BIBLIOTHECA CROATICA: SLAVONICA, SIRMIENSIA ET ......Broda, na dan kad je ministar obrane Martin...

BIBLIOTHECA CROATICA: SLAVONICA, SIRMIENSIA ET BARANYENSIA

Posebna izdanja

Knjiga 19

Nakladnik: Hrvatski institut za povijest -Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje,

Slavonski Brod

Za nakladnika: Stanko Andrić

© Nakladnik i Autori radova u zborniku

Recenzenti: Nikica Barić

Ivica Miškulin

Lektura: Marija Raguž

Prijevod sažetaka: Mica Orban Kljajić

Tehnički urednik: Domagoj Maratović

Grafička priprema i oblikovanje: Krešendo, Osijek

Tisak: Sveučilišna tiskara, Zagreb

Naklada: 400 primjeraka

ISBN 978-953-8102-12-7

CIP zapis dostupan je u računalnom katalogu Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek pod brojem 140914015.

Izdavanje ove knjige novčano je pomoglo Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske

Slike na koricama: Fotografije preuzete iz knjige:

Frano Piplović, Živjeti u Slavonskom Brodu 1990.-1993., autori fotografija Darko Janković i dr. (Slavonski Brod: Posavska Hrvatska -Radio Brod-Publicum - Brodska kulturna baština, 2006.)

Detalj grafitima oslikanog zida na savskom keju u Slavonskom Brodu

SLAVONSKI BROD

I BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA

U DOMOVINSKOM RATU

ZBORNIK RADOVA ZNANSTVENOG SKUPA ODRŽANOG

U SLAVONSKOM BRODU 22. I 23. RUJNA 2016.

UREDIO

Miroslav Akmadža

Slavonski Brod, svibanj 2018.

Željka Križe Hrvatski rnernorijalno-dokurnentacijski centar Dornovinskog rata, Zagreb

IZVJEŠTAVANJE HRVATSKOGA TISKA O RATNIM STRADANJIMA NA SLAVONSKOBRODSKOM PODRUČJU OD OŽUJKA DO LISTOPADA 1992.

U radu se prikazuje na koji su način odabrani hrvatski tiskani mediji (Večernji list i Vjesnik I Novi Vjesnik) izvještavali o stradanjima na slavonskobrodskome području u razdoblju od ožujka do listopada 1992., odnosno koliko su Slavonski Brod i njegova okolica bili zastupljeni u tisku i kolika im je pozornost pridavana. S obzirom na značaj i utjecaj medija u ratnim okolnostima, analizira se i diskurs, odnosno retorička sredstva kojima su se novinari služili pri izvještavanju.

Ključne riječi: Domovinski rat, Brodsko Posavlje, Slavonski Brod, mediji, ratno izvještavanje

Uvod

U Slavonskom je Brodu dana 25. ožujka 1992. godine oglašena opća opasnost, koja je, bez prekida, potrajala sve do 7. listopada 1992. U tome su razdoblju srpske snage iz susjedne Bosne i Hercegovine, paralelno sa svojom operacijom osvajanja susjednoga Bosanskog Broda, grad neprestano gađale iz svih vrsta teškoga oružja, uz više stotina naleta zrakoplova. Ciljevi napada bili su najčešće civilni objekti poput bolnice, škola, vrtića, tržnice, gradskih trgova i ulica kao mjesta okupljanja, tako da je stradao velik broj civila, među kojima i djeca.

U svim suvremenim ratovima uloga medija, odnosno ratnih izvjestitelja, ima veliki značaj. Ratni izvjestitelj može katkada utjecati na odabir sadržaja koji će objaviti, kao i na njegovu prezentaciju, odnosno kontekst u koji se određen događaj stavlja, pa tako onda i na oblikovanje stavova i percepciju javnosti o ratnim zbivanjima. Ratni izvjestitelji trebali bi u skladu s novinarskom etikom prenijeti pravodobne i točne informacije javnosti, odnosno biti objektivni.1 Objektivno izvještavanje u pravilu bi trebalo biti lišeno emotivnosti te vijesti donositi bez komentiranja, izvrtanja ili oblikovanja formulacija,

Da vid. R. Wilcox, Propaganda, the Press and the Conlict. The GulfWar and Kosovo (London, New York: Routledge, 2005), 24.; )osip Čerina, ,,Ratno izvještavanje u kontekstu suvremenih oružanih sukoba i novih medijskih tehnologija", Polemos 15 (Zagreb, 2012), 105.

417

SLAVONSKI BROD I BRODSKO-POSAVSKA ŽUPAN[JA U DOMOVINSKOM RATU

no u današnje je vrijeme sve više kritičara takvoga shvaćanja, koji ističu da je objektivnost kao standard teško dokučiva jer novinari u kriznim situacijama vlastitim opažanjem i vlastitom percepcijom „stvaraju više različitih stvamosti" .2 U ratnim vremenima novinarstvo ima i zadatke podizanja borbenoga morala vlastite vojske, pridobivanja saveznika ili zavaravanja protivnika te osiguravanja potpore javnoga mnijenja. Medijsko izvještavanje u ratu mora odgovarati interesima državne vlasti i vojske, a prije svega valja osigurati da se izvještavanjem ne ugrožava sigurnost vlastitih vojnika. Posve objektivno izvještavanje u ratu nije moguće i zato što ga vojska i vlasti nastoje kontrolirati.3 Izvještavanje iz ratom zahvaćene zemlje prije ili kasnije podliježe cenzuri.4

Krajem listopada 1991. godine donesena je u Hrvatskoj „Uredba o informativnoj djelatnosti za vrijeme ratnoga stanja ili u slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske", kojom su uređena pravila novinarskoga rada. Prema Uredbi, djelovanje sredstava priopćavanja u Hrvatskoj te rad domaćih i stranih novinara usklađuje i nadzire Informativni štab Republike Hrvatske, koji čine ministar informiranja, osobe koje imenuje Vlada i stručnjaci masovnoga komuniciranja, koje imenuje ministar informiranja, koji ujedno rukovodi radom Informativnog štaba. Novinari prema Uredbi mogu objavljivati informacije o oružanim snagama Republike Hrvatske i drugim pitanjima od posebnoga značenja za obranu zemlje samo ako dobiju odobrenje osobe zadužene za informiranje u zapovjedništvima, stožerima, jedinicama i ustanovama oružanih snaga. Za novinara koji bi objavio takve informacije bez dopuštenja nadležne osobe i time nanio težu štetu interesima obrane zemlje, Uredbom je propisana kazna zatvora do pet godina.5 Ministarstvo informiranja donijelo je detaljnu Uputu za provedbu Uredbe. U Uputi je, između ostaloga, bilo nabrojano kakve informacije nije dopušteno prikupljati niti objavljivati, ali i kakve kadrove pri snimanju treba izbjegavati. Prema Uputi, nije bilo dopušteno prikupljati niti objavljivati informacije o brojčanome stanju i organizaciji vojnih snaga, položaju vojnih postrojbi, naoružanju i količini streljiva, planovima ratnih operacija te kretanju vojnih transporta i opskrbi. Osim uobičajenoga upozorenja o zabrani

2 Vladimjr Barović, ,,Objektivnost, novinarska etika i izvještavanje u krizrum situacijama", Medijske studije 2 2011, br. 3-4: 121.

3 Michael Kunczik, ,,Istraživačko novinarstvo i ratno izvještavanje: Embedded Joumalism" u: Mladen Milosavljević, Gordana Vilović, Michael Kunczik, Istraživačko novinarstvo (Sarajevo: Friedrich-Ebert-Stiftung, 2009), 83-86.

4 Marina Mučalo, ,,Novinarstvo u ratnjm uvjetima", Politička misao, vol. XXXVI, (Zagreb, 1999), 120. 5 „Uredba o infomativnoj djelatnosti za vrijeme ratnoga stanja ili u slučaju neposredne ugroženosti

neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske", br. Dokumenta 1553, Narodne Novine 57, 4. XI. 1991.

418

Željka Križe· IZVJEŠTAVANJE HRVATSKOGA TISKA O RATNIM STRADANJIMA ..

snimanja kadrova koji definiraju borbene položaje, Uputa je nalagala i da se u cilju očuvanja ljudskoga digniteta izbjegava snimanje teško ranjenih i poginulih.6 Potreba zakonskoga reguliranja načina rada ratnih novinskih izvjestitelja samo potvrđuje koliko je ta djelatnost bitna u kontekstu očuvanja nacionalnih interesa i nacionalne sigurnosti u ratnome stanju.

Cilj je rada, u kontekstu teorije i prakse ratnoga izvještavanja te povijesnih okolnosti, prikazati na koji su način i u kolikoj mjeri odabrani relevantni hrvatski tiskani mediji izvještavali o stradanjima na području Slavonskoga Broda u zadanome vremenskom okviru, odnosno koliko su Slavonski Brod i njegova okolica bili zastupljeni u tisku i kolika im je pozornost pridavana. U radu se analiziraju tekstovi iz Večernjeg lista i Vjesnika, odnosno NovogVjesnika, dnevnih listova koji su bili jednako zastupljeni na području cijele države, kako bi se ustvrdilo kolika je bila zastupljenost slavonskobrodskoga područja u tisku na državnoj razini, odnosno koliki su interes pobuđivale teme vezane uz ratna stradanja u Slavonskome Brodu upravo u tiskovinama koje nemaju izraženiji regionalni karakter. Oba su lista imala dopisnike sa slavonskobrodskoga područja. Večernji list imao je i regionalno izdanje koje, iz navedenih razloga, za potrebe ovoga rada nije korištena.

Uz temeljnu ulogu izvještavanja, odnosno informiranja, u ratnim je uvjetima kod medija nezaobilazna i njihova uloga u senzibiliziranju javnosti. U radu se stoga analizira i novinski diskurs, odnosno retorička sredstva kojima su se novinari služili u svojim izvještajima o ratnim događanjima na slavonskobrodskom području, odnosno u samome gradu Slavonskom Brodu i okolnim naseljima. Iz odabranoga su tiska, zbog opsežnosti materijala za potrebe rada, izabrani tekstovi objavljivani vezano uz događaje koji su snažnije obilježili ovo razdoblje, kao i članci u kojima se donosi pregled ili analiza događanja na slavonskobrodskome području. U radu se na temelju pisanja novinara i sadržaja novinskih članaka ne donose faktografski zaključci o pojedinim događajima i procesima, već isključivo o načinu na koji su oni interpretirani i prezentirani javnosti.

Kratki pregled ratnih zbivanja na slavonskobrodskom području

od ljeta 1991. do ožujka 1992. godine

Početkom otvorene velikosrpske agresije na Hrvatsku u ljeto 1991. te brzim napredovanjem oružanih snaga pobunjenih Srba i Jugoslavenske narodne armija (dalje JNA) na području zapadne Slavonije u kolovozu 1991.,

6 Marina Mučalo, ,,Novinarstvo u ratnjm uvjetima", Politička misao, vol. XXXVI (Zagreb, 1999), 129.

419

SLAVONSKI BROD I BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA U DOMOVINSKOM RATU

brodsko-posavsko područje i ostatak Slavonije našli su se u poluokruženju.7

Na pakračkome su području pobunjeni Srbi 12. kolovoza proglasili osnivanje Srpske autonomne oblasti Zapadna Slavonija, a već 16. kolovoza 1991. u Okučanima, pri pokušaju hrvatskih snaga da se izbace pobunjenici izmjesta, dolazi do napada srpskih pobunjenika, podržanih jakim snagamaJNA.8 Srpski su pobunjenici uz daljnju potporu JNA tada počeli preuzimati kontrolu na području samoproglašene Oblasti, a postavljanjem barikada onemogućili su promet na željezničkim i cestovnim prometnicama. Zasnage JNA i jedinice pobunjenih Srba područje brodskoga i novogradiškogPosavlja bilo je strateški važno zbog mogućnosti odsijecanja Slavonije odzapadne Hrvatske. Pri tome su osobito važni bili mostovi preko Save, patako i most koji je dijelio Slavonski Brod od Bosanskoga Broda.9 U obrambenim djelovanjima hrvatskih snaga otežavajuća je okolnost bila zauzimanjemosta u Staroj Gradiški, koji su osvojile snage Banjalučkog korpusa.10 Mostu Slavonskome Brodu već je na početku političke krize, nastale u siječnju1991. izbijanjem afere „Špegelj" i prijetnjom uvođenja izvanrednoga stanja 11

,

označen kao prioritetni strateški objekt.12 U slučaju prelaska neprijateljskihsnaga preko mosta, dio grada našao bi se pod kontrolom pobunjenika, štobi rezultiralo oružanim sukobom unutar urbanoga područja s velikim razaranjima, a ujedno i gubitkom grada kao logističkoga centra za okolno područje.13 Nakon kratkotrajne agresije JNA na Republiku Sloveniju, po postignutom dogovoru o odlasku JNA iz Slovenije, dijelovi vojne opreme 5. vojneoblasti povlačili su se željezničkim kompozicijama iz Ljubljane za Beograd.Dvije takve kompozicije zaustavili su pripadnici 108. brigade u SlavonskomBrodu14 i Sibinju 21. i 28. kolovoza 1991., pri čemu je zaplijenjena velika količina naoružanja i streljiva, iznimno značajna za omogućavanje ratnih opera-

7 Mario Kevo, Stradalnici Brodsko-posavske županije u Domovinskom ratu (Slavonski Brod: Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, 2006), 53.

