Catalan Culture

download Catalan Culture

of 17

Transcript of Catalan Culture

  • 8/13/2019 Catalan Culture

    1/17

    Katalonska

    narodna kultura

    Filoloki fakultet Univerziteta u Beogradu |Grupa 30/Germanisti

  • 8/13/2019 Catalan Culture

    2/17

  • 8/13/2019 Catalan Culture

    3/17

    Katalonska narodna kultura

    2

    ZATO KATALONSKA NARODNA KULTURA ...................................................................... 3

    KATALONSKI JEZIK..................................................................................................... 4

    KATALONSKI SIMBOLI ................................................................................................. 5Katalonska zastava (Senyera) ..................................................................................... 5

    Nacionalni dan Katalonije (La diada) ............................................................................ 5

    Els Sagradors (lit. Los Sagradores) .............................................................................. 5

    Ruc catal (ili burro catal) ......................................................................................... 5

    Estelada .................................................................................................................... 5

    Sant Jordi ................................................................................................................. 5

    Barretina. .................................................................................................................. 5

    Caganer .................................................................................................................... 5

    Dres fudbalskog kluba Bara ....................................................................................... 5

    NARODNA VEROVANJA ................................................................................................ 6

    KATALONSKA KNJIEVNOST ........................................................................................ 7

    MUZIKA U KATALONIJI ............................................................................................... 8

    SLIKARSTVO U KATALONIJI ........................................................................................ 10

    Romanika ................................................................................................................. 10

    Gotika ...................................................................................................................... 10

    Katalonski modernizam ............................................................................................. 10

    Nadrealizam ............................................................................................................. 10

    ARHITEKTURA U KATALONIJI .................................................................................... 12

    Modernizam ............................................................................................................. 12

    Sagrada Familia ..................................................................................................... 12

    Casa Mil .............................................................................................................. 12

    Parc Gell ............................................................................................................. 12

    Casa Batll ............................................................................................................ 13

    Casa Vicens .......................................................................................................... 13

    GASTRONOMIJA KATALONIJE ...................................................................................... 14

    BORBA ZANEZAVISNOST .......................................................................................... 15

    IZVORI........................................................................................................................ 16

  • 8/13/2019 Catalan Culture

    4/17

    Katalonska narodna kultura

    3

    ZATO KATALONSKA

    NARODNA KULTURAZa temu katalonska narodna kultura odluili smo se iz nekoliko razloga, a presudanje bio taj to je nekoliko lanova tima bilo u prilici da poseti Kataloniju i oseti topodneblje i nain ivota, koji se prilino razlikuje od naeg. Samim tim smo bili umogunostida o svemu tome piemo iz linog iskustva i iz perspektive turiste.Inspirisala nas je raznovrsnost na koju smo naili, a to je bila dobra podloga daistraimo vie i jedni drugima unutar grupe pribliimo jedan deo panije. Sa drugestrane, kultura je, kao neto ivo, po naem miljenju najbitniji aspekat jednezajednice, koji je identifikuje, razlikuje od drugih i ini jedinstvenom.

  • 8/13/2019 Catalan Culture

    5/17

    Katalonska narodna kultura

    4

    KATALONSKI

    JEZIK

    Katalonski je romanski jezik, nastao izmeu VIII i X veka na teritoriji tadanjeg Karolinkogcarstva. Izgovor katalonskog je veoma slian izgovoru panskog i oksitanskog jezika. Tokomsrednjeg veka katalonski je najvie slinosti pokazivao sa oksitanskim i zajedno supredstavljali sponu izmedju galsko-romanskih i ibero-romanskih jezika. Vremenom su se teslinosti smanjile zbog velikog uticaja panskog na katalaonski i francuskog na oksitanski.

    Sa osvajanjima katalonsko-aragonskih kraljeva u XII i XIII veku, katalonski se proirio kajugu i istoku. Konane granice jezika su uspostavljene za vreme vladavine aumea I. Danas

    se govori na teritoriji od 68.000 km2, koju nastanjuje vie od 13.500.000 stanovnika. Govorise u: Andori, paniji (Katalonija, Valensija, Balearska ostrva, Aragon), Francuskoj, Italiji(Algero). Jezik pokrajine Valensija se od 1992. godine naziva valensijanski. Premarezultatima istraivanja iz 2003. i 2004. godine 11.011.168 ljudi razume, a 9.118.882 igovori katalonski.

