Business enterprise and entrepreneurial environment - final.pdf

7/25/2019 Business enterprise and entrepreneurial environment - final.pdf

1/40

POSLOVANJE

PODUZEA IPODUZETNIKOOKRUENJE

POSLOV

Projekt nancira Europska unija u sklopu IPA ProgramaIV. komponenta - Razvoj Ljudskih potencijala


2/40

PODACI O IZDANJU

Autor:Irma Drai

Izdava:Hrvatski zavod za zapoljavanjePodruna sluba VaradinBaruna Trenka 56Varadin

Voditelj projekta:Petra Lazi

Dizajn:Abacus d.o.o.

Tisak: ACT Printlab d.o.o.

Naklada:1500 primjeraka

Prvo izdanje

Varadin, sijeanj 2012.


3/40

SADRAJ

O projektu......................................................................................................................... 4

Poduzetnitvo....................................................................................................................5

Prol start-up poduzetnika u Hrvatskoj.........................................................................6

Mjerenje poduzetnikog duha......................................................................................6

Vrste poduzetnitva........................................................................................................... 9

Tradicionalno poduzetnitvo.........................................................................................9

Korporacijsko poduzetnitvo.......................................................................................11

Socijalno poduzetnitvo..............................................................................................11

Poduzee i poduzetniko okruenje................................................................................12

Vanjski utjecaji na poduzetnitvo................................................................................ 12

Funkcije poduzetnitva.................................................................................................... 13

Strateka funkcija poduzetnitva.................................................................................13

Planska funkcija poduzetnitva...................................................................................13

Organizacijska funkcija poduzetnitva.........................................................................13

Upravljaka funkcija poduzetnitva.............................................................................14

Kontrolna funkcija poduzetnitva................................................................................ 15

Poduzetnika kultura.......................................................................................................15

Pokretanje poduzetnikog pothvata................................................................................ 15

Neki od izvora nanciranja poslovnog poduhvata kako do novaca?............................16

Kredi.......................................................................................................................... 16

Fondovi EU..................................................................................................................16

Natjeaji za dodjelu bespovratne pomoi hrvatskih ministarstava, donatori i dr........16

Neformalni izvori nanciranja.....................................................................................17

Temeljne strategije ulaska u poduzetnike akvnos:....................................................18Oblici poduzea u trinoj ekonomiji............................................................................... 20

Obrt ili tvrtka - to u kojoj situaciji? Prednos i nedostaci..........................................21

Obrt i osnivanje obrta.................................................................................................21

Trgovako drutvo i osnivanje trgovakog drutva......................................................23

Internacionalizacija poslovanja .......................................................................................25

Poslovno komuniciranje ..................................................................................................25

Odgovornost prema zaposlenicima................................................................................. 26

Zapoljavanje................................................................................................................... 27

Obveze poslodavca prema zaposlenicima.......................................................................27

Obveze poduzetnika prema dravi ..................................................................................28

Poduzetnika infrastruktura ............................................................................................30

Poduzetnike zone ......................................................................................................30

Slobodna zona............................................................................................................. 30

Poduzetniki inkubator ...............................................................................................30

Tehnoloki park........................................................................................................... 31

Poduzetniki centri...................................................................................................... 31

Adresar potpornih instucija...........................................................................................31

Koriteni izvori................................................................................................................. 34


4/40

4

UVODNA RIJE

Potovani itatelji,

Zadovoljstvo nam je predstavi pub-likaciju nastalu u sklopu projekta Mladiu poslu i poduzetnitvu YiBE(Youth inbusiness and entrepreneurship), su-nanciranog od strane Europske Unije uokviru IV. komponente IPA programa - Razvoj ljudskih potencijala. Projekt YiBE provo-di se u okviru programa dodjele bespovratnih sredstava Mladi na tritu rada. Ukup-na vrijednost projekta je 130.339,74 , a Europska unija sunancira 83,02% odnosno108.210,54 .

Sadraj publikacije namijenjen je svim nezaposlenim osobama i traiteljima zaposlenja,koji ele upotpuni svoje znanje iz poduzetnitva.Kako bismo osnaili i potaknuli to vei broj mladih da se odvae na samozapoljavanje,nastojali smo prui sve relevantne informacije za pokretanje vlastog posla putem triedukavna modula:I. Poslovanje poduzea i poduzetniko okruenjeII. Poslovno planiranje i nanciranjeIII. Markeng i izgradnja branda

Ova publikacija donosi sadraj modula Poslovanje poduzea i poduzetniko okruenjerazvijenog u suradnji sa strunjakom za poduzetnitvo.

elimo Vam ugodne trenutke prilikom druenja s ovom publikacijom, te razboritos iodvanos za pokretanje vlastog poduzea.

Va YiBE projektni m


5/40

5

Poduzetnitvo

Poduzetnitvo je proces stvaranja vrijedno-s jedinstvenom kombinacijom resursa usvrhu iskoritavanja prigode. Naglaeno jevezano za prijelomna vremena, uvjeteneizvjesnos, krize i promjene u okruju.Bit poduzetnikog ponaanja jeste prepo-znavanje prilika i ostvarivanje ideja. Zadatke,kojima se bave poduzetnici, mogu ostvaripojedinac ili skupina osoba. Ostvarenjezadataka zahjeva kreavnost, movaciju ivolju za preuzimanjem rizika.

Poduzetnitvo, kao poslovna djelatnost, tei razumijevanju kako nastaju prigodeda se stvori neto novo (novi proizvodi ili usluge, nova trita, novi proizvodni procesiili sirovine i materijali, novi naini organiziranja postojee tehnologije) te kako darovipojedinci pronalaze ili stvaraju te prigode, a zam ih istrauju i koriste za poszanjerazliih uinaka.

Poduzetnik je pojedinac ili pravna osoba koja unosi inovacije ili unapreuje radniproces i preuzimanjem rizika nastoji ostvari uspjeh na tritu, obavlja poslove premaprogramu i ugovoru ili je pak vlasnik poduzea. On je poduzetan, to znai da je snalaljivi vjet u praknoj provedbi ideja. Svojim radom stvara nove vrijednos.

Elemen poduzetnikog ponaanja:INOVATIVNOST = sposobnost stvaranja novih proizvoda ili procedura, ili

modiciranje postojeih u cilju zadovoljavanja promjenjivih zahtjeva tritaPROAKTIVNOST = konkurentsko, agresivno i akvno pozicioniranje na trituSPREMNOST NA PODUZIMANJE RIZIKA = spremnost za ukljuivanje u poslovne

akvnos iji rezultat moe bi nesiguran.Poduzetnitvo i poduzetniki duh koji pokree osnivanje poduzea te poe pojedince

da zaponu vlas posao koji se moe, ovisno o trinoj situaciji, proiri i potaknuosnivanje novih poduzea ili obrta obino se veu uz razvoj maloga gospodarstva.

Prednos ulaska u poduzetnitvo:o Preuzimanje kontrole nad vlastom sudbinom.o Mogunost mijenjanja stvari.o Mogunost iskoritavanja svojih potencijala.o Ostvarivanje neogranienih prota.o Priznatost u drutvu.o Radi stvari koje volite.

Nedostatci ulaska u poduzetnitvo:o Nesigurnost dohotka.o Rizik gubitka uloenog kapitala. (to se najgore moe dogodi ako moje poduzee

propadne? Kolika je vjerojatnost najgore solucije? Jesam li isnski spreman naostvarenje i voenje poduzea? Kako mogu umanji rizik propadanja poduzea?


6/40

6

Koji je moj rezervni plan ukoliko moje poduzee propadne?)o Nedenirano radno vrijeme i naporan rad.o Niska kvaliteta ivota za vrijeme uspostavljanja poslovanja.o Visoka razina stresa.o Neograniena odgovornost.o

Obeshrabrenje.

Prol start-up poduzetnika u Hrvatskoj

Mjerenje poduzetnikog duha

Poduzetniki duh mjerimo TEA indeksom Total Entrepreneurial Acvity.TEA indeks utvruje odnos broja poduzetnika ija je poduzetnika akvnost kraa

od 42 mjeseca, na 100 stanovnika, a sastoji se od dva podindeksa:o TEA prilika (broj poduzetnika na 100 odraslih stanovnika, u dobi od 18

do 64 godine, koji su se odluili za poduzetniku akvnost jer su uoiliposlovnu priliku) i

o TEA nunost (broj poduzetnika na 100 odraslih stanovnika, u dobi od18 do 64 godine, koji su se odluili za poduzetniku akvnost natjeranisituacijom u kojoj su se nali, npr. nezaposlenost, nemogunost pronalaskazaposlenja).

GEM projekt - Global Entrepreneurship Monitor je meunarodni projekt, koji jeiniciran 1998. godine, a u koji je ukljueno 37 drava (www.gemhrvatska.org). Republika

Hrvatska je od 2002. godine postala sudionikom tog velikog istraivakog projekta. Glavni


7/40

7

je cilj tog projekta praenje i razvijanje indikatora kojima se mjeri poduzetnika akvnost.