8 Petar Bašić, ur. 108. ide dalje (Slavonski Brod: Posavska Hrvatska, Brodska kulturna baština, 2004), 27.

Kevo, Stradalnici Brodsko-posavske županije u Domovinskom ratu, 54.

10 Kevo, Stradalnici Brodsko-posavske županije u Domovinskom ratu, 50; Petar Bašić, ur. 108. ide dalje, 27.

11 O tome v: Ante Nazor, Velikosrpska agresija na Hrvatsku 1990-ih (Zagreb: HMDCDR, 2012), 49-51; Nikica Barić, Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990. -1995. (Zagreb: Golden Marketing -Tehnička knjiga, 2005), 112; Davor Marijan, ,,Oružane snage SFRJ u izvaruednim prilikama", Časopis za suvremenu povijest 34 (2002), br. 2: 40.

12 Mladen Barać, ,,Most između dva Broda 1991. -1992.", Hrvatska revija 2 (2014), 22-27.

13 Petar Bašić, ur. 108. ide dalje, 7.

14 108. brigada Zbora narodne garde prvi je put okupljena 28. lipnja u Podcrkavlju, kraj Slavenskog Broda, na dan kad je ministar obrane Martin Špegelj izdao zapovijed za mobilizaciju dodatnih postrojba ZNG-a. Brigada je prvotna djelovala u obrani slavonskobrodske Posavine te je bila angažirana u ratnim operacijama na novogradiškome bojištu, koje je bilo dio širega zapadnoslavonskog bojišta, a potom, od proljeća 1992., i na bosansko-posavskome bojištu. Vidi: Davor Marijan. Graniča-

420

Željka Križe IZVJEŠTAVANJE HRVATSKOGA TISKA O RATNIM STRADANJIMA. .

cija hrvatskih snaga u Slavoniji.15 Uz to, 28. kolovoza, nakon dojave iz Bosne i Hercegovine, hrvatske policijske i vojne snage zaustavile su četiri vojna autobusa koji su prošli prvu kontrolu na mostu, na ulazu u Slavonski Brod. Vojnicima JNA oduzeto je streljivo, a vraćene su im 24 automatske puške. Tom prilikom, 27 vojnika iz autobusa odlučilo je napustiti JNA.16

U noći 1. rujna 1991. načinjena je prva veća materijalna šteta na slavonskobrodskome području. Sa savskoga nasipa, iz bosanskobrodskoga područja granatom iz ručnoga bacača pogođena je cisterna INA-e na mostu između Slavonskoga i Bosanskog Broda, koja je pritom zapaljena.17 Snage 108. brigade, potpomognute pripadnicima MUP-a i Odreda Narodne zaštite, 15. su rujna osvojile skladišta JNA u Bukovlju i Gromačniku, a 16. rujna pripadnici 3. gardijske i policije osvojili su slavonskobrodsku vojarnu JNA.18 Već za vrijeme borbi za vojarnu, a osobito nakon uspjeha hrvatskih snaga u njezinu osvajanju, uslijedili su žestoki napadi na brodsko područje. Sam grad i okolica bili su neprestano na meti napada iz slavonskobrodske vojarne i iz Bosanske Posavine. Stradali su stambeni objekti, škole, Korzo, Gradska čitaonica i zgrada Skupštine općine Slavonski Brod.

U oslobodilačkim operacijama hrvatskih snaga, započetim krajem listopada 1991., do kraja godine oslobođena je šire područje Papuka i zapadne Slavonije.19 Taj je uspješni protunapad hrvatskih snaga zaustavljen 3. siječnja 1992., nakon što je na snagu stupilo dan ranije potpisano Sarajevska primirje.20

Odlaskom JNA iz Hrvatske i dolaskom mirovnih snaga UN-a, početkom 1992. godine na hrvatskim bojišnicama nastupio je relativan mir, koji je omogućio predah i konsolidiranje hrvatskih snaga. No, istovremeno je započelo i razmještanje snaga JNA kojime su se dovršavali započeti planovi za agresiju na Basnu i Hercegovinu.21 U suradnji sa Srpskom demokratskom

ri: Prilog za ratni put 108. brigade Zbora narodne garde Republike Hrvatske (Slavonski Brod: HIP-Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, s.a.); Petar Bašić, ur., 108. ide dalje.

15 Kevo, Stradalnici Brodsko-posavske županije u Domovinskom ratu, 54; Frano Piplović, Živjeti u Slavonskom Brodu 1990. -1993. (Slavonski Brod: Posavska Hrvatska, Radio Brod, Publicum, Brodska kulturna baština, 2006 ), 66.

16 Piplović, Živjeti u Slavonskom Brodu, 69-70.

17 Piplović, Živjeti u Slavonskom Brodu, 139.

18 Kevo, Stradalnici Brodsko-posavske županije u Domovinskom ratu, 57; 108. ide dalje, ur. Petar Bašić, 29.

19 O oslobodilačkim operacijama hrvatskih snaga u Zapadnoj Slavoniji 1991. v.: Na tko Martinić Jerčić, Oslobodilačke operacije hrvatskih snaga u zapadnoj Slavoniji u jesen i zimu 1991./1992., (doktorska disertacija, Sveučilište u Zagrebu, 2014).

20 Kevo, Stradalnici Brodsko-posavske županije u Domovinskom ratu, 57.

21 U proljeće 1991. godine, bosanski su Srbi počeli osnivati svoje zajednice općina, pa je 10. travnja 1991. proglašena zajednica općina Bosanske krajine. Dana 21. listopada proglašene su srpske auto-

421


strankom, JNA je planirala do sredine travnja ustrojiti srpske dobrovoljačke sastave te ih povezati sa zapovjedništvima JNA u zonama njihovih djelovanja, a uz to, izvlačile su se ratne materijalne pričuve i oružje iz područja na kojima su većinsko stanovništvo činili Hrvati i Muslimani. JNA je tako imala dovoljno snaga za pokretanje rata u Bosni i Hercegovini s ciljem stvaranja srpske države na prostoru zapadno od rijeke Drine22, pogotovo uz suradnju s postrojbama Srpske demokratske stranke i paravojnih postrojbi iz Srbije. Smatra se da je otvoreni rat u Bosni i Hercegovini započeo napadom na Sarajevo 6. travnja 1992.23

, nakon čega se proširio na područje cijele zemlje, no oružani sukobi započeli su i ranije.

Najduža ratna kampanja odvijala se na nizinskome području Bosanske Posavine između rijeke Save i planina Trebave, Vučjaka, Kmjina i Ozrena, a odlučujuće borbe vodile su se na području općina Bosanski Brod, Derventa, u sjevernome dijelu općine Doboj, Modriči i Odžaku.24 Ratna djelovanja uBosanskoj Posavini od početka su se nezaobilazno odražavala i na hrvatskustranu, a zbog njegova strateškoga položaja, najviše na Slavonski Brod. Prijepočetka ratnih djelovanja u Bosanskoj Posavini, u Bosanskom je Brodu 3.veljače 1992. održan prosvjedni skup, odnosno skup pristalica SDS-a, kojisu blokirali savski most i tražili od JNA zatvaranje mosta dok se ne otpusteradnici hrvatske nacionalnosti zaposleni u poduzećima u Bosanskome Brodu jer je, navodno, 800 radnika srpske nacionalnosti otpušteno iz poduzećau Slavonskome Brodu.25 Dva dana kasnije, uoči početka oružanih sukobau Bos�skoj Posavini, teško je oštećen most između Slavonskoga i Bosanskog Samca, kako bi se onemogućilo pristizanje pomoći iz Hrvatske. Dana23. veljače 1992. proglašeno je osnivanje Općine srpskog naroda BosanskiBrod, koja je uključivala naselja u kojima su Srbi bili većinsko stanovništvo,ali dijelom i naselja gdje to nisu bili.26 Do prvoga sukoba došlo je nakonreferenduma za nezavisnost BiH, 3. ožujka 1992., kad su srpske snage pokušale zauzeti most i druge vitalne objekte na području Bosanskoga Broda. Hrvati i Bošnjaci, organizirani u sastavu općinske teritorijalne obrane,uz pomoć oružanih snaga iz Hrvatske odgovorili su protunapadom, nakon

nomne oblasti u BiH, a dva mjeseca kasnije donesena je Odluka o ustroju republike Srpske Bosne i Hercegovine. Mario Kevo, Stradalnici Brodsko-posavske županije u Domovinskom ratu, 59.

22 Davor Marijan, Domovinski rat (Zagreb: Hrvatski institut za povijest, Hrvatska povijest, Despot infinitus, 2016), 207-208.

23 Kevo, Stradalnici Brodsko-posavske županije u Domovinskom ratu, 59. 24 Davor Marijan, Domovinski rat, 241; J erko Zovak, Rat u Bosanskoj Posavini (Slavonski Brod: Posavska

Hrvatska, Grad Slavonski Brod, 2009), zemljovid, 94. 25 Mladen Barać, ,,Most između dva Broda 1991. - 1992.", Hrvatska revija 2 (2014), 22-27. 26 Davor Marijan, Domovinski rat, 241.

422

Željka Križe · IZVJEŠTAVANJE HRVATSKOGA T ISKA O RATNIM STRADAN)IMA ...

čega je dogovoreno primirje koje je potrajalo do 14. ožujka, kad su hrvatske snage ponovno odbile napad srpskih snaga iz istočnoga dijela Bosanskoga Broda.27 Kako su lokalne srpske snage bile preslabe da bi same ostvarile zadane vojne ciljeve, angažirala se JNA, koja pak nije imala dovoljno snaga za istovremeno djelovanje na cijelome bojištu, pa je djelomično sudjelovala u ratnim djelovanjima u pojedinim općinama. Osvajanje sjeveroistočne Bosne i Bosanske Posavine vođeno je prema tzv. planu Drina, a u svrhu ostvarenja toga cilja Zapovjedništvo Tuzlanskog korpusa osnovalo je 28. ožujka 1992. Prvu operativnu grupu (OG 1) sa sjedištem u Podnovlju. Bosanski je Brod zbog svoga geografskog položaja, odnosno mosta na Savi, bio jedna od glavnih točaka srpskih napada i prije no što je osnovana OG 1. Tuzlanski korpus poslao je u tu svrhu 20. ožujka dijelove 327. motorizirane brigade u napad na sela Kobilje Gornje i Unku. Oružani sukob započeo je 23. ožujka 1992., a ubrzo su srpske snage teškim naoružanjem počele gađati grad Bosanski Brod, odnosno civilne objekte.28 Već do ponoći 24. ožujka na grad je palo 200 granata. Deset stambenih objekata je uništeno. Između ostaloga, izravno je pogođena i zgrada iz koje je emitiran program Radija Bosanski Brod.29 Ratna djelovanja agresora proširila su se odatle i na teritorij Hrvatske.