    U XIII i XIV veku katalonski je doiveo procvat kao jezik umetnosti i administracije(Cancellaria Reial). Tada je katalonsko-aragonski kralj imao posede na Siciliji, Sardiniji, uNapulju i Atini.Novi procvat jezik doivljava sa pojavom romantizma i nacionalizma u XVIII i XIX veku.

    Poetkom XX veka u Kataloniji se pojavljuje pokret koji se zalagao za odravanje nastave nakatalonskom i upotrebu katalonskog kao slubenog jezika.1907. godine osnovan je Katalonski institut (Institut d'Estudis Catalan). Pompeu Fabra je uperiodu izmeu 1913. i 1930. utvrdio pravopisna i gramatika pravila katalonskog jezika iizdao renik.Ustavom (1931) i statutom o autonomiji (1932) ponovo je priznata katalonska vlada(Generalitat) i katalonski postaje zvanini jezik Katalonije. U periodu panskog graanskograta (1936-1939) i Frankove diktature katalonski je bio zabranjivan u svim oblastimaupotrebe.Ustavom iz 1978. u paniji je ustanovljen model decentralizacije drave i priznata jeviejezinost.

    Dijaletki katalonskog jezika

    Iz 1861. godine datira podela katalonskog jezika na dva dijalekatska bloka: istoni (Bloc oBranca del Catala Oriental) i zapadni (Bloc o Branca del Catala Occidental). Homogenostinema ni u okviru ova dva dijalekta, pa se svaki od njih sastoji iz vie razliitih poddijalekata.

  • 8/13/2019 Catalan Culture

    6/17

    Katalonska narodna kultura

    5

    KATALONSKI SIMBOLIKatalonski simboli su definisani Statutom Katalonije i u njih spadaju zastava, Dan Katalonije ihimna:

    Katalonska zastava (Senyera)etiri crvene pruge na zlatnoj pozadini, poznate i kao les Quatre Barres, preuzete sus katalonskog grba, jednog od najstarijih u Europi. On se koristio jo u XII veku, uvreme barselonskih kneeva, a zatim je postao grb velikog Aragonskog Kraljevstva. U XXveku uvrten je i na dravni grb Republike panije.

    Nacionalni dan Katalonije (La diada)

    obeleava se 11.septembra. U Ratu za pansko naslee, 1714.godine, izvren je napad naBarselonu.

    Els Sagradors (lit. Los Sagradores)je bila nezvanina himna katalonskih naroda, sve do 1993.godine kada je priznataZakonom.

    Osim pomenutih simbola Katalonije, postoje i drugi, neformalni:

    Ruc catal (ili burro catal)Dok je simbol panaca temperamentni bik, Katalonce simbolizuje vredan, ali tvrdoglavi

    magarac. Ovaj simbol vue poreklo od stvarne vrste magarca, naime katalonskog magarca,koji je jedan od najveih na svetu. Simpatini magarci danas teko pronalaze svoj dom naselu pa postoji tek nekoliko farmi u Kataloniji koje se bore za njihov opstanak.

    Esteladaje zastava koja predstavlja katalonsku borbu za nezavisnost.

    Sant JordiSveti Georgije, koji je pobedio monog zmaja, zatitnik je Katalonije. Njegov dan ujedno je iposeban dan u Kataloniji, svojevrstan katalonski Dan sv. Valentina. Ulice su tada ukraeneknjigama i ruama, budui da je obiaj takav da mukarci enama poklanjaju rue, a one

    njima knjige.Barretina.Tradicionalna katalonska muka kapa.

    CaganerAko se izbliza pogleda caganer, vidi se da obavlja neto neprilino, nudu. I ne samo to,prema obiaju se ova neobina figurica svakog Boia stavlja u jaslice. Iako tradicionalnoprikazuje mukarca u narodnoj nonji, danas se caganer moe pronai u svim bojama ioblicima: od panskog kralja, preko akire do Baraka Obame.

    Dres fudbalskog kluba Barakoji je i sam simbol Katalonije i najprepoznatljiviji izvozni proizvod.

  • 8/13/2019 Catalan Culture

    7/17

    Katalonska narodna kultura

    6

    NARODNA VEROVANJ AKatalonska mitologija predstavlja skup legendi i mitova, koje se godinama prenose meugeneracijama. Kao i svi mitovi, i ovi su i danas doli do nas pomou narodnih predanja izapisa. Postoje legende koje objanjavaju poreklo planina, otkrie devica, i neke koje govoreo roenju plemia koji su uestvovali u Rekonkisti. Jedan od najpoznatijih je mit o grofuArnau, ija je jedna noga bila na zemlji a druga u paklu. On je, naime, pokuavao da odHada, Boga podzemnog sveta, nabavi eliksir besmrtnosti, borivi se sa njegovim psima. UKataloniji se inae govori o takvim udnim i snanim biima, kao to je i jedan div, koji jesam nosio kamenje na leima, glavi i grudima kako bi sagradio poznati El dolmen de Sarrocade Bellera.