Hrvatska u odnosu na zemlje Europske unije: 2005. god.TEA EU 5,26

Hrvatska 6,11Rang 5/17

Postojei poduzetnici EU 5,74Hrvatska 3,65Rang 15/17

TEA Prilika Hrvatska 2,92EU 4,13Rang 15/17

TEA Nunost Hrvatska 3,09EU 0,87Rang 1/17

TEA ene Hrvatska 2,58EU 3,54Rang 14/17

TEA mukarci Hrvatska 9,78EU 7,36Rang 2/17

Tea indeksi prema regijama, 2005. godina

Regija TEA TEA Prilika TEANunost

TEAMukarci

TEA ene

Zagreb i okolica 8,43 5,28 3,15 12,60 4,87Sjeverna Hrvatska 4,40 1,30 2,95 5,74 3,07

Slavonija 4,91 1,74 3,17 8,34 1,32

Lika i Banovina 5,11 3,53 1,58 8,07 2,37Istra, Primorje i Gorski Kotar 5,74 3,56 1,57 11,73 0Dalmacija 6,34 1,71 4,62 10,81 1,75

Total 6,11 2,92 3,09 9,78 2,58

Prema TEA indeksu, hrvatska se poduzetnika akvnost poboljava s 3,62 kolika jebila 2002. godine na 7,27, to su rezulta dani za 2007. godinu. Ono u emu je Hrvatska

jo uvijek slaba jest odnos TEA prilika/TEA nunost, koji iznosi 1,43, dok je on za svezemlje koje ukljuuje GEM istraivanje 5,5.

Potrebno je razliim mjerama i pocajima probudi poduzetniki duh u

ljudima kako bi se krenulo u doszanje standarda Europske unije. Za oekiva je da eu budunos razlike meu regijama i dalje postoja, ali se oekuje da te razlike dobijutendenciju postupnog smanjivanja. Da bi se te prognoze ostvarile i da bi se stav premapoduzetnitvu u Hrvatskoj poboljao, potrebno je posebno poradi na unapreivanjupoduzetnike okoline, koja prema GEM izvjeu nije iznimno ohrabrujua.

to nedostaje?o Poduzetniki nain razmiljanja (kapacitet za promjenu).o Pojedinac, instucija, umreenost.o Voljnost za promjenu iz unutra.o Mehanizam za utvrivanje odgovornos.


8/40

8

U Hrvatskoj obrtnikoj komori (HOK) su na konferenciji za medije 25.07.2007.predstavljeni rezulta studije Kako malo poduzetnitvo u Hrvatskoj moe prora odpristupanja EU konzultantske kue Roland Berger Strategy Consultants.

to hrvatski poduzetnici mogu oekiva od ulaska u EU?

Prilike:o rast domaeg tritao vanjska trgovinao uklanjanje kapitalnih barijera i slobodno kretanje i zapoljavanje ljudskog kapitalao ukidanje carinao bolje obrazovanjeo smanjenje uktuacije teajao subvencijeo poveanje blagostanjao poveanje cijena zbog uvoenja eurao poveanje poslovanja u transeuropskim, industrijskim i trgovinskim mreamao bolji transfer znanja i nabava novih tehnologijao smanjenje korupcije i uinkovija javna administracija.

Opasnos:o poveanje trokova zbog usklaivanja tehnikih standardao pridravanja zakonodavstva u podruju ekologije i zahtjeva za ulaganjem u sigurne

radne uvjeteo poveanje konkurencijeo premale hrvatske tvrtke i jaa restrikcija zajmova.

Prognoze: studija Roland Bergera procjenjuje kako e ulazak u EU pogodova tvrtkamakoje se bave turizmom i poslovnim uslugama te drvnoj industriji.Najvie e problema ima maloprodaja, a posebno proizvodna industrija.

Preporuke:o povea brzinu poslovanja i operavne sposobnoso razvija svladavanje sloenih situacijao korporacijski menadmento ui engleski jezik io internacionalizira se.


9/40

9

Vrste poduzetnitva

Tradicionalno poduzetnitvo

Tradicionalno poduzetnitvo se prakcira u mikro, malim i srednjim tvrtkamakoje su organizirane u razliim pravno-organizacijskim oblicima, a iji je temeljni ciljostvarenje prota koji pripada vlasnicima kapitala i o ijoj upotrebi samostalno odluuju.

Kategorija Broj ljudi Promet ili imovina

srednja poduzea 250 260.000.000,00 kn 130.000.000,00 kn

mala poduzea 50 65.000.000,00 kn 32.500.000,00 kn

mikro poduzea 10 (2 mil. ) (2 mil. )

Izvor: ZAKON O RAUNOVODSTVU (Narodne novine, broj 109/07)

Zato se pojam poduzetnitva najee vezuje uz mala poduzea?o Nauena funkcionira s ogranienim resursima (kreavnost, inovavnost,

snalaenje).o Emocionalno vlasnitvo nad ciljevima i idejama.o Vea izloenost dogaajima na prvim linijama.o Osobna imovina, ego, drutveni status i obitelj pod rizikom.o Sposobnost umreavanja.

Sve vei broj ljudi u Hrvatskoj se odluuje na pokretanje vlastog posla. Staski

podaci iz 2008. godine nam pokazuju da mala i srednja poduzea u hrvatskom gospodarstvu

imaju sljedee udjele:

o udio MSP u broju poduzea 99%

o udio MSP u zaposlenos 52%

o udio MSP u BDP-u 55%

o udio MSP u ukupnom izvozu 25%.


10/40

10

Poduzea u Hrvatskoj

Izvor: Eurostat,2008

Snage malih tvrtki:o broj malih tvrtki u gospodarstvuo stopa otvaranja novih radnih mjestao mogunost samozapoljavanja i zapoljavanjao broj zaposlenih u MSPo stopa povrata na uloeni kapitalo stopa inovacija

o broj proizvoda koji se plasiraju na trituo privlanost i dostupnosto prilagodljivost tritu i trinim kretanjimao movacijao kooperavnost sa srednjim i velikim poduzeimao neposrednost kontaktao psiholoka prednost.

Slabos malih tvrtki:o mogunos breg propadanjao odsustvo drutvene brige za mala poduzeao nedovoljna informiranos malih i srednjih poduzetnikao nedovoljan kapitalo nedovoljna strunosto ekonomija obujmao psiholoke nepogodnos.

Brojne studije pokazuju da veina novih poduzea propada u prve tri godine. Analizomneuspjeha pokazalo se da su vlasnici bili visoko movirani i spremni puno radi, te dasu si postavljali jasne ciljeve, ali su ipak propali. Osnovni razlozi propas su nedostatak

znanja, planiranja i novaca. Nije dovoljno bi moviran, naporno radi i ima ciljeve.


11/40

11

Korporacijsko poduzetnitvo

Korporacijsko poduzetnitvo vezujemo za velike tvrtke - korporacije koje eleprimijeni suvremene principe menadmenta na nov nain, koji e stvori pretpostavkeda kreavni pojedinci sa svojim idejama o novim proizvodima, postupcima i procesima

dou do izraaja. Poveanje konkurencije i stalne promjene na trima diljem svijetatjeraju velika poduzea na inovavnost i eksibilnost. Korporacijsko poduzetnitvozapravo predstavlja ujedinjavanje prednos malih poduzea (kreavnos, eksibilnos,inovavnos, poznavanja trita i dr.) s trinom snagom i nancijskim resursima velikogpoduzea.

Prepreka poduzetnitvu u velikim korporacijama jeste sama priroda velikih

organizacija. Postoji nekoliko faktora koji rade prov razvoja poduzetnike kultureu velikim poduzeima: meuljudski odnosi, previe razina odluivanja, potreba zakontrolom, korporavna kultura, vremenska dimenzija - proraunski ciklusi, potreba zakratkoronim proma, nedostatak poduzetnikog talenta i dr.

Socijalno poduzetnitvo

Denicija Instuta za socijalno poduzetnitvo kae: Socijalno poduzetnitvo je umjetnost

simultanih tenji ka nancijskom i socijalnom povratu invescija(The Instute for SocialEntrepreneurship, 2005).Socijalno poduzetnitvo predstavlja primjenu poduzetnikihprincipa s ciljem unapreenja kvalitete ivljenja. Kodsocijalnog poduzetnitva naglasak je na poveanojodgovornos spram drutvene zajednice i pojedinca ujeku obavljanja poduzetnike djelatnos (pojedinaan iliopi interes; odricanje od dijela prota). Prioritetni cilj jestvori nove drutvene vrijednos, a ako u tom procesudoe do stvaranja prota onda se on koris za ostvarenje

misije organizacije.


12/40

12

Da bi neka akvnost imala obiljeje socijalnog gospodarstva treba istovremeno zadovolji sve tri bitne odrednice:

o socijalnu udrui seo ekonomsku poduzeo poliku ostvari neto novo i drugaije.

Poduzee i poduzetniko okruenje

Uvje u kojima djeluje poduzetnitvo na poetku 21. stoljea su specini i svode se na:

o neizvjesnost na ekonomskom planu te veliki utjecaj vremenao fragmenranost i segmenranost tritao dizajn, kvaliteta i postprodajno servisiranjeo rekonstruiranje velikih poduzea i nestajanje tradicionalne poduzetnike struktureo nestajanje ekonomije velikog obujma u kontekstu masovne proizvodnjeo organizacija unutar pojedinog poduzea postaje sastavnicom kooperavnih mrea

- pojedina poduzea svoje poslovne partnere smatraju poslovnim suradnicimao internacionalizacija poslovanjao invenvan i stvaralaki rad radnika u svakom poduzeu - direktna posljedica toga

je poveanje kvalitete, proizvodnos i ekonominos.

