Blog Osnove

download Blog Osnove

of 40

description

Blog Osnove

Transcript of Blog Osnove

  • Dragan Varagi: Blog osnove DraganVaragic.com

    Blog osnove

    Dragan Varagi - Pretraga.co.yu, DraganVaragic.com

    Verzija 0.84, 08. septembar 2009., Novi Sad

    Dragan Varagi, 2007-2009, Neka prava zadrana pod Creative Commons licencom 3.0 rs. 1

  • Dragan Varagi: Blog osnove DraganVaragic.com

    Sadraj:

    Uvod...........................................................................................................4 ta je blog? ................................................................................................5

    Lini Web sajtovi Vs. Blogovi..................................................................7 Definicija terminologije koja se odnosi na fenomen Bloga .........................7

    Vrste Blogova u odnosu na njihov sadraj............................................10 Razlozi za kreiranje sopstvenog bloga.....................................................10 Kreiranje sopstvenog bloga na samostalnoj Web adresi..........................11 Kreiranje sopstvenog bloga putem besplatnih blog servisa .....................13 Praenje Blogova preko Blog agregatora i ostalih servisa na kojima postoji vei broj Blogova...........................................................................17 Ukratko o RSS tehnologiji i njenom znaaju.............................................19 RSS itai: prijavljivanje i praenje Blogova putem RSS tehnologije .......20

    RSS itai .............................................................................................21 Statistike poseenosti i blogovi ................................................................23

    Najbitniji parametri statistika poseenosti sajta ....................................24 Prijavljivanje na servis za praenje statistika RSS izvora na sopstvenom blogu FeedBurner.com.............................................26 Prijavljivanje na servis za praenje generalnih statistika poseenosti sopstvenog bloga Google Analytics...................................................29

    Razlozi za kreiranje i voenje kompanijskih blogova ...............................31 Ukratko o promociji Bloga ........................................................................32

    Dodatni saveti za pisanje i voenje Blogova.........................................34 Dodatni saveti za poveanje poseenosti Blogova...............................35

    O autoru ...................................................................................................37 Zahvalnice................................................................................................38 Dodatni izvori ...........................................................................................39 Literatura..................................................................................................40

    Dragan Varagi, 2007-2009, Neka prava zadrana pod Creative Commons licencom 3.0 rs. 2

  • Dragan Varagi: Blog osnove DraganVaragic.com

    Dragan Varagi, 2007-2009, Neka prava zadrana pod Creative Commons licencom 3.0 rs. 3

  • Dragan Varagi: Blog osnove DraganVaragic.com

    Uvod

    Ovu e-knjigu (moda je vie e-prirunik) inicirala je potreba materijala o Blogovima za kreiranje lekcija na vebama iz predmeta Internet marketing, smerova E-poslovanje (www.eposlovanje.org), u Beogradu i Valjevu (Visoka kola elektrotehnike i raunarstva strukovnih studija iz Beograda i Visoka poslovna kola strukovnih studija iz Valjeva bive VET i VE), kao i vebe na predmetu E-poslovanje na Master studijama FTN, Novi Sad.

    Ispostavilo se da na srpskom jeziku trenutno ima veoma malo tekstova koji na

    sistemski nain objanjavaju osnove kreiranja i voenja Blogova, i koji su namenjeni populaciji koja se do sada nije sretala sa ovim fenomenom. U Srbiji (ali i u okruenju) u poslednjih nekoliko godina aktuelna je tendencija korienja Interneta od strane osoba koje su dominantno na osnovu svog skromnog iskustva stekle neku predstavu o tome ta je Internet (odlazak na odreeni broj sajtova, korienje servisa tipa Chat ili Skype, kao i skidanje e-mail poruka). Praksa je pokazala da ovakav tip korienja Interneta ne donosi iroj populaciji kvalitetno shvatanje o mogunostima poslovne i promotivne funkcije Interneta. Sa druge strane, razvoj Internet tehnologija u poslednje tri godine omoguuje na jednostavan i veoma pristupaan (jeftin) nain prihvatanja (usvajanja znanja) trenutno aktuelnih trendova aktivnijeg korienja Interneta, ukljuujui poslovnu i promotivnu svrhu, od kojih je najuoljiviji trend kreiranja i voenja Blogova.

    Cilj ove e-knjige je da se na pristupaan nain objasni fenomen Bloga i

    pojava koje okruuju ovaj fenomen, kao i da se kroz upotrebu Bloga na kvalitetan nain prikae praktina i dinaminija primena Interneta u poslovne i promotivne svrhe (to ne iskljuuje i primenu u line svrhe). Kao to se u tekstu moe videti, termin Blog napisan je velikim slovom zbog isticanja znaaja ovog fenomena (iako je leksiki diskutabilno da li je takvo isticanje ispravno).

    Ova e-knjiga ne ulazi u tehnike aspekte kreiranja Blogova (ne objanjavaju

    se posebno naini kreiranja Blogova na svim navedenim Blog servisima), sem objanjenja koja omoguuju korienje besplatnih alata za statistiko praenje aktivnosti i popularnosti Bloga. Takoe, u ovoj e-knjizi obraene su osnove kreiranja Blogova na besplatnim blog servisima (kao to su Blog.co.yu, Blogoye.org, MojBlog.co.yu, itd.), dok se objanjenja za kreiranje sopstvenih nezavisnih blogova pored kratkog poglavlja u ovoj knjizi, mogu pronai u besplatnoj e-knjizi na srpskom jeziku BlogSessions, Predraga Puelje (www.blogowski.eu). Dodatno, preporuka je pratiti Blog pod nazivom www.blogistika.com koji je u potpunosti posveen fenomenu Bloga i blogovanja. Na Blogu www.draganvaragic.com/weblog/ moe se pronai posebna kategorija o blogu.

    Dragan Varagi, 2007-2009, Neka prava zadrana pod Creative Commons licencom 3.0 rs. 4

  • Dragan Varagi: Blog osnove DraganVaragic.com

    ta je blog?

    Termin Blog nastao je skraivanjem dve rei - Web Log, to bi se moglo u ovom kontekstu prevesti kao Web dnevnik (diary). Fraza Web Log se inae u Internet tehnologiji koristi za definisanje statistike aktivnosti jednog sajta (broj posetilaca, broj otvorenih stranica sajta, itd), ali u kontekstu fenomena Blog govori se o, najjednostavnije reeno, javnom voenju dnevnika putem Web stranice. Termin Blog u engleskom jeziku znai istovremeno i kreirati (praviti) Blog, kao glagol (to blog).

    Tehniki posmatrano, Blog predstavlja vrstu automatizovanog Web sajta,

    gde se sadraj (tekstovi, slike, multimedia) unosi i prikazuje hronoloki, to predstavlja bitnu razliku u odnosu na klasian prikaz sajtova sa vestima, gde se posebno izdvajaju najvanije vesti (pogledati izbor prikazanih vesti na prvim stranicama sajtova sa vestima). Na ovaj nain se dobija pravian prikaz svih lanaka (Blog unosa) koji se objavljuju, bez obzira na njihovu vanost.

    Slika 1 Prikaz sadraja na blogu od najnovijih prema starijim prikazima

    (hronoloki redosled prikaza sadraja). Primer: BlogOpen.eu.

    Dragan Varagi, 2007-2009, Neka prava zadrana pod Creative Commons licencom 3.0 rs. 5

  • Dragan Varagi: Blog osnove DraganVaragic.com

    Na prethodnoj slici (Slika 1) vide se osnovni elementi sadraja Bloga: Naslov unosa (teksta, slike, multimedije), ili naslov post-a (od en.

    post, to znai objaviti), ukljuujui i datum unosa: Najvaniji promotivni elemenat Blog sadraja. Na osnovu naslova itaoci uglavnom biraju da li e uopte pregledati sadraj ili ne. Naslov unosa predstavlja link na rezultatima pretraivanja razliitih pretraivaa (kao to je Google), to opet predstavlja veoma bitan promotivni elemenat koji utie na vidljivost Bloga.

    Tekst/sadraj unosa: Deo ili ceo sadraj unosa. Relevantnost Bloga (ali i bilo kojeg Web sajta, generalno) upravo zavisi od relevantnosti sadraja.

    Link ka kompletnom sadraju: U sluaju prikaza dela sadraja, link koji vodi do celokupnog sadraja.

    Link ka komenatrima (postavljanju komentara): Veza ka komentarima gde itaoci Bloga mogu na jednostavan nain da ostave svoj komentar na datu temu.

    Automatizovani Web sajt podrzumeva korienje Internet (Web) tehnologija

    koje omoguuju napredni programski sistem automatskog (dinaminog) formiranja Web stranica, gde nije potrebno znati nita drugo - nego napisati tekst, odnosno kreirati sadraj.

    Slika 2 Primer prikaza unosa teksta po principu rada u programu MS

    Word for Windows. Primer: Blog program WordPress.org.

