968. (pisa}i stroj, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:39:56 PM
p p pComposite Default screen
![Page 73: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/73.jpg)
73
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
bez naziva, 1967. (pisa}i stroj, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:39:57 PM
p p pComposite Default screen
![Page 74: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/74.jpg)
74
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
verba movent, 1967. (pisa}i stroj, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:39:58 PM
p p pComposite Default screen
![Page 75: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/75.jpg)
75
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
bez naziva, 1967. (pisa}i stroj, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:40:00 PM
p p pComposite Default screen
![Page 76: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/76.jpg)
Bob Cobbing
BOB COBBING (1920. — 2002.) bio je britanski pjesnik, aktivan u podru~juzvu~ne, vizualne, konkretne i performativne poezije te jedna od najistaknuti-jih figura »Povratka britanske poezije«. Osniva~ je multidisciplinarne knji`areBetter Books na Charing Cross Road u Londonu, koja se smatra jednim odishodi{ta britanske kontrakulture {ezdesetih godina, te pjesni~ke edicije Wri-
ters Forum koja je objavila vi{e od 1000 naslova suvremenih britanskih i inter-nacionalnih pjesnika.
76
Samizdat, 1967. (tisak, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:40:03 PM
p p pComposite Default screen
![Page 77: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/77.jpg)
77
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
Table talk, 1968. (magnetofonska traka, tonski zapis)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:40:10 PM
p p pComposite Default screen
![Page 78: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/78.jpg)
Timm Ulrichs
TIMM ULRICHS (Berlin, 1940.) totalnim umjetnikom — »Totalkünstler« —progla{ava se 1959. godine, a 1961. u Hannoveru osniva »Werbezentrale fürTotalkunst, Banalismus und Extemporismus«. Na Documenti 6 u Kasselusudjelovao je 1977. godine.
78
Bilten, 1968. (tisak, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:40:14 PM
p p pComposite Default screen
![Page 79: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/79.jpg)
79
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
Samizdat, 1967. (tisak, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:40:21 PM
p p pComposite Default screen
![Page 80: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/80.jpg)
80
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
zen, 1968. (pisa}i stroj, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:40:25 PM
p p pComposite Default screen
![Page 81: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/81.jpg)
81
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
ausnahme, 1968. (pisa}i stroj, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:42:55 PM
p p pComposite Default screen
![Page 82: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/82.jpg)
82
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
teile, 1968. (pisa}i stroj, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:42:58 PM
p p pComposite Default screen
![Page 83: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/83.jpg)
83
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
raster, 1968. (pisa}i stroj, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:42:59 PM
p p pComposite Default screen
![Page 84: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/84.jpg)
84
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
trace, 1968. (pisa}i stroj, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:43:01 PM
p p pComposite Default screen
![Page 85: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/85.jpg)
85
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
1. mose 3,19, 1968. (pisa}i stroj, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:43:04 PM
p p pComposite Default screen
![Page 86: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/86.jpg)
86
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
crowd, 1968. (pisa}i stroj, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:43:07 PM
p p pComposite Default screen
![Page 87: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/87.jpg)
87
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
wives, 1968. (pisa}i stroj, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:43:08 PM
p p pComposite Default screen
![Page 88: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/88.jpg)
88
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
zzz, 1968. (pisa}i stroj, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:43:11 PM
p p pComposite Default screen
![Page 89: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/89.jpg)
89
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
ballung, 1968. (pisa}i stroj, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:43:14 PM
p p pComposite Default screen
![Page 90: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/90.jpg)
90
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
lochstreifen, 1968. (pisa}i stroj, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:43:17 PM
p p pComposite Default screen
![Page 91: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/91.jpg)
91
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
normalisation, 1968. (tisak, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:43:20 PM
p p pComposite Default screen
![Page 92: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/92.jpg)
92
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
tipkovnica, 1968. (tisak, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:43:22 PM
p p pComposite Default screen
![Page 93: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/93.jpg)
93
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
montage, 1968. (tisak, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:43:24 PM
p p pComposite Default screen
![Page 94: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/94.jpg)
94
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
e, 1968. (tisak, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:43:27 PM
p p pComposite Default screen
![Page 95: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/95.jpg)
Heinz Gappmayr
HEINZ GAPPMAYR (Innsbruck, 1925. — 2010.) bio je austrijski umjetnik ~ijeje kreativno podru~je bila vizualna poezija.