Vanjski utjecaji na poduzetnitvo

o

Poliko okruje: kolekvizam ili individualizam - razlike u drutvenim odnosima spramuloge pojedinca (sloboda, vlasnitvo, djelovanje)

demokracija ili totalitarizam - razlike u mogunosma polikogdjelovanja pojedinaca ili drutvenih skupina

socijalizam ili kapitalizam - drutveno i poliko okruje koje odreujestupanj demokracije i trine slobode i oblike vlasnitva.

o Gospodarsko okruje: trino gospodarstvo - privatno vlasnitvo plansko gospodarstvo - dravno vlasnitvo mjeovito gospodarstvo - trino-plansko gospodarstvo upravljano od strane drave (drava planira i usmjerava

invescije).

o Pravno okruje - skup pravila (zakona) kojima drava regulira gospodarskodjelovanje (pocanje i zata poslovnih ulaganja, porezi, integracija).

o Kulturno okruje - svekoliko posgnue ljudskog drutva, materijalna inematerijalna dobra:

znanje, vjerovanja, umjetnost, moral, zakoni, obiaji i drugesposobnos koje su ovjeku potrebne kao lanu zajednice

vrijednos i norme (postupci, obiaji, tabui) korporacijska kultura i menaderski slovi.


13/40

13

Funkcije poduzetnitva

Funkcije poduzetnitva su grupe poslovnih zadataka i akvnos koji se pojavljujuu suvremenom poslovanju poduzetnika. U malim poduzeima sve funkcije poduzetnitvaprovodi jedna osoba poduzetnik. S porastom poduzea funkcije se poinju razdvaja na

vie osoba (menadera) koji se specijaliziraju u provedbi jedne ili nekoliko njih.Najvanije funkcije u suvremenom poduzetnitvu su:o strateka funkcijao planska funkcijao organizacijska funkcijao upravljaka funkcijao kontrolna funkcija.

Strateka funkcija poduzetnitva

Zadaa strateke funkcije poduzetnitva je deniranje strategije razvoja poduzea.Strateku funkciju provodi poduzetnik samostalno ili u suradnji s menadmentompoduzea. Strategija je plan akcija koje poduzetnik treba poduze da bi ostvario svojevizije, denirao misiju i postavio strateke ciljeve. Strategija obuhvaa sve pojedinaneplanove poduzea koji sinergijski ostvaruju zacrtani cilj.

Planska funkcija poduzetnitva

Zadaa planske funkcije poduzetnitva je izgradnja i donoenje stratekoga

poslovnog plana razvoja poduzea. Rezultat planske funkcije je strateki plan, a toje dugoroni plan utvren radi usmjeravanja akvnos svih suradnika i zaposlenika upoduzeu, angairanja novih zaposlenika, poveanja prodaje proizvoda i usluga i drugihakcija poduzea. Svrha svakog planiranja je smanjenje rizika tj. poveanje sposobnos zapreuzimanje veih rizika.

Poetni problem koji se javlja kod malih poduzea je kretanje u posao shijski, bezjasno denirane vizije, a na kojoj se u budunos treba gradi identet malog poduzea.

Planiranje ukljuuje osiguranje razumljivih, paljivo promiljenih odgovora napitanja:

o Koji e se proizvod ili usluga proizvodi / osigura?o Koje e se trite opsluiva?o Koji e se posao pokrenu?o Kako e se posao vodi?o Koji e se posao nancira?

Organizacijska funkcija poduzetnitva

Organizacija se denira kao svjesno udruivanje ljudi kojima je cilj da odgovarajuimsredstvima ispune odreene zadatke s najmanjim moguim naporom i to na bilo kojempodruju drutvenog ivota.


14/40

14

Zadaa organizacijske funkcije poduzetnitva je uspostavljanje organizacijskestrukture poduzea i meusobnih veza meu svim zaposlenima u poduzeu koji obavljajurazliite akvnos. Organizacijska struktura je ui pojam od organizacije. Organizacijskastruktura je itav proces uspostavljanja odnosa izmeu svih sastavnih elemenatapoduzea, a organizacijska shema je graki prikaz organizacijske strukture.

Dobra organizacija omoguava opmalno koritenje svih resursa, uspjenoodvijanje poslovnog procesa, da se ljudi pri radu ne preklapaju, te da vrijeme ne troena nepotrebne poslove, dok se loa organizacija i nedostatak znanja esto pokuavajuzamijeni pretjeranom urbom i nervozom, to rezulra neuinkovitou. Ukoliko se krozizvjesno vrijeme poslovanja ne uspije stei runa organiziranja, nakon nekog vremenamali poduzetnik e bi pretrpan manje vanim poslom te nee uspje obavlja posloveod vanos za nastavak poslovanja malog poduzea.

Upravljaka funkcija poduzetnitva

Zadaa upravljake funkcije poduzetnitva je planiranje, organiziranje rada iposlovanja, angairanje i voenje ljudi, kontroliranje ljudskih, materijalnih i informacijskihresursa. Ima zadatak utjeca na zaposlenike kako bi najuinkovije obavili zadatke ijirezulta dovode do poszanja cilja.

Temelj uinkovitog vodstva ini osmiljavanje zadataka postavljenih odreenojorganizaciji i njihovo jasno i oigledno deniranje i utvrivanje. Voa postavlja ciljeve,odreuje prioritete i utvruje i odrava standarde, ali ini i kompromise. Nain voenjadvoje ili stonu ljudi zahtjeva od voe iste sposobnos pocanja i moviranja zaposlenika,ovladavanje sukobima koji se mogu pojavi u poslovanju itd.

Glavni razlog slabe produkvnos zaposlenih u hrvatskom gospodarstvu nijenedostatak znanja i sposobnos, ve neadekvatan nain voenja zaposlenih i neulaganje ustruno usavravanje za odreeni dio posla, jer potreba ulaganja u proizvodnu tehnologiju,zahtjeva konnuirano ulaganje u obrazovanje i struno usavravanje zaposlenih.

Pria

Ovo je pria o eri osobe koje se zovu Svatko, Netko, Bilo tkoi Nitko.

Trebalo je obavi neto vano pa je Svatko zamoljen da to uini. Svatko je bio

siguran da e to uini Netko. Bilo tkoje to mogao uini ali to nije uinio Nitko.


15/40

15

Netkose onda naljuo zato to je to trebao napravi Svatko. Svatkoje mislio daje to mogao napravi Bilo tko, ali Nitkonije shvao da to nee napravi Svatko.Zavrilo je tako da je Svatkorekao da je kriv Netko, kada Nitkonije uinio ono to jemogao uini Svatko.

Kontrolna funkcija poduzetnitva

Zadaa kontrolne funkcije poduzetnitva je usporedba planiranih i ostvarenihrezultata u poslovnom procesu. Osnovni zadatak funkcije kontrole je ukazivanje napozivna i negavna odstupanja od planiranoga. Ona je bitna za djelotvorno i uinkovitoposlovanje poduzea jer bez nje poduzee nema naina da zna koliko dobro obavlja onoto se odnosi na njegove ciljeve. Svrha kontrole je vodi poduzee prema posgnuunjegovih ciljeva.

Na razliite naine se u javnos pokuava razvi svijest o vlastoj odgovornosza ostvarivanje vlaste egzistencije, ime se osobito revaloriziraju vanost i znaenjepoduzetnitva te promie njihova pozivna uloga u razvoju gospodarskih i socijalnihprocesa i na taj nain razvija poduzetnika kultura.

Poduzetnika kultura ili kultura adaptabilnos podrazumijeva eksibilnostorganizacija i vanjski fokus. Poduzetnika kultura se javlja u okolini koja zahtjeva brzeodgovore i rizino odluivanje. Podrazumijeva autonomiju zaposlenih u odluivanju i

slobodnom djelovanju. Nagrauje se i poe kreavnost, eksperimenranje, preuzimanjerizika, inovavnost.

Vrsta kulture mijenja se sa razvojnim fazama organizacije:o nove i mlae poduzetnika kulturao zrelost formalizacija i birokrazacija.

Vlasnitvo i kultura:o dravno birokratska kulturao privatno poduzetnika ili kultura zadatka.

Ideja + prilika + m + resursi = pothvatTri su osnovna elementa, bez kojih je nemogue pokrenu i uspjeno vodi

poslovni pothvat: poslovna prilika, resursi i poduzetnik/poduzetniki m.Svaka poslovna ideja ne predstavlja poslovnu priliku. Pronalazak dobre ideje

predstavlja samo prvi korak u razvoju poduzetnikog procesa. Zapravo, od 100 idejaprezenranih investorima obino 1, a ponekad 2-3 budu nancirane. Da bi neka poslovna

ideja bila i poslovna prilika, ona treba bi dovoljno atrakvna, postojana, izloena u pravovrijeme, vidljiva kroz neki proizvod/uslugu, koji stvara dodatnu vrijednost za svog kupca/

Poduzetnika kultura

Pokretanje poduzetnikog podhvata


16/40

16

krajnjeg korisnika. Osnovna karakteriska poslovne prilike je njena trina opravdanost,odnosno postojanje dovoljno velikog trita, zainteresiranog za kupovinu odreenogproizvoda i usluge.

Jedno od najeih pogrenih shvaanja meu buduim poduzetnicima je da prvotreba ima sve resurse na broju, pogotovo novac, kao preduvjet uspjeha pothvata.

Misli prvo na novac je velika pogreka. Dobre poslovne prilike lako dou do novca. Sviinvestori e vam rei da su ono to nedostaje dobre poslovne prilike i dobri poduzetnici,ne novac.

Kljuni faktor uspjeha poduzetnikog pothvata svakako je ovjek, odnosno poduzetniki m ljudi koji ga okruuju. Poduzetnik je taj koji pronalazi poslovnu priliku i upravljaresursima s ciljem stvaranja nove vrijednos. Nedostatak ravnotee izmeu osnovnihelementa poslovnog pothvata (poslovne prilike, resursa i poduzetnika/poduzetnikogma) takoer moe bi razlog neuspjeha ili odbijanja investora da nanciraju projekt.