    Dragan Varagi, 2007-2009, Neka prava zadrana pod Creative Commons licencom 3.0 rs. 6

  • Dragan Varagi: Blog osnove DraganVaragic.com

    Lini Web sajtovi Vs. Blogovi Praktino, od samog poetka korienja servisa WWW (Web) postojali su

    personalni (lini) Web sajtovi, koji sadrajno posmatrano veoma lie na sadanje Blogove (pogledati veoma popularni domai personalni Web sajt www.zanapoliakov.com). Generalno posmatrano, razlika izmeu klasinih personalnih Web sajtova (koji su se masovno kreirali do pre 5-6 godina) i Blogova upravo govori o tome ta je to novo doneo fenomen Bloga:

    1. Jednostavan nain kreiranja i voenja Bloga (nije potrebno tehniko znanje da bi se napravio Blog i unosio sadraj).

    2. Jednostavan nain komentarisanja sadraja na Blogu od strane njegovih italaca.

    3. Jednostavan nain promocije Blogova putem tzv. deljenja sadraja (Syndication) ukratko objanjeno u narednom poglavlju.

    4. Razliiti naini linkovanja Blogova i njihovih sadraja ukratko objanjeno u narednom poglavlju.

    5. Veoma jednostavan nain praenja promotivnih efekata Bloga objanjeno u posebnom poglavlju.

    Ukratko, razlika izmeu personalnih Web sajtova i Blogova jeste u jednostavnosti upotrebe Bloga (mogu ga kreirati i voditi tehniki neobrazovane osobe), kao i u mogunosti jednostavne promocije Bloga (to ne znai automatski da su svi Blogovi jednako vidljivi objanjeno u narednim poglavljima).

    Definicija terminologije koja se odnosi na fenomen Bloga

    Blog kao novi fenomen koji je masovno prihvaen u svetu u poslednjih nekoliko godina (prema podacima sa sajta Technorati.com servis koji prati najvei broj Blogova na svetu, u junu mesecu 2008. godine u svetu postoji vie od 112 miliona Blogova), ima vei broj novih termina koji blie opisuju razliite Blog aktivnosti:

    Weblog ili blog: Personalni urnal na Webu sa unosima sadraja po hijerahiji njihovog objavljivanja, koji obuhvata veliku koliinu tema i namena od linih dnevnika pojedinaca, preko korporativnih Blogova

    Dragan Varagi, 2007-2009, Neka prava zadrana pod Creative Commons licencom 3.0 rs. 7

  • Dragan Varagi: Blog osnove DraganVaragic.com

    do kombinacije novinskih sajtova i Blogova (tzv. News-Blog). Blogovi predstavljaju deo fenomena socijalnih (drutvenih) medija.

    Drutveni mediji (Social Media): Nain (format) komunikacije (angamana korisnika) koji za rezultat ima kreiran sadraj od strane uesnika u komunikaciji (najee na interaktivnim medijima, kao to je Internet). Blog je jedan od najpoznatijih naina kreiranja sadraja od strane korisnika Interneta (tzv. User Generated Content - UGC), kao deo fenomena drutvenih medija.

    Blogger: Osoba koja kreira i vodi Blog. Blogging, to blog: Voenje Bloga. Blogosfera (Blogosphere): Re koja opisuje zajednicu kreatora i

    italaca Blogova.

    Syndication: Sistem automatskog deljenja sadraja. U Web terminologiji, deo sadraja Web sajta (ili Bloga) ustupa se na praenje putem posebnih itaa (Reader-a) ili putem razliitih Web sajtova/servisa koji predstavljaju deljeni sadraj sa razliitih Web lokacija tzv. agregatori sadraja.

    Agregacija (Aggregation): Mogunost da se na jednom mestu putem RSS tehnologije istovremeno prati vei broj razliitih sadraja koje objavljuju razliiti sajtovi.

    Blog agregatori: Web sajtovi preko kojih se moe pratiti aktivnost razliitih blogova. Najvei svetski Blog agregator je Technorati.com.

    RSS: RSS (Real Simple Syndication) predstavlja najpoznatiji i najee korieni format za automatsko deljenje/povlaenje delova ili celih dokumenata/sadraja sa Weba (tzv. Web feed format, RSS/ATOM feed ili RSS izvor). Na ovaj nain korisnici Weba mogu lako na jednom mestu da prate novosti sa razliitih Web lokacija, a da ne idu na svaki pojedinani sajt koji ih interesuje. Tek kada proitaju naslov, ili deo teksta koji ih interesuje, klikom na link dolaze do sajta da pregledaju kompletan dokument.

    Permalink: Jedinstvena Web adresa (URL permanentni link) do konkretnog Blog unosa (Blog lanak). Iako je veliki broj Blog unosa obino dostupan sa prve stranice Bloga, da bi se citirao odreeni Blog unos, potrebno je linkovati (sa permalinkom) konkretan sadraj koji se nalazi na posebnoj Web stranici.

    Inbound link: Link koji vodi sa druge Web lokacije do posmatrane Web lokacije (Bloga). Veoma je bitno pratiti ko sve citira pomatrani Blog, jer od broja i kvaliteta linkova koji dolaze na posmatrani Blog zavisi popularnost (kredibilitet) posmatranog Bloga.

    Outbound link: Link koji vodi sa posmatrane Web lokacije (Bloga) do neke druge Web lokacije koja se navodi u tekstu (sadraju) blog

    Dragan Varagi, 2007-2009, Neka prava zadrana pod Creative Commons licencom 3.0 rs. 8

  • Dragan Varagi: Blog osnove DraganVaragic.com

    unosa. Veoma pozitivna karakteristika kreiranja Blog sadraja jeste jednostavno i esto korienje linkovanja do drugih Web lokacija da bi se dodatno opisao i/ili objasnio sadraj. Linkovanjem na druge Web lokacije obogauje se vrednost originalnog sadraja, i sa druge strane daje se do znanja vlasniku linkovane Web lokacije da je njegov/njen sadraj linkovan (praenje linkovanja ostvaruje se korienjem programa za interpretaciju statistika poseenosti kasnije objanjeno).

    Linkback: Metoda na osnovu koje Web autori dobijaju obavetenje o tome da na nekom sajtu postoji link do odreene stranice (Blog unosa) posmatranog Web sajta. Najee tehnoloke metode ostvarivanja notifikacije vlasnika Blogova o novim linkovima sa drugih Web sajtova su Trackback (automatsko prikazivanje linka i/ili dela Blog unosa sa Bloga koji linkuje do posmatranog Bloga) i Pingback (automatsko obavetavanje o postavljanju linka na Blogu autora Blog unosa). Veliki broj Blogova ima mogunost postavljanja ovakvih obavetenja u vidu komentara na konkretan Blog unos (primer na slici 3).

    Blogroll: Lista blogova i blogera koje odreeni autor bloga smatra na neki nain interesantnim i/ili uticajnim, i to u dovoljnoj meri da ih eli istai na svim stranicama bloga kao skup linkova, umesto povremenog pominjanja u odreenim blog unosima. Jedan od boljih naina merenja uticaja nekog bloga ostvaruje se upravo merenjem broja linkova nekog bloga u blogroll-u razliitih blogera.

    Slika 3 Primer prikaza komentara gde je komentar sa nazivom

    Pripreme za BlogOpen Trackback sa bloga Dragan Varagic Weblog, a naknadni komentar je klasian unos itaoca (Dragan Varagi).

    Primer: BlogOpen.eu.

    Dragan Varagi, 2007-2009, Neka prava zadrana pod Creative Commons licencom 3.0 rs. 9

  • Dragan Varagi: Blog osnove DraganVaragic.com

    Vrste Blogova u odnosu na njihov sadraj

    Kao to je ve reeno, Blogovi pokrivaju veliki broj razliitih tema, obino su u najveoj meri tekstualnog oblika, ali postoje neke pod-grupe vrsta blogova u odnosu na njihovu koncepciju i sadraj, koje su dobile i svoje posebno ime:

    Foto Blogovi (Photoblogs, takoe se pojavljuje naziv Sketchblog). Kao to ime kae, u osnovi imaju fotografije kao sadraj Bloga. Za uspeh ovakvih Blogova (njihovu vidljivost preko pretraivaa) veoma je bitno da postoje komentari koji objaanjavaju sliku, kako u samom tekstu ispod slika, tako i pri samom unoenju slika, gde postoji mogunost napisati opis slike. Primer: Fotomanijak.com.

    Video Blogovi (Vlogs, Videocasting). Blogovi koji imaju video materijale kao sadraj. Pogledati primer Vlog-a Razgovori.com.

    Audio Blogovi (Podacasting, Audiocasting). Blogovi sa audio materijalom kao sadrajem. Primer: http://www.b92.net/podcast/.

    Muziki Blogovi (MP3 blogs). Blogovi sa muzikim sadrajem. Jedan od najboljih primera jednostavnog kreiranja multimedijalnog bloga (foto, audio, video...) jeste besplatan servis Tumblr.com.

    Mikro blogovanje (Micro-blogging). Posebna vrsta Blogova u kojoj su Blog unosi (post-ovi) veoma kratki. Za ovakav tip blogovanja potrebno je veliko znanje sadrajnog pisanja u kratkoj formi (sa malo napisanog da se puno kae). Najpoznatiji servis koji promovie pojavu mikro-blogovanja je Twitter.com.