95
weiss, 1968. (tisak, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:43:29 PM
p p pComposite Default screen
![Page 96: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/96.jpg)
Luciano Caruso
LUCIANO CARUSO (Napulj, 1944. — Firenca, 2002.) godine 1963. i 1964.pi{e svoju prvu vizualnu poeziju, a od 1965. po~inje stvarati knjige–objekte iumjetni~ke knjige. Priredio je preko 60 samostalnih izlo`bi, a Muzej Pignatel-li mu je 1995. godine organizirao retrospektivu.
96
More Mooving Life, 1968. (tisak, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:43:32 PM
p p pComposite Default screen
![Page 97: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/97.jpg)
97
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
bez naziva, 1968. (tisak, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:43:37 PM
p p pComposite Default screen
![Page 98: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/98.jpg)
Heimrad Bäcker
HEIMRAD BÄCKER (Be~, 1925. — Linz, 2003.), austrijski pjesnik i uredniktekstova. U razdoblju 1987. — 1989. bio je predsjednik najbrojnije i naj-zna~ajnije udruge austrijskih pisaca Grazer Autorenversammlung.
98
neue texte, 1968. (pisa}i stroj, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:43:40 PM
p p pComposite Default screen
![Page 99: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/99.jpg)
99
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
große graue gründliche, 1968. (pisa}i stroj, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:43:42 PM
p p pComposite Default screen
![Page 100: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/100.jpg)
100
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
gleichschenkelige bajuwarin — lebenslauf, 1968. (pisa}i stroj, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:43:45 PM
p p pComposite Default screen
![Page 101: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/101.jpg)
101
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
gleichschenkelige bajuwarin — lebenslauf 1968. (pisa}i stroj, papir, tinta)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:45:20 PM
p p pComposite Default screen
![Page 102: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/102.jpg)
Steve Christl
STEVE CHRISTL (1949.) bavi se vizualnom poezijom. Bio je ~lan Grupe C4 izLinza koja je djelovala krajem {ezdesetih godina.
102
Sadr`aj, 1968. (pisa}i stroj, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:45:21 PM
p p pComposite Default screen
![Page 103: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/103.jpg)
103
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
Venedig sehen un sterben, 1968. (letraset, tu{, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:45:24 PM
p p pComposite Default screen
![Page 104: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/104.jpg)
104
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
bez naziva, 1968. (letraset, tu{, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:45:26 PM
p p pComposite Default screen
![Page 105: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/105.jpg)
105
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
Ptolemäus, 1968. (pisa}i stroj, tu{, letraset, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:45:29 PM
p p pComposite Default screen
![Page 106: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/106.jpg)
Fritz Lichtenauer
FRITZ LICHTENAUER (Vichtenstein, 1946.) `ivi u Linzu, Austrija. Od 1968.objavljuje knji`evne publikacije te sudjeluje na izlo`bama vizualne poezije ikonstruktivisti~ke umjetnosti u zemlji i inozemstvu.
106
Sadr`aj, 1968. (pisa}i stroj, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:45:31 PM
p p pComposite Default screen
![Page 107: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/107.jpg)
107
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
ornament oc, 1968. (letraset, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:45:34 PM
p p pComposite Default screen
![Page 108: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/108.jpg)
108
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
i, 1968. (letraset, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:45:35 PM
p p pComposite Default screen
![Page 109: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/109.jpg)
109
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
m, 1968. (letraset, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:45:38 PM
p p pComposite Default screen
![Page 110: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/110.jpg)
110
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
u, 1968. (letraset, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:45:46 PM
p p pComposite Default screen
![Page 111: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/111.jpg)
111
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
romeo, 1968. (letraset, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:45:49 PM
p p pComposite Default screen
![Page 112: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/112.jpg)
Jean–Claude Moineau
JEAN–CLAUDE MOINEAU, profesor emeritus, teoreti~ar je umjetnosti.Predavao je filozofiju umjetnosti na Sveu~ili{tu Paris VIII, a bio je savjetnikpari{kog bijenala. Pi{e o umjetnosti i suvremenoj glazbi. Poslije studija lingvi-stike, filozofije, matematike i muzike u {ezdesetim podru~je njegovog djelo-vanja postaju konceptualna umjetnost, vizualna poezija, umjetni~ka doga|a-nja i performansi, mail art i »umjetnost onkraj umjetnosti«. Sudjelovao je nabrojnim samostalnim i skupnim izlo`bama te performansima u Francuskoj iinternacionalno. Suosniva~ je razli~itih grupa i ~asopisa te organizator Festi-vala u Orleansu. Njegova umjetni~ka aktivnost prestaje 1968. godine i otadase bavi teorijom.