Neki od izvora nanciranja poslovnog poduhvata kako donovca?

Kredi

Ukoliko nisu u mogunos sami nancira svoj poslovni pothvat poduzetnici seza pomo u nanciranju najee obraaju svojim poslovnim bankama. Sve poslovnebanke daju poduzetnike kredite. Za donoenje kvalitetne odluke o nainu nanciranjaposlovnog pothvata potrebno je razmotri sve kreditne uvjete i usporedi kreditneponude vie banaka. Pri odabiru kredita treba vodi rauna o namjeni kredita, uvjemakrediranja i trokovima kredita.

Fondovi EU

Nakon stjecanja statusa zemlje kandidatkinje za lanstvo u EU, Hrvatskoj su seotvorili pretpristupni programi EU, a danas korismo IPA program i Programe zajedniceu kojima sudjeluje Republika Hrvatska (Sedmi okvirni program FP7 / istraivanje,

tehnoloki razvoj; CIP - poduzetnitvo i inovacije; Progress - zapoljavanje i socijalnapolika; Media 2007; Kultura 2007-2013; Europa za graane; Civil Protetcon FinancialInstrument; Program za zdravlje 2007-2013; MARCO POLO II; IDABC; Fiscalis 2013 porezi; Customs 2013 - carine).

Europska komisija naglasak stavlja na izravnu i neizravnu podrku malim i srednjimpoduzeima te sustavu podrke privatnom sektoru s ciljem poveanja dodane vrijednosproizvodnje i jaanja konkurentnos openito. Poseban naglasak je na podrujima kojazaostaju u razvoju. Informacije o otvorenim natjeajima za bespovratna sredstva moetedobi u nadlenim ministarstvima, agencijama za razvoj, komorama i putem web-a.

Neki od izvora nanciranja poslovnog poduhvata - kako donovaca?


17/40

17

Natjeaji za dodjelu bespovratne pomoi hrvatskih ministarstava, donatori i dr.

Ministarstva Republike Hrvatske donose svoje programe koji sadre pregledsmjernica za provedbu pocaja za razvoj za odreeno razdoblje. Programima se utvrujuciljevi, mjere i zadaci te mehanizmi provedbe i praenja akvnos i projekata. Na osnovuprograma donose se operavni planovi. Operavni planovi sadre projekte, korisnike,

mjere i sredstva pocaja za odreenu godinu u cilju provedbe programa.Na osnovu toga se raspisuju natjeaji za dodjelu bespovratne pomoi, natjeaji za

dodjelu razliih vrsta potpora i nagrada i dr.hp://www.mingorp.hr/default.aspx?id=1618

hp://www.mps.hr/default.aspx?id=7144

hp://www.mzss.hr/hr/programi_i_projek.

Neformalni izvori nanciranja

Poslovni aneli ili venture kapitalNeformalni investori ili poslovni aneli su boga pojedinci koji su spremni koris

svoje nancijske resurse za rizina ulaganja, a na temelju svojih iskustava i interesa. Kodovakvih vrsta nanciranja najee se razvija partnerski odnos izmeu poduzetnika iinvestora.

Rizini kapital je izvor nanciranja malih i srednjih poduzea koja obeavaju

intenzivan rast. Investori rizinog kapitala ulau svoje novce u takvo poduzee, a zauzvrat dobivaju dio vlasnitva i odreeni stupanj kontrole u takvom poduzeu. Obino nepostoji ksni vremenski okvir za povrat ulaganja te je zbog toga takav nain nanciranjaeksibilniji za poduzea s potencijalom visokog rasta. esto tekui prihodi ne omoguujuistu razinu nanciranja kroz bankarsko zaduivanje. Ne postoji izvjesnost za ulagaa da esvoj novac dobi natrag pa se zato takav kapital i zove rizini.

U Republici Hrvatskoj djeluje nekoliko venture fondova, a od velike pomoi moeVam bi HVCA - Hrvatska Private Equity i Venture Capital Asocijacija (www.cvca.hr ) naijoj web stranici se objavljuju javni natjeaji za nanciranje venture kapitalom, kao i

prilike za ulaganje.


18/40

18

:

o Poinjanje od nule osnivanje vlastog poduzeaMalim i srednjim poduzetnicima na raspolaganju stoji nekoliko razliih oblika

poslovanja: obrt, trgovako drutvo, obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, zadruga,trgovac pojedinac, zika osoba u slobodnom zanimanju i dr. Svaki zakonski oblik imasvoje prednos i nedostatke ovisno o poduzetnikoj ideji, nainu poslovanja, irini tritai djelatnosma koje se ele ukljui u poduzetniki pothvat.

Razlozi ZA zapoinjanja biznisa od nule mogu bi:o samostalno djelovanje i samostalnost u odluivanjuo poduzetnik sam bira svoj ma djelatnika / suradnikao neoptereenost obvezama iz proloso poduzetnik je siguran u svoj posao dok se pozivno poslujeo zapoljavanje vlaste obitelji

o mogunost ostvarenja nancijskog uspjehao izazov poszanja samostalne poslovne karijere i samostalnog razvoja.

Razlozi PROTIV zapoinjanja biznisa od nule mogu bi:o preirok raspon odluivanja za jednog ovjekao ogranienost malih poduzea i oskudijevanje kvalitetnim strunjacima

specijaliziranim za pojedine poduzetnike funkcijeo oskudni nancijski resursi pa me i velika mogunost propaso konkurencija u okruenjuo tee prevladavanje sezonskih ili drugih oscilacija na tritu.

o Otkup postojeeg poduzeaPrema Nicholasu Siropolisu najei poslovni razlozi prodaje poduzea su osobni i

karijerni razlozi (vlasnici ele svoj imetak pretvori u novac), nasljeivanje menadmenta(vlasnici mogu sumnja u sposobnost mlaih) i jednoosobni menadment (vlasnici moguuvidje da je njihovo poduzee preveliko).

Prednos kupnje postojeeg poduzea u odnosu na poinjanje od nule lei utome da je postojee poduzee manje rizino. Naime, ako se radi o uspjenom poduzeukoje je dokazalo sposobnost da privue kupce ili je ve stvorilo stalne potroae, anseza uspjeh i poslovanje poduzea su mnogo vee. Ime tvrtke je ve poznato u poslovnomsvijetu. Tvrtka ima ve uhodano poslovanje. Ima svoje kupce. Ima mreu dobavljaa.Tvrtka se ve pozicionirala na tritu.

Poslovna zamka u kupnji postojeeg poduzea moe bi prodaja poduzea zbogzastarjele tehnologije, zbog kratkog ivotnog vijeka proizvoda koji se prodaje i gubljenjakonkurentskih prednos na tritu te zbog zastarjelih metoda prodaje, distribucije ilipromocije.

o Kupnja franizeKupnja franize dobiva na znaaju u suvremenom poduzetnitvu zbog najmanjeg

mogueg rizika. Franizam predstavlja poslovni odnos u kojem jedna strana ustupadrugoj strani pravo da u svome poslovanju koris ime, proizvode i usluge, te proizvodno i

Temeljne strategije ulaska u poduzetnike akvnos:


19/40

19

poslovno iskustvo davaoca franize. Davatelj franize se obvezuje da e primaocu franize

prui potrebnu strunu pomo i savjete, a primalac franize se obvezuje da e strogo

pova upute davaoca franize o organizaciji i nainu poslovanja.

Temeljne vrste franiznih sporazuma su:

franizni sporazum o franizi proizvoda / zatnog znaka poduzetnici dobivaju

identet svojih dobavljaa sporazumijevanjem o prodaji proizvoda pod imenom

dobavljaa; poduzetnici su relavno neovisni o dobavljaima; moraju prihva

neka pravila, ali sami izabiru lokaciju, odreuju opremu, radno vrijeme, nain

voenja posla i izlaganje robe

franizam sustava / naina poslovanja vea povezanost franizora i franizanta,

pored prava prodaje dobiva i pomo pri izabiru lokacije, obuavanju zaposlenika

te rjeavanje moguih nastalih problema.

Dobar primjer franize proizvoda je Coca-Cola koja se uspjela nacionalno (a kasnijei internacionalno) proiri prebacujui teret proizvodnje, skladitenja i distribucije svojeg

proizvoda na lokalne poslovne ljude koji su dobili prava punjenja.

Ray Kroc je za McDonalds osmislio koncept trgovakog odijela (franiza

poslovnog formata) koji je obuhvao izgled, ugoaj poslovnog dekora te svaki detalj

na osnovu kojeg se posluje. Time je uspostavljen sustav koji osigurava da e iskustvo

potroaa u svakom McDonalds restoranu bi jednako uvijek i svugdje.

Primjeri franize u Hrvatskoj: Forne, OMV Istrabenz, Elektromaterijal, Rubelj

Grill, Kra.


20/40

20

Oblici poduzea u trinoj ekonomiji

S aspekta vlasnitva dvije su osnovne vrste poduzea:o poduzea u privatnom vlasnitvuo poduzea u javnom vlasnitvu.

Privatno vlasnitvo nad poduzeem moe bi:o inokosno poduzee (samo jedan vlasnik)o obiteljsko poduzee (u obiteljskom vlasnitvu)o ortako poduzee (partnersko poduzee)o zadruno poduzee (vei broj pojedinanih vlasnika) io korporavno poduzee (mnotvo pojedinanih vlasnika).

Javno vlasnitvo nad poduzeem moe bi:o dravna poduzea (koja pripadaju opini, upaniji i drugim poliko-

teritorijalnim jedinicama)o drutvena poduzea (u vlasnitvu mirovinskih fondova, sindikata, crkava,

znanstvenih, obrazovnih, polikih i drugih organizacija).