    Razlozi za kreiranje sopstvenog bloga Od 2002. g. pa do ovih dana, od poetne fascinacije jednog malog broja

    korisnika Blog servisa, od 2004. g. Blog postaje jedan od dominantnijih naina predstavljanja pojedinaca i firmi (tzv. korporativno blogovanje, kompanijsko blogovanje) na Internetu. Postoji vie razloga za ovu pojavu, ali dominantna je veoma jednostavna i jeftina procedura pokretanja Bloga, relativno jednostavan nain njegove promocije putem savremenih sistema irenja poruka blogera, kao i jednostavan nain participacije (ueea, komentarisanja) osoba koje prate Blogove.

    Dragan Varagi, 2007-2009, Neka prava zadrana pod Creative Commons licencom 3.0 rs. 10

  • Dragan Varagi: Blog osnove DraganVaragic.com

    Najbitniji razlog velike popularnosti Blogova u poslednje vreme je injenica da

    pod odreenim uslovima, popularni Blogovi su mnogo vidljiviji na pretraivaima u odnosu na slino popularne klasine Web sajtove. Kae se da pretraivai vole Blogove. Kako pretraivai uglavnom donose najveu pojedinanu besplatnu poseenost nekom sajtu (u odnosu na direkno kucanje Web adrese ili linkovanje nekog drugog sajta na posmatrani), injenica da pretraivai donose veliku poseenost Blogovima opredeljuje veinu njihovih savremenih tvoraca da ih koriste.

    Jedan od najjednostavnijih naina svatanja i prihvatanja Interneta kao

    poslovnog i promotivnog okruenja jeste kreiranje sopstvenog Bloga (za pojedinca ili organizaciju), i kroz kreiranje kvalitetnih sadraja (tekstovi, slike, video, audio) iz odabrane oblasti, na relativno jednostavan nain se prikazuje veliki broj mogunosti koje Internet prua u unapreenju poslovanja, u kontekstu ciljeva online nastupa.

    Kreiranje sopstvenog bloga na samostalnoj Web adresi

    Kao to je ve napomenuto, sadanji razvoj Web tehnologije omoguuje jeftino i jednostavno kreiranje sopstvenog Bloga na samostalnoj Web adresi (Internet domenu). U skopu ove e-knjige nee se detaljnije ulaziti u razradu kreiranja Blogova na samostalnoj Web adresi iz razloga to je preporuka da se prvo testiraju mogunosti Bloga i naini njegovog kreiranja putem besplatnih blog servisa, a tek nakon testiranja dobro je otvoriti sopstveni Blog na samostalnoj Web adresi, kada ste ve upoznati sa tajnama blogovanja.

    Za kreiranje Boga na samostalnoj Web adresi potrebno je da kupite Internet domen (domai ili inostrani) i da zakupite prostor na Webu (Web hosting):

    1. Kupovina Internet domena moe se obaviti preko samog pruaoca usluge zakupa prostora na Webu (Web Hosting Provider), koji ne mora da bude i va Internet servis provajder (firma preko koje kupujete pristup Internetu). Jeftiniji internacionalni Internet domeni (.com, .net, .org, .info...) imaju cenu od 5 do 20 $US. Preporuka je kupiti Internet domen u sopstvenoj reiji (da bi ste jednostavno menjali Web hosting provajdere ako vam ne odgovaraju), a za to je potrebna samo informacija o tzv DNS serverima koju dobijate od vaeg Web hosting provajdera (obino dve adrese tipa ns1.provajder.co.yu, ns2.provajder.co.yu). Ove DNS adrese

    Dragan Varagi, 2007-2009, Neka prava zadrana pod Creative Commons licencom 3.0 rs. 11

  • Dragan Varagi: Blog osnove DraganVaragic.com

    pridruujete kupljenom Internet domenu, da bi se Internet domen povezao sa hostingom koji ste kupili. Primer internacionalnog sajta koji prodaje povoljno Internet domene je www.godaddy.com. Lista akreditovanih firmi koje prodaju internacionalne domene (tzv. registrari) moe se nai na ovoj adresi: http://icann.org/registrars/accredited-list.html. Lista akreditovanih firmi koje prodaju .rs domene nalazi se na adresi: http://www.rnids.rs/include/00018.html.

    2. Zakup prostora na Webu (Web hosting) omoguuje samostalno kreiranje Bloga, i za sluaj osoba koje nisu dovoljno tehniki obrazovane, postoji mogunost jednostavnog dodavanja besplatnog Blog softwera kao to je WordPress.org, MovableType.org, Nucleuscms.org, itd. Postoje razliite varijante Web hosting servisa, a za osobe koje nisu familijarne sa Web tehnologijom, najjednostavnija je varijanta uzimanja Web hosting paketa, gde uz dogovor sa samim Web hosting provajderom, sam prualac usluga Web hostinga nudi instaliranje besplatnog Blog softvera. Veliki broj besplatnih Blog servisa takoe nudi varijantu hostinga vaeg Bloga na samostalnoj Web adresi. Preporuka je uzeti jeftiniji Web hosting paket za poetak (tzv. virtuelni deljeni hosting virtual shared hosting) izmeu 10 i 20 EUR godinje, po mogunosti da u sebi ima sistem upravljanja sa nazivom Cpanel tzv. Cpanel.com zasnovani Web hosting. Razlog za korienje ovakvog tipa Web hostinga je veoma jednostavno voenje razliitih opcija koje se odnose na Blog (kreiranje e-mail adresa, isprobavanje razliitih besplatnih Blog softvera, prikaz statistika poseenosti, kreiranje poddomena npr. blog.domen.com, itd.). U Srbiji Cpanel bazirani hosting npr. nudi www.sezamhosting.com.

    Blogovi kreirani na sopstvenoj Web adresi sa posebnim Blog softverom imaju

    mogunost vee slobode kreiranja izgleda i dodatnih funkcionalnosti Bloga (primeri dodatnih funkcionalnosti bloga mogu se videti na adresi http://wordpress.org/extend/plugins/ za WordPress Blog softver), kao i nemogunost gaenja ovakvog Bloga, sem na osnovu slobodne volje njegovog vlasnika (Besplatni blog servisi imaju mogunost da ukinu bilo koji Blog na svom servisu u bilo koje vreme bez ikakvih posledica preporuka: dobro proitati uslove kreiranja Bloga na besplatnim Blog servisima).

    Glavna prednost Blogova na besplatnom Blog servisu jeste brzina i jednostavnost kreiranja Bloga, kao i mogunost trenutne promocije Bloga zbog velike poseenosti besplatnih Blog servisa (mnogo se jednostavnije dolazi do posetilaca Bloga i komentarisanja Blog unosa, jer veliki broj korisnika ve koristi ove servise). Generalno posmatrano, tee je promovisati Blog na sopstvenom Internet domenu u odnosu na besplatne Blog servise (o promociji Bloga postoji

    Dragan Varagi, 2007-2009, Neka prava zadrana pod Creative Commons licencom 3.0 rs. 12

  • Dragan Varagi: Blog osnove DraganVaragic.com

    posebno poglavlje u ovoj e-knjizi), ali svakako kvalitet uvek brzo dolazi do izraaja.

    Za neiskusne korisnike Interneta i Blogova preporuka je da se prvo otvori

    Blog na besplatnom Blog servisu, i da se nakon toga pree na sopstveni Internet domen bloga, gde se na prethodnom Blogu ostavi informacija o novoj Web adresi Bloga.

    Kreiranje sopstvenog bloga putem besplatnih blog servisa

    Najjednostavniji, najbri i najjeftiniji nain da se proveri mogua korist i uticaj

    Bloga za pojedinca i organizaciju jeste njegovo kreiranje na nekom od besplatnih Blog servisa. Najpoznatiji i najvei besplatni Blog servisi su Blogger.com i Wordpress.com, a kod nas trenutno su aktuelni sledei besplatni Blog servisi:

    - http://www.srblogs.com/ - http://www.blog381.com/ - http://www.mycity.rs/blogs.php - http://www.blogoye.org/ - http://www.blog.rs/ - http://www.mojblog.rs/ Napomena: Nabrojani servisi imaju mogunost pojedinanog praenja Blogova korisnika putem RSS-a.

    Pri odabiru ovih Web servisa potrebno je povesti rauna o tome da besplatan

    Blog servis ima integrisan sistem RSS distribucije blog-unosa (RSS tematika je obraena kroz primere u narednom poglavlju), to se moe videti na primerima pojedinanih postojeih korisnika posmatranog Blog servisa (pogledati odreeni broj Blogova postojeih korisnika Blog servisa, do kojih postoji pristup na svim prvim stranicama datih besplatnih Blog servisa).

    Dragan Varagi, 2007-2009, Neka prava zadrana pod Creative Commons licencom 3.0 rs. 13

  • Dragan Varagi: Blog osnove DraganVaragic.com

    Slika 4 Primer RSS distribucije lanaka i komentara. Primer Bloga

    www.ivanino-blago.com. Nakon odabira jednog od ponuenih besplatnih Blog servisa, potrebno je

    poeti sa procedurom kreiranja samog bloga.