112
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:45:51 PM
p p pComposite Default screen
![Page 113: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/113.jpg)
113
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
Dans le texte, 1969. (pisa}i stroj, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:45:54 PM
p p pComposite Default screen
![Page 114: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/114.jpg)
Pierre Garnier
PIERRE GARNIER (Amiens, 1928.) francuski pjesnik i pisac `ivi u Saissevalu,Francuska. Izdava~ka ku}a Andre Silvaire objavljivala je njegov ~asopis »LesLettres«, koji je promovirao poeziju spacijalizma (poésie spatiale), pokretakojeg ja osnovao sa suprugom Ilse Garnier. Spacijalizam je ubrzo postaome|unarodni pokret oko kojeg su se okupljali autori u SAD, Njema~koj i Ja-panu. Garnier je autor mnogobrojnih umjetni~kih knjiga.
114
Othon III — Jeanne D’Arc, 1968. (pisa}i stroj, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:45:57 PM
p p pComposite Default screen
![Page 115: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/115.jpg)
115
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
bez naziva, 1968. (pisa}i stroj, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:45:58 PM
p p pComposite Default screen
![Page 116: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/116.jpg)
116
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
bez naziva, 1968. (pisa}i stroj, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:46:04 PM
p p pComposite Default screen
![Page 117: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/117.jpg)
117
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
L’ange de l’Annonciation, 1968. (pisa}i stroj, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:46:12 PM
p p pComposite Default screen
![Page 118: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/118.jpg)
118
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
Etoile de la Nativité, 1968. (pisa}i stroj, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:46:17 PM
p p pComposite Default screen
![Page 119: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/119.jpg)
119
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
Marie, 1968. (pisa}i stroj, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:46:24 PM
p p pComposite Default screen
![Page 120: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/120.jpg)
120
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
Les Insignes de l’Empire, 1968. (pisa}i stroj, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:46:26 PM
p p pComposite Default screen
![Page 121: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/121.jpg)
121
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
bez naziva, 1968. (pisa}i stroj, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:47:57 PM
p p pComposite Default screen
![Page 122: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/122.jpg)
122
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
Rève d’Othon III, 1968. (pisa}i stroj, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:48:01 PM
p p pComposite Default screen
![Page 123: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/123.jpg)
123
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
Portrait d’Olaf, Brian, Svend, Waïk, d’un Polonais, d’un Bohêmien, 1968.(pisa}i stroj, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:48:06 PM
p p pComposite Default screen
![Page 124: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/124.jpg)
124
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
Ekkehart — auteur de Waltharilied, 1968. (pisa}i stroj, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:48:13 PM
p p pComposite Default screen
![Page 125: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/125.jpg)
125
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
Foi d’Othon III, 1968. (pisa}i stroj, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:48:18 PM
p p pComposite Default screen
![Page 126: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/126.jpg)
126
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
Visite à Charlemagne en son tombeau d’Aix, 1968. (pisa}i stroj, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:48:25 PM
p p pComposite Default screen
![Page 127: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/127.jpg)
127
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
le 20 Juin 1942, 1968. (pisa}i stroj, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:48:27 PM
p p pComposite Default screen
![Page 128: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/128.jpg)
128
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
imobile éternité, 1968. (pisa}i stroj, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:48:33 PM
p p pComposite Default screen
![Page 129: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/129.jpg)
129
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
Jeanne D’Arc née en 1412, 1968. (pisa}i stroj, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:48:40 PM
p p pComposite Default screen
![Page 130: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/130.jpg)
130
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
La roue de Fortune, 1968. (pisa}i stroj, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:48:46 PM
p p pComposite Default screen
![Page 131: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/131.jpg)
131
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
Timur Temerlan, 1968. (pisa}i stroj, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:48:51 PM
p p pComposite Default screen
![Page 132: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/132.jpg)
132
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
La Défaite Des Chevaliers Teutonicues A Tennenberg, 1968. (pisa}i stroj, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:48:55 PM
p p pComposite Default screen
![Page 133: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/133.jpg)
133
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
Le blason de la peste, 1968. (pisa}i stroj, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:48:57 PM
p p pComposite Default screen
![Page 134: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/134.jpg)
134
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
voice, 1968. (pisa}i stroj, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:48:59 PM
p p pComposite Default screen
![Page 135: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/135.jpg)
135
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
Quand reviendrai–je ici Filer encor la laine, 1968. (pisa}i stroj, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:49:04 PM
p p pComposite Default screen
![Page 136: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/136.jpg)
136
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
Les Compagnons de Jeanne, 1968. (pisa}i stroj, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:49:07 PM
p p pComposite Default screen
![Page 137: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/137.jpg)
137
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
bez naziva, 1968. (pisa}i stroj, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:49:09 PM