Javna se poduzea osnivaju i djeluju u opem interesu i takva su npr. komunalnapoduzea (za opskrbu graana vodom, strujom, plinom), PTT poduzea, eljeznice, radio-televizija, novine itd.

Mjeovito vlasnitvo je kombinacija privatnog i javnog vlasnitva i u novije vrijeme senaglo razvijaju, osobito u razvijenijim zemljama.


21/40

21

Obrt ili tvrtka - to u kojoj situaciji? Prednos i nedostaci

OPIS Obrt Trgovako drutvo

Temeljni kapital Nema 20.000,00 kuna za d.o.o.200.000,00 kuna za d.d.

Trokovi osnivanja cca 500,00 kuna cca 6.000,00 kuna

Vrijeme potrebno zaotvaranje/osnivanje

Obino od 1 do 3 dana, amaksimalno 15 dana

40 dana

Mjesto registracije Nadleni ured dravne uprave uupaniji

Trgovaki sud

Odgovornost Vlastom imovinom/cjelokupnom svojom imovinom iimovinom obrta

Visinom temeljnogkapitala i imovinomdrutva

Knjigovodstvo Jednostavno knjigovodstvo u

skladu sa Zakonom o dohotku

Dvojno knjigovodstvo po

Zakonu o raunovodstvu

lanstvo u Komori Hrvatska obrtnika komora Hrvatska gospodarskakomora

Djelatnos Sve doputene gospodarskedjelatnos

Sve doputenegospodarske djelatnos

Porezne stope progresivna 12%, 25%, 40%(ovisno o visini dohotka)

20%

Zaposleni Nema ogranienja Nema ogranienja

Plaanje poreza na dodanuvrijednost

Naplaeni rauni R2 Izdani rauni R1

Doprinosi za mirovinsko izdravstveno osiguranje

Vlasnik plaa i u sluajuzaposlenja na drugom mjestu(dvostruko plaanje)

Vlasnik ne plaa ukolikoje zaposlen drugdje

Sudjelovanje u radu lanovaobitelji (bez ugovora o radu)

da ne

Mogunost privremeneobustave rada do 1 godine

da ne

Obrt i osnivanje obrta

Po Zakonu o obrtu, obrt je samostalno i trajno obavljanje doputenih gospodarskih

djelatnos od strane zike osobe sa svrhom poszanja dobi koja se ostvaruje

proizvodnjom, prometom ili pruanjem usluge na tritu.


22/40

22

Osnivanje obrta

Obrt se osniva prijavom u Dravnoj upravi, u Slubi za gospodarstvo ili u uredu

HITRO.HR (www.hitro.hr) te se upisuje u Obrtni registar. Danas je na raspolaganju usluga

e-obrt pomou koje je registracija obrta mogua putem Interneta.

Ured HITRO.HR u Varadinu nalazi se na adresi A.Cesarca 2. Tel: 042/391391.

Radno vrijeme je od 8:00-15:30 h. Ured u akovcu se nalazi na adresi O. Kerovanija 7.

Tel: 040/371090 ili 040/371054. Radno vrijeme je od 7:30-15:30 h. Informacije moete

dobi i na Internet stranicama www.hitro.hr.

Osnivanje obrta u koracima:

1. KORAK 2. KORAK 3. KORAK 4. KORAK

Vrsta obrta Rjeenje o upisuobrta

Otvaranjerauna

Upis u registar

poreznihobveznika /

Porezna uprava

Preuzimanjeobrazaca

Prijava uHZMO

Uplate Prijava u HZZO

MTU minteh. uvje

/ Ured zagospodarstvo

Obrtnikje zika osoba koja samostalno i trajno obavlja jednu ili vie gospodarskihdjelatnos radi poszanja dobi koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pruanjemusluga na tritu.

Obrt se moe osnova i zajedno s partnerom. Moe se koris i rad drugih osoba.Razlikujemo:

o slobodni obrto vezani obrto povlateni obrt.

Slobodni obr su oni obr koji nisu uvjetovani strunom osposobljenou (netrai se majstorski ispit ili ispit o strunoj osposobljenos), ve je potrebno ispuni samoope uvjete za otvaranje obrta.

Vezani obrsu oni obr za ije je otvaranje potrebno ima odgovarajue zanimanjei poloen majstorski ispit. Meum, prema Zakonu o obrtu, iznimno, obrt moe otvori,bez majstorskog ispita, osoba koja ima odgovarajuu viu ili visoku naobrazbu. Vezani

obrt moe obavlja zika osoba sa zavrenom odgovarajuom srednjom strunomspremom, te zika osoba izumitelj na temelju ostvarenog patentnog prava za patenrani


23/40

23

proizvod ili uslugu. Vezani obrt moete otvori i ukoliko zaposlite osobu koja ima poloenodgovarajui majstorski ispit.

Povlateni obr su oni obr koje obrtnik ili trgovako drutvo smije obavljaiskljuivo na temelju povlasce, koju izdaje nadleno ministarstvo.

Vrsta i stupanj strune spreme koja je potrebna za obavljanje vezanih i povlatenihobrta propisani su Pravilnikom o vezanim i povlatenim obrma i nainu izdavanjapovlasca.

Sezonski obr su obr ije obavljanje traje najdulje est mjeseci unutar jednekalendarske godine. Pojednostavljuje se rad zikih osoba koje ele obavlja obrt nizgodina samo u odreenom razdoblju. Sezonsko obavljanje obrta trajno se upisuje uobrtni registar, a osobama koje obavljaju sezonski obrt, u vrijeme njegovog obavljanjauspostavlja se svojstvo osiguranika.

Trgovako drutvo i osnivanje trgovakog drutva

Trgovako drutvo je pravna osoba osnovana i ureena sukladno Zakonu o trgovakimdrutvima.

Prema Zakonu o trgovakim drutvima (ZTD) postoji osnovna podjela trgovakihdrutava na dva osnovna oblika:

o drutvo osoba io drutvo kapitala.

Drutvo osobaosnivaju barem dvije osobe bez minimalnoga zakonom propisanogkapitala, odgovaraju solidarno cjelokupno svojom imovinom, a lanovi neposrednoupravljaju poslovima. Drutva osoba su javno trgovako drutvo i komanditno drutvo.

o Javno trgovako drutvo nastaje udruivanjem dvije ili vie osoba, asvaka osoba odgovara vjerovnicima drutva neogranieno solidarnocjelokupnom svojom imovinom.

o Komanditno drutvoje trgovako drutvo u koje se udruuje dvije ili vieosoba radi trajnog obavljanja djelatnos. Najmanje jedan lan moraodgovara solidarno i neogranieno cjelokupnom svojom imovinom(komplementar), a najmanje jedan lan snosi rizik poslovanja samo dovisine uplaenog kapitala (komanditor).

Drutvo kapitalamoe utemelji jedna ili vie osoba, za obveze drutva odgovarajusamo do visine svog uloga, poslovima upravljaju organi drutva. Drutva kapitala sudrutvo s ogranienom odgovornou (d.o.o.) i dioniko drutvo (d.d.).

o Drutvo s ogranienom odgovornou (d.o.o.)je najee osnivano drutvoi najmanji iznos temeljnog kapitala je 20.000,00 kn. Ulozi, odnosno udjeline moraju bi jednaki, mogu se upla u novcu, stvarima i pravima, no nemogu se izrazi vrijednosnim papirima. Nijedan osniva ne moe prilikomosnivanja drutva preuze vie temeljnih uloga.


24/40

24

o Dioniko drutvo (d.d.) je trgovako drutvo kapitala u kojemu lanovi(dioniari) sudjeluju s ulozima u temeljnom kapitalu podijeljenom nadionice. Dioniko drutvo moe osnova i samo jedna osoba, odnosnodrutvo moe ima i samo jednog dioniara. Drutvo odgovara za svojeobveze svom svojom imovinom. Dioniari ne odgovaraju za obveze drutva.

Temeljni akt dionikog drutva je statut. Njime se ureuje unutarnji ustrojdrutva. Temeljni kapital i dionice moraju glasi na nominalne iznoseizraene u valu Republike Hrvatske. Najnii je iznos temeljnoga kapitala200.000 kuna.

Osnivanje trgovakog drutvaOsnivanje trgovakog drutva zahtjeva neto vie dokumenata, vremena i novaca

od osnivanja obrta. Trgovako drutvo moete registrira na Trgovakom sudu sami ili uzpomo javnog biljenika, a najbri i najlaki nain da osnujete trgovako drutvo je da se

javite u najblii HITRO.HR servis.

Osnivanje trgovakog drutva u koracima:

1. KORAK 2. KORAK 3. KORAK 4. KORAK

Ime drutvaOvjeravanje

dokumenata /Javni biljenik

Upis u sudskiregistar

Otvaranje rauna

Preuzimanjeobrazaca Prijava u HZMO

Uplate Prijava u HZZO

MTU Ured zagospodarstvo

10 pogreaka malih poduzetnika:o Ne ispituju trite.o Ne rade poslovni plan.o Krivo procjenjuju prihode i trokove.o Ne angairaju kvalitetno raunovodstvo.o Nemaju obrtna sredstva za poslovanje.o Zaduuju se s nepovoljnim kamatama.o Ulaze u krug dugova, iluzija i nadanja.o Sklapaju nepovoljne ugovore.o Ne mogu procijeni rokove i svoje mogunos.

o Kreu s previe suvlasnika i previe zaposlenih.


