BIOMEDICINSKA INFORMATIKA -1 - FERnika obiteljske medicine, pedijatra i ginekologa u primarnoj...
74
BIOMEDICINSKA INFORMATIKA -1 FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA
Transcript of BIOMEDICINSKA INFORMATIKA -1 - FERnika obiteljske medicine, pedijatra i ginekologa u primarnoj...
BIOMEDICINSKA INFORMATIKA -1
FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA
National Health Care Spending
National health spending is expected to reach $2.5 trillion in 2009, accounting for 17.6 percent of the gross domestic product (GDP). By 2018, national health care expenditures are expected to reach $4.4 trillion—more than double 2007 spending.
National health expenditures are expected to increase faster than
the growth in GDP: between 2008 and 2018, the
average increase in national health expenditures is expected to be 6.2 percent per year, while the GDP is expected to increase only 4.1 percent per year.
Krajem
2006. godine
to je kod
nas
7,4 posto, no realno
prema
projekcijama
Ministarstva
financija
izdvajanja
za zdravstvo
iznosila su
6,5 posto
BDP-a.
Usporedbe
radi, 2000. godine
taj
postotak
je bio 9 posto,
SUSTAV ZDRAVSTVENE ZAŠTITE
RESORNO MINISTARSTVO
+ SUSTAV ZDRAVSTVENE (SOCIJALNE)
ZAŠTITE
♦
Administrativno
-
upravno
-
financijski
dio www.mzss.hr
⇒ HZ (Hrvatski
zavod) ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE⇒ HZ ZA JAVNO ZDRAVSTVO⇒ HZ ZA TRANSFUZIJSKU MEDICINU⇒ HZ ZA LIJEKOVE⇒ HZ ZA KONTROLU IMUNOBIOLOŠKIH PREPARATA⇒ HZ ZA TOKSIKOLOGIJU⇒ HZ ZA MEDICINU RADA⇒ HZ ZA ZAŠTITU OD ZRAČENJA
HRVATSKI ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE
•
Kao metoda društvene intervencije u području zdravstvene sigurnosti zdravstveno osiguranje sustav je pokrivanja troškova zdravstvene zaštite unaprijed. Pretpostavka za to je uplaćivanje doprinosa ili poreza (ovisno o pristupu u pojedinim zemljama) u zajednički fond te zakon kojim se regulira raspon zdravstvenih usluga te troškove kojih će se pokriti sredstvima iz tog fonda. Prema Zakonu o zdravstvenome osiguranju u Republici Hrvatskoj zdravstveno osiguranje može biti obvezno i dobrovoljno. Obvezno zdravstveno osiguranje provodi Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO).
HRVATSKI ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE
U provedbi obveznoga zdravstvenog osiguranja Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
(podijeljen je na direkciju i 20 područnih ureda) obavlja niz poslova poput:
•
provođenja politike razvoja i unapređivanja zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja
•
obavljanja poslova povezanih s ostvarivanjem prava osiguranih osoba, brige o zakonitom ostvarivanju tih prava te pružanja potrebne stručne pomoći u ostvarivanju prava i zaštiti interesa osiguranih osoba
•
planiranja novčanih sredstava obveznoga zdravstvenog osiguranja te plaćanje usluge ugovornim subjektima HZZOa
•
predlaganja ministru zaduženome za zdravstvo osnovnu mrežu zdravstvene djelatnosti sukladno posebnomu zakonu, zatim opseg prava na zdravstvenu zaštitu, davanja mišljenje o osnivanju zdravstvenih ustanova i odobrenju rada zdravstvenih radnika u privatnoj praksi radi uključenja u osnovnu mrežu zdravstvene djelatnosti
•
ugovaranja s ugovornim subjektima HZZO-a•
utvrđivanja cijene zdravstvene zaštite u ukupnome iznosu za punu vrijednost prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja te načina ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu na teret sredstava HZZO-a u slučajevima kada osigurane osobe ne mogu ostvariti zdravstvenu zaštitu kod ugovornih subjekata HZZO-a u roku propisanome općim aktom HZZO-a
•
osiguravanja provedbe međunarodnih ugovora u dijelu koji se odnosi na zdravstveno osiguranje
•
nadziranja ispunjavanja ugovornih obveza ugovornih subjekata HZZO-a sukladno sklopljenomu ugovoru.