    Prema legendi o Monsterratu su, 1880. godine, obani videli neku udnu svetlost koja se saneba sputala uz pratnju lagane muzike. Sledee subote, kao i etiri naredne nedelje, javilase ista pojava. Tada je episkop Manersa dobio poruku, pomou koje je otkrio peinu u kojojse nalazio portret Device. Pokuao je da ga iznese odatle ali ga je njegova teina spreila. Unarodu se zato verovalo, da je time ustvari iskazana elja Device da ostane na tom mestu,zbog ega su joj kasnije sagradili i jednu kapelu, koja je ubrzo postala veoma poznata istalno poseivana od strane naroda. Nalazi se u podnoju planine Monsterat u Barseloni,prestonici Katalonije.

    Jedna od zanimljivijih legendi je i ova, Mujeres de agua, koja svedoi o postojanju mladih ilepih devojaka koje ive u vodama katalonskih reka i izvora. Samo verovanje o njihovompostojanju je staro koliko i grka kultura, zbog ega se smatra da ih trebaporediti sa grkimnimfama, koje su takoe provodile vreme igrajui i pevajui nage u vodi. Budui da su bile ijako lepe, veruje se da je jedna od njih uspela ak i da se uda za jednog normalnog oveka.

    Postoje, naravno, i mitovi o stranim i zlim biima kao to je npr. El Carneval, koji jeposlednjih godina digao veliku prainu u narodu zbog bia koji nosi kako bi savlao Svece,dok su za decu najstraniji i najopasniji kraljevi. Takve linosti se u Kataloniji zovu LosEsparriots. Najslinije njima su tzv. Las Bortagues. To su prerueni demoni koji se pojavljuju

    za festival San Antonia, kako bi uhodili Svece poput samog Antonia i Pabla i kaznili ih svojimbiem, a takoe upadaju i u kue suprotstavljajui se samim ukuanima. Njihov sauesnik jeLa Filoseta, ovek preruen u enu, koji svojom maskom uspeva da omami mukarce. Verujese takoe da postoje i vampiri, koji su iveli u tzv. Staroj Kataloniji. U periodu XII veka, kadaje prirodnom smru preminuo grof Estruc, poeo je period masovnog straha zbogpretpostavke da je ovaj posto vampir. Prialo se daje nou ustajao iz svog groba, kako bitraio rtve i pio im krv, zbog ega se ljudi nisu usuivali ni da promole glavu napolje. Danasroditelji deci pominju vampire i demone kako bi ih zastraili i upozorili da budu posluni, ilida ne bi priali se nepoznatim ljudima na ulici.

  • 8/13/2019 Catalan Culture

    8/17

    Katalonska narodna kultura

    7

    KATALONSKAKNJ IEVNOSTPrvi sauvani tekstovi na katalonskom jeziku potiu iz XII veka. Jedan je fragment nakatalonskom Forum Iudicium, koji predstavlja prevod zapadno-gotskih zakona, a drugi spispredstavlja zbirka propovedi Les Homilies dOrgany. U XIII i XIV veku katalonski jezik jedostigao svoj vrhunac kao jezik kulture i administracije (Cancelleria Reial). Znaajna dela togperioda bile su etiri hronike Ramona Ljulja, Danteovog savremenika: les quatre gransCrniques" (Llibre dels fets o Crnica de Jaume I.; La Crnica de Bernat Desclot o Llibre delrei en Pere e dels seus antecessors passats; La Crnica de Ramon Muntaner; La Crnica dePere el Cerimonis), kao i dela Eiimenisa, Anselma Turmede, Bernata Mee, Auziasa Marka.Vano je spomenuti i viteki roman Tirant lo Blanc uanota Martorelja, koji vai za osnovusavremenog romana.

    U tom periodu sastavljena su i mnoga administrativna dela, kao na primer: Furs deValncia, Costums de Tortosa, Usatges i Llibre del Consolat de Mar, u kojem suobuhvaeni zakoni trgovine na moru, koji su vaili na podruju Mediterana sve do krajaXVIII veka. Velika bliskost sa Italijom imala je za posledicu da je jedan od prvih prevodaDivina Commedia bio upravo na katalonskom jeziku. Preveo ju je Andreu Febrer. I mnogadruga dela tadanjeg razdoblja prevedena su na katalonski, meu njima iDekameron.