25/40

25

Internacionalizacija poslovanja

Znanstveni i tehnoloki napredak danas za sobom povlai razliite promjene,

poe ekonomsku akvnost novim idejama, novim proizvodima i novim uslugama i ini

svijet manjim premoujui udaljenos i ubrzavajui komunikaciju. Tvrtke se vie netrebaju ograniava na vlasto domae trite - cijeli svijet im je na dohvat ruke.

Paljivim planiranjem, ak i najmanja hrvatska tvrtka moe uspje na

meunarodnoj sceni. Izvoz znai nove poslovne mogunos i poveanu prodaju. Pitanje

je samo da li imate proizvod ili uslugu koja se moe proda, kao i sposobnost, sredstva

i odlunost da konkurirate u globalnim razmjerima. Treba napomenu da dvije treine

izvoznog truda valja uloi kod kue, u Hrvatskoj, prije nego to se odvaite krenu u

inozemstvo.

Najei problemi s kojima se mali i srednji poduzetnici susreu u izvozu:

o velika papirologija

o pronalaenje pouzdanog partnera u inozemstvu

o nedovoljno znanje o vanjskim trima

o kvaliteta i standardi

o saznanja o stranim kanalima distribucije

o nedostatak znanja o carinskim i necarinskim preprekama

o jezina barijera

o prijevoz

o nanciranje i naplatao upravljanje tvrtkom.

Poslovno komuniciranje

Svaki put kada razgovaramo, kada piemo

pismo, aljemo e-mail, objanjavamo neki

poslovni projekt, telefoniramo ili itamo mi komuniciramo. To inimo i verbalno i

neverbalno, a svaki put kada to inimo na

profesionalnoj razini reprezenramo ne

samo sebe same ve i tvrtku u kojoj radimo.

Cilj uinkovitog poslovnog komuniciranja

je sporazumijevanje, prijenos informacija,

poruka i iskustava. To podrazumijeva i stvaranje novih ideja dogovorom, usklaivanjem

miljenja, argumenranjem pa ak i opovrgavanjem. Uspjenost komunikacije ovisi o

stupnju istovjetnih tumaenja sadraja (podjeli misli) poiljatelja i primatelja.


26/40

26

Osnovno naelo poslovnog ponaanja odnosi se na brigu o osjeanjima i miljenju

drugih ljudi. Poznajui i uvaavajui pravila uspjeno komuniciraju i surauju ljudi i tvrtke

iz razliih krajeva svijeta. Sljedei pravila poslovnog komuniciranja nee doi u situaciju

da neki potez ugrozi poslovanje, povea rizik, utjee na meusobno povjerenje sudionika

ili zahladni odnose.

Utvreno je da formula suvremenog poslovnog uspjeha sadri samo 15% znanja

i vjena, a da je najvei dio, ak 85%, zapravo umjetnost / umjenost komuniciranja.

Verbalna komunikacija se odvija putem govora. Izgovorena rije je glavni dio

komunikacije i vrlo vaan oblik komunikacije u poslovnom svijetu. Prednos: odmah

dostupna povrtna informacija i procjena da li su se sugovornici razumjeli.

Uz verbalnu istovremeno je mogua i simbolika i neverbalna komunikacija (izraz

lica, govor jela). Nedostatci verbalne komunikacije: ne razmilja se o poruci prije nego

se poalje; otvore se usta prije nego to se ukljui mozak; ne postoji trajan zapis, tako

da se sugovornici oslanjaju na vlasto pamenje; postojanje nervoze kada treba govoripred veim brojem ljudi.

Utjecaj komponen komunikacije:

o 40% ton glasa

o 50% izraz lica

o 10 % izgovorene rijei.

Odgovornost prema zaposlenicima

Ljudi su jedan od najvanijih elemenata poslovnog procesa pa je stoga potrebno

veliku pozornost posve njihovom znanju, kompetencijama, sigurnos na radu i

razvijanju osjeaja pripadnos poduzeu. Uspjenim se smatraju one tvrtke koje uspiju:o svoje zaposlenike kvalitetno upozna sa strategijom i vodstvom tvrtke, jer

se poznavanjem ciljeva tvrtke kod zaposlenika razvija i elja da se doprinese uostvarenju ish

o kod kojih su jasno denirani sustavi rada, movacije i nagraivanja (procjenaradne uspjenos i sustav nagraivanja)

o koje svojim zaposlenicima omoguuju usavravanje i razvoj (mogunostprofesionalnog razvoja i napredovanja)

o u kojima vladaju dobri meuljudski odnosi (odnos s nadreenima i kolegama)o koje su kod svojih zaposlenika posgle lojalnost trenutnom poslodavcu iji zaposlenici imaju doivljaj sigurnos posla.


27/40

27

Zapoljavanje

Zapoljavanje novih djelatnika mora bi rezultat dobropromiljene odluke i utemeljeno na stvarnim potrebamaposlovanja / tvrtke. Postoji niz naina kako poduzetnik moe

pronai odgovarajueg zaposlenika: oglaavanjem u medijima,putem Hrvatskog zavoda za zapoljavanje, preko privatnih tvrtkiza zapoljavanje, na osnovu preporuka i dr.

Obveze poslodavca prema zaposlenicima

o Obveza sklapanja ugovora o radu prije poetka rada ili izdavanja potvrde osklopljenom ugovoru o radu (ugovor o radu na odreeno vrijeme, ugovor o raduna neodreeno vrijeme, mogunost rada bez obveze zasnivanja radnog odnosa,ugovor o autorskom djelu, ugovor o djelu).

o Probni rad - moe se, a ne mora, ugovori prilikom sklapanja prvog ugovora oradu, a ako se ugovori, probni rad ne smije traja due od est mjeseci.

o Poslodavac je duan upozna radnika s propisima o radnim odnosima, odnosno sorganizacijom i zatom na radu.

o Poslodavac je duan prijavi radnika u roku od 8 dana od poetka rada s danom

poetka rada na obvezno mirovinsko osiguranjeo Poslodavac je duan prijavi radnika u roku od 15 dana na osnovno zdravstveno

osiguranje.o Poslodavac je duan urui prijave na obvezno mirovinsko i osnovno zdravstveno

osiguranje radniku te mu da potvrdu o preuzetoj radnoj knjiici.o Poslodavac je duan doprinose obrauna do 15. dana u mjesecu za prethodni

mjesec (lanak 67. ZODO), a doprinosi dospijevaju na naplatu do 15. dana umjesecu za prethodni mjesec (lanak 72. ZODO).

o Poslodavac je duan vodi evidencije o zaposlenim radnicima i drugimkategorijama radnika koji kod njega rade (onih koji rade preko agencija za

privremeno zapoljavanje, studenata, redovih uenika, onih koji obavljajunaukovanje /praknu nastavu).

o Deniranje radnog vremena - Puno radno vrijeme ne smije bi due od 40,odnosno 42 sata tjedno. Ugovor o radu moe se sklopi i za nepuno radnovrijeme. Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zate na radu, nije mogueza radnika od tetnih utjecaja, radno vrijeme se skrauje razmjerno tetnomutjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika.

o Prekovremeni rad - U sluaju vie sile, izvanrednoga poveanja opsega rada i udrugim slinim sluajevima prijeke potrebe, radnik na zahtjev poslodavca moraradi due od punoga radnog vremena (prekovremeni rad), najvie do 10 satjedno. Ako prekovremeni rad odreenoga radnika traje due od eri tjedna


28/40

28

neprekidno ili vie od dvanaest tjedana jekom kalendarske godine, odnosnoako prekovremeni rad svih radnika odreenoga poslodavca prelazi 10 postoukupnoga radnog vremena u odreenom mjesecu, o prekovremenom radu morase obavijes inspektor rada. Zabranjen je prekovremeni rad malodobnih radnika.Trudnica, majka s djetetom do tri godine staros i samohrani roditelj s djetetom

do est godina staros moe radi prekovremeno samo ako dade pisanu izjavu odobrovoljnom pristanku na takav rad.o Raspored radnoga vremena - Ako dnevni i tjedni raspored radnoga vremena nije

odreen propisom, kolekvnim ugovorom, sporazumom sklopljenim izmeuradnikog vijea i poslodavca ili ugovorom o radu, o rasporedu radnoga vremenaodluuje poslodavac pisanom odlukom. Poslodavac mora obavijes radnikeo rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena najmanje tjedan danaunaprijed, osim u sluaju hitnog prekovremenog rada.

o Preraspodjela radnoga vremena - Ako narav posla to zahjeva, puno ili nepunoradno vrijeme moe se preraspodijeli tako da jekom jednoga razdoblja traje

due, a jekom drugoga razdoblja krae od punoga ili nepunoga radnog vremena.Ako je radno vrijeme preraspodijeljeno, prosjeno radno vrijeme jekomkalendarske godine ili drugoga razdoblja odreenoga kolekvnim ugovorom, nesmije bi due od punoga radnog vremena. Preraspodijeljeno radno vrijeme, nesmatra se prekovremenim radom. Ako je radno vrijeme preraspodijeljeno, onone smije bi due od 52 sata tjedno. Za poslove sezonske naravi kolekvnimugovorom moe se predvidje da preraspodijeljeno radno vrijeme smije bi dueod 52 sata tjedno, ali ne due od 60 sa tjedno. Zabranjen je rad malodobnika upreraspodijeljenom punom radnom vremenu. Trudnica, majka s djetetom do trigodine staros i samohrani roditelj s djetetom do est godina staros moe radiu preraspodijeljenom punom radnom vremenu samo ako dade pisanu izjavu odobrovoljnom pristanku na takav rad.