HRVATSKI ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE
HRVATSKI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO
•
Javno zdravstvo temelji svoje djelovanje na podacima koji se prikupljaju u zdravstvenome sustavu cijele zemlje. Krovna je javnozdravstvena ustanova zadužena za cijelu zemlju Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ).
Usmjereno na lokalno djelovanje, javno se zdravstvo usmjerava na manje zemljopisne cjeline. U Hrvatskoj su to u prvome redu županije u kojima su javnozdravstvene aktivnosti osigurane djelovanjem županijskih zavoda za javno zdravstvo.
HRVATSKI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO
Javno zdravstvo prikuplja podatke i informacije o zdravlju i bolesti te zdravstvenome djelovanju koji se odnose na sljedeće djelatnosti i
ustanove:
•
obiteljsku medicinu•
zdravstvena zaštitu dojenčadi i male djece•
preventivnu i specifičnu zdravstvenu zaštitu školske djece•
medicinu rada•
zdravstvenu zaštitu žena•
hitnu medicinsku pomoć•
stomatološku zdravstvenu zaštitu•
patronažu i kućnu njegu•
specijalističko polikliničku djelatnost•
stacionarnu zdravstvenu zaštitu•
registre
kroničnih bolesti (još
o registrima u MI)•
preventivne djelatnosti (npr. cijepljenja)•
Državni zavod za statistiku.
SUSTAV ZDRAVSTVENE ZAŠTITE
⇒ PREVENTIVA (BRIGA POJEDINCA O SEBI)
⇒ PRETRAŽIVANJE
⇒ EPIDEMIOLOŠKA ZAŠTITA
⇒ REHABILITACIJSKE USTANOVE
⇒ KUĆNA NJEGA
♦
Medicinski
dio
SUSTAV ZDRAVSTVENE ZAŠTITE
U zdravstvenom sustavu RH postoje primarna, sekundarna i tercijarna zdravstvena zaštita.
⇒ PRIMARNA ZAŠTITA
(obiteljska medicina, domovi zdravlja, zdravstvene stanice, itd.)
⇒ SEKUNDARNA ZAŠTITA
(polikliničko-konzilijarna
dijagnostika)
⇒ TERCIJARNA (BOLNIČKA) ZAŠTITA (hospitalizacija)
♦
Medicinski
dio
PRIMARNA ZAŠTITAPreko 90% stanovništva Hrvatske registrirano je kod liječnika primarne
zdravstvene zaštite, odnosno kod izabranog liječnika obiteljske medicine, pedijatra i ginekologa u primarnoj zaštiti.
Liječnici primarne zdravstvene zaštite prikupljaju dvije vrste podataka. To supodaci koji daju važne informacije za administrativne funkcije i podaci koji služemedicinskoj svrsi (nema jasne podjele jer mnoge informacije važne zaadministrativne funkcije mogu služiti za planiranje i programiranje zdravstvenezaštite).
Liječnici primarne zdravstvene zaštite većinu informacija prikupljaju i bilježe u zdravstveni karton bolesnika koji može biti vođen na papiru ili imati oblik elektroničkoga zdravstvenog zapisa.
Jedna je od najvažnijih značajka liječničkog rada holistički pristup. Taj pristup definira skrb o bolesniku tako da liječnik pri razmatranju problema koji bolesnik ima uzima u obzir fizičke simptome, psihološkeznačajke te značajke emocionalnog
i socijalnog
okružja u kojemu bolesnikživi i djeluje.
SEKUNDARNA ZAŠTITA (polikliničko-konzilijarna
dijagnostika)
Pretrage koje se ne mogu izvesti na primarnoj razini zaštite!
(zašto: Liječnik obiteljske medicine nije dovoljno stručan i nema složenu i skupu opremu)
•
Pacijent se odmah javlja na pregled liječniku-specijalisti ili prvo obavlja dijagnostiku (o čemu odlučuje polikliničko-
konzilijarna
služba)
pa nakon toga ide na pregled liječniku.
U polikliničku zdravstvenu zaštitu uključeno je više radnih mjesta: šalteri, specijalističke ordinacije i dijagnostički i
biokemijski laboratoriji;na pr. EKG, EEG, EMG, ergometrija,ultrazvuk srca, ultrazvuk abdomena, dopler
krvnih žila, holter
EKG-a,holter
tlaka, laboratorijski nalazi, slike -
RTG,CT, MRI i sl., itd.