Istoga su dana na slavonskobrodsku stranu pale dvije granate. Sve do pada Bosanskoga Broda, Slavonski Brod granatiran je gotovo svakodnevno s područja Bosanske Posavine, a jedna od glavnih meta napada bio je most na Savi30

, koji je postao središnja logističko-opskrbna točka, tim više što su uništeni ostali mostovi nizvodno od Slavonskoga Broda. Preko mosta su iz Hrvatske na teritorij Bosne i Hercegovine prelazile postrojbe iz sastava Operativne grupe Istočna Posavina31

, kao pomoć HVO-u, a sa suprotne strane savske obale preko njega su u Hrvatsku pristizale izbjeglice - Hrvati i Bošnjaci, čiji se broj neprestano povećavao.32

Borbe na posavskome području vođene su za uspostavljanje ili prekidanje koridora. Cilj srpskih snaga bio je okupirati i staviti pod potpuni nadzor područje Bosanske Posavine, koje svojim geografskim položajem čini mostobran, odnosno teritorijalnu vezu SAO Zapadne Slavonije u Hrvatskoj i zapadnoga dijela Srpskih oblasti u Bosni i Hercegovini (banjalučko pod-

27 Barać, ,,Most između dva Broda 1991. - 1992.", 22.-27; Davor Marijan, Domovinski rat, 241. 28 Barać, ,,Most između dva Broda 1991. - 1992.", 22-27. 29 Željko Mužević, Mars u brodskom sazviježđu (Slavonski Brod: UHVDR, Županija Brodsko-posavska,

1998), 151. 30 Marijan, Domovinski rat, 242. 31 Barać, ,,Most između dva Broda 1991. - 1992.", 22-27. 32 Isto.

423


ručje) s njezinim istočnim dijelovima (Bijeljina, Pale) i sa Srbijom, odnosno uspostaviti siguran koridor.33 Jasno, cilj hrvatskih i bošnjačkih snaga bio je spriječiti uspostavljanje toga koridora, odnosno prekinuti ga, jer je njime iz Srbije mogla pristizati vojna i logistička pomoć srpskim snagama u Bosni i Hercegovini i na okupiranome teritoriju u Hrvatskoj . Suočeni s ratnom opasnosti, do kraja veljače 1992. Hrvati u Bosanskoj Posavini organizirali su se u jedinice Hrvatskoga vijeća obrane prema dotadašnjemu općinskom teritorijalnom ustroju Bosne i Hercegovine, u koje su se priključivali i Bošnjaci. Zapovjedništva pojedinih općina, nastala početkom ožujka, prerasla su kasnije u zapovjedništva brigada, a do sredine lipnja osnovane su brigade Bosanske Posavine prema teritorijalnome ustroju. Na području Bosanskoga Broda osnovana je tako 101. brigada HVO-a.34 Krajem ožujka, kad je

napadnut i Slavonski Brod, na području Bosanske Posavine intervenirale su kratko postrojbe 108. brigade . Sredinom svibnja snage HVO-a presjekle su koridor kojime je u područje Banje Luke, ali i u okupirana područja zapadne Slavonije, pobunjenim Srbima pristizala pomoć iz Srbije. Nakon toga je uslijedio protuudar srpskih snaga kojime je koridor probijen i presječena je veza Bosanske Posavine sa središnjom Bosnom i Hercegovinom. U opasnosti od učvršćenja srpske okupacije u zapadnoj Slavoniji, ali i u svrhu zaštite Hrvata u Bosanskoj Posavini, hrvatsko je vodstvo s vodstvom Bosne i Hercegovinepotpisalo sporazum o zajedničkim akcijama, koji je omogućio legalno djelovanje snaga HV-a na teritoriju Bosanske Posavine, tako da je tijekom proljećai ljeta 1992. 108. brigada bila angažirana u obrani širega područja Orašja iBosanskoga Broda, uz zadatak da srpske snage odbaci dovoljno daleko dase onemogući neprestano gađanje Slavonskoga Broda.35

Stalni napadi srpskih snaga na Slavonski Brod i na most, uz vojno-strateške učinke, mogu se okvalificirati djelomično i kao metoda psihološkoga rata jer se stvaralo neprekidno ozračje straha i sveopće nesigurnosti kod izbjegloga, ali i domicilnog stanovništa. U takvoj situaciji, izvještavanje medija vrlo je bitno. Uz pravovremenu i točnu informaciju, svakako je nužno

bilo senzibilizirati šire čitateljstvo za stradanja, ali istovremeno je bilo bitno

dijelom nivelirati negativne psihološke učine, izbjeći širenje panike među stanovništvom te pobuditi optimizam kod čitateljstva, stoga i izvještavanje

o zbivanjima na području Slavonskoga Broda i okolice valja promatrati i ukontekstu načina prezentiranja informacije.

33 Jerko Zovak, Rat u Bosanskoj Posavini, 80. 34 Marijan, Domovinski rat, 241-242; Petar Bašić, ur. 108. ide dalje, 34. 35 Petar Bašić, ur. 108. ide dalje, 35-36.

424

Željka Križe IZVJEŠTAVANJE HRVATSKOGA TISKA O RATNIM STRADANJIMA ...

Izvještavanje o stradanjima u prvim napadima na Slavonski Brod

od ožujka do svibnja 1992. godine

Dana 25. ožujka 1992., uslijed žestokih borbi u Bosanskom Brodu i granatiranja grada, granate su padale i po Slavonskom Brodu, stoga je u noći u 2 sata naređena potpuno zamračivanje grada, a u 5 sati i 15 minuta oglašena

je opća opasnost za grad i okolna naselja. Slavonski Brod gadan je minobacačkim granatama s Bregova i Unke te tenkovskim i topničkim granatama ispaljenim s položaja u Liješću. Na područje grada palo je 65 projektila

pri čemu su pogođeni stambeni, gospodarski i kulturni objekti, a smrtno

su stradale dvije osobe.36 Kod ulaza u bolnicu „Dr. Josip Benčević" u Slavonskom Brodu pala je granata pri čemu su poginula dva mladića.37 Vrtići i škole u Slavonskom Brodu zatvoreni su nakon toga napada, a svakim je danom sve veći broj Hrvata i Muslimana izbjeglih iz Bosne prelazio na sla-vonskobrodsko područje. 38

Na naslovnici Večernjega lista 26. ožujka 1992. dominirao je veliki naslov: „Neprijatelj napada na svim frontovima", uz nadnaslov „Rat u Hrvatskoj ponovno se rasplamsava". Odmah ispod naslova nabrajani su napadi na Belišće, Valpova, Petrijevce, Nard, na branitelje Zadra, Dubrovnika, Vinkovaca i Nove Gradiške39

, no Slavonski Brod nije spomenut, kao niti na petoj stranici gdje se donosi ovaj, na naslovnici najavljen, članak. S druge strane, većim naslovom istaknuto je da je u „Osijeku poginulo šest civila".40 Vijest o stradalim Brođanima objavljena je na sedmoj stranici, i to u kontekstu zbivanja u Bosanskom Brodu u manjemu članku naslovljenom „Sinoć u BosanskomBrodu razaranje pa zatišje". U uvodniku članka navodi se da je prethodnoga dana u Bosanskom Brodu poginulo pet, a u Slavonskom Brodu dvojeljudi.41 Članak započinje opširnijim opisom situacije u Bosanskom Brodupa se potom, rečenicom koja svojom konstrukcijom sugerira tek usputno

spominjanje, donosi podatak o žrtvama u Slavonskom Brodu (,,Inače, jučeroko podneva od granata na susjedni Slavonski Brod, poginule su prema neslužbenim podacima dvije osobe pa se i ondje oglasila sirena za uzbunu.")42

36 Centar motrenja i obavješćivanja „985", Frano Piplović, Živjeti u Slavonskom Brodu, 336. 37 Piplović, Živjeti u Slavonskom Brodu, 205-206. 38 Ivanka Cafuta, 1990 - 1992 ; Hrvatski demokratski pokret i Domovinski ral; kronologija (Slavonski Brod:

Muzej Brodskog Posavlja, siječanj - ožujak 2003), 69. 39 Večernji list, 26. Ili. 1992., naslovnica 40 G. Pichler, ,,Osijek, Poginulo šest civila", Večernji list, 26. Ili. 1992., 5. 41 „Sinoć u Bosanskom Brodu razaranje pa zatišje", Večernji list, 26. III. 1992., 7. 42 Isto.

425


da bi se potom nastavilo s vijestima iz Bosanskog Broda. Niti idućega dana

u Večernjem listu nije bilo detaljnijega opisa stradanja u Slavonskom Brodu.Udarne vijesti (one na naslovnici i istaknute najvećim fontom) odnosile su sena prve veće ratne sukobe u Bosni i Hercegovini.43

Vjesnik je o napadu na Slavonski Brod izvijestio na trećoj stranici, također usputno, u velikom članku pod naslovom „Osijek pod vatrom, razaranja

u Bosanskom Brodu". U uvodnome dijelu istaknuto je da se u Bosanskom

Brodu vodio „pravi rat", da su Srbi „potpomognuti jugo-armijom" granatama razarali grad, koji je ostao bez pitke vode te se na kraju rečenice dodaje:„a projektili su padali i na Slavonski Brod".44 No, na sedmoj stranici donosise šturi članak, odnosno izvješće HINA-e u kojemu se navodi da je SlavonskiBrod proživljavao „dramatične trenutke" te da su, prema podacima Centra

za obavješćivanje - Slavonski Brod, ,,četnici i okupatorska JNA iz zaposjednutog dijela Bosanskog Broda" ispalili dosad na Slavonski Brod oko 20-akminobacačkih granata i da su dvije osobe poginule, a više ih je ranjeno. 45 Idućega se dana Vjesnik nije osvrnuo na stradanja u Slavonskom Brodu te je, jednako kao i kod Večernjeg lista, izostao opis, odnosno okolnosti stradavanja.

Oba su lista i kroz travanj redovito izvještavala o napadima na grad, ali ti članci nisu zauzimali puno prostora. Nešto veća pozornost u to je vrijeme posvećena granatiranju Osijeka, a kako se rat razbuktavao na području Bo:_ne i Hercegovine, sve je veća pozornost pridavana vijestima s toga podruga.

Dana 22. travnja miniranjem je na bosanskoj strani srušen most na Savi između Slavonskoga i Bosanskog Šamca46

, a istovremeno su granatirana i sela oko Slavonskoga Broda i sam grad . Rušenjem mosta između dva Šamca, most između Slavonskog i Bosanskog Broda ostao je jedina komunikacijska točka između bosanske i hrvatske strane Posavlja što je, osim još veće strateške važnosti mosta, utjecalo i na povećan priljev izbjeglica u Slavonski Brod.47 Tako su u Vjesniku od 25. travnja napadi na Slavonski Brod šturo spomenuti na naslovnici u članku naslovljenom „Hrane još za deset dana", u

43 Brojem od 27. ožujka dominirao je naslov Armijski udar na Herceg-Basnu s uvodnikom: Derventa-S rpska vojska hapsi čelnike HDZ-a: Trebinje: Čišćenje policije od Hrvata i Muslimana.;� Večernji list, 27. ill. 1992., naslovnica

44 „Osijek pod vatrom, razaranja u Bosanskom Brodu", Vjesnik, 26. III. 1992., 3. 45 HINA , ,,Slavonski Brod", Vjesnik, 26. III. 1992., 7. 46 Most je prvi put miniran i teško. oMećen s bosanske strane 5. veljače 1992., tako da je mostom obu

stavl1en promet vozilima, ah p1esac1 su ga mogli prelaziti. Frano Piplović, Živ;eti II Slavonskom Brodu 330.

1 '

47 Cafuta, 1990 :_ 1992 ; Hrvatski demo.kratski pokret i Domovinski rat ; kronologija , 74; Mužević, Mars u brodskom sazv11ežđu, 170; Piplović, Zivjeti u Slavonskom Brodu, 342. 426

Željka Križe · IZVJEŠTAVANJE HRVATSKOGA TISKA O RATNIM STRA DANJIMA ...

kojemu se tematizira pritisak kojemu je Hrvatska izložena uslijed ogromnoga broja izbjeglica, pa se ističe da je Hrvatska dotad trošila oko milijun i pol njemačkih maraka dnevno za zbrinjavanje oko 500 000 prognanika i izbjeglica te da svota zbog 162 000 evidentiranih izbjeglica iz Bosne i Hercegovine nije dostatna. U tome se kontekstu navodi da su posljednjih dana Slavonski Brod i Županja izloženi pritisku izbjeglica, a da je k tome Slavonski Brod

svakodnevno izložen i artiljerijskim napadima.48

Početak svibnja donio je, dotad, najteže dane za sam grad. Već prvoga

dana palo je na grad više od 60 granata, koje su načinile velike materijalne štete.49 Najintenzivniji napadi na grad iz smjera Bosanske Posavine potrajat će do 5. svibnja. Večernji list 3. svibnja donosi članak pod velikim naslovom

,,Bombardiran Slavonski Brod" u rubrici „Hrvatska bojišta" . Pod podnaslovom „Oborena dva miga" navodi se kako su zrakoplovi JNA dva puta u danu bombardirali savski most između Slavonskoga i Bosanskog Broda, no odmah se potom ističe da je „ovaj put protuzrakoplovna obrana bila uspješna", pa su srušena dva zrakoplova MIG-29.50 Isticanjem te pozitivne poruke u samome podnaslovu djelomično se sanira šteta loše vijesti i podiže moralčitateljima. U istome se članku građane upozorava da su iz zrakoplova izbacivani padobrani s nepoznatim teretom te im se savjetuje da ih ne diraju, većnalazak prijave policiji.