    Slika 5 Kreiranje novog bloga u tri koraka Servis Blog.rs

    Bilo bi dobro da pre samog poetka procedure kreiranja Bloga postoji

    generalna ideja o tome ta e se na Blogu pisati, jer je jedan od koraka kreiranje same adrese Bloga (koja bi trebalo da je u vezi sa tematikom), kao i imena Bloga. Generalno, adresa i naziv Bloga mogu biti neko ime ili nadimak (da ne asociraju na konkretnu tematiku dok se ona ne odabere).

    Cilj je kreirati Blog u kontekstu onoga to je oblast interesovanja i/ili rada pojedinca ili organizacije koja kreira Blog. to je vee interesovanje za odreenu oblast, vea je verovatnoa da se moe kreirati kvalitetniji Blog sa originalnim sadrajima, obzirom da kopiranje delova sadraja samo po sebi nije zabranjeno (sem u sluajevima ako to autor sadraja eksplicitno zabranjuje itati obavezno

    Dragan Varagi, 2007-2009, Neka prava zadrana pod Creative Commons licencom 3.0 rs. 14

  • Dragan Varagi: Blog osnove DraganVaragic.com

    uslove korienja sadraja koji se preuzimaju. Detaljnije na CreativeCommons.org.yu), ali je mnogo efikasnije, i po uspeh Bloga bolje imati sopstvene sadraje.

    Slika 6 Registracija novog korisnika Servis Blog.co.yu

    Pri registraciji za neki od odabranih besplatnih Blog servisa potrebno je voditi

    rauna o nekoliko karakteristika online servisa kojima se pristupa preko korisnikog imena i lozinke:

    Dobro je objediniti korisniko ime (user name) i samu adresu Bloga zbog lakeg pamenja. Za lozinku (password) odabrati ili neku kombinaciju slova koja se moe zapamtiti iz nekog razloga, ili odabranu lozinku poslati na neki e-mail nalog gde e ista biti sigurno pronaena, ako se sluajno desi da se lozinka u meuvremenu zaboravi.

    Pri registraciji na bilo koji online servis trai se validna e-mail adresa kojoj budui korisnik moe jednostavno pristupiti da bi aktivirao servis na koji se registruje, ili preko te adrese dobija vane informacije o pokretanju samog servisa. Preporuljivo je koristiti za ovakav tip registracije e-mail adrese kojima se moe pristupati preko Weba sa bilo koje lokacije (tzv. Web mail), kao to su besplatne adrese sa servisa Yahoo, Hotmail, Gmail i sl.

    Sve ostale karakteristike kao to su izgled bloga, sama tematika (tekstovi, sadraj) mogu se menjati, brisati, dodavati, to se i deava tokom razvoja nekog blog sajta (potrebno je napomenuti da ako se na odreenu temu/template/ablon izgleda postave elementi u HTML kod, pri promeni teme potrebno je te elemente ponovo postaviti).

    Dragan Varagi, 2007-2009, Neka prava zadrana pod Creative Commons licencom 3.0 rs. 15

  • Dragan Varagi: Blog osnove DraganVaragic.com

    Potrebno je radi probe ili stvarnog poetka pisanja na blogu uneti prvi Blog-

    unos (tzv. Blog post), koji ukljuuje pisanje naslova unosa i samog sadraja unosa (kasnije se ovaj prvi unos moe izmeniti ili obrisati).

    Slika 7 Unos novog teksta u blog Primer servisa Mojblog.co.yu

    Sistem pisanja na Blogovima veoma lii na korienje programa MS Word for

    Windows, tj. postoji jednostavna mogunost unosa i formatiranja samog teksta, unosa slika, itd.

    Kada je tekst/sadraj pripremljen za objavljivanje (unos), i kada se objavi,

    sadraj je istog momenta dostupan svima koji saznaju da postoji dati Blog, ili onima koji prate razliite servise za itanje post-ova sa novih/postojeih Blogova (praenje putem RSS-a - obraeno u narednom poglavlju).

    Preporuka: Dobro je pisati tekst koji e biti objavljen na blogu prethodno u nekom editoru teksta (kao to su programi Notepad ili MS Word for Windows). Nakon toga trebalo bi ga kopirati u formular za unos teksta odabranog blog servisa (slika 7), iz razloga to se est sluaj da ako se desi neka greka pri uvanju unosa, tekst moe biti izgubljen i mora se pisati ponovo (sem ako Blog servis podrava opciju automatskog uvanja, kao to je Blogger.com).

    Dragan Varagi, 2007-2009, Neka prava zadrana pod Creative Commons licencom 3.0 rs. 16

  • Dragan Varagi: Blog osnove DraganVaragic.com

    Praenje Blogova preko Blog agregatora i ostalih servisa na kojima postoji vei broj Blogova

    Pre poetka pisanja na Blogu veoma je korisno pogledati kako to rade

    postojei blogeri. Da bi se dolo do adresa domaih Blogova mogu se koristiti liste Blogova na postojeim besplatnim servisima za kreiranje Blogova (prethodno navedeni servisi), kao i putem tzv. Blog agregatora (sajtovi koji prikupljaju i prate pisanje veeg broja razliitih Blogova), kao to su:

    - http://www.blogodak.com/ - http://planetoid.srpski.org/ - http://feed.blog.rs/ - http://www.blogorola.com/ - http://www.blogariat.com/ - http://www.serbianbloggers.info/- http://www.eblogovi.com/ - http://blogomer.blogoye.org/ - http://www.creemaginet.com/sajt/aggregator- http://kolporter.com/

    Preko navedenih Blog agregatora moe se pratiti nekoliko stotina odabranih

    domaih Blogova, kao i Blogovi iz regiona (Srbija, BiH/RS, Hrvatska, Slovenija). Liste napopularnijih regionalnih Blogova: www.blogostaj.com, http://www.blogodak.com/blog_rank.php). Na svetskom nivou mogu se pregledati sledee liste: Guardian, http://www.forbes.com/bow/, Webby Awards, www.bloggies.com... Veoma je poeljno pregledati neke od Blogova sa ovakvih lista sa aspekta prouavanja naina pisanja i kvaliteta poruka/sadraja.

    Dragan Varagi, 2007-2009, Neka prava zadrana pod Creative Commons licencom 3.0 rs. 17

  • Dragan Varagi: Blog osnove DraganVaragic.com

    Slika 9 - Top lista populrnih blogova na sajtu Blogodak.com

    U poslednje vreme, pored pomenutih Blog agregatora gde se u veini nalaze

    odabrani blogovi (procena je da u Srbiji u prvoj polovini 2008. g. ima preko 20.000 blogova), Blogovi se mogu pratiti preko sajtova koji imaju sopstvene Blog servise, kao to je VIP Blog na sajtu B92.net (trenutno najposeeniji Blog servis u Srbiji), PressOnline Blogovi, ColorPress korporativni Blog, itd.

    Dragan Varagi, 2007-2009, Neka prava zadrana pod Creative Commons licencom 3.0 rs. 18

  • Dragan Varagi: Blog osnove DraganVaragic.com

    Ukratko o RSS tehnologiji i njenom znaaju Pojavom RSS-a prvi put se na Webu pojavila iroko koriena tehnologija

    koja je omoguila vlasnicima sajtova da "guraju" (en. Push) svoj sadraj korisnicima, to predstavlja tehnologiju koja lii na slanje sadraja putem klasinih medija (radio, TV, asopisi, i sl.). Razlika je u tome to sa Web feed tehnologijom korisnici su dobili mogunost da na jednom mestu istovremeno prate vei broj razliitih sadraja koje objavljuju razliiti sajtovi Agregacija (en. Aggregation).

    Ideja koja stoji iza ove tehnologije jeste da ako ima deset, dvadeset ili 100 sajtova koje volite da poseujete, da to ne radite svakodnevno jer gubite vreme (potroi se dosta vremena da bi se posetilo vie interesantnih sajtova), ve da sa jednog mesta proverite odjednom ta sve ima novo na ovim sajtovima, i da na kraju odete tamo gde ima neto to vas u tom momentu interesuje.

    Slika 8 Primer izgleda RSS ikonica

    Jedan od osnovnih razloga iroko prihvaenog sistema korienja RSS feed-

    a jeste uporedno korienje ove tehnologije deljenja sadraja sa razvojem Web dnevnika (Blog-ovi). Popularnost Blogova se delom zasniva na blog programima koji su u veini imali integrisanu mogunost deljenja sadraja Blog-a putem RSS izvora. Na ovaj nain i veliki broj pojedinaca moe da prati sa jednog mesta sajtove koje voli korienjem RSS tehnologije (objanjeno u delu RSS itai).