    Nakon otkria tamparije, vrlo rano su poele da se tampaju knjige na katalonskomjeziku. Ve 1474. godine izdata je prva tampana knjiga na katalonskom jeziku:Les trobes

    en llaors de la Verge Maria. Meutim, ve u periodu renesanse i baroka dolo je dostagniranja. Katalonski jezik je korien samo u administrativne svrhe i kao narodni jezik.Nakon narodne bune (Guerra dels Segadors (1640-1659)) severni deo Katalonije pripao jeFrancuskoj i u tom periodu je bilo strogo zabranjeno sluiti se katalonskim jezikom, to jeimalo uticaja na razvoj katalonske knjievnosti .

    U XVIII i XIX veku, u vreme romantizma i nacionalizma, oiveo je katalonski jezik.Tada je nastala oda domoviniLa ptria 1833. godine odBonaventure Karlas Aribaua, kao ibrojne pesme, pozorina dela i pripovetke. U drugoj polovini XIX veka nastala su velika delapoput epskih pesamaLAtlntidaiCanigasinta Vardagea, dramaTerra BaixaAnela

    Gimere i, za to vreme, jako moderan roman La febre dorvon Narcs Oller. Najpoznatijiautori prve polovine XX veka bili su: Santjago Rusinjol; uan Maragalj; Ignazi Iglezias; ViktorKatala; Mikel Kosta i Ljobera; uan Alkove; uan Salvat-Papaseit, koji je prvi koristiokaligrame; uzep Sebastia Pons i Bartomeu Roseljo Porsel.

    Prvi renici nastali su u XIX veku, kao i prve katalonske dnevne novine:La Renaixena , ElPoble Catalund La Veu de Catalunya, a kasnije iLa Pu-blicitati El Mat.

  • 8/13/2019 Catalan Culture

    9/17

    Katalonska narodna kultura

    8

    MUZIKA UKATALONIJ IIkonografski dokazi u vidu peinskih slika kao i antikih vaza, svedoe o ivahnoj muzikojkulturi meu drevnim stanovnicima Katalonije. Druge moti ukazuju na kasniju asimilacijugrkih i rimskih muzikih praksi u ovom regionu. U prvim vekovima hrianske ere, rimski idrugi paganski oblici muzikog izraza, koegzistiraju sa razviem hispanske liturgije. Raznisavremeni dokumenti govore o tenziji izmeu centralne vlasti crkve i upornosti lokalnihobiaja.

    Politiki dogaaji osmog veka unitili su mnoge dokaze o originalnoj hrianskoj liturgijiKatalonije i doveli do usvajanja standardne gregorijanske prakse. Manastir u Ripollu postao

    je primarni regionalni kulturni centar i predstavljao je leglo jedinstvenog katalonskogmuzikog razvoja. Monasi ovog manastira razvili su neku vrstu muzike notacije, jedinstveneu regionu, poznatu pod nazivom "notaci catalana".

    Liturgijske drame bile su sasvim uobiajene u ovoj oblasti. Moda najslavniji primer takvihpozorinih predstava je Ordo Prophetarum. Ova srednjovekovna liturgijska drama jeouvana u latinskim i katalonskim verzijama sa malim promenama tokom vekova. Poredtoga, Katalonija i neka susedna podruja pruali su dom za nekolicinu trubadura, putujuikompozitori/muziari, iji su uticaj i estetika bili odluujui u formiranju svetovne muzike, anastupi onglera i kasnije zabavljaa bili su est oblik svetovne zabave.

    Pretpostavlja se da su polifonije u Kataloniji postojale u isto vreme kada i renomirana kolaNotre - Dame. Rukopisi iz Tortosa, transkribovani izmeu XII i XIV veka, sadre pet polifonihkompozicija i smatra se najranijim primerom ove vrste pisanja u Kataloniji.