Valja napomenuti da se rušenje dva MIG-a ne spominje u izvještaju Centra motrenja i obavješćivanja iz Slavonskoga Broda za taj datum. Međutim, Frano Piplović, koji je za vrijeme rata bio predsjednik Kriznog štaba, u knjizi Živjeti u Slavonskom Brodu, u kojoj je kronika toga Centra i objavljena, navodi da se „u proljeće 1992. jedan neprijateljski zrakoplov srušio na 'Poloj', a drugi u mjestu 'Koraće' u Bosanskoj Posavini na putu od Bosanskog Broda

prema Derventi", ne navodeći o kojemu tipu zrakoplova se radilo. F. Piplović navodi i da je zrakoplove oborio „mladi hrvatski branitelj iz Slavonskog Broda", i to u istome danu i u kratkome razdoblju. Nadalje, Piplović tvrdi da je ista osoba srušila u tome danu „još nekoliko neprijateljskih zrakoplova, koji su pali na susjedna područja, većinom u Bosni". Pri tome donosi i niz fotografija „skinutih" s videozapisa načinjenog kamerom, koja je bila stacionirana u Brodskom Vinogorju, a na kojima je navodno prikazan tijek rušenja

zrakoplova nad Polojem i jednu fotografiju koja prikazuje protuzračni projektil ispaljen s Budainke, koji je „oborio neprijateljski zrakoplov" iznad mje-

48 Sanja Kapetanić, ,,Hrane još samo za deset dana", Vjesnik, 25. IV. 1992., naslovnica 49 Centar motrenja i obavješćivanja „985", Piplović, Živjeti u Slavonskom Brodu, 343. 50 „Bombardiran Slavonski Brod", Večernji list, 3. V. 1 992., 9 .

427


sta Koraće u Bosni.si U knjizi Jugoslavensko ratno vazduhoplovstvo 1942. - 1992.,Bojan Dimitrijević navodi da je u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini „u borbenim dejstvima u proleće 1992. godine izgubljeno 7 vazduhoplova

11 JNA, no ne navodi lokacije niti tipove zrakoplova.s2 Prema „Listi gubitaka/oštećenja vazduhoplova u Ex-JRV od 1945. do danas", koja je nastala zajedničkim radom članova foruma „Avijacija bez granica", bivših i trenutnih pripadnika

ratnoga zrakoplovstva i protuzračne obrane s prostora bivše Jugoslavije, kao i dostupnih internetskih izvora, dana 2. svibnja 1992. protuzračna obrana hrvatskih snaga srušila je u Slavonskome Brodu MIG-21.s3 S obzirom na nesuglasje u podacima koji se donose u različitim izvorima, teško je zaključiti što se toga dana doista dogodilo i je li tisak prenio točnu vijest, te ako nije, je li uzrok eventualnoj netočnosti loša obaviještenost ili je vijest objavljena u propagandne svrhe, pa točnost podataka nije niti bila toliko bitna.

JNA se u ovome članku naziva „okupatorom11, pa se navodi da su „oku

patorovi zrakoplovi istresali svoj smrtonosni teret po obližnjim slavonskim selima uz Savu1

1, dok se snage bosanskih Srba nazivaju jednostavno „srpskom vojskom„ ili „neprijateljem11

, dakle nazivima koji su gotovo neutralni te se navodi da su topovskim granatama „tukli Slavonski Brod. 11s4

Dana 3. svibnja već od ranoga jutra napadana su sela Dubočac i Zbjeg, da bi uskoro bio napadnut i sam grad. Zrakoplovi JNA raketirali su most između dva Broda, ali i gradska naselja, a pogođena su i kola hitne pomoći. U tim je napadima poginulo šestero djece.ss

U izdanju Večernjeg lista od 5. svibnja, također u rubrici „Hrvatska bojišta" istaknut je naslov „Brođani liječe rane", iako na tu temu zapravo ništa nije napisana, već sam naslov funkcionira kao vijest. Vezano uz Slavonski Brod, donosi se u istoj rubrici vijest naslovljena „Krmača ubila djecu 11. Ističe

se da su se prethodnoga dana znali samo prvi, nepotpuni podaci o „krvavoj nedjelji, najtragičnijem ratnom danu u povijesti Slavonskog Broda.11 Navodi se kako je pet „neprijateljskih migova", leteći vrlo visoko, izbacilo šest bombi „krmača11s6 na gradsko naselje Jelas i dvije na Plavo polje te da je pri

51 Piplović, Živjeti u Slavonskom Brodu, 308-312. 52 Bojan Dimitrijević, Jugoslavensko ratno vazduhoplovstvo 1942. - 1992. (Beograd: Institut za sa vremenu istoriju, 2006), 335. 53 D ostupno na: http://archive.is/DlkZ. Pristup ostvaren 10. veljače 2017. 54 Isto. 55 Centar motrenja i obavješćivanja „985", Piplović, Živjeti u Slavonskom Brodu, 344; Ivanka Cafuta,

1990 - 1992 ; Hrvatski demokratski pokret i Domovinski rat ; kronologija, 76. 56 „Krmača" je kolokvijalni naziv koji se od početka Domovinskoga rata koristio za nevođenu zrako

plovnu bombu koju je koristila )NA . 428

Željka Križe · IZVJEŠTAVANJE HRVATSKOGA TISKA O RATNIM STRA DANJIMA ...

tom uništeno i teže oštećeno na desetke obiteljskih kuća i da je od eksplozije ,,krmača" poginulo 16 osoba, od toga šestero djece, koja su se nalazila u skloništu obiteljske kuće u Šubićevoj ulici. Ističe se i da je utorak, 5. svibnja, proglašen danom žalosti u brodskoj općini.s7 Unatoč tragičnome događaju, uz neprijatelja se niti u ovom tekstu ne veže negativan naziv niti ga se etiketira.

Tek nekoliko dana kasnije, nakon nastavljenih žestokih napada na grad, u članku naslovljenom „Pogođena bolnica i terminal", u kojemu se donosivijest da je, nakon što je velik broj granata pao u blizinu bolnice, bolnica 8.svibnja pogođena s dvije granate, neprijatelja se (i to samo srpske snage izBosne) naziva „četničkim bezumnikom11

• Ujedno se ističe kako je samo od 1.do 7. svibnja u brodsku bolnicu dopremljena 270 ranjenika .ss

Vjesnik, koji je od 1. svibnja 1992. preimenovan u Novi Vjesnik, o napadu na grad i pogibiji djece izvještava u broju od 4. svibnja, u članku pod naslovom „Gradovi pod granatama11

, u kojemu se izvještava o napadima na

Osijek, Sisak, Pokupska, Zadar i druge gradove, no događaji u Slavonskom Brodu zadobili su najviše prostora i taj je dio članka istaknut masnim slovima. U samome uvodniku članka ističe se da je mnogo djece ubijeno u podrumu zgrade na koju je bačena avionska bomba, a u članku se, uz detaljniji opis toga događaja, navodi i da je u bolnicu do 22 i 30 primljeno 27 ranjenih građana, među kojima je 19 teško ranjenih. JNA se naziva „zločinačkom" i bez pridjeva narodna (,,zrakoplovi zločinačke JA

11 ).s9

Izvještavanje o prvim napadima na Slavonski Brod u ožujku, kao i kroz travanj, bilo je poprilično šturo i može se reći da se slavonskobrodskome području nije pridavala odveć velika pozornost, koja je u to vrijeme više bila usmjerena na događaje u susjednome Bosanskom Brodu, ali i na drugim bojišnicama na području Bosne i Hercegovine. Međutim, nakon snažnih napada i stradanja na području grada i okolice početkom svibnja, Slavonski Brod zadobio je mnogo više prostora u analiziranome tisku. Događajima se

pridavalo više pozornosti i izvještaji su bili detaljniji. Uz to, može se reći da je do toga vremena izvještavanje bilo uglavnom informativno, bez retoričkih sredstava kojima se kod čitatelja obično izaziva snažnija reakcija.60 No, nakon tragičnoga događaja - pogibije djece, retorika se promijenila, pa su

57 „Brođani liječe rane", Večernji list, 5. V. 1992., 7. 58 M. K., ,,Pogođena bolnica i naftni terminal", Večernji list, 9. V. 1992., 7. 59 „Gradovi pod granatama", Novi Vjesnik, 4. V. 1992., 3A . 60 Podjela retoričkih sredstava u radu načinjena je prema: Stjepan Gredelj, ,,Mediji, populizam i govor

mržnje" u Okrugli sto, Odjeci i reagovanja (Beograd: Fond za humarut_arno pravo, . . 2011), 61-63; Iva� Šiber, ,,O utjecaju retoričkih sredstava u komunikaciji" u Osnove polztzčke pszhologtJe (Zagreb: Poh!Jcka kultura, 1998).

429


se uz neprijatelja češće vezivali negativni epiteti dok su se događaji opisivali emotivno zasićenim pojmovima, odnosno ehketiranjem poput „krvavo", „tragično", ,,bezumno", a upotrebljavale su se i kovanice ili novokovanice poput „jugo-armija" te neotradicionalizmi poput „četnici".

Ljetni mjeseci 1992. - izvještavanje o napadima kroz prizmu

socijalno-ekonomskih aspekata

U ljetnim mjesecima 1992. kako su se, uslijed pokretanja operacije Koridor-92 Vojske Srpske Republike Bosne i Hercegovine uz pomoć snaga RSK,61

intenzivirale borbe u Bosanskoj Posavini, nastavili su se gotovo svakodnevni napadi na grad s bosanske strane. Tisak je dalje redovno i opširnije nego u prva tri mjeseca izvještavao o stanju na slavonskobrodskom području, najčešće i uz fotografije zgarišta ili oštećenih objekata. Večernji list tako primjerice

pod naslovom „Na udaru sela uz Savu" krajem lipnja (29. 6.) izvještava kako je „četnička topništvo" iz svojih uporišta u Bosanskoj Posavini napadalo Slavonski Šamac i Slavonski Kobaš u općini Slavonski Brod62

, dok 19. kolovoza

u naslovu izvještava o „paklu nad Slavonskim Brodom" gdje su, kako se

navodi, iz „četničkih uporišta" ispaljivane granate koje su padale na uže išire područje grada.63 Novi Vjesnik početkom srpnja donosi opsežan članakpod naslovom „Stotine granata razara Posavinu" u čijemu se uvodniku ističe da je Slavonski Brod i dalje „na meti četnika s Motajnice"64

, a S. kolovoza

u naslovu članka u kojemu se izvještava o napadima na Slavonski Brod i Županju javlja da Brođani ne izlaze iz skloništa. U uvodniku članka, uz koji je

objavljena i fotografija radova na popravljanju željezničke pruge, naglašava

se da je napadnuta samo središte Slavonskoga Broda.65

61 Sredinom svibnja sve prometne veze koje su spajale zapadne dijelove Republike Srpske s istočnim dijelom Srbije bile su presječene, a Republika Srpska našla se ljeti u okruženju HVO-a, Armije BiH i HV-a, stoga V ojska Republike Srpske 24. lipnja 1992. započinje operaciju Koridor, čiji je prvi cilj bio otvaranje koridora do Srbije preko T rebave. U pripremi operacije bilo je bitno što prije odsjeći snage HVO-a i spriječiti njihovo zauzimanje grada Doboja. Operacije je planirana u tri etape. U prvoj etapi cilj je bio izbijanje na crtu Modriča-Pećnik-Derventa, u drugoj etapi izbijanje na rijeku Savu na odsjeku: ušće Bosne-Velika Brusnica-Bijelo Brdo, a u trećoj etapi konačni cilj bio je osvajanje Bosanskog Broda s okolicom i izbijanje na granicu s Republikom Hrvatskom na rijeci Savi. Treća etapa trebala je prema planu završiti do 20. kolovoza, no završila je sa zakašnjenjem od 47 dana, 7. listopada 1992. Opširnije u: Jerko Zovak, Rat u Bosanskoj Posavini (Slavonski Brod: Posavska Hrvatska, Grad Slavonski Brod, 2009), 247-512.