TERCIJARNA (BOLNIČKA) ZAŠTITANajsloženiji dio zdravstvene skrbi
HOSPITALIZACIJA
•
Opća administracija pacijenta •
Administraciju ambulantnoga (polikliničkoga) pacijenta •
Administraciju stacionarnoga pacijenta
Zajedničke medicinske djelatnosti:
•
1. Laboratoriji •
2. Radiologija i slične djelatnosti •
3. Patologija•
4. Transfuziologija•
5. Dokumentacija intenzivne medicine •
6. Ljekarna •
7. Arhiva •
8. Prehrana
Welcome To The (Almost) Digital Hospital
Paris says out with the bedside chart and in with the electronic patient
record
prepisano
iz
IEEE SPECTRUM, March 2002
PROCJENA UČINKOVITOSTI PRIMJENE NOVIH TEHNOLOGIJA
U ZDRAVSTVU
(HEALTH
TECHNOLOGY ASSESSMENT)
uključuje
procjenu
učinkovitosti
POSTUPAKA I NAČINA ISPITIVANJA, LIJEČENJA, BOLNIČKE NJEGE I REHABILITACIJE BOLESNIKA,
(uključivši
svu
opremu
i lijekove). Taj
pojam
uključuje
i PREVENTIVNU SKRB i KUĆNU
NJEGU (posebno
starijih
osoba).
HEALTH
TECHNOLOGY
ASSESSMENT
•
PODRUČJA PRIMJENE•
UČINKOVITOST
•
PROCJENA RIZIKA•
CIJENA / KORIST
wwww.inahta.org www.dihta.dk
HEALTH
TECHNOLOGY
ASSESSMENT
•
PODRUČJA PRIMJENE•
UČINKOVITOST
•
PROCJENA RIZIKA•
CIJENA / KORIST
wwww.inahta.org www.dihta.dk
PODRUČJA PRIMJENE•
PREVENTIVNA SKRB (na
koji
način
spriječiti
pojavu
bolesti
?
)•
PRETRAŽIVANJE (što
ranije
uočiti
znakove
pojave
bolesti
ili
rizične
čimbenike, kako bi se spriječio
ili
usporio
razvoj
bolesti
)•
DIJAGNOSTIKA (što
ranije, temeljem
simptoma, utvrditi
sindrom
i
dijagnosticirati
oboljenje
)•
TERAPIJA (nastojanje
vanjskom
pomoći
bolesnika
vratiti
u zdravo
stanje
)•
REHABILITACIJA (nastojanje
da
se organizmu
bolesnika
što
bolje
vrate
sve
funkcije
koje
je imao
prije
bolesti/nesreće
)•
KUĆNA NJEGA (briga
za
bolesnike
izvan I, II i III nivoa
zaštite)
)
UČINKOVITOST•
PITANJA
-
DA LI JE UPORABA NOVIH TEHNOLOGIJA ZNANSTVENO OPRAVDANA I DOKAZANA ?
-
DA LI SU UČINCI BOLJI ( novi
simptomi, ranija dijagnostika
+ uspješnija
terapija, uspješnija
rehabilitacija, itd.) OD ONIH KOJE DAJU POZNATA (STARA) RJEŠENJA ?
-
DA LI NOVE TEHNOLOGIJE ZAMIJENJUJU NEŠTO OD STARIH ?
PROCJENA RIZIKA•
PITANJE
-
DA LI JE UPORABA NOVIH TEHNOLOGIJA, U BILO KOJOJ MJERI I NA BILO KOJI NAČIN, OPASNA ZA PACIJENTA, KORISNIKE ILI OKOLIŠ
?
CIJENA / KORIST•
PITANJA
-
DA LI JE UPORABA NOVIH TEHNOLOGIJA MOGUĆA UZ POSTOJEĆE FINANCIJSKE RESURSE ?
-
DA LI JE TOLIKO VAŽNA (KORISNA!) DA OPRAVDAVA NOVA, DODATNA ULAGANJA ?
-
DA LI IMA DOVOLJNO POTENCIJALNIH PACIJENATA ( cijena
pregleda, amortizacija
opreme, iskorištenost
bolničkog
osoblja, itd.) ? -
DA LI UPORABA NOVIH TEHNOLOGIJA POVEĆAVA RENTABILNOST POSLOVANJA MEDICINSKE USTANOVE ?
-
DA LI UPORABA NOVIH TEHNOLOGIJA POVEĆAVA RENTABILNOST POSLOVANJA SUSTAVA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ZEMLJE ?
German Election Campaign: BVMed presents “10 point plan for advanced medical technology”
18.08.2009 -
Berlin.