p p pComposite Default screen
![Page 138: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/138.jpg)
138
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
Sainte. Jeanne. Vierge. Solaire. 1968. (pisa}i stroj, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:49:12 PM
p p pComposite Default screen
![Page 139: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/139.jpg)
139
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
bez naziva, 1968. (pisa}i stroj, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:49:14 PM
p p pComposite Default screen
![Page 140: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/140.jpg)
140
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
bez naziva, 1968. (pisa}i stroj, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:49:16 PM
p p pComposite Default screen
![Page 141: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/141.jpg)
141
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
bez naziva, 1968. (pisa}i stroj, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:50:52 PM
p p pComposite Default screen
![Page 142: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/142.jpg)
Hans Clavin
HANS CLAVIN (Ijmuiden, Nizozemska, 1946.) konkretnom se poezijom baviod 1965. godine, kada se pridru`io me|unarodnom istra`ivanju mogu}nostifigurativnog govora. Svoju konkretnu poeziju prvi put objavljuje u ~asopisu»Vers Univers«, 1966. godine. U svojim tablama vizualne poezije koristi slike irije~i iz svijeta masovne komunikacije i ogla{avanja, pri ~emu se slu`i raz-li~itim tehnikama, uklju~uju}i kola`.
142
phanerogamic text, 1967. (kola`, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:50:55 PM
p p pComposite Default screen
![Page 143: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/143.jpg)
143
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:50:58 PM
p p pComposite Default screen
![Page 144: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/144.jpg)
144
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:51:01 PM
p p pComposite Default screen
![Page 145: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/145.jpg)
145
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
to be, to have, 1967. (tisak, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:51:02 PM
p p pComposite Default screen
![Page 146: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/146.jpg)
146
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
luv, 1967. (pisa}i stroj, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:51:05 PM
p p pComposite Default screen
![Page 147: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/147.jpg)
147
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
(l’) été, 1967. (pisa}i stroj, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:51:08 PM
p p pComposite Default screen
![Page 148: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/148.jpg)
148
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
lab (ora) leb, 1967. (pisa}i stroj, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:51:09 PM
p p pComposite Default screen
![Page 149: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/149.jpg)
149
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
P. O. H. IV, 1967. (pe~at, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:51:11 PM
p p pComposite Default screen
![Page 150: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/150.jpg)
150
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
P. O. H. II, 1967. (pe~at, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:51:12 PM
p p pComposite Default screen
![Page 151: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/151.jpg)
151
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
P. O. H. I, 1967. (pe~at, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:51:14 PM
p p pComposite Default screen
![Page 152: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/152.jpg)
152
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
Once upon a time, 1967. (pisa}i stroj, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:51:18 PM
p p pComposite Default screen
![Page 153: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/153.jpg)
153
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
birds, 1969. (letraset, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:51:20 PM
p p pComposite Default screen
![Page 154: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/154.jpg)
154
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
sundayswallow, 1967. (pisa}i stroj, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:51:22 PM
p p pComposite Default screen
![Page 155: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/155.jpg)
155
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
love voor klarinet en harmonika, 1968. (tisak, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:51:24 PM
p p pComposite Default screen
![Page 156: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/156.jpg)
156
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
nut all ice meg, 1968. (letraset, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:51:27 PM
p p pComposite Default screen
![Page 157: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/157.jpg)
157
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
never, 1968. (tisak, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:51:28 PM
p p pComposite Default screen
![Page 158: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/158.jpg)
158
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
Dennekoplaan 1969. (pisa}i stroj, tinta, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:51:31 PM
p p pComposite Default screen
![Page 159: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/159.jpg)
159
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
Dennekoplaan 1969. (pisa}i stroj, tinta, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:51:33 PM
p p pComposite Default screen
![Page 160: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/160.jpg)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:51:33 PM
p p pComposite Default screen
![Page 161: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/161.jpg)
konkretna poezija
Marinko Sudaciz Kolekcije
Vizualna i
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:53:05 PM
p p pComposite Default screen
![Page 162: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/162.jpg)
Radovan Iv{i}
RADOVAN IV[I] (Zagreb, 1921. — Pariz, 2009.), hrvatski pjesnik, pisac,dramatik, esejist, prevoditelj i nadrealist svjetskog glasa, najve}u je slavu ste-kao dramom Kralj Gordogan i zbirkom pjesama Crno. Njegovo su stvarala{tvo i`ivot protekli beskompromisno u duhu slobode. U Pariz odlazi 1954. godine
162
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:53:19 PM
p p pComposite Default screen
![Page 163: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/163.jpg)
gdje upoznaje Andréa Bretona, nakon ~ega sudjeluje u svim manifestacijamanadrealisti~kog pokreta, privatno i profesionalno sura|uju}i s Bretonom, Pe-rétom, Miroom, Benoitom i drugim nadrealistima. Bio je u braku s francu-skom pjesnikinjom Annie Le Brun.