62 J. Š., ,,Na udaru sela uz Savu", Večernji list, 29. VI . 1992., 7. 63 J. Ščrbašić, ,,Pakao nad Brodom", Večernji list, 19. VIII. 1992., 6. 64 „Stotine granata razaraju Posavinu", Novi Vjesnik, 3. VII. 1992., SA. 65 „Brođani ne izlaze iz skloništa", Novi Vjesnik, 8. VIII. 1992., 7 A.

430


Uz kontinuitet razaranja grada i stradanja stanovništva, fokus se sve

više usmjeravao i na socijalne i ekonomske posljedice velikosrpske agresije. Osobito je teško grad bio opterećen ogromnim brojem izbjeglica s bosanske strane. U Slavonski Brod 11. lipnja 1992. smještena je sjedište Regionalnoga

ureda za izbjeglice i prognanike, koji je bio nadležan za područje općina Slavonski Brod, Nova Gradiška, Đakovo i Našice.66 Samo u srpnju, nakon pada

Odžaka, Modriče, plehanskog i derventskog kraja, u grad su s bosanske strane pristizale tisuće izbjeglica, koje su u nedostatku smještajnih kapaciteta

bile prisiljene boraviti na igralištu slavonskobrodskoga nogometnog kluba

Marsonia.67 Novi Vjesnik 15. srpnja donosi članak naslovljen „Slavonskom Brodu prijeti kolaps", u kojemu se prenosi upozorenje predsjednika općinske vlade da je stanje u gradu „krajnje dramatično" i da općina ne može

primiti više niti jednu jedinu izbjeglicu iz BiH. U članku se ističe i da su građani Slavonskoga Broda nakon novoga vala izbjeglica suočeni s povećanim brojem krađa i provala, ranjavanjem građana, velikim problemima u održavanju javnoga reda i mira te pojačanim djelovanjem „pete kolone".68

Nije objašnjeno na koji je način ta „peta kolona" djelovala, kao niti na koga

bi se taj pojam mogao odnositi. S obzirom na te nedorečenosti, po svoj se prilici radi o propagandi. Tri dana kasnije objavljen je članak o izbjeglicama

iz Bosne koje čekaju na prelazak mosta. Ističe se da šest dana nekoliko tisuća

muškaraca čeka da prijeđe u Hrvatsku jer nemaju niti snage niti oružja da se suprotstave „artiljeriji srpskog napadača", a u tome ih sprečavaju pripadnici

vojne policije HVO-a s bosanske strane jer je u Bosni i Hercegovini proglašena opća mobilizacija. U antrfileu69 istoga članka navodi se, međutim, da je most ipak prešlo oko „3000 bjegunaca."70

U teškoj situaciji našli su se i osoblje i pacijenti slavonskobrodske bolnice, čija se cjelokupna djelatnost još od napada 26. ožujka 1992. odvijala

u podrumskim prostorijama. U bolnici „Dr. Josip Benčević" liječili su se

građani Slavonskog Broda, ali i branitelji i civilno stanovništvo iz Bosanske Posavine. U tu je bolnicu od ožujka do prosinca 1992. primljeno gotovo

66 Cafuta, 1990 - 1992 ; Hrvatski demokratski pokret i Domovinski rat ; kronologija, 63. 67 Piplović, Živjeti u Slavonskom Brodu, 279-280. 68 „Slavonskom Brodu prijeti kolaps", Novi Vjesnik, 15. V II. 1992., 7 A . 69 Antrfile (franc. umetak) j e mali novinski članak, odnosno posebno istaknuta novinska vijest, na

glašena i grafički odvojena od glavnoga teksta, u kojemu se prezentira dodatna informacija ili detalj. Dakle, služi kao dopuna izvještaju, reportaži ili kojoj drugoj novinskoj vrsti. Od ostatka članka obično je odvojen ili „masnim „ slovima ili je uokviren. Hrvatska enciklopedija, sv. 1., (Zagreb: Leksikografski zavod „Miroslav Krleža", 1999), 97.

70 Sanja Kapetanić, ,,Između Slavonskog i Bosanskog Broda", Novi Vjesnik, 18. VII. 1992., 12A.

431


6000 ranjenika, a ukupno više od 7600.71 Prema evidenciji same bolnice, za vrijeme Domovinskoga rata preminula je tu oko 880 branitelja i civila.72 Početkom srpnja Novi Vjesnik donosi, fotografijama potkrijepljenu, reportažu iz slavonskobrodske bolnice, kako se navodi - ,,bolnice na prvoj liniji fronte". Opisuje se teško stanje u bolnici, pa se tako ističe da se operacije obavljaju u podrumima te da su svi podrumski hodnici prepuni kreveta s ranjenicima. Ističe se da, iako je moral medicinskoga osoblja na vrlo visokoj razini, ono je ogorčeno jer osjeća pasivan odnos Zagreba prema provinciji, zato što im se ne šalju svježe i odmorne snage da im pomognu.73

Osim ljudskih žrtava i uništavanja kulturno-povijesne baštine, slavonskobrodsko područje je uslijed agresije pretrpjela i ogromne materijalne štete, koje se nisu očitovale samo u, primjerice, uništenju dijela stambenoga fonda ili javnih zgrada, već i u dugoročnim štetama nanesenim uništavanjem prometne infrastrukture i gospodarskih subjekata, odnosno tvornica, čime je izravno ugrožavana egzistencija lokalnoga stanovništva.74 Ogromna šteta nanesena je tako tvornici Oriolik, u topničkome napadu 27. srpnja 1992. izgorio je pogon sa svom gotovom robom i repromaterijalom.75

Večernji list tako 30. srpnja pod naslovom „Požar progutao Oriolik" izvještava o „ tragičnim posljedicama velikih požara" u Oriovcu i Donjim Andrijevcima izazvanim topničkim napadima „ prekosavskih četnika". Ističe se da su to bili jedni od najcrnjih dana za brodsku općinu od početka rata te da su dva velika požara progutala ogromnu društvenu imovinu. Jedna od najuspješnijih brodskih tvrtki i najvećih izvoznika ostala je u nekoliko sati bez pogona tapetarije i bravarije, čime je uništeno „proizvodno srce oriovačke gospodarske uzdanice", a bez posla je preko noći ostalo 500 ljudi.76 O raketiranju i požaru u Oriovcu izvijestio je i Novi Vjesnik pod naslovom „Topovi

ruše posavska sela".77

Dana 5. kolovoza objavljen je u Večernjem listu fotografijama popraćen članak, pod naslovom „Savski most na udaru", u kojemu se ispod naslova masnim slovima navodi da su „srpski zrakoplovi" gađali stambene, gos-

71 Piplović, Živjeti u Slavonskom Brodu, 205-206. 72 Evidencija Opće bolnice „Dr. }osip Benčević" iz Slavonskoga Broda o smrtno stradalim civilima i vojnicima tijekom Domovinskog rata", HR-HMDCDR, f. 18, Zbirka digitalnih dokumenata, DVD br. 3671. 73 Andrija Latinović, ,,Trebamo nove snage", Novi Vjesnik, 3. VII. 1992., 32. 74 Opširnije o ratnim štetama u: Mate Pavković, Hrvatske ratne štete (Zagreb: Defimi, 1997). 75 Centar motrenja i obavješćivanja „985" u Frano Piplović, Živjeti u Slavonskom Brodu, 335. 76 „Požar progutao Oriolik", Večernji list, 30. VII. 1992., 7. 77 „Topovi ruše posavska sela", Novi Vjesnik, 28. VII. 1992., 9A.

432

Željka Križe · IZVJEŠTAVANJE HRVATSKOGA TISKA O RATNIM STRADANJIMA ...

podarske i kulturne objekte u središtu grada, a odmah potom ističe se da je brodska protuzračna obrana pogodila „zločinački MIG 29", koji se strmoglavio u podnožju „zloglasne Motajice".78 Za neprijatelje se tako i ovdje koristi sintagma „srpski agresor" kada se govori o zračnim snagama sada već bivše JNA, a „ prekosavski četnici" i „ podivljali četnici" za lokalne snage bosanskih Srba. Na kraju se konstatira da, nakon pet mjeseci neprestanih topničkih i zračnih napada, Hrvatska Posavina zbog pojačavanja „četničke agresije" na susjednu Bosansku Posavinu „i dalje krvari bez pouzdanih naznaka da bi sve težim ratnim stradanjima uskoro mogao doći kraj. "79

Na tragu te tvrdnje, 22. kolovoza Večernji list donosi opsežan analitički

članak pod naslovom „Rat se nastavlja" i nadnaslovom „Agresija na Slavonsku Posavinu". Ističe se da je slavonska Posavina novo poprište velikosrpske agresije i posebno se analiziraju razlozi konstantnih napada na Slavonski Brod, pa se tako navode gospodarski razlozi: da je Slavonski Brod relativno važno industrijsko središte, da je jedini veći hrvatski grad koji „nije zaštićen UNPA zonama", odnosno kako autor na drugome mjestu objašnjava, nakon dolaska UNPROFOR-a, približna sigurnost postoji uz granice UNPA zona pa više nisu ugroženi veći gradovi Šibenik, Zadar, Gospić, Karlovac, Sisak, Pakrac, Daru var, Vinkovci i Osijek, dok „ postoji široki prekid između sektora E i ww, koji je zato logična meta agresije". Slavonski Brod, nabraja se dalje, ima sačuvani most preko Save kao jedna od vrata Bili te da je, uz to, logistička središte za izbjeglice na koje treba vršiti i dodatni pritisak da nigdje ne budu sigurne. Tu su, objašnjava se, i auto-cesta i željeznička pruga za istočnu Hrvatsku, pa te veze treba spriječiti i onemogućiti prometnu povezanost. Nadalje, tu je moguće ugroziti naftovod za Bosanski Brod, onemogućiti proizvodnju u melioriranom prostoru Jelas polja, treba razoriti stambeni fond

78 M. Krpan, ,,Savski most na udaru", Večernji list, 5. VIII. 1992., 8. 79 Isto. 80 Sektori Istok i Zapad - Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 743., od 21. veljače 1992. uspostavljene

su u Hrvatskoj četiri zaštićene zone UN-a (United Nation Protected Area - UNPA), -�az�ane po stranama svijeta East, West, North i South, odnosno Istok, Zapad, SJe_ver 1 Ju_g_: Ivica Miskulin, lmas puska, imas pista/? O mirovnim operacijama Ujedinjenih naroda u zapadno] Slavon111 (Slavo�sk.i Brod: 8!P - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, 2014), 17.; Sektor Za�ad obuhvacao Je po_druqe tadašnjih općina Grubišno Polje, Daruvar i Pakrac, zapadne dijelove opcme Novska te 1stocne dijelove općine Nova Gradiška. Sektor Zapad i Sektor Istok, za razl

'.ku _od ostal�-dva s�ktora rusu_ uz

svoje granice imali „ružičaste zone"; Isto, 60.; Sektor Istok obuhvacao Je p_odruge istome 5.1avoruJ_e s Baranjom i zapadnim Srijemom, odnosno općine Vukovar i Belo Manastir te d1Je_love opcma Os1Jek i Vinkovci: Ana Holjevac Tuković, Proces mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja (Zagreb; Des�otInfinitus, HMDCDR, 2015), 42; Ružičaste zone bila su područja koja nisu ušla u UNPA zone zato sto nisu bila nastanjena srpskim stanovništvom u većem u broju, a nalazila su se pod okupacija� }NA i srpskih pobunjenika. Prema Vanceovom planu, ona su trebala biti odmah I bezuv1etno vracen� Hrvatskoj, no to se nije dogodilo, a i na te zone, jednako kao i na UNPA zone, odnos1lo se razvoJacenJe, Ante Nazor, Velikosrpska agresija, 130.

433

SLAVONSKI BROD [ BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA U DOMOVINSKOM RATU

u �lavonsk_ome Brodu i po okolnim selima, prouzročiti nova izbjeglištva i

opcom nesigurnošću onemogućiti sjetvu i žetvu. Objašnjava se i da napadna slavonsku Posavinu treba gledati u kontekstu ovladavanja Bosanskom Posavinom te da je očiti cilj „agresora" izbijanje na desnu obalu Save.