BVMed has published a “10 point plan" for the care of patients with advanced medical technology as basis for the health policy discussions that are to come in the next few months. The points presented provide so called "Wahlprüfsteine" for the Bundestag election campaign on September 27 and should give impetus for the elaboration of the new government program.
BVMedBundesverband
Medizintechnologie e.V.
(the German Medical Technology Association)
Iz http://www.bvmed.de/presse.php?11179&l=2
BVMed
Press Release Archives on the internet at
http://www.bvmed.de/struktur.php?5&l=2
German Election Campaign: BVMed
presents "10 point plan for advanced medical technology"
BVMed's
plan "10 points for providing patients with advanced medical technology" in detail
:
1. The quality rating of medical devices must be demonstrated by
means of the CE quality mark
2. Access to medical-technical innovations should be designed to beunbureaucratic
and flexible
3. It must be possible to introduce medical-technical innovations intohospitals without restrictions
4. We advocate an innovation pool to accelerate the introduction
of medical-technological innovations into the SHI
(Statutory
Health
Insurance)5. We
campaign
for
a tax-advantaged
innovation
saving
scheme(Steuer-begunstiges
Innovation
Sparen, SIS)
6. We consider health services research a useful and necessary joint task for all players in the healthcare system
7. Cooperation between medical institutions and industry is desired and essential for the improvement of patient care
8. Emphasis must again be on the quality of medical devices (e.g. regarding aids and appliances). Patients must be able to freely choose their service provider and their products
9. Homecare should become regular part of SHI 10. Telemedicine should become part of regular care
GDJE JE TU MJESTO I KOJA KORIST OD
MEDICINSKE INFORMATIKE
I INFORMACIJSKO -
KOMUNIKACIJSKIH TEHNOLOGIJA ?
BIOMEDICINSKA INFORMATIKA (MEDICINSKA INFORMATIKA,(MEDICINSKA INFORMATIKA,
ZDRAVSTVENA INFORMATIKA,ZDRAVSTVENA INFORMATIKA, INFORMATIKA U ZDRAVSTVU, INFORMATIKA U ZDRAVSTVU, itditd.).)
je je samo DIO
PRIMJENE SUVREMENIH TEHNOLOŠKIH DOSTIGNUĆA
U SUSTAVU ZDRAVSTVENE ZAŠTITE
JEDNE ZEMLJE
MEDICINSKA INFORMATIKA ??
Postoji veći broj definicija “Medicinske informatike”
–
koje,
više ili manje,
uzimaju u obzir znanstvenu
i/ili
praktičnu
stranu ovog područja:
•
Medicinska informatika
je znanost koja korištenjem različitih analitičkih alata razvija procedure (algoritme) za upravljanje, kontrolu procesa, podršku odlučivanju i znanstvenu analizu podataka iz područja medicine;
•
Medicinska informatika
obuhvaća teorijske i praktične vidove komunikacija i obradbe
informacija,
temeljenih na znanju i iskustvima nastalim u procesima vezanim za medicinsku
i zdravstvenu zaštitu;
•
Medicinska informatika
razvija metode i sustave za prikupljanje, procesiranje i interpretaciju podataka o pacijentu –
uz pomoć
znanja prikupljenih u znanstvenim medicinskim istraživanjima,
itd.
ŠTO JE ONDA MEDICINSKA INFORMATIKA ?
iz 1970’tih
INFORMATIQUE MEDICALE !!= MEDICAL INFORMATICS !!
Do tada
MEDICAL COMPUTER SCIENCEMEDICAL INFORMATION SCIENCECOMPUTERS IN MEDICINEHEALTH INFORMATION SYSTEMS, etc.
INFORMATIQUE = COMPUTER SCIENCE & ENGINEERING!
MALO POVIJESTI•
U Francuskoj su 1962. osnovali društvo za automatsku obradu informacija, a pri davanju imena tom društvu Dreyfus
je došao na sretnu misao da spoji riječi u izrazu
information
et
électronique
(informacija i elektronika), pa je nastalo društvo Société
d´Informatique
Appliquée
(Društvo za primijenjenu informatiku). •
Tako je disciplina, koju su u SAD-u pretežito nazivali computer
science
(računalna znanost), dobila naziv
informatique
(informatika). •
Nova je riječ
tako dobro primljena da se brzo proširila, pa je
već
1967. Francuska akademija (L´Académie
française) objavila definiciju informatike kao „znanosti o prikladnoj obradi podataka, osobito s pomoću automatskih strojeva, koja se smatra potporom znanjima u području znanosti, ekonomije i društva“.