    1027. manastir Monsterrat prvobitno je osnovan kao dodatak manastiru Ripoll. Na kraju jepostao vaan centar muzike produkcije. Poar je unitio biblioteku i spremite manastiratokom Napoleonove invazije 1811, a jedini sauvani rukopis jeLlibre Vermell de Montserrat(Crvena knjiga iz Montserrata). Deset muzikih kompozicija koje su sauvane predstavljajuradove namenjene pevanju i plesu hodoasnika u manastiru. Osam ovih kompozicija

    napisane su na latinskom, jedan na oksitanskom, a jedan na katalonskom jeziku.Crvena knjiga iz Montserrata je jo jedan primer za to koliko je, tokom srednjeg veka,muzika zauzimala posebno mesto meu umetnostima u Kataloniji i koliki ugled je katalonskamuzika uivala u Evropi. Batlle

    Uprkos sumornoj politikoj i ekonomskoj perspektivi, Katalonija se tokom renesanseznaajno razvijala na muzikom polju. Muzika je igrala vanu ulogu, a optinski bendovi,poznati pod nazivom coblespostali su deo katalonskog kulturnog ivota.

    U domenu umetnike muzike, polifone madrigale bile su znaajan nain izraavanja u

    Kataloniji, kao i u ostatku Evrope. Jo jedan bitan nain izraavanja bila je panska"ensalada".Ovaj oblik bio je poznato po svom ponekad ekscentrinom suprotstavljanju

  • 8/13/2019 Catalan Culture

    10/17

  • 8/13/2019 Catalan Culture

    11/17

    Katalonska narodna kultura

    10

    SLIKARSTVO UKATALONIJ IOd samog poetka ovekovog postojanja pa sve do danas, umetnost je bila vaan deokulture svake zajednice. Slikarstvo u Kataloniji ima dugu tradiciju koja poinje jo sapraistorijskim slikarima, ija se dela jednostavnih formi i danas nalaze u peinama irompokrajine.

    Katalonija je uvek bila otvorena za nove stilove i pravce u umetnosti, od kojih su mnogidoiveli neku vrstu redakcije i bivali promenjeni ili dopunjeni.

    RomanikaRomanika, odnosno romaniki stil u slikarstvu se u periodu 1000-1250. godine rairio celomzapadnom Evropom, bez jedinstvenog centralnog izvora. U to vreme je u Kataloniji zidnoslikarstvo dovedeno do vrhunca, toliko da je izazivalo oduevljenje kod najveih vizantijskihmuralista. Najznaajniji primeri nastali su u crkvama visoravni Valj de Boi, u provinciji Ljeida(kat. Lerida). Sve crkve su proglaene mestima od izuzetnog kulturnog znaaja i uvrtene suu Uneskovu svetsku batinu. Nakon temeljnih restauracija, remek-dela katalonske romanikesu uklonjene i odnete na uvanje u Narodni muzej katalonske umetnosti u Barseloni.

    GotikaPeriod gotike u slikarstvu je trajao od XII do XV veka. Katalonija je prihvatila novi stil, ali ga

    je prilagodila, obogatila i uinila svojim. Stoga u XIII poinje razvoj katalonske gotike.Najreprezentativniji oblici katalonske gotike ogledaju se u oslikavanju oltarskih pala, slikanjuna pergamentu i slikanju minijatura korienih za ukraavanje rukopisa ili ree zaukraavanje slika raenih uljem na platnu. Najznaajniji imena su Bernat Matorelj, LuisBorasa i aume Fere(r).

    Katalonski modernizamKatalonski modernizam je stil koji se razvio u Kataloniji na prelazu iz XIX u XX vek. Uspeo jeu potpunosti da se integrie u drutvo i kulturu Katalonije, a naroito Barselone, gde senalaze najlepi primeri ovog pravca. Iako karakteristian, nije ostavio veliki trag u slikarstvu

    kao u arhitekturi ili dizajnu. Tema je uglavnom drutvo, eksperimentie se sa tamnijimtonovima, neretko se javlja melanholina atmosfera. Umetnisi se oslobaaju svih normi islobodno prate svoju viziju. Najznaajniji predstavnici su bili Ramon Kasas, SantjagoRusinjol, Ermenihildo Anglada Kamarasa i drugi. Katalonski modernisti su se sastajali u kafeuEls Quatre Gats u Barseloni, a imali su i publikaciju Pel i Ploma, koju je pokrenuo i finansiraoRamon Kasas.

    NadrealizamNadrealizam je nastao dvadesetih godina XX veka, a ve polovinom decenije se politizuje ipovezuje sa komunistima. U panskom nadrealizmu ima primesa simbolizma i popularnog

    slikarstva. Najznaajniji predstavnik panskog nadrealizma je Katalonac Salvador Dali, koji jesvojom ekscentrinou i izuzetnim delima proslavio ovaj pravac. Smatrao je da oveka

  • 8/13/2019 Catalan Culture

    12/17

    Katalonska narodna kultura

    11

    treba isprovocirati kako bi mu probudio interesovanje. Dali je jedini umetnik koji je do krajasvog ivota ostao veran nadrealizmu. Kada je izopten iz pokreta nadrealista u Parizuizgovorio je: Ne moete me izbaciti, jer sam ja nadrealizam. Pozorite-muzej Dali, koji je upotpunosti posveen njegovom ivotu i delu je najposeeniji muzej u Kataloniji, a drugi upaniji, posle muzeja Prado.