    Ispostavilo se da je veoma jednostavno samo objaviti neki tekst, a neki od

    sajtova koji prati RSS izvore sa razliitih Blog-ova e automatski preuzeti samo naslov, ili naslov, deo teksta ili ceo tekst, i na taj nain e promovisati tekstove sa bloga. to je vie ovakvih sajtova (tzv. Blog agregatori), pojedinani blog postaje vidljiviji, a za to nije potreban nikakav trud, samo je potrebno da se objavi to kvalitetniji tekst/sadraj koji e privui panju ciljanih javnosti.

    U nastavku e se kroz primere primene RSS tehnologije objasniti njen znaaj.

    Dragan Varagi, 2007-2009, Neka prava zadrana pod Creative Commons licencom 3.0 rs. 19

  • Dragan Varagi: Blog osnove DraganVaragic.com

    RSS itai: prijavljivanje i praenje Blogova putem RSS tehnologije

    U narednom primeru predstavljena je procedura prijavljivanja na praenje

    RSS izvora sa sajta Blogowski.eu (na sajtu se nalazi besplatna PDF knjiga pod nazivom Blog Sessions).

    Slika 10 Prijavljivanje za praenje sajta preko RSS izvora primer Blogowski.eu

    Link na desnoj strani ekrana RSS tekstovi obelei se (selektuje) desnim

    klikom mia i klikne se na opciju Copy Shorcut (MS Internet Explorer) ili Copy Link Location (Firefox). Ako se eli provera da li je link stvarno u RSS formatu dokumenta, klikne se na dati link, i dobija se stranica sledeeg tipa:

    Dragan Varagi, 2007-2009, Neka prava zadrana pod Creative Commons licencom 3.0 rs. 20

  • Dragan Varagi: Blog osnove DraganVaragic.com

    Slika 11 Provera RSS izvora primer Blogowski.eu. Preko ikonica sa desne strane ekrana mogue je odmah prijaviti se (Subscribe) na neki od ponuenih

    RSS itaa (RSS Readers).

    U datom primeru kopirana je Web adresa (URL) http://feeds2.feedburner.com/Blogowski. Ova adresa se kopira u odabrani

    RSS ita (servis koji omoguuje istovremeno praenje veeg broja sajtova/blogova koji imaju mogunost njihovog praenja preko neke od Web feed tehnologija, koja ukljuuje i RSS tehnologiju).

    Adresa RSS izvora bloga Dragana Varagia na srpskom jeziku je http://feeds2.feedburner.com/DVWebLog.

    RSS itai Svrha RSS itaa je da vam utede vreme dok surfujute Webom. Ako

    koristite Web neko vreme, sigurno postoji bar deset sajtova koje poseujete svakodnevno jer vam se dopadaju. Putem RSS tehnologije mogue je da preuzmete RSS adrese sajtova na koje volite da idete (ako ti sajtovi poseduju RSS adresu pogledati sliice RSS adresa koje su predstavljene u delu Ukratko o RSS tehnologiji i njenom znaaju), i da sve te adrese unesete u neki od postojeih RSS itaa.

    Postoji veliki broj razliitih RSS itaa, u Web itaima (npr. Firefox...), ili se radi o kompjuterskim (desktop) aplikacijama (npr. FeedDemon). Neki od online RSS itaa (Web sajt RSS ita) su:

    - http://www.bloglines.com/

    Dragan Varagi, 2007-2009, Neka prava zadrana pod Creative Commons licencom 3.0 rs. 21

  • Dragan Varagi: Blog osnove DraganVaragic.com

    - http://www.netvibes.com/ - http://reader.google.com/

    U nastavku bie prikazan primer prijavljivanja Bloga na RSS ita

    www.netvibes.com.

    Slika 12 Dodavanje RSS izvora u RSS ita primer Netvibes.com

    Sajt www.netvibes.com moe se prebaciti na srpski jezik izborom jezika preko linka Settings (Podeavanja). Procedura prijavljivanja RSS linka je sledea:

    Klikom na link Dodaj RSS izvor dobija se boks Dodaj kanal ili modul na vau stranicu, gde se kopira odabrani RSS izvor (prethono kopirani link do RSS izvora u datom primeru adresa http://feeds.feedburner.com/Blogowski, u polju Link).

    Pritiskom na dugme Dodaj servis proverava validnost (ispravnost) RSS linka, i ako je adresa (URL) u redu (radi se o RSS izvoru), na stranici se pojavljuje boks sa unetim RSS izvorom.

    Slika 13 Ispravno dodat RSS izvor primer Netvibes.com

    Dragan Varagi, 2007-2009, Neka prava zadrana pod Creative Commons licencom 3.0 rs. 22

  • Dragan Varagi: Blog osnove DraganVaragic.com

    Na isti nain moe se dodati veliki broj razliitih Web

    sajtova u RSS ita (unesite za poetak bar pet sajtova koje svakodnevno poseujete i koristite nekoliko dana ovaj RSS ita da biste sami uvideli prednosti ovakvog surfovanja Webom), koji imaju mogunost praenja putem RSS tehnologije, i na taj nain, na jednom mestu mogue ih je pratiti bez odlaska na svaki od njih. Klikom na neki od interesantnih naslova odlazi se direktno na odabrani lanak.

    Da biste sauvali uneene izvore i pratili ih sa bilo kog kompjutera, napravite nalog na Netvibes.com klikom na link Registrujte se sad.

    Za intenzivnije praenje RSS izvora preporuuje se korienje servisa www.bloglines.com, ali se na kraju izbor ipak svodi na pitanje ukusa. Probajte razliite RSS itae, pa odluite sami.

    Statistike poseenosti i blogovi Jednu od najbitnijih prednosti Interneta kao poslovnog komunikacionog

    medija predstavlja injenica da su podaci o efektima poslovnog nastupa, promocije i interesovanjima korisnika veoma precizno merljivi. Drugim reima, na kreiranoj Web prezentaciji firme, linom ili korporativnom Blogu (Blog organizacije) mogue je znati ta sve i koliko interesuje posetioce prezentacije, koliko je osoba posetilo sajt u odreenom vremenu, kakve su tehnike karakteristike raunarskih sistema sa aspekta vidljivosti prezentacije u okruenju korisnika, itd.

    Isto tako, kreiranjem reklamnih kampanja online putem Weba ili email servisa

    Interneta dobijaju se veoma precizni podaci o efektima promocije putem podataka o broju prikaza reklama do efekta nazvanog ostvarena realizacija oglaavanja koji predstavlja aktuelan broj direktno zainteresovanih osoba koje su interaktivno reagovale na reklamu i dole do Web sajta koji se oglaava.

    Dragan Varagi, 2007-2009, Neka prava zadrana pod Creative Commons licencom 3.0 rs. 23

  • Dragan Varagi: Blog osnove DraganVaragic.com

    Slika 14 Prva stranica servisa Google Analytics (Dashboard)

    Najbitniji parametri statistika poseenosti sajta (Google Analytics i FeedBurner):

    Broj poseta (Visits) Podatak koji govori o ukupnom broju dolazaka nekog

    korisnika na Web sajt, ukljuujui i njegov povratak u periodu vremena za koji se prave statistike poseenosti.

    Broj posetilaca (broj jedinstvenih posetilaca/Absolute Unique Visitors)

    Broj jedinstvenih posetilaca koji su doli na sajt u odreenom periodu vremena. Jedan posetilac moe napraviti nekoliko poseta u merenom periodu vremena.

    Broj otvorenih Web stranica (Pageviews) Podatak koji govori o broju

    otvorenih Web (HTML - baziranih) stranica u odreenom vremenskom periodu. Jedan posetilac pri poseti Web sajtu otvara jednu ili vie Web stranica. Ovakvi podaci se veoma teko dobijaju za otvaranje flash stranica ili stranica u nekoj od JavaScript zasnovanih tehnologija (AJAX npr.), i u ovakvim sluajevima prati se kompletna akcija korisnika na sajtu. Pored ovog parametra veoma je bitno pratiti i koje se pojedinane stranice najvie poseuju (parametar Top Content).

    Broj stranica po poseti (Pages per Visit) Veoma bitan podatak koji govori

    o interesovanju korisnika za Web sajt (jedan od parametara pri odreivanju interesovanja korisnika), kao i o eventualnim mogunostima ozbiljnije

    Dragan Varagi, 2007-2009, Neka prava zadrana pod Creative Commons licencom 3.0 rs. 24

  • Dragan Varagi: Blog osnove DraganVaragic.com

    automatizacije poslovanja na Web sajtu (CRM Custormer Relations Management upravljanje organizacijom u odnosu na potrebe korisnika).

    Stepen otkaza poseta (Bounce Rate) Ovaj podatak govori o tome koliki je

    procenat poseta sajtu takav da je korisnik tek to je doao na neku stranicu, odmah i otiao sa nje. Ovaj parametar govori o interesovanju korisnika za sajt, i to je procenat nii to je interesovanje za sadraje na sajtu vee.

    Srednje vreme boravka na sajtu (Average Time on Site) Podatak koji

    govori o prosenom vremenu koje posetilac boravi na sajtu, i logino, to je vei (vie minuta) to je bolje. I ovaj parametar govori o interesovanju korisnika za Web sajt.