ŠTO JE ONDA MEDICINSKA INFORMATIKA ?
PRIMIJENJENA INFORMATIKA U ZDRAVSTVU!
(ili
INFORMATIKA PRIMJENJENA U ZDRAVSTVU?)
koja se dijeli na :
•
ZDRAVSTVENA INFORMATIKA(HEALTH-CARE INFORMATICS)
•
(BIO) MEDICINSKA INFORMATIKA(BIO-MEDICAL INFORMATICS)
ŠTO JE ONDA MEDICINSKA INFORMATIKA ?
J.H.van Bemmel, M.A.Musen:
HANDBOOK OF MEDICAL INFORMATICS,
Springer
Verlag, 1997/99/01
ŠTO JE ONDA MEDICINSKA INFORMATIKA ?I. DATA AND INFORMATION1.INTRODUCTION2.INFORMATION AND COMMUNICATION
II. DATA IN COMPUTERS3.DATA PROCESSING4.DATABASE MANAGEMENT5.TELECOMMUNICATION, NETWORKING AND INTEGRATION
III. DATA FROM PATIENTS6.CODING AND CLASSIFICATION7.THE PATIENT RECORDS8.BIOSIGNAL ANALYSIS9.MEDICAL IMAGING10.IMAGE PROCESSING AND ANALYSIS
IV. PATIENT CENTERED INFORMATION SYSTEMS11.PRIMARY CARE12.CLINICAL DEPARTMENT SYSTEMS13.CLINICAL SUPPORT SYSTEMS14.NURSING INFORMATION SYSTEMS
ŠTO JE ONDA MEDICINSKA INFORMATIKA ?V. MEDICAL KNOWLEDGE AND DECISION SUPPORT15.METHODS FOR DECISION SUPPORT16.CLINICAL DECISION-SUPPORT SYSTEMS17.STRATEGIES FOR MEDICAL KNOWLEDGE ACQUISITION18.PREDICTIVE TOOLS FOR CLINICAL DECISION SUPPORT
VI. INSTITUTIONAL INFORMATION SYSTEMS19.MODELLING OF HEALTH CARE FOR INFORMATION SYSTEMS DEVELOPEMENT20.HOSPITAL INFORMATION SYSTEMS: CLINICAL USE21.HOSPITAL INFORMATION SYSTEMS: TECHNICAL CHOICES22.HEALTH INFORMATION RESOURCES
VII. METHODOLOGY FOR INFORMATION PROCESSING23.LOGICAL OPERATIONS24.BIOSTATISTICAL METHODS25.BIOSIGNAL PROCESSING METHODS26.ADVANCES IN IMAGE PROCESSING27.PATTERN RECOGNITION28.MODELLING FOR DECISION SUPPORT29.STRUCTURING THE COMPUTER-BASED PATIENT RECORDS30.EVALUATION OF CLINICAL INFORMATION SYSTEMS
ŠTO JE ONDA MEDICINSKA INFORMATIKA ?
VIII. METHODOLOGY FOR INFORMATION SYSTEMS31.HUMAN-COMPUTER INTERACTION IN HEALTH CARE32.COST AND BENEFITS OF INFORMATION SYSTEMS33.SECURITY IN MEDICAL INFORMATION SYSTEMS34.STANDARDS IN HEALTH-CARE INFORMATICS AND TELEMATICS IN EUROPE35.PROJECT MANAGEMENT
XI. MEDICAL INFORMATICS AS A PROFESSION36.EDUCATION AND TRAINING IN MEDICAL INFORMATICS37.INTERNATIONAL DEVELOPEMENTS IN MEDICAL INFORMATICS
ŠTO JE ONDA MEDICINSKA INFORMATIKA ?
INFORMATIKA PRIMIJENJENA U ZDRAVSTVU!
MEDICINSKA INFORMATIKA
Josipa Kern
i Mladen Petrovečki
(ur.)Medicinska naklada, Zagreb, 2009.
MEDICINSKA INFORMATIKA Josipa Kern
i Mladen Petrovečki
(ur.), Medicinska naklada, Zagreb,2009.