  • 8/13/2019 Catalan Culture

    13/17

    Katalonska narodna kultura

    12

    ARHITEKTURA UKATALONIJ IModernizam(Katalonski modernizam) je kulturni i drutveni pokret obnove nakatalonskom govnornom podruju koji se provlaio kroz umetnost, arhitekturu, knjievnost imuziku. Posebnu popularnost stekao je arhitektonski stil koji se razvijao od 1885. do 1920. uKataloniji, posebno u Barseloni, i iji je predstavnik bioAntonio Gaudi. Ovaj pokret nastaoje iz jedne sitosti neogotske i neoromanske estetike u XIX veku i zavrio se racionalizmom uarhitekturi u 20. i 30. godinama XX veka. Iako je modernizam deo secesije, pokreta koji seproirio celom Evropom, pridobio je svoj poseban karatker u Kataloniji.

    1906. je modernizam zamenjen katalonskim neoklasicizmom. Njegovi predstavnici suzamerali modernistima da predstavljaju anarhistiki i dekadentni oblik umetnosti. U odnosu

    na romantini haos modernizma, neoklasiari zu zagovarali red, jasnou, harmniju, meru uracionalnost arhitekture.

    Jedan od najistaknutijih predsvanika katalonskog pokreta modernizma je uveni AntonioGaudi. On je bio prepoznatljiv po svojevoljnom stilu. Svoju inspiraciju je izvlaio iz flore ifaune tj. iz biljnog i ivotinjskog sveta. Gaudijeve najpoznatije graevine su: SagradaFamilia, Casa Mil, Palau Gell, Parc Gell, Casa Batll,Casa Vicens, Casa Calvet.

    Sagrada Familiaili Sveta porodicaje crkva u izgradnji koja se nalazi u Barseloni. SagradaFamilia je rimokatolika bazilika napravljena u gotskom stilu. Crkvu je poeo da radi

    arhitekta Francesc de Paula del Villar da bi 1882. godine projekat preuzeo Gaudi i upotpunosti ga promenio. Gaudi je na projektu radio 40 godina od kojih je poslednjih 15posvetio samo tom radu. Veina Gaudijevih skica i projekata crkve su uniteni u panskomgraanskom ratu. Gaudi je umro 1926. a radovi na crkvi su se nastavili do dananjih dana ipredvia se da e biti gotova 2028. godine.

    Casa Mil Izgraena je izmeu 1906. i 1912. godine u stilu katalnoskog modernizma. Kuaje izgraena po narudbini branog para Mila. Izgraena je u tipinomGaudijevom stilu, saveoma malo pravih linija i povrina, i sa veoma mnogo oblina i krivina. Danas je ova kuavlasnitvo jedne banke. U njoj se odravaju kulturne manifestacije, izlobe, konferencije. Na

    poslednjem spratu se nalazi Gaudijev prostor gde je predstavljena interpretacija Gaudijevogukupnog dela u kom je arhitekta radio.

    Parc Gellje park sa arhitektonskim elementima koji se nalazi na brdu El Carmelu Barseloni.Projektovan je od 1900. do 1914. Pod zastitom je UNESKA kao Svetska batina. Inspirisan jebritanskim parkovima i zbog toga je dobio englesko imepark. Gaudi ga je odradio u svomprepoznatljivom stilu sa talasastim oblicima, ponegde ukraen mozaicima od polomljenihkeramikih ploica, posebna tehnika koriena prevashodno u katalonskom modernizmu,trenkadis.

  • 8/13/2019 Catalan Culture

    14/17

    Katalonska narodna kultura

    13

    Casa Batllje kua u Barseloni koja je izgraena izmeu 1905. I 1907. godine.Stanovnitvo Barselone je naziva Casa dels ossos (kua kostiju) poto njena spoljanjastruktura podsea na strukturu kotanog skeleta. Kua je tipian primer Gaudijevearhitekture sa nepravilnim oblicima. Veliki deo fasade je prekriven mozaicima.

    Casa Vicensje prva znaajna graevina koju je projektovao Antonio Gaudi. Izgraena je kaoporodina kua. Na stil ove zgrade je najvei uticaj ostvariostil Mavara.