    Procenat novih poseta (% New Visits) Ovaj parametar govori o tome

    koliko se kvalitetno sprovode promotivne aktivnosti na takav nain da nove osobe saznaju za Web sajt, u odnosu na stalnu poseenost osoba koje od ranije poznaju Web sajt i vraaju se na njega.

    Sajtovi (izvori) odakle dolazi poseta (Traffic Sources/Referring Sites)

    lista izvora odakle dolazi poseta na sajt, kao to su pretraivai, drugi sajtovi, direktno kucana adresa sajta, itd. Veoma bitan podatak sa aspekta praenja promotivnih aktivnosti oko sajta.

    Kljune rei (Keywords) Preko kojih kljunih rei koje korisnici kucaju na

    pretraivaima, oni dolaze na Web sajt. Na osnovu ovih podataka vidi se kako bi trebalo koristiti upotrebljene i jo ne upotrebljene kljune rei za poveanje broja posetilaca sa pretraivaa.

    Broj prijavljenih korisnika na RSS feed/izvor (Feed Subscribers) Ovaj

    podatak govori o broju korisnika koji su nekom vremenskom periodu doli do sajta preko RSS izvora. Servis FeedBurner belei dnevni broj korisnika RSS izvora i sve ostale statistike zasniva preko dnevnog korienja RSS izvora.

    Dragan Varagi, 2007-2009, Neka prava zadrana pod Creative Commons licencom 3.0 rs. 25

  • Dragan Varagi: Blog osnove DraganVaragic.com

    Slika15 Prikaz statistika prijavljenih korisnika na FeedBurner servisu.

    Primer: blog.draganvaragic.com (Blog na engleskom jeziku)

    Prijavljivanje na servis za praenje statistika RSS izvora na sopstvenom blogu FeedBurner.com

    Servis www.feedburner.com omoguuje besplatno praenje koliko se posetilaca nekog sajta/bloga prijavilo za praenje RSS izvora preko nekog RSS itaa. Ovaj podatak govori o broju korisnika koji se znaajnije interesuju za posmatrani sajt/Blog, toliko da ele dalje da prate ta e se novo na toj Web lokaciji objavljivati.

    Postupak prijavljivanja na servis FeedBurner.com:

    Kliknuti na link Register (na vrhu prve stranice sajta FeedBurner.com).

    Popuniti formular

    Dragan Varagi, 2007-2009, Neka prava zadrana pod Creative Commons licencom 3.0 rs. 26

  • Dragan Varagi: Blog osnove DraganVaragic.com

    Slika16 Otvaranje naloga na FeedBurner.com servisu

    Nakon popunjavanja prvog formulara potrebno je kopirati adresu (URL) do RSS izvora na vaem blogu (zato je u prethodnoj vebi napomenuto da je potrebno odabrati neki od ponuenih besplatnih blog servisa koji imaju mogunost praenja putem RSS itaa).

    Na sopstvenom blogu trebalo bi pronai adresu RSS

    izvora, koji se pojavljuje nakon prvog postavljenog teksta. U sluaju da link do RSS izvora ne postoji, potrebno

    je na ostalim blogovima istog besplatnog blog servisa, uz pomo nekoga ko se razume u kreiranje HTML-a, pronai nain na koji se formira RSS adresa, koja za sluaj servisa www.mojblog.co.yu izgleda po principu:

    Slika 17 - RSS link na blogu - http://vasnalog.mojblog.co.yu/rss.aspx (adresa vaeg napravljenog bloga uz dodatak stranice rss.aspx. Ovo se odnosi samo za besplatni servis Mojblog.co.yu).

    Provera da li se stvarno radi o RSS izvoru se obavlja na taj nain da se pretpostavljena adresa RSS izvora postavi u browser i vidi se da li se pojavljuju objavljeni tekstovi sa posmatranog bloga (kao u primeru za RSS izvor sa bloga Blogowski.eu Slika 11).

    Dragan Varagi, 2007-2009, Neka prava zadrana pod Creative Commons licencom 3.0 rs. 27

  • Dragan Varagi: Blog osnove DraganVaragic.com

    Slika 18 Postavljanje adrese sopstvenog bloga na FeedBurner.com servisu

    Postaviti adresu RSS izvora sa sopstvenog bloga (blog studenta) i

    kliknuti na dugme Next (bez oznaavanja boksa I am a podcaster). U sledeem koraku odabrati adresu koja e stajati uz va FeedBurner

    URL. Npr. http://feeds.feedburner.com/naslov_vaseg_bloga i popuniti ostale podatke.

    Nakon kreiranja ove adrese, uz pomo nekoga ko se razume u HTML, ili na osnovu sopstvenog eksperimentisanja, ovaj URL se postavlja na adekvatnom mestu u HTML kodu sopstvenog bloga kao novi link do RSS izvora.

    Slika 19 Odabir nove adrese RSS izvora na FeedBurner.com servisu

    Dragan Varagi, 2007-2009, Neka prava zadrana pod Creative Commons licencom 3.0 rs. 28

  • Dragan Varagi: Blog osnove DraganVaragic.com

    Adekvatno mesto u kodu je ono mesto gde se pojavljuje tekst ili ime slike koje se odnosi na RSS izvor (pogledati sliku 16). U datom primeru, u HTML kodu (Kod servisa Mojblog.co.yu, u administraciji, do HTML koda se dolazi kada klikne se na link Dizajn i pod-meni Ureivanje stranice. Kod servisa Blogoye.org, kada se odabere ureivanje bloga, odabere se link Dizajn) kod bilo kog besplatnog Blog servisa trebalo bi da postoji sledea (slina) linija koda: RSS Feed Potrebno je izbrisati sadraj koji je ovde obeleen crvenom bojom, a nalazi se izmeu navodnika. Umesto tog sadraja postavlja se URL koji je kreiran putem servisa FeedBurner.

    Kreiranjem nove adrese RSS izvora dobija se mogunost praenja broja

    prijavljenih korisnika bloga koji su preuzeli taj RSS izvor. Servis postaje operativan (pokazuju se prve statistike) preko zadatog korisnikog imena i ifre 24 sata nakon dodavanja RSS adrese u HTML kod vaeg bloga.

    Prijavljivanje na servis za praenje generalnih statistika poseenosti sopstvenog bloga Google Analytics

    Preko adrese http://www.google.com/analytics/ potrebno je iskoristiti

    postojee korisniko ime i ifru za besplatan Gmail nalog. Ako nalog na servisu www.gmail.com ne postoji, potrebno ga je kreirati preko linka Signup now).

    Nakon logovanja potrebno je popuniti formular sa podacima o adresi vaeg bloga.

    Slika 20 Postavljanje adrese bloga na servis Google Analytics

    Dragan Varagi, 2007-2009, Neka prava zadrana pod Creative Commons licencom 3.0 rs. 29

  • Dragan Varagi: Blog osnove DraganVaragic.com

    Nakon popunjavanja korisnikih podataka, potrebno je preuzeti dati

    HTML kod, i uz pomo nekoga ko se razume u HTML, ili na osnovu sopstvenog eksperimentisanja, dodati ga na adekvatno mesto u HTML kodu stranice vaeg bloga, pre nego to se u kodu pojavi podatak - dno HTML koda.

    Slika 21 Preuzimanje datog HTML/Java Script koda sa servisa Google Analytics

    Servis Google Analytics omoguava veoma ozbiljno praenje statistika

    poseenosti nekog sajta/bloga (u narednoj vebi bie prikazani sistemi praenja najbitnijih parametara statistika poseenosti za blog i RSS izvor), na osnovu kojih se preduzimaju dalje mere u poboljanju postojeeg online nastupa.

    Slika 22 Primer prikaza uspene registracije Web adrese na servis Google Analytics (oznaka i

    tekst Receiving Data)

    Nakon dodavanja i potvrde da je dati HTML kod postavljen na blog, servis postaje operativan u roku od 24 sata. U tom periodu postaju vidljive prve statistike poseenosti.

    Dragan Varagi, 2007-2009, Neka prava zadrana pod Creative Commons licencom 3.0 rs. 30

  • Dragan Varagi: Blog osnove DraganVaragic.com

    Razlozi za kreiranje i voenje kompanijskih blogova

    U poslenjih nekoliko godina, u svetu i kod nas moe se videti sve vei broj

    blogova koje pokreu politiari i politiki aktivisti, vlasnici kompanija, same kompanije, poznate linosti, profesionalci iz razliitih oblasti, umetnici, itd.

    Osnovni razlozi koji pokreu sve vei broj pojedinaca i organizacija da kreiraju kompanijske, komercijalne, korporativne ili poslovne blogove (koriste se svi navedeni termini za blogove koji donose neku poslovnu korist en. corporate, business, commercial, company blogs) jesu:

    personalniji kontakt i konverzacija sa ciljanim javnostima (ciljanim korisnicima),

    izgradnja poverenja, sakupljanje vrednih povratnih informacija i osnaivanje poslovnih veza.