•
1. Medicinska informatika•
2. Podaci o bolesniku•
3. Informacijski sustavi u zdravstvu•
4. Integrirani zdravstveni informacijski sustav•
5. Temeljni pojmovi i medicinske klasifikacije•
6. Organizacija podataka•
7. Internet u medicinskoj struci i znanosti•
8. Biometrija•
9. Medicinsko odlučivanje•
10. Zdravstvena telematika
i telemedicina•
11. Normizacija u medicinskoj informatici•
12. Zaštita podataka u medicini i zdravstvu•
13. Znanstvene informacije u medicini i zdravstvu++++ do 20. poglavlja
ZAŠTO INFORMATIKA ? PROBLEMI ??
•
SKUPA JE•
ZAHTIJEVA REORGANIZACIJU SUSTAVA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SKRBI
•
ZAHTIJEVA DODATNU EDUKACIJU (OTPOR!!) LIJEČNIKA I BOLNIČKOG OSOBLJA
•
ZAHTIJEVA ZAPOŠLJAVANJE STRUČNJAKA NOVIH PROFILA
•
TEŠKO JE PRIHVATLJIVA I ZA KORISNIKE (NOVI NAČIN RAZMIŠLJANJA I PRISTUPA)
ZAŠTO INFORMATIKA ? KORISTI ??
MOGUMOGUĆĆEE
I MJERLJIVE KORISTI !!I MJERLJIVE KORISTI !!•
IZDVAJANJA ZA ZDRAVSTVO IZ BND-a SU ODMAH IZA IZDVAJANJA ZA VOJSKU (MOGUĆE VELIKE UŠTEDE!!)
•
BRIGA ZA OSOBNO ZDRAVLJE I ZA ZDRAVLJE SVOJIH BLIŽNJIH JE JEDNO OD PRIMARNIH ŽIVOTNIH OPTEREĆENJA SVIH LJUDI
•
NAPRETKOM ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SKRBI POVEĆAVA SE BROJ STARIJIH OSOBA
•
NAPRETKOM SUVREMENIH MEDICINSKO- INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKIH TEHNOLOGIJA
POVEĆAVA SE MOGUĆNOST BRIGE POJEDINCA ZA SAMOG SEBE
ZAŠTO INFORMATIKA ? KORISTI ??
MOGUMOGUĆĆEE
KORISTI !!KORISTI !!•
UČINKOVITIJI RASPORED OSOBLJA I RADA U SVIM PROSTORIMA MEDICINSKOG CENTRA
•
SMANJENJE PREOPERATIVNOG ČEKANJA I BORAVKA U BOLNICI
•
SMANJENJE VRŠNIH OPTEREĆENJA I RAVNOMJERNIJA RASPODJELA POSLA PO ODJELIMA
•
SMANJENJE BROJA REDUNDANTNIH PRETRAGA, NALAZA I POSLA
•
BOLJA ISKORISTIVOST SVIH RASPOLOŽIVIH PROSTORA U MEDICINSKOM CENTRU (AMBULANTI, BOLNIČKIH SOBA, OPERACIJSKIH DVORANA, POMOĆNIH PROSTORA, itd.)
•
BRŽA OBRADBA NEHOSPITALIZIRANIH PACIJENATA•
BRZA DOSTUPNOST SVIM REZULTATIMA PRETRAGA•
LAKA I INTEGRIRANA OBRADBA I POHRANA (??) PODATAKA
ZAŠTO INFORMATIKA ? MJERLJIVEMJERLJIVE
KORISTI !!KORISTI !!
•
POVEĆANJE PROTOČNOSTI PACIJENATA (SMANJENJE VREMENA ČEKANJA I NEIZVJESNOSTI!)
•
SMANJENJE TRAJANJA BORAVKA U BOLNIČKOJ USTANOVI
•
POVEĆANJE UČINKOVITOSTI RADA LIJEČNIKA I BOLNIČKOG OSOBLJA
•
POVEĆANJE SIGURNOSTI PACIJENATA U UČINKOVITU DIJAGNOSTIKU I TERAPIJU
•
POVEĆANJE UČINKOVITOSTI UPORABE ELEKTROMEDICINSKIH UREĐAJA I OPREME
•
POVEĆANJE KAKVOĆE PRUŽENIH USLUGA PACIJENTIMA
ZAŠTO INFORMATIKA ? MJERLJIVEMJERLJIVE
KORISTI !!KORISTI !!