    Ljuis Dumenek i Muntaneje poeo kao predstavnik istoricizma. Uz Gaudija jepredstavljao jednog od najznaajnijih predstavnika modernizma. Meu njegovimmaestralinm delima se nalaze Hospital de la Santa Creu i Sant Pau kao i Palau de la MsicaCatalana koje su kolektivno proglaene Svetskom batinom 1997. godine.

  • 8/13/2019 Catalan Culture

    15/17

    Katalonska narodna kultura

    14

    GASTRONOMIJ AKATALONIJ EItalijanski humanista Bartolomeo Saki, poznatiji kao Platina, je oko 1475. godine u svomdelu De Honesta et valetudine rekao da su Katalonci veliki gurmani.

    Jo jedna injenica koju treba uzeti u obzir je da je tokom XIV veka, na podruju Katalonije,nastao i prvi kuvar katalonske kuhinje.

    Llibre de Sent Sovi, iji je autor nepoznat, sakuplja deo srednjovekovnog gastronomskogbogatstva, jo pre dolaska novih proizvoda iz Amerike.

    Katalonska kuhinja je bogata, celovita sloena i raznovrsna. Ono to mi podrazumevamo podkatalonskom kuhinjom se nije iznenada pojavilo, ve je rezultat vievekovnog razvijanjatradicije, prenoenja znanja kroz generacije i uticaja naroda i kultura koje su se nastanjivalena tom podruju, od severa do juga, od istoka do zapada.

    Na podruju Katalonije, za razliku od drugih podruja i kulinarskih tradicija, ne postoji jedanamblemski proizvod, tj. jedno jela koje se izdvaja od ostalih. Katalonska kuhinja je skupproizvoda izdiferenciranih osobenosti i prilino raznovrsnih jela.

    Jezik ograniava podruje katalonske kuhinje, koja se razvijala zahvaljujui doprinosuIberijaca, Feniana, Grka, Rimljana, Arapa i Jevreja. To je kuhinja sadugom istorijom ibudunou koja obeava.

    Svaka kuhinja pokazuje posebne naklonosti prema odreenim sastojcima. Za zapadniMediteran je najtipiniji sastojak povre.

    Kao i druge regionalne panske kuhinje, katalonska favorizuje zaine kao to su afran i kim,kao i poslastice od meda.

    Upotreba morskih plodova u bogatom nizu soseva karakteristika je ove kuhinje.

    Kuhinja jedne zemlje se ne odreuje samo kroz svoje proizvode i jela, ve i kroz harmoniju inaklonjenosti i kombinacije koje ona nudi.

    Katalonska kuhinja koristi razliite tehnike pripremanja hrane, od onih najjednostavnijihpreko onih prefinjenih: rotiljanje, dinstanje, na kljualom ulju, prenje kao i peenje uzemljanim tepsijama.

    Neka od najpoznatijih jela su: butifarra catalana kobasica, zarzuela ili suquet supaod ribe, calcots peeni mladi luk, panellets tradicionalni kolai za praznike,escalivada catalana salata od peenog povra.

  • 8/13/2019 Catalan Culture

    16/17

    Katalonska narodna kultura

    15

    BORBA ZANEZAVISNOSTKatalonija se, kao severoistona oblast panije, ve vekovima bori za nezavisnost. Jo usrednjem veku, Katalonija je teila autonomiji i razvijala se u tom pravcu. Meutim, kasnijihvekova, uprkos podjednakoj razvijenosti dva dela panije, Barselone i Madrida, dolazi dofavorizacije Madrida, te je autonomija Katalonije slabila, a privreda propadala. PoetkomXVIII veka dolazi do dinastikih sukoba u kojima pobedu odnose Burboni, protivniciKatalonije, i ona tada potpuno gubi svoj status autonomne pokrajine, 1714. godine.

    Krajem XIX, poetkom XX veka, dolazi do osveivanja Katalonaca i njihove borbe za prava.Od tada pa sve do danas, Katalonija je nekoliko puta dobijala (i gubila) autonomiju, alinezavisnost nikada. Danas je ona, prema referendumu sa 74% glasova za, dobila najirioblik autonomije i punu samoupravu u okviru panije, koja je na snazi od avgusta 2006.godine.