    Jo je vanije to kompanijski blogovi, ako su dobro voeni, donose:

    poveanje prodaje, nova poslovna partnerstva i mogunosti, objavljivanje sadraja sa poslovnih blogova u razliitim medijima, kao i dovoenje do prodajnih kontakata (en. lead generation). Upravo dobro voenje blogova donosi naznaene prednosti, a to se ostvaruje

    davanjem korisnih informacija i informacija koje trae angaman (komentarisanje), kao to su npr. interesantne novosti iz oblasti koje pokriva kompanijski blog, teme za diskusiju, pomo u reavanju problema, edukacija, razliita promocija novih ideja, i sl. Korienjem prednosti blog sistema (jednostavnost upotrebe i kreiranja sadraja na blogu) i blogosfere, ove informacije se dalje ire Webom, linkuju na drugim sajtovima/blogovima, odnosno ostvaruje se velika vidljivost organizacije koja kvalitetno koristi svoj kompanijski blog.

    Postoje dve osnovne vrste kompanijskih blogova interni blogovi (za zaposlene u organizaciji) i eksterni blogovi, koji su namenjeni svima koji su zainteresovani za informacije o organizaciji. U zavisnosti od cilja formiranja kompanijskog bloga, postoje kompanijski blogovi koji promoviu samu delatnost

    Dragan Varagi, 2007-2009, Neka prava zadrana pod Creative Commons licencom 3.0 rs. 31

  • Dragan Varagi: Blog osnove DraganVaragic.com

    organizacije, njene proizvode i usluge, blogovi vlasnika i top managementa firme, blogovi koje vode istaknute zaposlene osobe, PR slube, itd.

    Sva pravila koja se odnose generalno za pisanje i voenje blogova vae i za kompanijske blogove (objanjeno ukratko u nastavku)

    Ukratko o promociji Bloga Savremeni sistemi kreiranja online sadraja, ali i promocije sadraja na Webu

    zasnovani su u najveoj meri participacijom zainteresovanih online korisnika. Konkretno uee korisnika u razliitim online diskusijama, komentarisanje na blogovima, postavljanje slika, video zapisa, itd. utie na poveanje koliine sadraja, i ovakvi sadraji se nazivaju User Generated Content (sadraj kreiran od strane korisnika).

    Sa aspekta poslovnog nastupa organizacije na Internetu, kreiranje adekvatnih

    sadraja putem komentara na forumima, blogovima, socijalnim mreama, kao i kreiranje sopstvenih korporativnih blogova, direktno utie na poveanje online kredibiliteta i poseenosti Web sajtova.

    Da bi se uspeno i etiki ispravno ostvarilo poveanje online kredibiliteta i

    poseenosti Web sajta, potrebno je potovati nekoliko osnovnih pravila direktne (interaktivne) online komunikacije:

    Pisanje komentara i uestvovanje u diskusijama mora biti u kontekstu postavljenog sadraja na koji se diskutuje, kao i u kontekstu Web lokacije na kojoj se sadraj nalazi. Iz tih razloga potrebno je prvo prouiti kakve diskusije i komentari ve postoje, da li postoje odreena napisana pravila ponaanja, i na koji je nain dozvoljena direktna promocija Web sajta (ako je ta promocija uopte dozvoljena). Ukratko, potrebno je prouiti Web lokaciju na kojoj se eli komunicirati, pre nego to se to i uradi.

    Potrebno je voditi rauna o tome da ovakav tip komunikacije ne podrazumeva kontrolu koji e sadraji biti napisani nakon vaeg obraanja, to znai da su mogue i negativne konotacije (posledice) vaeg online obraanja. Ovo je jo jedan od razloga zato je potrebno voditi rauna o tome ta se pie online i na koji nain.

    Dragan Varagi, 2007-2009, Neka prava zadrana pod Creative Commons licencom 3.0 rs. 32

  • Dragan Varagi: Blog osnove DraganVaragic.com

    Potrebno je voditi rauna o koliini i frekvenciji objavljivanja pojedinanih sadraja (nemojte pisati veliki broj komentara) na pojedinanim Web lokacijama (to se saznaje prouavanjem prethodnih unosa korisnika na posmatranoj Web lokaciji), jer obimna komunikacija na nekoj drugoj Web lokaciji (va broj komentara na jednom ili vie unosa je veoma veliki) veoma esto daje za rezultat suprotni efekat od oekivanog.

    Kao to je na poetku ove e-knjige napisano, Blog karakterie relativno jednostavan sistem promocije koji se, izmeu ostalog, zasniva na kvalitetnoj upotrebi linkovanja Bloga kako dodavanja razliitih linkova do drugih Blogova u sopstvenim Blog unosima, tako i aktivno uestvovanje adekvatnim komentarisanjem na drugim Blogovima. Adekvatno aktivno uee predstavlja tajnu uspeha pojedinanog bloga, s tim da adekvatna aktivnost oko praenja i komentarisanja drugih Blogova i ostalih Web izvora trebalo bi da prati i dovoljno kvalitetan sadraj na sopstvenom Blogu (iz tog razloga moe se ponoviti da je dobro prvo videti kako piu Blogove najpopularniji blogeri).

    U ovom kontekstu, voenje bloga podrazumeva pisanje na sopstvenom blogu i komentarisanje na adekvatno odabranim lancima na drugim blogovima.

    Trebalo bi imati u vidu da kreiranje Bloga treba da bude zadovoljstvo i strast,

    a ne mrska obaveza, jer se na taj nain postiu najbolji rezultati. Iz tog razloga se i preporuuje odabir tema za koje je autor Bloga veoma zainteresovan.

    Potrebno je povesti rauna o tome da komentarisanje na drugim Blogovima

    daje obino za mogunost da se postavi link do sopstvenog bloga, to ne bi trebalo ignorisati.

    Dragan Varagi, 2007-2009, Neka prava zadrana pod Creative Commons licencom 3.0 rs. 33

  • Dragan Varagi: Blog osnove DraganVaragic.com

    Slika 23 Polje za komentar na Blogu sa servisa mojblog.co.yu, sa kursorom na polju za unos linka

    Dodatni saveti za pisanje i voenje Blogova

    Kvalitetni Blog unosi predstavljaju najbolje sredstvo promocije Bloga. to je kvalitetniji sadraj, vei broj drugih lokacija e se pozivati na taj sadraj, i cilj je ostvaren!

    Blog bi trebalo pisati po nekoj frekvenciji, jednom ili vie puta nedeljno, jednom ili vie puta meseno, dnevno... Ali ne treba preterivati sa brojem unosa (sem ako se ne radi o profesionalnim Blogovima ili tzv. News-Blog-ovima kombinacija izmeu novinskog sajta i Bloga). Takoe, neauran Blog gubi svoju vrednost vremenom. Ako ste se odluili za pravljenje Bloga, radite na njemu sa takvom frekvencijom da vam nije optereujua.

    Nemojte samo kopirati tekstove sa nekih drugih Web lokacija/Blogova, jer sutina uspeha vaeg Bloga poiva u vaoj jedinstvenosti kao osobi/firmi. Na veoma jednostavan nain moe se otkriti da sadraji vaeg bloga nisu vai autorski sadraji, a na taj nain moe se izgubiti teko steeni kredibilitet, ako ne postoji dozvola za preuzimanje

    Dragan Varagi, 2007-2009, Neka prava zadrana pod Creative Commons licencom 3.0 rs. 34

  • Dragan Varagi: Blog osnove DraganVaragic.com

    kopiranih sadraja. Va komentar na odreeni sadraj ve ga ini jedinstvenim, jer je to VA komentar.

    Blog bi trebalo pisati na takav nain da se oekuje da e posetilac itati tekstove na blogu (posetilac postaje pravi italac bloga), to znai da odabrane teme za tekstove moraju biti dovoljno interesantne prvo vama kao piscima, pa e onda veoma verovatno biti interesantne i itaocima vaeg Bloga.

    Pokuajte da pronaete tematiku iz vae oblasti koja najvie interesuje vae itaoce, to ne znai da ako ste na drugom sajtu videli da je veoma itana neka tema koja nije u vezi sa vaom tematikom, da samo zbog itanosti treba pisati itane teme. Drite se teme vaeg Bloga.

    Ako na veini Blog unosa nemate komentare, to ne znai da tematika nije u redu ili da nije dovoljno dobra. Ne treba se povoditi za bilo kojom temom za koju se moe pretpostaviti da e dovesti do veeg broja komentara samo zbog veeg broja komentara. Rezultati kvaliteta Bloga se vide po porastu poseenosti i po broju linkovanja Bloga i Blog unosa na drugim sajtovima.

    Ako postoji vei broj veoma razliitih tema koje bi se mogle pisati na blogu, moda je dobro napraviti nekoliko Blogova. Specijalizovani Blogovi obino imaju veu vrednost nego blogovi koji se bave generalnom tematikom (sem ako nisu veoma poseeni).

    Dodatni saveti za poveanje poseenosti Blogova

    Jedan od jednostavnijih naina promocije bloga jeste prijava na Blog agregatore i pretraivae Blogova (kao to je npr. u Srbiji Pogodak.rs, sekcija za Blogove). Potrebno je proitati uslove za prijavljivanje na ovakav i slian tip servisa (npr. klasini Web direktorijumi kao to je www.globalnoselo.com).