163
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
Narcis, 1942. (tisak, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:53:34 PM
p p pComposite Default screen
![Page 164: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/164.jpg)
Josip Sto{i}
JOSIP STO[I] (Zagreb, 1935. — Zagreb, 2009.), diplomirao je 1963. na Filo-zofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je radio u Institutu za povijest umjetnosti(starokr{}anska, srednjevjekovna i renesansna umjetnost u Hrvatskoj). Poseb-no je istra`ivao dubrova~ku katedralu i `upnu crkvu u ^azmi. Godine 1951.samostalno je izdao prvu knjigu konkretne poezije na tlu biv{e JugoslavijeÐerdan, koja je iste godine bila zabranjena. Bavio se konkretnom poezijom, li-kovnim ustrojem rije~i na plohi, suodnosom predmeta i rije~i (»A«, 1969; Pre-metaljka, 1971).
164
\erdan (samizdat), 1951. (tisak, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:53:37 PM
p p pComposite Default screen
![Page 165: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/165.jpg)
165
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
Gradska vrata (izvornik za \erdan), 1951. (pisa}i stroj, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:53:43 PM
p p pComposite Default screen
![Page 166: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/166.jpg)
Attila Csernik
ATTILA CSERNIK (Ba~ka Topola, 1941.) godine 1965. boravi u New Yorkugdje se upoznaje s tada aktualnom umjetno{}u, a posebno pop–artom. Godi-ne 1971. stvara prve vizualne poetske radove te ih samostalno izla`e na Tribi-ni mladih u Novom Sadu. ^lan grupe Bosch+Bosch postaje 1973., a iste godi-ne realizira prvu knjigu–objekt pod nazivom »A«. Bavi se istra`ivanjima uoblasti vizualne poezije, book arta i grafi~kim dizajnom. @ivi u Novom Sadu.
166
három/3/ dimenzios információ, 1972. (letraset, ulje, platno, drvo)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:53:44 PM
p p pComposite Default screen
![Page 167: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/167.jpg)
167
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
Telopis, 1975. (c/b fotografija)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:53:45 PM
p p pComposite Default screen
![Page 168: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/168.jpg)
Katalin Ladik
KATALIN LADIK (Novi Sad, 1942.) je multimedijalna umjetnica, knji`evni-ca, filmska i kazali{na glumica. Polja njenog rada su gluma, knji`evnost (poe-zija, vizualna i foneti~na poezija, radio-drama, proza), performans, happe-
168
Partitura, 1973. (kola` na notnom papiru)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:53:47 PM
p p pComposite Default screen
![Page 169: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/169.jpg)
ning, video i mail art. Djelovala i kao ~lanica grupe Bosch+Bosch. Od 1992.stalno `ivi u Budimpe{ti.