    Prema nekim medijskim anketama, stanovnitvo Katalonije je podeljeno u miljenju.Odvajanje od panije bi znaio izlazak iz EU, to veina ne eli. Mirni protesti, plakati idebate o nezavisnosti su svakodnevica, ali se panska vlada tome otro protivi, zbog egajoj ostali zameraju na manjku demokratije. Jedan od najzapaenijih protesta u Kataloniji,kao podrka nezavisnosti, dogodio se u septembru 2013. godine, kada je 400 hiljada ljudinapravilo ljudski lanac preko 400 km duzine uz obalu. Ali, kao odgovor na to, mesec danakasnije na ulicama Barselone, okupilo se nekoliko hiljada ljudi sa odgovorom katalonskimseparatistima- Mi smo panija, mi smo Katalonija.

    Pomaka u pregovrima nema, te je krajnji ishod jo uvek neizvestan.

  • 8/13/2019 Catalan Culture

    17/17

    Katalonska narodna kultura

    16

    IZVORIJ E ZI Khttp://www20.gencat.cat/docs/Llengcat/Documents/Publicacions/Catala%20llengua%20Eur

    opa/Arxius/cat_europa_alemany_07.pdfS I M B O L Ihttp://sr.wikipedia.org/sr/_http://sr.wikipedia.org/sr/_http://www.katalonski.com/upoznajte-katalonski.htmlhttp://www.novosti.rs/vesti/planeta.70.html:238710-Ruse-simbol-SpanijeN R O D N V E R O V Njhttp://es.wikipedia.org/wiki/Mitologa_catalanahttp://www.pasarmiedo.com/la-leyenda-del-conde-struc.phphttp://www20.gencat.cat/portal/site/culturacatalana/menuitem.be2bc4cc4c5aec88f94a9710b0c0e1a0/?vgnextoid=74de5c43da896210VgnVCM1000000b0c1e0aRCRD&vgnextchannel=7

    4de5c43da896210VgnVCM1000000b0c1e0aRCRD&vgnextfmt=detall2&contentid=fb23352101fd7210VgnVCM1000008d0c1e0aRCRDhttp://lisbet52.lacoctelera.net/categoria/leyendas-y-mitologia-catalanasK Nj I E V N O S Thttp://www20.gencat.cat/M U Z I KFakultet muzike umetnosti, prof. Maja JokanoviBeogradska filharmonija, Vladimir Veljkovi, voa drugih violinahttp://en.wikipedia.org/wiki/Music_of_Cataloniahttp://en.wikipedia.org/wiki/Sardanahttp://brookcenter.gc.cuny.edu/projects/foundation-for-iberian-music/a-short-history-of-the-

    music-of-catalonia/S L I K R S T V ODescharnes, Robert i Nret, Gilles, Dal The paintings, TASCHEN (Keln 2013)http://www.artehistoria.jcyl.es/v2/contextos/5187.htmhttp://www.gencat.cat/catalunya/cas/coneixer-cultura.htmhttp://www20.gencat.cat/portal/site/culturacatalana/menuitem.0b9b63f2f0392d88f94a9710b0c0e1a0/?vgnextoid=d07cef2126896210VgnVCM1000000b0c1e0aRCRD&vgnextchannel=d07cef2126896210VgnVCM1000000b0c1e0aRCRDR H I T E K T U Rhttp://es.wikipedia.org/wiki/Modernismo_catalnG S T R O N O M I Jhttp://dgt.pmf.uns.ac.rs/download/nacgast_p03.pdfhttp://www.021.rs/Zivot/Putovanja/Najpoznatije-kuhinje-sveta.htmlhttp://www20.gencat.cat/portal/site/culturacatalana/menuitem.be2bc4cc4c5aec88f94a9710b0c0e1a0/?vgnextoid=7defef2126896210VgnVCM1000000b0c1e0aRCRD&vgnextchannel=7defef2126896210VgnVCM1000000b0c1e0aRCRD&vgnextfmt=detall2&contentid=7b33ef7fb89d7210VgnVCM1000008d0c1e0aRCRDhttp://www20.gencat.cat/portal/site/culturacatalana/menuitem.be2bc4cc4c5aec88f94a9710b0c0e1a0/?vgnextoid=37d3ef2126896210VgnVCM1000000b0c1e0aRCRD&vgnextchannel=37d3ef2126896210VgnVCM1000000b0c1e0aRCRD&vgnextfmt=detall2&contentid=5c48161daN E Z V I S N O S Thttp://sr.wikipedia.org/wiki/http://www.pregled.com/memento.php?id_nastavak=12304&tmpl=memento_nastavak_tmpl&tekuca_strana=930&naslov=Referendum%20u%20Katalonijihttp://www.blic.rs/tag/21522/Katalonija