.. Naposljetku se ističe da ne treba isključiti niti političke razloge agre

�IJe, _ _ odnosno ka�o je moguće da je cilj u Hrvatskoj stvoriti nezadovoljstvo1 sv11est o nemoc1 hrvatske vlasti jer Hrvatska, kojoj su vjerojatno ozbiljno zaprijetili i ucijenili je, da ne smije adekvatno odgovoriti na agresiju s bosanske str�e. Na taj se način, upozorava se u članku, stvara „u pučana" svijest o nemon hrvatske vlasti, ,,o strašnoj proturječnosti i ispraznosti neprestanih pobjeda" koje Hrvatska postiže u političkim pregovorima sa stvarnimpogib_ija�a

. i razaranjima na terenu bez adekvatnoga odgovora jer i dalje

posto11 pnhsak da se Hrvatska ne miješa u rat u Bosni i Hercegovini_s1 Uzasvu složenost pitanja odnosa hrvatske politike prema ratu u Bosni i Hercegovini, u ovome je novinskom članku, uz doista iscrpnu analizu situacije na slavonskobrodskom području, čitateljstvo tako izravno upozoreno da se, između ostaloga, jednim dijelom odvija i psihološki rat protiv Hrvatske, čime se zapravo posljedice toga nastoje nivelirati. Autor članka, Radovan Pavić, u_ to je vrijeme često objavljivao geostrateške analize te valja naglasiti da nije b10 po pr�f�siji_ novinar, već je članke objavljivao kao komentator, stručnjakza geopohhku 1 geostrategiju. Inače je doktorirao geografiju na Prirodoslovna-matematičkome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a radio je kao profesor na Fakultetu političkih znanosti istoga sveučilišta.82

Ljetn:_mjesece 1992. obilježilo je veće zanimanje tiska za ratna zbivanja�av �odruq� Slavons�oga Broda, ali i oštrija retorika, pa se neprijatelja svecesce ehkehralo pn cemu je korištena sve više različitih epiteta, koji su se onda opetovali u različitim kombinacijama poput „ podivljala", ,,bezumno", ,,zločinačko" i sl . Članci su bili sve opširniji i češće popraćeni fotografijama. �s:ovr�meno:_ osim izvještavanja o napadima na grad, češće su objavljivani 1 danci u ko11ma se analiziraju gospodarske i socijalne posljedice kontinuiranoga ratnog stanja kakvome je grad mjesecima bio izložen, pri čemu se pozornost osobito posvećivala i posljedicama velikoga izbjegličkog vala iz

susiedne Bosne i Hercegovine.

81 Radovan Pavić, ,,Rat se nastavlja", Večernji list, 22. VIJJ. 1992., 44. 82 Dostupno na: http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=47128. Pristup ostvaren 11. II. 2017. 434

Željka Križe IZVJEŠTAVANJE HRVATSKOGA TISKA O RATNIM STRADA NJIMA. . .

Rujan i listopad 1992. - izvještavanje o svakodnevici građana

i rezimiranje šteta

Sa sve intenzivnijim napadima srpskih snaga na Bosanski Brod, u rujnu su nastavljeni gotovo svakodnevni napadi i na Slavonski Brod. Tako se u jednome članku s početka mjeseca u Večernjem listu naslovom ističe da„Barbari ne odustaju", da su „ prekosavski četnici dalekometnim topništvomnastavili razarati, ubijati i rušiti po brodskom Posavlju", a da je zbog izviđačkoga prelijetanja srpskih zrakoplova označena i opća opasnost.83 Nakonšest mjeseci stradanja, u novinskim se člancima sve češće rezimiraju štete istradanja i donose se reportaže o teškoj ratnoj svakodnevici građana.

Polovicom rujna Večernji list na duplerici donosi opširan članak o Slavonskome Brodu pod naslovom „Međa života smrću ucrtana" i podnaslovom „Slavonski Brod, grad koji ne gubi dušu", upotpunjen fotografijama stradanja među kojima se posebno ističu „Brodska mrtva priroda, luna s mržnjom", na kojoj se vidi uništeno drveće i slika majke i kćeri koje u podrumu žive šest mjeseci. U članku se opisuje teška ratna svakodnevica Brođana, pa se tako konstatira da Brod živi negdje drugdje, a sam grad je sablasno pust već punih 180 dana - ,,trpi udar za udarom teških neprijateljevih topova, razornih raketa, golemih zrakoplovnih bombi, razjeden korovom, koji

negažen raste iz svake pukotine brodskih ulica i trgova." Nakon nabrajanja teških posljedica višemjesečnoga razaranja, članak završava većim, gotovo lirskim odlomkom koji sugerira optimizam: ,,No, Brod ne namjerava biti ni umirućim ni umrlim gradom. Neprijatelj može rušiti, zapaliti, razoriti sve osim njegove duše, onih finih tanahnih niti koje su ga činile dobrodušnim gradom otvorena srca i to se vidi na svakom koraku. "84

Potkraj rujna Novi Vjesnik objavljuje članak pod naslovom „Tragedija bez riječi". U uvodniku članka postavlja se pitanje „Zašto se i u Hrvatskoj i u svijetu tako malo govori o kalvariji Slavonskog Broda?", a sam članak započinje gotovo retoričkim pitanjem, koje, kako autorica članka ističe, svaki Brođanin postavlja novinarima koji dolaze u grad: ,,Jesmo li i mi i svijet toliko

oguglali na posljedice ratnog razaranja da mrtvi i ranjeni koji u Slavonskom Brodu već mjesecima padaju kao snoplje više nisu vijest ili je središte Hrvatske Posavine „žrtvovana" na pijedestal slobode prekosavskih sunarodnjaka i muslimanskih susjeda?" Ističe se i da su Brođani umorni od razaranja te da zato cijelu novinarsku profesiju optužuju zbog trčanja za senzacijama i

neosjetljivosti na ljudske patnje. Sama autorica potom problematizira temu

83 „Barbari ne odustaju", Večernji list, 4. IX. 1992., 6. 84 „Međa života smrću ucrtana", Večernji list, 15. IX. 1992., 16.

435

SLAVONSKI BROD I BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA U DOMOVINSKOM RATIJ

istaknuvši da je nejasno zašto se tako malo govori o „kalvariji grada, kojegaiole bolji poznavalac ratišta smatra 'barometrom' situacije na bosansko-posavskim linijama fronte". Upozorava se da se za svaki pomak fronte boraca HVO-a „srpske formacije odmah i neizostavno osvećuju bombardiranjem Slavonskog Broda, jedinih vrata koja bosanske Posavce još vežu sa svijetom" i navodi da sami Brođani govore da na njih nije bačena jedino još atomska bomba. Ističe se da je Slavonski Brod jedini hrvatski grad u kojemu se osjeća atmosfera „dana poslije", da su ulice prazne, općinske službe i prodavaonice preseljene na sjeverne rubove grada ili okolna sela dok život „bojažljivo pulsira još samo u podzemlju", a na ulicama „se više ni ptice ne čuju". Posebno se naglašava da u gradu više nema čak niti novinara: ,,Kako je jedan kolega primijetio : 'Zaboga, pa tu nema čak ni novinara'." Na kraju se autorica pita zašto su mediji okrenuli leđa Slavonskom Brodu, a sam, najvećim dijelom negativistički i pesimistički intoniran članak, završava nadom da će se situacija promijeniti nakon potpisivanja najnovijega sporazuma Tuđman-Izetbegović, u koji Brođani polažu nade, ,,znajući da se samo zajedničkom borbom Hrvata i Muslimana može pobijediti zajednički neprijatelj."85

U šest mjeseci neprestanih napada na grad, to je bio prvi članak s izričitim i oštrim kritičkim osvrtom na medije, ali i aktualnu službenu politiku prema Bosanskoj Posavini. Potencira se motiv žrtvovanja građana Slavonskog Broda za Bosansku Posavinu, odnosno za tamošnje Hrvate i Muslimane i postavlja pitanje opravdanosti te žrtve. Ujedno se i država i mediji optužuju za nemar prema građanima Slavonskog Broda. Pitanje nedovoljne

solidarnosti s građanima Broda prvi put je postavljeno u članku o slavonskobrodskoj bolnici objavljenom u Novom Vjesniku početkom srpnja, ali to je

bilo uzgred spomenuto i odnosilo se na jedan segment - bila je to kritika o

nedovoljnoj svijesti metropole za provinciju, no u ovome članku optužba za nedovoljnu svijest ili solidarnost prerasta u optužbu za namjerno zanemarivanje i žrtvovanje grada i njegovoga stanovništva.

Početkom listopada Slavonski Brod posjetili su tadašnji predsjednik Vlade Hrvoje Šarinić, potpredsjednik Vlade Mate Granić i ministar unutarnjih poslova I van Jarnjak i održali sastanak s predstavnicima općinske skupštine

i gospodarskim subjektima. Novi Vjesnik o tome je izvijestio na samoj naslovnici najavom članka „Premijer u ranjenom Brodu"86, u kojemu se izvještava da će vlada pomoći gradu i novcem i mjerama.87

85 Sanja Kapetanić, ,,T ragedija bez riječi", Novi Vjesnik, 28. IX. 1992., 3A. 86 „Premijer u ranjenom Brodu", Novi Vjesnik, 2. X. 1992., naslovnica 87 „Premijer u ranjenom Brodu", Novi Vjesnik, 2. X. 1992., SA.

436

Željka Križe · IZVJEŠTAVANJE HRVATSKOGA T ISKA O RATNIM STRADANJIMA ...

U to vrijeme, paralelno sa završnim borbama za Bosanski Brod, koje

su snage Vojske Republike Srpske započele 30. rujna 1992.,88 raketiran je i Slavonski Brod,89 a stanovništvo je i dalje stradavalo, pa tako Novi Vjesnik1. listopada 'donosi članak naslovljen „Granate ubiru nove žrtve" u kojemuse navodi da je u Slavonskome Brodu od projektila poginula jedna osoba90,a 3. listopada pod naslovom „Plotuni na Brod" izvještava se da su „srpskaokupacijska vojska i četnici" iz utvrda u Bosni napadali Slavonski Brod iokolna sela.91

Dana 6. listopada srpske su snage osvojile Bosanski Brod i izbile na most

na Savi, a borbe su prestale nakon što su preostale hrvatske snage uspješno

odbile daljnje srpske napade i izvukle se splavima i čamcima preko Save. Dan kasnije srpske su snage sasvim izbile na Savu, čime je završena treća

etapa operacije Koridor, a hrvatske su snage 8. listopada organizirale obranu državne granice na Savi od Martinaca do Strošinaca.92

Novi Vjesnik izvijestio je o padu Bosanskoga Broda na naslovnici „Četnici ušli u Bosanski Brod" 93, a Večernji pod jednostavnim naslovom „Pao

Bosanski Brod"94 navodi da je nakon tromjesečne „bjesomučne ofenzive srbočetničke vojske", s maksimalnom logističkom podrškom Srbije i tzv. SR Jugoslavije u kasnim večernjim satima slomljen otpor branitelja Bosanskog Broda. Toga su dana paralelno sa završnim napadima na Bosanski Brod izvedeni, kako Novi Vjesnik obavještava, ,,siloviti napadi na Brod i Županju", odnosno „topnički napadi prekosavskih četnika."95

Nakon pada Bosanskoga Broda branitelji grada i civilno stanovništvo povukli su se u Slavonski Brod. Novi Vjesnik tako na naslovnici pod naslovom ,,Brod zatrpan izbjeglicama" izvještava da je u samo jednoj noći 8000 izbjeglica iz Bosanske Posavine prispjelo u Slavonski Brod i ujedno javlja da je u „stravičnoj eksploziji" srušen most između Bosanskoga i Slavonskog Broda.96

Srpske su snage minirale i srušile most, a detonacija je bila toliko snažna da su na zgradama u okolici mosta prozori i vrata izletjeli iz zidova, a stakla su

88 Marijan, Domovinski rat, 256-257. 89 Centar motrenja i obavješćivanja „985", u Piplović, Živjeti u Slavonskom Brodu, 367. 90 „Granate ubiru nove žrtve", Novi Vjesnik, 1. X. 1992., SA. 91 „Plotuni na Brod", Novi Vjesnik, 3. X. 1992., 8A. 92 Marijan, Domovinski rat, 257. 93 „Čelnici ušli u Bosanski Brod", Novi Vjesnik, 7. X. 1992., naslovnica 94 „Pao Bosanski Brod", Večernji list, 7. X. 1992., naslovnica 95 „Siloviti napadi na Brod i Županju", Novi Vjesnik, 7. X. 1992., 6A. 96 Goranka Jureško, ,,Brod zatrpan izbjeglicama", 8. X. 1992., naslovnica, 4A.