169
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
Partitura, 1973. (kola` na notnom papiru)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:53:49 PM
p p pComposite Default screen
![Page 170: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/170.jpg)
Slavko Matkovi}
SLAVKO MATKOVI] (Subotica, ? — 1994.) godine 1969. u rodnoj Subotici,zajedno s Bálintom Szombathyjem osniva grupu Bosch+Bosch. Grupa je umaloj sredini utjelovila suvremeni umjetni~ki senzibilitet te djelovala u skladusa svjetskim umjetni~kim te`njama, nadilaze}i tada{nje estetske kategorije u
170
dhrzoi pmeutq, 1972. (letraset, kola`, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:53:50 PM
p p pComposite Default screen
![Page 171: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/171.jpg)
korist onih eti~kih. Izdavali su ~asopise »Kontraktor 972« i »WOW« u kojimasu objavljivali relevantne ~lanke s podru~ja umjetnosti i teorije. Tijekom se-damdesetih godina Slavko Matkovi} ostvaruje niz djela, poput intervencija napapirima ispisanim kompjuterskim kodovima ili listovima knjiga, kojimaistra`uje odnose vizualnog i poetskog, afirmiraju}i i jezik i likovnost kao auto-nomne cjeline koje zajedno tvore novi izra`ajni prostor (Obrada odba~enogkompjutorskog materijala, 1970. i Art on the Bridge, 1971.).
171
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
Literatura (iz ciklusa Typoflora), 1976. (kola`)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:53:53 PM
p p pComposite Default screen
![Page 172: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/172.jpg)
Iztok Geister Plamen
IZTOK GEISTER (La{ko, 1945.) u zavr{nom je razredu srednje {kole u Kra-nju, zajedno s Markom Poga~nikom i Marjanom Cigli~em uredio je {kolskenovine »Plamenica / Baklja«. Objavljene pjesme i crte`i pokrenuli su sna`nureakciju tada{njih lokalnih vlasti. Iz suradnje trojice prijatelja 1966. razvila sekonceptualna skupina OHO (1966. — 1971.). U istoimenoj reviji svoju jeavangardnu poeziju Geister objavljivao pod pseudonimom Plamen. UzToma`a [alamuna postao je jedan od najva`nijih predstavnika slovenskeneoavangarde 70–ih godina 20. stolje}a. U Ljubljani je studirao pravo. Tije-kom sedamdesetih godina pisao je konkretnu poeziju, znanstvenu i nadasveornitolo{ku esejistiku, potom opet poeziju, knji`evne eseje, prozu i drame.Unazad petnaest godina objavio je sedamnaest knjiga koje su u slovenskomgovornom podru~ju otvorile novi jezi~ki i umjetni~ki `anr kojim povezuje ese-jistiku sa znanstvenom fantastikom. To ga je njegovo djelovanje uvrstilo u samvrh slovenske knji`evnosti. Uz Dara [eru i Dara Magajnu jedan je od trojiceosniva~a Dru{tva za promatranje i prou~avanje ptica Slovenije (DOPPS). Go-dine 1969. nagra|en je Zlatnom pticom poezije, 2001. Ro`an~evom nagra-dom za esej i 2004. nagradom Pre{ernove fundacije za prozu. @ivi i radi u Ko-pru, Slovenija
172
desno: Pegam in Lambergar (edicija oho), 1968. (tisak, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:53:55 PM
p p pComposite Default screen
![Page 173: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/173.jpg)
173
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:53:55 PM
p p pComposite Default screen
![Page 174: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/174.jpg)
Marko Poga~nik
MARKO POGA^NIK (Kranj, 1944.) diplomirao je kiparstvo na Akademiji li-kovnih umjetnosti u Ljubljani 1967. godine. Jedan je od osniva~a skupineOHO, te od 1965. do 1971. kao njen ~lan stvara na podru~ju konceptualneumjetnosti i land arta. Njegova umjetni~ka praksa u OHO razdoblju uklju~ujecrte`, strip, performance, eksperimentalni film, konkretnu poeziju (objavlje-no u zborniku Eva, Pericare`eracirep, Katalog, Katalog 2 i izdanja OHO) iesejistiku. Od 1964. Poga~nik stvara »proizvode« (otiske svakodnevnih stvariu gipsu), a slijede radovi zasnovani na strogim numeri~kim programima. Go-dine 1969. razvija instalacije o odnosima me|u elementima iste »obitelji« stva-ri. Izlo`be uklju~uju Information Show u Muzeju moderne umjetnosti u NewYorku 1970, Aktionsraum, München, 1970, i Global Conceptualism Show1950–80, Queens Museum of Art, New York, 1999. U [empasu (Slovenija)zajedno sa svojom obitelji i prijateljima 1971. godine osnovao je ruralnu um-jetni~ku zajednicu »Obitelj iz [empasa« koja je postojala do 1978. godine.Izlo`be uklju~uju Family Trigon 1977. u Grazu i Venecijanski Biennalle 1978.godine. Sa svojom obitelji `ivi u [empasu.