Obveze poduzetnika prema dravi

Svi organizacijski oblici poslovanja duni su ima urednoknjigovodstvo kojim prate poslovne dogaaje. Trgovakodrutvo mora vodi dvojno knjigovodstvo, a obrtnik moe

vodi jednostavno knjigovodstvo, odnosno knjigu primitaka iizdataka (naplaenih prihoda i plaenih trokova). Na osnovupodataka iz raunovodstva poduzetnik moe ranije uoiposlovne probleme i djelova prevenvno. Financijski sustavmoe bi uinkovit samo ako se menader koris informacijamaiz nancijskih izvjea kao podlogom za planiranje, nadzor i

upravljanje poduzeem. Osnovna nancijska izvjea su Raun dobi i gubitka, Bilanca iNovani jek.

U svom poslovanju poduzetnik e se susres s nizom poreza (porez na dodanuvrijednost, porez na dohodak, porez na dobit, porez na tvrtku i dr.) i doprinosa (doprinos

za mirovinsko osiguranje, doprinos za zdravstveno osiguranje, doprinos za ozljede na radu,


29/40

29

doprinos za zapoljavanje, doprinos za opekorisnu funkciju uma / 0,0525 % od ukupnogprihoda i dr.). Dio njih vezan je za promet, dio za isplatu plaa, dio za dohodak ili dobit.Za svaki porez i doprinos postoje izvjetaji koji se predaju u poreznu upravu, mirovinskoosiguranje, REGOS (sredinji registar osiguranika), Financijsku agenciju, trgovaki sud idruge instucije.

Porez na dodanu vrijednostPorez na dodanu vrijednost obraunava se i plaa temeljem prometa i razlike u

cijeni u odreenom obraunskom razdoblju. Poduzetnik poetnik koji je tek registriraosvoju djelatnost moe izabra eli li ui u sustav PDV-a ili ne. Kada promet u odreenojgodini premai iznos od 85.000 kn, poduzetnik u iduoj godini mora ui u sustav PDV-a.Kod popunjavanja obrasca za prijavu u sustav poduzetnik bira obraunsko razdobljePDV-a (mjeseno ili tromjeseno / tromjeseni obveznik obrauna PDV-a mora prijei namjeseni obraun ukoliko je jekom protekle godine ostvario prihode od prodaje vee od300.000,00 kuna).

Obraun poreza na dodanu vrijednost kod obrtnika se vri samo za plaene

i naplaene raune, a kod trgovakog drutva za sve izdane i primljene raune uobraunskom razdoblju (1 mjesec ili 3 mjeseca).

Porezi i doprinosi kod isplate plaa

Doprinosi kod isplate plaa dijele se u dvije grupe: doprinosi iz plae i doprinosina plau. Doprinose iz plae plaa djelatnik iz svoje bruto plae, kao i porez i prirez, adoprinose na plau plaa poduzetnik. Ukupni troak plae su dakle zbrojene bruto plaezaposlenika i doprinos na bruto plae koji se plaaju na sumu bruto plaa svih uposlenih.

Ukoliko poduzetnik nije u odreenom mjesecu isplao plae djelatnicima duan jeobrauna i upla doprinose na minimalne plae.Iznosi osnovica za obraun doprinosa za odreene skupine osiguranika propisani

su Naredbom o iznosima osnovica za obraun doprinosa za svaku godinu posebno.Naredbu donosi Ministar nancija. Sve mjesene i godinje osnovice u sustavu obveznihdoprinosa ovise o prosjenom iznosu mjesene plae (bruto) isplaene po jednomzaposlenom kod pravnih osoba u Republici Hrvatskoj u odreenom razdoblju premaobjavi Dravnog zavoda za stasku.

Naziv doprinosa

Stope doprinosaObveznikdoprinosa

Obveznikuplate

iz plae na plau

za mirovinsko osiguranje 20% radnik poslodavac

za I. stup 15%

za II stup 5%za zdravstveno osiguranje 15,0% poslodavac poslodavacza sluaj ozljede i prof.boles 0,5% poslodavac poslodavacza zapoljavanje 1,7% poslodavac poslodavac

UKUPNO 20% 17,2%


30/40

30

Obrtnik - vlasnik obrta plaa doprinos za mirovinsko i zdravstveno osiguranjemjeseno prema visini bruto plae koja je zakonski denirana.

Ovo vrijedi i za obrtnike koji mirovinsko i zdravstveno osiguranje uplauju ponekom drugom temelju (npr. zaposleni u poduzeu, a ujedno i vlasnici obrta).

Poduzetnika infrastruktura

Poduzetnike zone

Poduzetnike zone su projekt Vlade Republike Hrvatske kojim se eli poca razvojmalog i srednjeg poduzetnitva u jedinicama lokalne i regionalne samouprave te na tajnain promica ravnomjerniji razvoj Republike Hrvatske. Odnosi se, prije svega, na raznepogodnos pri gradnji poslovnih prostora na potpuno infrastrukturno opremljenomzemljitu. Poduzetnike zone su uglavnom lokalnog karaktera i obino je to dio teritorijaneke opine ili grada koji je radi pocanja gospodarske djelatnos infrastrukturnoopremljen, a nadlena opina omoguava dodatne pogodnos (npr. komunalne olakice,oslobaanje plaanja dijela komunalnog doprinosa i sl).

Relavno povoljnom cijenom zemljita koje je kompletno infrastrukturnoopremljeno lokalna samouprava privlai ulagae. Kroz ugovorene obveze moe bidenirano da se u zamjenu za povoljnu cijenu zemljita ulagai obveu za zapoljavanjemodreenog broja radnika s podruja grada ili opine gdje se zona nalazi. Privlaenjemulagaa i ostalo gospodarstvo, pa i drutveni ivot, moe ima dobre benete kao to jepoveana potranja za stambenim objekma, unapreenje kolskog sustava, poboljanjadrutvena dogaanja i dr.

Slobodna zona

Slobodna zona je dio teritorija Republike Hrvatske, posebno ograen ioznaen, gdje se gospodarske akvnos obavljaju uz posebne uvjete, bez odreenihadministravnih barijera, uz primjenu posebnih poreznih i carinskih olakica. Slobodnezone su podruja koja je Drava otvarala sa namjerom da se u njima poslovanje odvija poposebnim uvjema s povlascama prvenstveno iz carinskog i poreznog sustava, a sve ucilju poveanja izvoza i novog zapoljavanja.

Zakon o slobodnim zonama morao se mijenja zbog usklaivanja naegzakonodavstva s pravnom steevinom Europske unije. Ulaskom Hrvatske u EU, a

najkasnije do 31. prosinca 2016. ukidaju se dosadanje porezne i carinske povlascekorisnika slobodnih zona.

Poduzetniki inkubator

Poduzetniki inkubatori pruaju podrku i kontrolu uvjeta za poduzetnikirazvoj te uspostavljaju uvjete za novi poslovni pothvat. Pomau malim poduzetnicimau realizaciji njihovih poduzetnikih inicijava u poetnoj fazi rasta i razvoja. Inkubatorisudjeluju u stvaranju uspjenih poduzea osiguravajui im usluge: prostora, zajednikihusluga (raunovodstvo, izrada poslovnih planova, markeng i sl.), konzalng, pristupnancijama, savje eksperata i dr.

Glavni cilj poduzetnikih inkubatora jeste povezivanje tehnikog znanja s


31/40

31

poslovnim znanjem koje je potrebno za uspjenu komercijalizaciju.

Tehnoloki park

Tehnoloki park je mjesto na kojem se povezuju strunjaci i poduzetnici kojiele ostvari svoje gospodarske ciljeve temeljene na novim tehnologijama. Tehnoloki

parkovi naglasak daju razvoju i znanstveno istraivakim akvnosma. Tehnoloki park jeu pravilu planski organiziran i infrastrukturno opremljen. Osnivaju se uglavnom u blizinivisokoobrazovnih instucija i istraivakih centara te privlae vrhunske strunjake, ali imlade talente koji se u njima dalje usavravaju i obrazuju.

Poduzetniki centri

Organiziraju se s ciljem pruanja strune pomoi, savjetodavne pomoi ipocanja razvoja i promocije poduzetnitva. Pruaju informacije o mogunosma ulaskau poduzetnitvo, pocajnim dravnim mjerama, pomo kod izrade poslovnog plana,savjetovanje u voenju projekta itd.

Adresar potpornih instucija

Pod potpornim instucijama za podrku malom i srednjem gospodarstvu u RepubliciHrvatskoj podrazumijevamo instucije u kojima se zadovoljavaju potrebe poduzetnikaza informacijama, savjema, poduzetnikim obrazovanjem, poslovnim prostorom,promidbom te nizom specijaliziranih usluga.