437


popucala i na širemu gradskom području.97 Napadi na grad i sela uz rijeku Savu nakon toga su prestali, čime je naravno i učestalost pojavljivanja slavonskobrodskoga područja u tisku smanjena, no nikako se ne može reći da je posve izgubljen interes za to područje. Sad se pozornost posvećuje rezimiranju posljedica i problematici povratka i obnove. Večernji list 18. listopada, primjerice, donosi opširan članak pod naslovom „Povratak je skuplji" u kojemu se opisuju oštećenja kulturno-povijesne baštine - Franjevačkog samostana i crkve Presvetog Trojstva, kuće obitelji Mažuranić te Gradske knjižnice, koju je, kako se ističe, još u rujnu 1991. zapalila JNA pri čemu je uništeno 2000 knjiga, dok je u svibnju 1992. s početkom bombardiranja dvadesetak zaposlenih preselilo 110 000 knjiga na sigurnija mjesta. Kako se ističe, sada jedna od deset najvećih knjižnica u Hrvatskoj „radi u skučenom prostoru samo jednog bibliobusa, koji okružen povrćem i voćem, čuva tek jedan mali crni pas." Navodi se da je stradala i zgrada Muzeja Brodskog Posavlja, Historijski arhiv, Muzička

škola i mnoge druge zgrade koje potiču povijesna sjećanja Brođana. Članak završava upozorenjem o cijeni putne karte sa simboličnom porukom: ,,Ako ćete u Slavonski Brod iz Zagreba, krenite vlakom. Kartu drugog razreda od Zagreba do Broda, uz novinarski popust, jedan dan ćete platiti 923 dinara. Već drugi dan u Brodu će vam, također uz popust, za kartu zatražiti 1502 dinara. Stoga ne zaboravite: put iz Zagreba u Slavonski Brod jeftiniji je od puta iz Slavonskog Broda u Zagreb. Povratak iz rata u mir je i ovdje - skuplji."98

U zadnjim i, možda najtežim, mjesecima stradavanja grada tisak je ipak, unatoč povremenim kritikama samih autora novinskih članaka, posvećivao

pozornost Slavonskome Brodu. Doista se redovito izvještavalo o napadima na grad, a objavljivani su i članci kojima se opisivala i teška ratna svakodnevica građana, koji su zacijelo utjecali na senzibiliziranje šire javnosti za patnje građana Broda. Retorika prema neprijatelju, sa sve dužim periodom izloženosti grada ratnome stradanju, zaoštrena je i sve su se češće upotrebljavale i novokovanice poput „srbočetnički", a sintagma „prekosavski četnici" upotrebljavala se više kao pravilo negoli izuzetak.

Zaključak/Sažetak

U više od šest mjeseci koliko je slavonsko brodsko područje, a prvenstveno sam grad, bilo izloženo konstantnim napadima srpskih snaga, tisak je, može se reći, redovno pratio sva događanja, iako ne jednakim intenzitetom.

97 Centar za motrenje i obavješćivanje, ,,985", u Piplović, Živjeti u Slavonskom Brodu, 368. 98 Denis Derk, ,,Povratak je skuplji", Večernji list, 18. X. 1992., 16. 438


U vrijeme prvih napada na grad, krajem ožujka, ali i kroz travanj, izvještaji tiska bili su šturi i uglavnom prezentirani u kontekstu zbivanja na bosanskobrodskoj bojišnici, kojoj je, uslijed početka oružanih sukoba posvećivana veća pozornost, kao uostalom i drugim područjima u Bosni i Hercegovini na kojima su započela ratna djelovanja.

Nakon žestokih napada na grad početkom svibnja, u kojima je u samo jednome danu poginulo šestero djece, izvještaji sa slavonskobrodskoga područja

postali su sve češći i opširniji, ali i emotivniji. Dotada j� ret��ika_uglavno�v�il�umjerena te se nisu odveć koristila retorička sredstva 12 koJih b1 �,: dala 1s:1�a.hemotivna reakcija na događaj. U Večernjem listu bili su dotad konstern na1cesce sasvim neutralni pojmovi za neprijatelja - poput „srpska vojska" ili jednostavno „neprijatelj", povremeno „okupator", dok se u Vjesniku/Novom Vjesniku neprijateljske snage nazivaju katkada „jugo-armijom"_ i „č�tnicima", a�vbez do�datnoga etiketiranja. No, nakon tih zbivanja, uz nepnJ�tel1a su s� s�e vise_ veza�negativni epiteti, a događaji su često opisivani emotivno zas1cernm poJmOVIma. Tako već od ljeta u oba lista sasvim uobičajeni postaju termini „prekosavski četnici", ,,podivljali četnici" ili „srbočetnici". Osim izvještaja o napadima i stradavanjima, u tisku su u ljetnim mjesecima objavljivani i članci u �oj�a je tematizirana i gospodarska i socijalna problematika vezana uz kontinmrano

ratno stanje u gradu, a članci su sve češće bili popraćeni fotografijama. U razdoblju koje je prethodilo padu Bosanskoga Broda i ujedno označilo

kulminaciju ratnih zbivanja u Bosanskoj Posavini, pa posljedično i na slavonskobrodskome području, u tisku su se i dalje redovno prenosile vijesti o ratnim stradanjima, a objavljivani su i opširniji članci u kojima su se rezimirale štete načinjene u proteklim mjesecima, ali i članci u kojima se opisivala ratna svakodnevica stanovnika grada i problemi s kojima su se suočavali, a prenošena su i njihova razmišljanja i kritike. Etiketirani_: neprijatelja �-�om�je razdoblju bilo sasvim uobičajeno i vrlo rijetko su konstern neutraln1p p�movi, a pri opisu zbivanja, odnosno stanja u gradu i okohc1, katkada su vise upotrebljavani lirski elementi negoli tipičan novinski izričaj.

Naposljetku, pregledom odabranoga tiska kroz razdoblje od ožujka do

listopada 1992. godine može se zaključiti da je u zadanome vreme_nskomokviru slavonskobrodsko područje, a posebno sam grad Slavonski Brod, izuzevši prva dva mjeseca, kad je tome prostoru, uslijed turbulentnih ratnih događanja koja su netom zahvatila područje susjedne Bosne i Her�egovine, posvećivano nešto manje pozornosti, bilo relativno dobro„za�tu_pl1eno u tisku. Novinski izričaj, odnosno retorika, postepeno su se m11en1ah kako su se napadi na grad pojačavali i stradanja bivala sve teža, pa su se tako, od počet-

439


nih neutralnih pojmova, uz neprijatelja sve više vezivali negativni epiteti, što je u ratnome stanju i uobičajeno. Situacija na slavonskobrodskome području u tisku je prezentirana s različitih aspekata te su osim informativnih izvještaja razmatrane i ekonomske i kulturne teme te svakodnevica građana, štoje svakako moralo imati pozitivan učinak i na senzibilizaciju šire javnosti zastradanja stanovništva Slavonskoga Broda i okolice.

Bibliografija

Arhivi

Hrvatska, Hrvatski memorijalno dokumentacijski Centar Domovinskog rata, fond 18, Zbirka digitalnih dokumenata (HR, HMDCDR, f. 18, ZDD).

Objavljeni izvori i literatura1. ,,Antrfile". U Hrvatska enciklopedija, sv. 1. Zagreb : Leksikografski zavod „Mi

roslav Krleža", 1999, 97. 2. 3.

4. S.

6.

7.

8. 9.

„Armijski udar na Herceg-Bosnu". Večernji list, 27. III. 1992., naslovnicaBarać, Mladen. ,,Most između dva Broda 1991. - 1992.". Hrvatska revija 2(2014), 22-27. ,,Barbari ne odustaju". Večernji list, 4. IX. 1992., 6. Barić, Nikica. Srpska pobuna u Hrvatskoj 1990. - 1995. Zagreb: Golden Marketing - Tehnička knjiga, 2005. Barović, Vladimir. ,,Objektivnost, novinarska etika i izvještavanje u kriznimsituacijama". Medijske studije 3-4 (Zagreb, 2011), 118-127.Bašić, Petar, ur. 108. ide dalje. Slavonski Brod: Posavska Hrvatska, Brodskakulturna baština, 2004. ,,Bombardiran Slavonski Brod". Večernji list, 3. V. 1992., 9.,,Brođani liječe rane". Večernji list, 5. V. 1992., 7.

10. ,,Brođani ne izlaze iz skloništa", Novi Vjesnik, 8. VIII. 1992., 7 A.11. Cafuta, Ivanka. 1990 - 1992 ; Hrvatski demokratski pokret i Domovinski rat; kronologija. Slavonski Brod: Muzej Brodskog Posavlja, 2003.12. Čerina, Josip. ,,Ratno izvještavanje u kontekstu suvremenih oružanih sukobai novih medijskih tehnologija". Polemos 15 (2012), 105-111.13. ,,Četnici ušli u Bosanski Brod". Novi Vjesnik, 7. X. 1992., naslovnica14. Derk, Denis. ,,Povratak je skuplji". Večernji list, 18. X. 1992., 16.15. Dimitrijević, Bojan. Jugoslavensko ratno vazduhoplovstvo 1942. - 1992. Beograd:

Institut za savremenu istoriju, 2006.

440

Željka Križe · IZVJEŠTAVANJE HRVATSKOGA TISKA O RATNIM STRADANJIMA ...

16. ,,Gradovi pod granatama". Novi Vjesnik, 4. V. 1992., 3A.17. ,,Granate ubiru nove žrtve". Novi Vjesnik, l. X. 1992., SA.18. Gredelj, Stjepan. ,,Mediji, populizam i govor mržnje". U Okrugli sto, Odjeci i

reagovanja. Beograd: Fond za humanitarno pravo, 2011.19. HINA, ,,Slavonski Brod", Vjesnik, 26. III. 1992., 7.20. Holjevac Tuković, Ana. Proces mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja. Za

greb : Despot Infinitus, HMDCDR, 2015.21. http://archive.is/DikZ. Pristup ostvaren 10. veljače 2017.22. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=47l28. Pristup ostvaren 1 1.

II. 2017.23. Jureško, Goranka. ,,Brod zatrpan izbjeglicama". 8. X. 1992., naslovnica, 4A.24. K., M. ,,Pogođena bolnica i naftni terminal". Večernji list, 9. V. 1992., 7.25. Kapetanić, Sanja. ,,Hrane još samo za deset dana". Vjesnik, 25. IV. 1992., na

slovnica26. Kapetanić, Sanja. ,,Između Slavonskog i Bosanskog Broda". Novi Vjesnik, 18.

VII. 1992., 12A.27. Kapetanić, Sanja. ,,Tragedija bez riječi". Novi Vjesnik, 28. IX. 1992., 3A.28. Kevo, Mario. Stradalnici Brodsko-posavske županije u Domovinskom ratu. Sla

vonski Brod: Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, 2006.

29. Krpan, M. ,,Savski most na udaru". Večernji list, 5. VIII. 1992., 8.30. Kunzick, Michael. ,,Istraživačko novinarstvo i ratno izvještavanje: Embedded

Journalism". U Milosavljević Mladen, Vilović Gordana, Kunzick Michael.Istraživačko novinarstvo. Sarajevo : Friedrich-Ebert-Stiftung, 2009.

31. Latinović, Andrija. ,,Trebamo nove snage". Novi Vjesnik, 3. VII. 1992., 32.32. Marijan, Davor. Domovinski rat. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, Hrvat

ska povijest, Despot infinitus, 2016.33. Marijan, Davor. Graničari: Prilog za ratni put 108. brigade Zbora narodne garde

Republike Hrvatske. Slavonski Brod: Hrvatski institut za povijest, Podružnicaza povijest Slavonije, Srijema i Baranje, 2006.

34. Marijan, Davor. ,,Oružane snage SFRJ u izvanrednim prilikama". Časopis zasuvremenu povijest 34 (2002.) br. 2: 7-45.

35. Martinić Jerčić, Natko. ,,Oslobodilačke operacije hrvatskih snaga u zapadnojSlavoniji u jesen i zimu 1991./1992. godine". Doktorska disertacija, Sveučilište

u Zagrebu, 2014.36. ,,Međa života smrću ucrtana". Večernji list, 15. IX. 1992., 16.