174
desno: Programirani crte`, 1969. (tu{, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:53:55 PM
p p pComposite Default screen
![Page 175: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/175.jpg)
175
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:53:56 PM
p p pComposite Default screen
![Page 176: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/176.jpg)
Toma` [alamun
TOMA@ [ALAMUN (Zagreb, 1941.) diplomirao je povijest umjetnosti 1960.u Ljubljani. Tijekom studija sudjelovao je u radu grupe OHO, u kojoj je djelo-vao i njegov brat, slikar Andra` [alamun. Posvetio se poeziji i djelovao kao slo-bodni umjetnik. Godine 1963. po~eo je objavljivati u ~asopisu »Perspektive«,koji je bio usko povezana uz rad skupine OHO. Kao urednika, vlasti su ga, na-kon nasilnog ukidanja ~asopisa, zatvorile na nekolio dana. Godine 1969. bioje zaposlen kao pripravnik u Muzeju moderne umjetnosti u Ljubljani, a 1971.kao asistent–profesor povijesti umjetnosti na Akademiji likovnih umjetnosti.Ve}ina njegovih zbirki poezije nastala je tijekom njegovih putovanja sedam-desetih. Godine 1970. provodi tri mjeseca na poslijediplomskim studijima uPisi, a ve}inom putuje po Sjevernoj Americi, gdje je neko vrijeme `ivio i biokulturni ata{e u SAD-u. Amerikanci su ga usvojili kao ameri~kog pjesnika i ob-javljuju ga zajedno sa svojim najboljim pjesnicima. Posljednjih nekoliko godi-na u SAD radi kao gostuju}i profesor. U redove slovenskih klasika, upisao se1993. pjesmama uvr{tenim u poznatu zbirku Kondor. Godine 2005. izabran jeza izvanrednog ~lana SAZU.
176
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:53:57 PM
p p pComposite Default screen
![Page 177: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/177.jpg)
177
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
Namen pelerine, 1968. (tisak, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:54:02 PM
p p pComposite Default screen
![Page 178: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/178.jpg)
Matja` Han`ek
MATJA@ HAN@EK (Slovenj Gradec, 1949.) diplomirao je sociologiju naFSPN u Ljubljani. Bio je ~lan umjetni~kih grupa OHO i Katalog. Han`ek jestvarao poeziju kao jezi~nu igru i konkretnu poeziju, a tijekom svoje karijere
178
bez naziva, 1967/68. (pisa}i stroj, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:54:09 PM
p p pComposite Default screen
![Page 179: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/179.jpg)
osim rada u podru~ju umjetnosti bavio se politi~kim aktivizmom i obna{aodu`nost slovenskog ombudsmana izme|u 2001. i 2007. godine.
179
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
pre~kam cesto, 1967/68. (pisa}i stroj, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:54:13 PM
p p pComposite Default screen
![Page 180: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/180.jpg)
Bogdanka Poznanovi}
BOGDANKA POZNANOVI] (Bege~, 1930.) zavr{ila je Slikarski odsjek Aka-demije likovnih umetnosti u Beogradu. Bavi se istra`ivanjem klasi~nih i novihvizualnih medija, slikarstvom i mail artom. Bila je ~lanica uredni{tva ~asopisaPolja i Tribine mladih. Stipendistica talijanske vlade na specijalizaciji u Firen-ci i Rimu 1968/1969. te Veneciji 1977. Dugogodi{nja je profesorica interme-dijalnih istra`ivanja na novosadskoj Akademiji umetnosti. @ivi u NovomSadu.
180
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:54:14 PM
p p pComposite Default screen
![Page 181: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/181.jpg)
181
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
Signalne vatre (cinefotopoezija), 1974. (4 c/b fotografije).Dio rada sa~injava i istoimeni kolor film super 8 u trajanju 5’18’’
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:55:26 PM
p p pComposite Default screen
![Page 182: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/182.jpg)
Ivan Volari} Feo
IVAN VOLARI^ FEO (Su`id kod Kobarida, 1948. — 2010.) studirao je arheo-logiju i komparativnu knji`evnost u Ljubljani. Bavio se uzgojem koza i pjevaosa M. Breceljom (duo Zlatni zubi). Kao solist nastupao je sa razli~itim muzi-
182
Tre}i prizor (J–N), 1969. (pisa}i stroj, otisci pe~ata, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:55:28 PM
p p pComposite Default screen
![Page 183: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/183.jpg)
~kim grupama, a kao glumac glumio je u vi{e igranih filmova. Snimio je CD IXKorpus delicti — Feo&The Schmidt’s (2000).