Ministarstvo gospodarstva, rada ipoduzetnitva

Ulica grada Vukovara 7810 000 Zagrebtel: 01/6106-111email: [email protected]: www.mingorp.hr

Hrvatska gospodarska komora

upanijska komora VaradinP. Preradovia 17/II42 000 Varadintelefon: 042 405 400fax: 042 405 401email: [email protected]: www.hgk.hr

Obrtnika komora Varadinske upanije

Vodnikova 442 000 Varadintel: 042 320 986, 042 320 335, 042 302950fax: 042 32 09 49email: [email protected]: www.obrtnicka-komora-vz.hr

Udruenje hrvatskih obrtnika Varadin

Kukuljevieva 13/I42 000 Varadintel: 042 320-616fax: 042 320-582


32/40

32

Obrtnika komora Meimurske upanije

Ivana Gorana Kovaia 440 000 akovectel / fax: 040 312 643

email: [email protected] [email protected]: hp://jis.hok.hr/hok/pokck/

Udruenje hrvatskih obrtnikaMeimurske upanije

Park R. Kropeka 140 000 akovec

tel: 040 31 26 27

Agencija za razvoj Varadinske upanije

Franjevaki trg 742 000 Varadin

tel: 042 422 200fax: 042 390 571e-mail: [email protected]: www.azra .hr

Garancijska agencija Varadinskeupanije

Franjevaki trg 7

42000 Varadintel: 042 390 545fax: 042 390 545e-mail: [email protected]: www.gara.hr

Regionalna razvojna agencija MeimurjeREDEA d.o.o.Bana Josipa Jelaia 2240 000 akovecTel: +385 (0)40 395 560Fax: +385 (0)40 395 142Internet: www.redea.hr

Razvojna agencija Grada akovca akRaIvana Maurania 240 000 akovectel/fax: 040 311 230

Slobodna zona Varadin

Gospodarska 142202 Trnovec Bartolovekitel: 042 492 022fa:. 042 492 027e-mail: [email protected]: www.slobodna-zona.hr

Poslovne zone d.o.o.

Kratka 1

42000 Varadintel: 042 492 900Internet: www.poslovne-zone.hr


33/40

33

Ured dravne uprave u Varadinskojupaniji

Sluba za gospodarstvo - Odsjek zaobrtnitvo i poduzetnitvo

Stanka Vraza 442000 Varadintel: 042 394 108fax: 042 210 712email: [email protected]: www.uduvz.hr

Hrvatski zavod za zapoljavanje

PODRUNA SLUBA VARADINTrenkova 5642000 Varadin

tel: 042 401 516faks: 042 230 445

Ured dravne uprave u Meimurskojupaniji

Sluba za gospodarstvo i imovinsko-pravne posloveRuera Bokovia 240 000 akovectel: 040 374 102fax: 040 374 228email: [email protected]: www.udu-mz.hr

Hrvatski zavod za zapoljavanje

PODRUNA SLUBA AKOVEC

Bana Josipa Jelaia 140 000 akovectel: 040 396 800faks: 040 395 452email: [email protected]

Carinska uprava

Carinarnica VaradinVilka Novaka 48c42000 Varadintel: 042 305 191, 042 305 490fax: 042 305 182

Financijska agencija

Ispostava akovecOtokara Kerovanija40 000 akovectel: 040 371 000Internet: www.na.hr


34/40

34

Koriteni izvori

Aleksandar Erceg, mr. sc., Centar za franizu Centra za poduzetnitvo Osijek: Vrste franize(2007)Aleksandar Erceg, mr. sc., Poslijediplomski studij Poduzetnitvo, Osijek: Franiza u

HrvatskojAndrija Kova, dipl.iur: Primjena zakona o radu i drugih propisa o radu i zapoljavanjuAzra: elim bi poduzetnik (2008)Bangs, D. H.: Plan markenga (1998)Branka Ramljak, dr: Stanje i perspekve razvoja nancijskog izvjetavanja za mala isrednja poduzea u HrvatskojCentar za poduzetnitvo Osijek, Poduzetniki inkubator BIOS Osijek: Prvi korak upoduzetnitvo - Osjeka poduzetnika biljenica (2004)engi, D. i Analiki m Instuta Ivo Pilar: Mala i srednja poduzea u izvozu Hrvatske:rezulta desk-analize, u Instut drutvenih znanos Ivo Pilar: Izvozni potencijal hrvatskog

malog gospodarstvaDeeljin J., Dujani M., Tadin H., Vidoje V.: Poduzetniki menadment (1999)Dijana iin-ain, Visoka kola za turiski menadment ibenik: Osnove menadmenta(2006)Dijana iin-ain: Osnova menadmentaDr. Jadranko Bendekovi i koautori: Planiranje invescijskih projekata, HBOR i Ekonomskiinstut, Zagreb (1993)Dr. sc. Ines Kersan-kabi i dipl.oec. Marina Bankovi: Malo gospodarstvo u HR i ulazaku EU

Dr. sc. Miljenko Leppee, Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetnitvo: Prirunik zaizvoznike Korak po korak (2003)Dr.sc. Bahrija Umihani i mr.sc. Dijana Husakovi, EF Zenica: Poduzetnitvo (2010)Dragan Miloevi: Kreavno donoenje odlukaDrucker P.: Najvanije o menadmentu (2005)Dujani M.: Osnove menadmenta, Veleuilite u Rijeci (2007)Financijski rezulta poslovanja malog gospodarstva za 2006. godinu (2007)GEM-Global Entrepreneurship Monitor: Istraivanje i prezentacija GEM rezultata zaHrvatsku (2007)Gospodarstvo i proirenje EU / to mogu oekiva tvrtke u Hrvatskoj i novim zemljamalanicama / HGKHGK: Gospodarstvo i proirenje EU; to mogu oekiva tvrtke u Hrvatskoj i novimzemljama lanicamaHZZ: Put do uspjenog poduzetnitvaIvan Tanta: Interno komuniciranjeIvana Buklija: Voenje projekataIvana urasek i Marn Brki: Pisano poslovno komuniciranje (2006)James C. Van Horne: Financijsko upravljanje i polika (1997)Josipa Petrovi Zozoli: Priprema poslovnog plana i/ili invescijske studije

Krunoslav Babogredac: Poslovno odluivanje (2005/2006)


35/40

35

Kuratko D.F., Hodges R.M.: Entrepreneurship (theory, process, pracce) (2007)Lidija Pavi Rogoi: Drutveno odgovorno poslovanje (2006)Maja Lamza Maroni, prof.dr.sc. i Jerko Glava, univ.spec.oec., Ekonomski fakultet uOsijeku: PoslovnoMarijan Oani: Mali brod na olujnom moru (2004)

Marjan Cingula, FOI: Pojmovno odreenje poduzetnitva (2007)Marui, Mira: Plan markenga, Adeco, Zagreb (2006)Medi, M., Biljeke s predavanja 2007-2008Miljenko Leppee, dr. sc., Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetnitvo: Prirunik zaizvoznike Korak po korak (2003)Mr. Ante-eljko Batarelo i koautori: Upravljanje invescijama / Vodi za investore, TEB,Zagreb (1994)Mr. Kiril Grabowsky: Prirunik za investore (1997)Neven Garaa, Visoka kola za menadment u turizmu i informaci u Virovici:Poduzetnicka infrastrukturaPoslovni savjetnik, mjesenik za managere i poduzetnike, srpanj-kolovoz (2005)Prirunik Her second chance / Njezina druga ansa: Osnove poduzetnitva (2011)Prof. dr Simka Dele: Poslovna komunikacijaShane and Venkataraman: The promise of entrepreneurship as a eld of research. (2000)Singer, S.: Znanje, inovacije, rast formula poduzetnikog uspjeha (2007)Slavica Netahli, dipl.oec., Veleuilite Nikola Tesla, Gospi: Menadment malogpoduzeaSlavica Singer i Sunica Oberman Peterka: Regionalne prezentacije GEM-aSlavica Singer: Poduzetnitvo u SME sektoru

Slavica Singer: Znanje, inovacije, rast formula poduzetnikog uspjehaStudija Pristupanje Europskoj uniji: oekivani ekonomski uinci (2007)kr, M.: Hrvatsko malo poduzetnitvo i Europska unija (2005)Vadnjal, J; Turk, M; Pavlin, I; Glas, M., Ministarstvo gospodarstva Republike Hrvatske:Oblici poduzetnitva - Poduzetnitvo za 21. stoljee, Prirunik za uitelje/trenere,savjetnike i promotore poduzetnitva (1999)Vanja Kokanovi: Uspjeno delegiranje poslovaZ. Cerovi: Hotelski menadment, Fakultet za turiski i hotelski menadment, Opaja(2003)

Zrinski Pelaji: Kako poslova u krizielimir Duli: Poslovne strategijeeljka akovi, Visoka kola za menadment u turizmu i informaci u Virovici: Poslovnokomuniciranje (2010)hp://hgk.biznet.hr/hgk/leovi/10721.docwww.cepor.hr/projek/znanje_inovacije.pdfwww.porezna-uprava.hrwww.posao.hrwww.poslovniforum.hrwww.uhov.hrwww.websitemarkengplan.com


36/40

BILJEKE


37/40

BILJEKE


38/40

BILJEKE


39/40

Europska komisija izvrno je jelo Europske unije.Europsku uniju ini 27 zemalja lanica koje su odluile postupno poveziva svoja znanja,

resurse i sudbine. Zajedniki su, jekom razdoblja proirenja u trajanju od 50 godina,izgradile zonu stabilnos, demokracije i odrivog razvoja, zadravajui pritom kulturalnuraznolikost, toleranciju i osobne slobode. Europska unija posveena je dijeljenju svojihposgnua i svojih vrijednos sa zemljama i narodima izvan svojih granica.

Ugovorno jeloHZZ DFC ZagrebTel:+385 1 6126 208

Fax: +385 1 6401 901

Projekt provodiHrvatski zavod za zapoljavanjePodruna sluba VaradinBaruna Trenka 56, VaradinTel.: +385 42 401-500Fax: +385 42 230-445Mail: [email protected]

Za sadraj ove broure odgovoran je Hrvatski zavod za zapoljavanje, Podruna slubaVaradin s partnerima na projektu i on ne moe odraava miljenje i stajalite Europskeunije i/ili Ugovornog jela.


40/40

Business enterprise and entrepreneurial environment - final.pdf

Documents

Transcript of Business enterprise and entrepreneurial environment - final.pdf