•
MATERIJALNI TROŠKOVI POSLOVANJA USTANOVE
•
SMANJENJE TRAJANJA BORAVKA U BOLNIČKOJ USTANOVI
•
POVEĆANJE UČINKOVITOSTI RADA LIJEČNIKA I BOLNIČKOG OSOBLJA
•
NABAVA NOVE OPREME I INVESTICIJSKO ODRŽAVANJE
•
KOORDINACIJA RADA RAZLIČITIH SLUŽBI•
ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKI RAD (?)
ZDRAVSTVENA INFORMATIKA•
ORGANIZACIJA ZDRAVSTVENE SKRBI NA SVA TRI NIVOA (primarna, sekundarna i tercijarna)
•
ADMINISTRACIJA•
FINANCIJSKO POSLOVANJE
•
NABAVA I POTROŠNJA (medicinski uređaji i oprema, lijekovi, hrana, potrošni materijali, bolnička oprema, energenti, medicinski plinovi, itd.)
•
BOLNIČKI INFORMACIJSKI SUSTAVI
(DJELOMIČNO!)
•
ELEKTRONIČKI ZAPISI O PACIJENTIMA•
EKSPERTNI SUSTAVI
•
TELEMEDICINA (DJELOMIČNO!)
(BIO) MEDICINSKA INFORMATIKAPACIJENT KAO IZVOR PODATAKA
•
PROBLEMI PRIKUPLJANJA I POHRANE PODATAKA (ANAMNEZA, STATUS, BIOLOŠKI SIGNALI, BIOELEKTRIČKI SIGNALI, MEDICINSKE SLIKE, itd.)
•
DIJAGNOSTIKA (OBRADBA
PODATAKA, SIGNALA I SLIKA) I ODLUČIVANJE
•
TERAPIJA I REHABILITACIJA•
BIOSTATISTIKA
+KOMUNIKACIJSKI PROBLEMI
UJEDNAČAVANJE = NORMIZACIJA
1.
STRUKTURIRANJE PODATAKA I KODNIH SUSTAVA2.
UJEDNAČAVANJE BAZA PODATAKA
3.
UJEDNAČAVANJE (interoperabilnost) KOMUNIKACIJSKIH PROTOKOLA, ČAK I NA
MEĐUNARODNOJ RAZINI
(DICOM, PACS, HL7)4.
UMREŽAVANJE
–
VERTIKALNO I HORIZONTALNO
(lokalno, međubolničko, međugradsko, državno, međudržavno)
PODRUČJA LJUDSKE AKTIVNOSTI ( PACIJENT KAO IZVOR PODATAKA )
Bilo koja ljudska djelatnost može se –
pojednostavljeno –
podijeliti
u 3 faze:
1.
Promatranje + prikupljanje informacija
(mjerenje)
2.
Analiza + donošenje zaključaka
(teorijsko razmatranje)
3.
Djelovanje + akcija
(eksperiment, pokus)
U zdravstvenoj zaštiti te tri faze
su
Dijagnostičko –
terapijski ciklus1. Promatranje i
prikupljanje informacija
o pacijentu;
2. Dijagnoza
3. Terapija
PACIJENT KAO IZVOR PODATAKA
PROMATRANJE
PLAN
PACIJENT ODLUKA
PODATAK INFORMACIJA
TERAPIJA DIJAGNOZA
PRIKUPLJANJE PODATAKA
Prikupljanje podataka o pacijentu često predstavlja proces koji ima presudni značaj za kakvoću svih narednih radnji.
Izvori podataka su višestruki:
prethodni podaci (anamneza),
neposredno promatranje (status),
pacijentovi odgovori na upite,
rezultati fizioloških i biokemijskih pretraga,
snimke različitih bioloških signala,
medicinske slike,itd.
TIPOVI ZDRAVSTVENIH PODATAKA KOJE TREBA POHRANITI, PRENOSITI, itd.
Strukturirani
podaci•
Numeričke
vrijednosti
i kodirane
vrijednosti
atributa
(u bazama
podataka),
•
Rezultati
mjerenja
raznih
bioloških
signala
•
Rezultati
normiranih
laboratorijskih
nalaza, itd.,itd.
Nestrukturirani
podaci•
tekst
unesen
u računalo
•
tekst
kao
izdiktiran
medicinski
nalaz
•
prikazi
slika, bilješke, itd.,itd.
PROBLEMI PRI PRIKUPLJANJU PODATAKA
Obzirom na važnost procesa prikupljanja ovih podataka bitno je napomenuti s kojim se mnogobrojnim poteškoćama pri tom susreće
medicinsko osoblje:
• pacijent ne mora davati točne odgovore;
• prethodni podaci ne moraju biti kompletni;
•
vanjske smetnje mogu uzrokovati pogrešne rezultate pretraga ili neodgovarajuće zapise bioloških signala ili slika;
•
simptomi se javljaju povremeno i nisu prisutni tijekom pregleda, itd.