183
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
Mali oglasi, veliki oglasi, 1972. (kola`, pisa}i stroj, letraset, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:55:28 PM
p p pComposite Default screen
![Page 184: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/184.jpg)
Zoran Popovi}
ZORAN POPOVI] (Beograd, 1944.) diplomirao je 1969. na Akademiji za li-kovne umetnosti u Beogradu, a magistrirao 1973. ^lan je neformalne grupe[estorica autora iz Beograda (uz Marinu Abramovi}, Ne{u Paripovi}a, Ra{uTodosijevi}a, Eru Milivojevi} i Gergelja Urkoma). Sudjelovao je na mnogo-brojnim samostalnim i skupnim izlo`bama.
184
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:55:35 PM
p p pComposite Default screen
![Page 185: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/185.jpg)
185
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
Prvi signalisti~ki film, (knjiga snimanja). Crta~–animator Zoran Popovi}.1970/71. (pisa}i stroj, papir) Scenarij: Darko Schneider,
suradnici: Marina Abramovi}, Zlatko Bourek.
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:55:41 PM
p p pComposite Default screen
![Page 186: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/186.jpg)
Vlado Martek
VLADO MARTEK (Zagreb, 1951.) diplomirao je jugoslavenske knji`evnosti ifilozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bio je ~lan Grupe {estorice au-tora. Njegovo umjetni~ko djelovanje obuhva}a crte`e, grafike, slike, kola`e,agitacije, instalacije, grafite, autorske knjige, poeziju i anonimne akcije. Od
186
Vijetnamizacija poezije, 1978. (kola`, tinta, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:55:48 PM
p p pComposite Default screen
![Page 187: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/187.jpg)
1974. izvodi umjetni~ke akcije po gradu, 1978. — 1983. radi anonimne zidneporuke (^itajte Kamova, 1981.) i dijeli letke sli~na sadr`aja. Zanima ga feno-men jezika. Blizak je konceptualizmu, uspje{no sintetizira izra`ajnu izvornosti estetsku profinjenost.
187
Prolje}e, 1978. (staklo, pastel, tinta, pisa}i stroj, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:56:12 PM
p p pComposite Default screen
![Page 188: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/188.jpg)
Ante Vukov
ANTE VUKOV (Subotica, 1955.) studirao je ju`noslavenske jezike u NovomSadu i etnologiju i orijentalistiku u Ljubljani. Bio je ~lan grupe Bosch+Bosch.Vizualnom poezijom se bavi od 1973. godine. Pi{e poeziju i prozu i bavi se sli-karstvom.
188
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:56:14 PM
p p pComposite Default screen
![Page 189: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/189.jpg)
189
IZLO@BA VIZUALNE I KONKRETNE POEZIJE
Nedostaju}im slovima stvorio sam djela koja ne vidite, 1976. (tinta, letraset, papir)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:56:15 PM
p p pComposite Default screen
![Page 190: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/190.jpg)
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:56:15 PM
p p pComposite Default screen
![Page 191: Composite Default screen fantom slobode](https://reader030.fdocuments.us/reader030/viewer/2022012519/6193676b7722856ef32a7b28/html5/thumbnails/191.jpg)
IZLO@BA
BRANIMIR DONAT I VIZUALNA POEZIJA
od 9. do 29. travnja 2011.
Gliptoteka HAZU,Medvedgradska 2, Zagreb
organizatori: Kolekcija Marinko Sudac i Zorka Zane
Otvorenje izlo`be u subotu 9. travnja 2011. u 12.00 sati
Izlo`ba se odr`ava povodom obljetnice smrtiBranimira Donata
(5. rujna 1934. — 15. travnja 2010.)
medijski pokrovitelj
www.hazu.hrwww.mdc.hr/gliptoteka
www.avantgarde–[email protected]
utorak–petak 11–19 sati / vikend 10–14 sati
G:\fantom\fantom19\fantom19.vpThursday, March 31, 2011 1:56:17 PM
p p pComposite Default screen