441


37. Miškulin, Ivica. _Imas pus_ka, imas pista/? O mirovnim operacijama Ujedinjenihnaro_da u z_�padno1 Slavonzp. Slavonski Brod: HIP - Podružnica za povijest Slavoruie, Sniema 1 Baranje, 2014. 38. Mučalo, Marina. ,,Novinarstvo u ratnim uvjetima". U Politička misao vol XXXVI. (Zagreb, 1999), 120-135.

, .

39. Mužević, Željko. Mars u brodskom sazvi7'ežđu. Slavonski Brod: UHVDR z" „ b d k ' upamJa ro s o-posavska, 1998.

40. Narodne novine (Zagreb), 57 (1991).41. Nazor Ante. Velikosrpska agresija na Hrvatsku 1990-ih. Zagreb: HMDCDR,2012. 42. 43. 44. 45. 46. 47.

48. 49. 50. 51. 52. 53. 54. 55. 56. 57. 58. 59.

,,Osijek pod vatrom, razaranja u Bosanskom Brodu", Vjesnik, 26. III. 1992., 3.„Pao Bosanski Brod". Večernji list, 7. X. 1992., naslovnica Pavić, Radovan. ,,Rat se nastavlja". Večernji list, 22. VIII. 1992., 44.Pavković, Mate. Hrvatske ratne štete. Zagreb: Defimi, 1997.Pichler, G. ,,Osijek, Poginulo šest civila". Večernji list, 26. III. 1992., s.Piplović, Frano. Živjeti u Slavonskom Brodu 1990. - 1993. Slavonski Brod: Posavska Hrvatska, Radio Brod, Publicum, Brodska kulturna baština, 2006.,,Plotuni na Brod". Novi Vjesnik, 3. X. 1992., SA.,,Požar progutao Oriolik". Večernji list, 30. VII. 1992., 7.,,Premijer u ranjenom Brodu". Novi Vjesnik, 2. X. 1992., SA.,,Siloviti napadi na Brod i Županju". Novi Vjesnik, 7. X. 1992., 6A.,,Sinoć u Bosanskom Brodu razaranje pa zatišje", Večernji list, 26. III. 1992., 7.,,Slavonskom Brodu prijeti kolaps", Novi Vjesnik, 15. VII. 1992., 7 A.�Stotine granata razaraju Posavinu". Novi Vjesnik, 3. VII. 1992., SA.S., J. ,,Na udaru sela uz Savu". Večernji list, 29. VI. 1992., 7.Ščrbašić, J. ,,Pakao nad Brodom". Večernji list, 19. VIII. 1992., 6.Šiber, I van. Osnove političke psihologije. Zagreb: Politička kultura, 1998.,,Topovi ruše posavska sela". Novi Vjesnik, 28. VII. 1992., 9A.,,Uredba o info�ati�oj djelatnosti za vrijeme ratnoga stanja ili u slučaju neposredne ugrozenosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske" N _rodne Novine 57, 4. XI. 1991. ' a

60. Večernji list, 26. III. 1992., naslovnica 61. Willcox, David R. Propaganda, the Press and Conflict, The Gulf War and Kosovo.London, New York: Routledge, 2005. 62.

442

Zovak, Jerko. Rat u Bosanskoj Posavini. Slavonski Brod: Posavska Hrvatska Grad Slavonski Brod, 2009.


Reports of Croatian Newspapers on War Sufferings in the

Slavonski Brod Area from March to October 1992

Summary

During the more than six months in which the Slavonski Brod area and, primarily, the city itself were exposed to constant attacks of the Serbian forces, the newspapers, it can be said, regularly reported on the events, however nat with the same intensity. At the time of the Jirst attacks on the city, in late March and throughout April, the reports were concise and usually presented the context of events on the battlefield of Bosanski Brod; as this place was the first that suffered armed attacks, closer attention was drawn to this city, as well as to other areas in Bosnia and Herzegovina where military operations had started. After severe attaclcs on the city in early May, when in only one day six children were ki/led, the number oj reports on the Slavonski Brod area increased and they became more comprehensive but a/so emotional. Their rhetoric was mainly moderate and the rhetorical devices used by then did nat reveal emotional reactions to the events. Večernji list used usually neutral terms far the enemy, such as "Serbian Army" or simply "the enemy", occasionally "the occupier", while in Vjesnik/Novi vjesnik hostile forces were referred to as the "YugoArmy" and "Chetniks ", however with no further labelling. After the time oj the above events, the terms used far the enemy were supplemented by negative epithets and the events were described with emotion-charged terms. After the summer, in both the newspapers the terms "Trans-Sava Chetniks", "savage Chetniks" or "Serb-Chetniks" became customary terms. Apart from reports on the attacks and the sufferings, the newspapers published throughout the summer articles that a/so addressed economic and social issues in the context of the ongoing war and the articles more Jrequently contained photographs. In the period before the fali oj Bosanski Brod which marked the culmination of war events in Bosanska Posavina and in consequence in the Slavonski Brod area, the newspapers kept reporting on war sufferings on a regular basis; more comprehensive articles summarising the damage oj the month before were published, as well as articles describing the everyday lije oj the inhabitants and the problems they had to cape with, their approaches, and criticisms were also conveyed. Labelling the enemy was in this period very common and neutral terms to describe them were used rarely; the events, that is the descriptions of the situation in the city and the surroundings at limes contained lyrical elements rather than newspaper style. Eventually, from examining the newspapers selected, the conclusion can be drawn that the Slavonski Brod area, particularly the city oj Slavonski Bard, was indeed well represented in them within the period from March to October 1992, apart from the first two months when this area was given a little less attention due to the turbulent wartime events that were occurring in the area oj adjacent Bosnia and Herzegovina. The rhetoric in the newspaper gradually changed and became harsher as the attacks on the city intensified; neutral terms used to describe the enemy were more often supplemented by negative epithets, typical in limes oj war. The situation in Slavonski Brod was presented from different perspectives and in addition to informative reports, economic and cultural topics were discussed as well as the everyday lije of the citizens, which certainly must have had a positive effect on the sensitization oj the populace far the sufferings oj the population in Slavonski Brod and the surrounding area.

Key words: Homeland War, Brod Posavlje, Slavonski Brod, media, war reporting

443


37. Miškulin, Ivica. _Imas pus_ka, imas pista/? O mirovnim operacijama Ujedinjenih naro_da u z_�padno1 Slavonzp. Slavonski Brod: HIP - Podružnica za povijest Slavoruie, Sniema 1 Baranje, 2014. 38. Mučalo, Marina. ,,Novinarstvo u ratnim uvjetima". U Politička misao vol XXXVI. (Zagreb, 1999), 120-135.

, .

39. Mužević, Željko. Mars u brodskom sazvi7'ežđu. Slavonski Brod: UHVDR z" „ b d k ' upa mJa ro s o-posavska, 1998.

40. Narodne novine (Zagreb), 57 (1991). 41. Nazor Ante. Velikosrpska agresija na Hrvatsku 1990-ih. Zagreb: HMDCDR, 2012. 42. 43. 44. 45. 46. 47.

48. 49. 50. 51. 52. 53. 54. 55. 56. 57. 58. 59.

,,Osijek pod vatrom, razaranja u Bosanskom Brodu", Vjesnik, 26. III. 1992., 3. „Pao Bosanski Brod". Večernji list, 7. X. 1992., naslovnica Pavić, Radovan. ,,Rat se nastavlja". Večernji list, 22. VIII. 1992., 44. Pavković, Mate. Hrvatske ratne štete. Zagreb: Defimi, 1997. Pichler, G. ,,Osijek, Poginulo šest civila". Večernji list, 26. III. 1992., s. Piplović, Frano. Živjeti u Slavonskom Brodu 1990. - 1993. Slavonski Brod: Posavska Hrvatska, Radio Brod, Publicum, Brodska kulturna baština, 2006. ,,Plotuni na Brod". Novi Vjesnik, 3. X. 1992., SA. ,,Požar progutao Oriolik". Večernji list, 30. VII. 1992., 7. ,,Premijer u ranjenom Brodu". Novi Vjesnik, 2. X. 1992., SA. ,,Siloviti napadi na Brod i Županju". Novi Vjesnik, 7. X. 1992., 6A. ,,Sinoć u Bosanskom Brodu razaranje pa zatišje", Večernji list, 26. III. 1992., 7. ,,Slavonskom Brodu prijeti kolaps", Novi Vjesnik, 15. VII. 1992., 7 A. �Stotine granata razaraju Posavinu". Novi Vjesnik, 3. VII. 1992., SA. S., J. ,,Na udaru sela uz Savu". Večernji list, 29. VI. 1992., 7. Ščrbašić, J. ,,Pakao nad Brodom". Večernji list, 19. VIII. 1992., 6. Šiber, I van. Osnove političke psihologije. Zagreb: Politička kultura, 1998. ,,Topovi ruše posavska sela". Novi Vjesnik, 28. VII. 1992., 9A. ,,Uredba o info�ati�oj djelatnosti za vrijeme ratnoga stanja ili u slučaju neposredne ugrozenosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske" N _ rodne Novine 57, 4. XI. 1991. ' a

60. Večernji list, 26. III. 1992., naslovnica 61. Willcox, David R. Propaganda, the Press and Conflict, The Gulf War and Kosovo. London, New York: Routledge, 2005. 62.

442

Zovak, Jerko. Rat u Bosanskoj Posavini. Slavonski Brod: Posavska Hrvatska Grad Slavonski Brod, 2009.


Reports of Croatian Newspapers on War Sufferings in the

Slavonski Brod Area from March to October 1992

Summary

During the more than six months in which the Slavonski Brod area and, primarily, the city itself were exposed to constant attacks of the Serbian forces, the newspapers, it can be said, regularly reported on the events, however nat with the same intensity. At the time of the Jirst attacks on the city, in late March and throughout April, the reports were concise and usually presented the context of events on the battlefield of Bosanski Brod; as this place was the first that suffered armed attacks, closer attention was drawn to this city, as well as to other areas in Bosnia and Herzegovina where military operations had started. After severe attaclcs on the city in early May, when in only one day six children were ki/led, the number oj reports on the Slavonski Brod area increased and they became more comprehensive but a/so emotional. Their rhetoric was mainly moderate and the rhetorical devices used by then did nat reveal emotional reactions to the events. Večernji list used usually neutral terms far the enemy, such as "Serbian Army" or simply "the enemy", occasionally "the occupier", while in Vjesnik/Novi vjesnik hostile forces were referred to as the "YugoArmy" and "Chetniks ", however with no further labelling. After the time oj the above events, the terms used far the enemy were supplemented by negative epithets and the events were described with emotion-charged terms. After the summer, in both the newspapers the terms "Trans-Sava Chetniks", "savage Chetniks" or "Serb-Chetniks" became customary terms. Apart from reports on the attacks and the sufferings, the newspapers published throughout the summer articles that a/so addressed economic and social issues in the context of the ongoing war and the articles more Jrequently contained photographs. In the period before the fali oj Bosanski Brod which marked the culmination of war events in Bosanska Posavina and in consequence in the Slavonski Brod area, the newspapers kept reporting on war sufferings on a regular basis; more comprehensive articles summarising the damage oj the month before were published, as well as articles describing the everyday lije oj the inhabitants and the problems they had to cape with, their approaches, and criticisms were also conveyed. Labelling the enemy was in this period very common and neutral terms to describe them were used rarely; the events, that is the descriptions of the situation in the city and the surroundings at limes contained lyrical elements rather than newspaper style. Eventually, from examining the newspapers selected, the conclusion can be drawn that the Slavonski Brod area, particularly the city oj Slavonski Bard, was indeed well represented in them within the period from March to October 1992, apart from the first two months when this area was given a little less attention due to the turbulent wartime events that were occurring in the area oj adjacent Bosnia and Herzegovina. The rhetoric in the newspaper gradually changed and became harsher as the attacks on the city intensified; neutral terms used to describe the enemy were more often supplemented by negative epithets, typical in limes oj war. The situation in Slavonski Brod was presented from different perspectives and in addition to informative reports, economic and cultural topics were discussed as well as the everyday lije of the citizens, which certainly must have had a positive effect on the sensitization oj the populace far the sufferings oj the population in Slavonski Brod and the surrounding area.

Key words: Homeland War, Brod Posavlje, Slavonski Brod, media, war reporting

443

BIBLIOTHECA CROATICA: SLAVONICA, SIRMIENSIA ET ......Broda, na dan kad je ministar obrane Martin...

Documents

Transcript of BIBLIOTHECA CROATICA: SLAVONICA, SIRMIENSIA ET ......Broda, na dan kad je ministar obrane Martin...