VRSTE ZAPISA O PACIJENTU
• Tradicionalni
zapisi
•
Vremenski orijentirani zapis
(time-oriented medical record)
= po vremenu
•
Problemski
orijentiran
medicinski
zapis
(problem- oriented medical record)
In a POMR or problem oriented medical record, the record is kept
together by problem number (a number is assigned to each problem. Progress notes in these records are kept in SOAP format
=
S=subjective (chief complaint, present illness), O=objective (physical exam, labs), A=assessment (diagnosis, prognosis), P=plan (treatment).
•
Medicinski
zapis
orijentiran
izvoru
podataka(source-
oriented medical record)
In a SOMR or source oriented medical record, the record is kept together by subject matter (labs are all together, progress notes are all together). Progress notes in a SOMR are written in paragraph
format.
•
Računalni zapis o pacijentu
HRVATSKI ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE
CILJ: ELEKTRONIČKI ZDRAVSTENI ZAPIS
(EZZ, EPR, EHR,…)
Dijelovi
kliničkog
informacijskog
sustava
•
Kaos
You have to have Standards ! prepisano iz IEEE Spectrum, March
2002
CILJ KOMUNIKACIJSKE NORMIZACIJE ( HL7 !!??)
Hospital Information Systems and HL7
Clinical
Pathology
Radiology
Micro-
biology
Virology
Bloodbank
Cardiology
Intensive
Care
Hospital Information Systems and HL7
Clinical
Pathology
Radiology
Micro-
biology
Virology
Bloodbank
Cardiology
Intensive
Care
3.3.5 Transfer patient - event A02 (first example)
MSH|^~\&|REGADT|MCM|IFENG||199601110500||ADT^A02|000001|P|2.3|||<cr>EVN|A02|199601110520||01||199601110500<cr>PID|||191919^^^GENHOSP|253763|MASSIE^JAMES^A||19560129|M|||171
ZOBERLEIN^^ISHPEMING^MI^49849^""^||(900)485-5344|(900)485-5344||S|C|10199925|371-66-9256||(900)545-1200|EM^EMPLOYER|19940605||PROGRAMMER|||ACME SOFTWARE COMPANY<cr>
PV1||I|SICU^0001^01^GENHOSP|||6N^1234^A^GENHOSP|0200^JONES, GEORGE|0148^ADDISON,JAMES||ICU||||||||0148^ANDERSON,CARL|S|1400|A|||||||||||||||||GENHOSP|||||199501102300|<cr>
On January 11th, 1996 at 0500, James A. Massie condition became worse due toa complication. As a result, he was transferred to the surgical ICU (SICU). Thetransfer was recorded on the MCM system on January 11, 1996 at 0520. He wasassigned to room 0001, bed 1. When Patient James A. Massie was transferred toSICU, his hospital service changed to ICU and his attending doctor changed toDr. George Jones.
HL7
Vizija modernih zdravstvenih sustava
Ministarstvozdravstva
LiječnikMedicinska
sestra
Ljekarna
Osiguravajuće društvo
Javno zdravstvo
Bolnice
Laboratorij
Integrirani bolnički sustav !
HL7
HL7
Hrvatski projekt informatizacije (primarne) zdravstvene zaštite
LaboratorijiOpća praksa, zubari, pedijatri, ginekolozi, itd.
Ministarstvo zdravstva
Javno zdravstvo
Bolnice
Sigurnost
Ljekarne
Integrirani bolniIntegrirani bolniččki ki informacijski sustaviinformacijski sustavi
-
Završeno-
U tijeku-
Slijedeći korak- Budućnost
Nacionalna informatička infrastruktura u zdravstvu
Osiguravajuća društva
Rješenje integriranog Informacijskog sustava
zdravstva (o tome u idućem nastavku!)
HL7
HL7
HL7
HL7
KORISNI LINKOVIwww.inahta.orgwww.dihta.orghttp://www.newapproach.orghttp://www.cenorm.behttp://www.cenelec.behttp://www.iso.orghttp://www.iec.orghttp://www.hzn.orghttp://www.aami.orghttp://www.bvmed.dehttp://www.ecri.orghttp://www.hl7.orghttp://www.healthpropress.com