    Veoma je dobro linkovati prethodne post-ove na Blogu, obzirom da se na taj nain poboljava rejting prethodnih postova na pretraivaima.

    Ako u kontekstu teme (u vezi sa temom) moete linkovati odreene tekstove drugih blogera, to je veoma poeljno i uraditi, jer na taj nain skreete panju drugih blogera na sebe. Ako su vam lanci na Blogu dovoljno kvalitetni, velika je ansa da e vas drugi blogeri citirati. Cilj je da doete u situaciju da vas to vei broj blogera postavi u svoj Blogroll (pogledati definicije na str. 8). to vas vie blogera direktno linkuje u tekstovima ili preporuenim linkovima, va Blog je relevantniji,

    Dragan Varagi, 2007-2009, Neka prava zadrana pod Creative Commons licencom 3.0 rs. 35

  • Dragan Varagi: Blog osnove DraganVaragic.com

    vidljiviji na pretraivaima, i samim tim poseeniji. Ovo se postie kvalitetom sadraja Bloga.

    Komentarisanje na drugim Blogovima donosi mnogo ee direktnu poseenost (linkovanje vaeg bloga), u odnosu na bolje pozicioniranje na pretraivaima (ovo linkovanje obino ne utie na bolji rang Bloga na pretraivaima).

    Pri komentarisanju na drugim blogovima koristitie vae ime i prezime, a ne nadimak (sem ako je toliko bitan da ba elite da ga promoiete). Na ovaj nain korisnici drugih Blogova, ali i vlasnici komentarisanih Blogova posle odreenog vremena znae za vas, ako dajete kvalitetne komentare (doprinosite kvalitetno zadatoj temi).

    Koncentriite se na odreeni broj Blogova (5-10) gde ste na osnovu iskustva sa vaim kvalitetnim komentarom doli do znaajnije poseenosti vaeg Bloga; pratite postove na odabranim Blogovima, i komentariite na njima tek kada imate stvarno ta da kvalitetno dodate na zadatu temu.

    Veoma je poeljno postaviti razliite dodatke (tzv. widgets, add-ons) za Blog koji omoguuju da se dodatno promoviu sajtovi/blogovi osoba koje su ostavile komentar na vaem sajtu. To se postie dodacima za blog tipa Poslednji komentari, Najaktivniji komentatori, i sl.

    Dragan Varagi, 2007-2009, Neka prava zadrana pod Creative Commons licencom 3.0 rs. 36

  • Dragan Varagi: Blog osnove DraganVaragic.com

    O autoru

    Dragan Varagi je vlasnik konsalting agencije P2 Internet, i bavi se savetodavnim uslugama iz oblasti poslovne primene Interneta. Vlasnik je Web sajta www.pretraga.co.yu i najstarijeg e-mail asopisa u Srbiji Pretraga i prezentovanje; i bloga www.draganvaragic.com. Koordinator je poslediplomskih studija iz E-poslovanja www.iimeuro.ns.ac.yu, FTN, Novi Sad. Predava predmeta Internet marketing na VET Beograd

    (www.eposlovanje.org) i VE Valjevo (www.ves.edu.yu), smerovi za elektronsko poslovanje; Kreator profesionalnih inhouse obuka iz oblasti Internet marketinga, online PR-a i poslovne primene Interneta; Saradnik u asopisu Taboo (urednik za oblast Internet marketinga). Saradnja sa kompanijama Coca Cola Srbija, Diners Srbija, Pakom, IFC - World Bank Group; Makedonskim Telekomom, Plivom, Sintelonom, Anemom, Exitom, Metalcem, uee u preko 20 Internet projekata u Kanadi Savetnik za pitanja odnosa s javnou i Interneta u Pokrajinskom sekretarijatu za zdravstvo i socijalnu politiku AP Vojvodine, savetnik za pitanja marketinga i odnosa s javnou Generalnog direktora kompanije Novkabel AD, Internet konsultant za amerike kompanije EventGnosis Inc. i ClicksBroker; Zamenik glavnog i odgovornog urednika asopisa Internet ogledalo, kolumnista u novinama Danas, pisao za Ekonomist i E-magazin; lan irija meunarodnog festivala advertajzinga Festival Idea 2003, urednik srpskog izdanja knjige Poslovanje brzinom misli Bila Gejtsa, autor knjige Vodi kroz raj i pakao Internet marketinga. Detaljnije na adresi http://www.pretraga.co.yu/usluge/reference/ ili http://www.draganvaragic.com/weblog/index.php/about Knjiga Blog osnove prvi put je publikovana 09. novembra 2007. g., i nalazi se pod Creative Commons licencom 3.0, za Srbiju (www.creativecommons.org.yu).

    Dragan Varagi, 2007-2009, Neka prava zadrana pod Creative Commons licencom 3.0 rs. 37

  • Dragan Varagi: Blog osnove DraganVaragic.com

    Zahvalnice

    Ovim putem zahvaljujem se sledeim osobama koje su pomogle da se

    pobolja sadraj i izgled ove e-knjige: Ilustracija na naslovnoj strani: Inju Lektorski saveti

    Igor Dobrosavljevi Walker - http://www.walkersblog.info/

    Saveti koji se odnose na sadraj e-knjige

    Darko Buldioski - http://komunikacii.net/ (definicija Blogova) Duan Beli - http://www.dusanbelic.com/ (linkovanje Blogova) Toni Anii http://snaxors.com/blog/ (promocija Blogova)

    Dragan Varagi, 2007-2009, Neka prava zadrana pod Creative Commons licencom 3.0 rs. 38

  • Dragan Varagi: Blog osnove DraganVaragic.com

    Dodatni izvori

    Domai izvori:

    www.blogistika.com Blog posveen tematici Blogova i blogovanju. http://www.creemaginet.com/sajt/korporativni-blog-definicija-prednosti-

    i-mane ta je korporativni blog.

    http://www.draganvaragic.com/weblog/index.php/category/prica-o-blogovima Kategorija posveena blogovima na Draganvaragic.com Blogu.

    http://www.personalmag.co.yu/blog/?sectionid=14 Tema o blogosferi na najstarijem Blogu u Srbiji Blog Svakodnevnica Gorana Aniia.

    http://www.blogowski.eu/category/blog/ Kategorija o Blogovima na Blogowski.eu

    http://www.blogowski.eu/2007/01/27/kompanijski-blogovi/ Tekst o kompanijskim Blogovima (biznis ili korporativno blogovanje) na Blogu Blogowsi.eu.

    http://www.draganadjermanovic.com/2008/11/24/blogger-relations/ Tekst o odnosima s blogerima na blogu Dragane ermanovi.

    Blog na Wikipediji (sr, hr, ba) Top lista regionalnih blogova www.blogostaj.com

    Inostrani izvori:

    www.problogger.net Najpopularniji svetski sajt koji se bavi savetima o blogovanju.

    www.copyblogger.com Saveti o pisanju na Blogu. http://www.uwebc.org/opinionpapers/archives/docs/CorporateBlogging.

    pdf Corporate Weblogging Best Practices je PDF prirunik sa interesantnim primerima najbolje prakse korporativnog blogovanja.

    http://www.ibm.com/blogs/zz/en/guidelines.html IBM-ove preporuke za korporativno blogovanje.

    http://commonusers.blogspot.com/2006/05/new-bbc-staff-blog-guidelines.html Principi blogovanja za zaposlene u BBC-u.

    Dragan Varagi, 2007-2009, Neka prava zadrana pod Creative Commons licencom 3.0 rs. 39

  • Dragan Varagi: Blog osnove DraganVaragic.com

    Literatura

    Blog @ Wikipedia.org - http://en.wikipedia.org/wiki/Blog Materijal za Praktikum iz predmeta Internet marketing, Smer e-poslovanje,

    VET, Dragan Varagi (u pripremi)

    Materijal za predmet Internet marketing, Specijalistike strukovne studije iz E-poslovanja, IIM/EURO, FTN, Dragan Varagi

    Materijal za profesionalne kurseve iz oblasti Internet marketinga, IIM/EURO, FTN, Dragan Varagi

    Vodi kroz raj i pakao Internet marketinga, Dragan Varagi, Prometej, 2002. Osnovi elektronskog poslovanja, Dr Dejan Toi, Dr Viktor Pocajt, Dr

    Miroslav Lutovac, VET, 2007.

    Blogging Basics @ Technorati.com - http://technorati.com/help/blogging101.html

    Blogging 101, MVPR, http://www.mtvernonpr.com/pdf/Blogging101.pdf Backbonemedia Inc. (2005), "Corporate blogging: is it worth the hype?",

    www.backbonemedia.com/blogsurvey/blogsurvey2005.pdf

    Blog Sessions, @ Blogowski.eu, http://www.blogowski.eu/blogsession/ ta je RSS?, http://www.pretraga.co.yu/vesti/strana.php?s=rss01

    Dragan Varagi, 2007-2009, Neka prava zadrana pod Creative Commons licencom 3.0 rs. 40