AWE JNI/JLI 2015 - bonairegov.combonairegov.com/sites/default/files/uploads/AwaAwe JUN-JUL...

2
AWA UN DUSHI BONEIRU PA NOS I NOS YUNAN A A W AWE UN EDISHON DI ENTIDAT PUBLIKO BONEIRU DEN KOPERASHON KU WEB NV BONAIRE I MINISTERIO DI INFRASTRUKTURA I AMBIENTE INFORMASHON TOKANTE PURIFIKASHON DI AWA SUSHI NA BONEIRU JÜNI/JÜLI 2015 E RET DI AWA DI BONEIRU Siguiente paso No ta tur kas i negoshi por keda konektá riba e ret di kloaka; esei lo ta muchu kostoso. Un bon alter- nativa por ta un tanki séptiko ku no ta lèk, kaminda e trùk di tanki ta pasa rekohé e awa sushi kada tan- tu tempu pa esaki keda prosesá den e instalashon pa purifiká awa sushi. Speshalmente kasnan bieu tin berpùt ainda. E awa sushi di e berpùtnan ei, ta drenta den tera i den e awa di suela. Un siguiente paso lógiko por ta pues pa riba término remplasá tur e berpùtnan pa tanki séptiko. Resiklahe Pero e awa sushi ta un materia prima tambe. E por sirbi komo awa pa irigashon, kaminda e ta duna nutrishon na e matanan i e tera. Por usa e lodo prosesá komo mèst. E aplikashon- nan aki ta dependé sigur di un bon proseso di purifikashon. Pa kuminsá, e awa sushi no mester kontené supstansianan dañino. Ta bon pa praktiká e tepnan for di e foyeto “Paga tinu kiko bo ta spula’. E foyeto ta riba wèpsait i ta optenibel na WEB i na e ofisina di proyekto. E awa sushi purifiká mester kumpli ku re- glanan severo ku frekuentemente ta keda kon- trolá. Esakinan ta reglanan di Organisashon Mundial pa Salú. Resiklahe di awa sushi ta so- sedé normal tur kaminda na mundu. Den hopi pais ta usa e awa resiklá komo awa pa irigashon pa agrikultura riba algun dies mion hektar di tereno. Di e manera aki nos ta atendé bon ku e ret di awa na Boneiru. Nos ta produsí awa potabel for di awa di laman, usa e awa na kas i na trabou, spul’é, rekohé e awa sushi, transport’é, proses’é, puri’é i finalmente nos ta resiklá e awa. Awa limpi pa awor i pa despues! E aña aki e Proyekto di Kloaka Boneiru ku ta den Playa ta finalisá. Lo tin 850 kas i negoshi konektá riba e ret di kloaka. Tur e awa sushi ku nos ta kolektá, e kompania di awa i elektrisidat (WEB) ta prosesá den e instalashonnan pa purifiká awa di kloaka. E awa sushi purifiká nos ta usa komo awa pa irigashon den hardinnan di hotèl i den agrikultura i hortikultura. Un bunita resultado ku nos ta orguyoso di dje. Pero si bo konsiderá ku Boneiru tin ocho bes mas tantu kantidat di kas- i negoshinan i ku e kantidat ta sigui krese, ta mas ku klaro ku ainda tin hopi trabou mas pa realisá. KREA DI UN MENASA UN OPORTUNIDAT For di e instalashon pa purifikashon WEB ta ent- regá awa purifiká na hortikultornan. Un di e hor- tikultornan ta Jaap van de Wel di Green Bonaire riba e tereno di e fundashon Krusada. Jaap ta su- mamente entusiasmá ku e posibilidatnan ku tin pa resiklá awa purifiká. Jaap ta konta ku e komo hortikultor na Hulanda a kultivá tomati i kòmkòmber 30 aña largu. El a bini Boneiru pa e mira si e por kuminsá ku negoshi di hortikultura. Esei ta bon pa e isla i poblashon. Tin mas berdura disponibel ku kalidat haltu i ku preis- nan mas abou i e hortikultura ta ofresé oportunidat nobo pa trabou. Resiklahe di awa Jaap ta bisa, “e problema na Boneiru tabata ku nun- ka tabatin sufisiente awa pa agrikultura i hortikul- tura. E awa di pos hopi bia ta muchu salu, espesial- mente den tempu di sekura. I e uso di awa di bebe ta hasi e produktonan atrobe karu. E proyekto di kloaka i e instalashonnan pa purifikashon ta ofresé oportunidatnan nobo pa e kunukeronan. E awa ta keda bon purifiká i tur dia ta kontrolá esaki. Riba e terenonan di agrikultura di LVV ta kultivá e maishi Supra Sorghum kun’é i ami ta usa e awa pa mi plan- tashon.” “Na Krusada nos tin kasi sinku aña hasiendo horti- kultura. Pero nos problema tabata ku e awa di pos tabata muchu salu i tin ku pòmp e awa ku molina di bientu. Ora no tin bientu, no tin awa tampoko. Awor nos ta disponé di un trùk di tanki ku por re- kohé pa bia 10.000 liter di awa purifiká for di e in- stalashon pa purifikashon. Riba nos tereno tin un tanki di depósito di 50.000 liter i nos ta usa 7.000 liter di awa pa dia. Ku e awa purifiká Green Bonaire ta kultivá tomati i kòmkòmber. E ta bai poko poko, pero nos ta purba di hasi esaki un éksito. Nos ma- tanan ta krese bon ku e awa purifiká. Un mata ta filtra e awa ku su rais i ta tuma solamente elemen- tonan positivo i ta krese di esaki. Krusada ta ent- regá warmus, ‘rucola’, spinazi i basílikum, pero pa esakinan nos ta usa awa di pos. Asina ta preskribí. Nos ta bende nos produktonan di kalidat haltu na restorantnan i supermerkadonan grandi riba nos isla. Pero nos ta bende tambe ku personanan privá; nos tienda ta habrí tur dia. Tin un pedido grandi pa nos produktonan pasobra importashon ta karu i bo no sa kon e produktonan ta kultivá den eksterior. Por ehèmpel nos no ta usa pestisida. Si nos tomati- nan tin problema ku e muska blanku i esun bèrdè, ta bini un bestia pretu for di kunuku ku ta kome tur kos. Kombatimentu biológiko”. Bon ehèmpel Jaap ta entusiasmá ku e proyekto di kloaka. “E ta kuadra ku e imagen bèrdè di e isla. Nos ta pro- tehá nos koralnan i ademas di turismo, dor di resiklá e awa nos ta krea un sektor ekonómiko nobo. Tambe ta bon pa e ekonomia. Nos ta krea di un menasa un oportunidat. Mi ta spera ku ta sigui nos ehèmpel riba e isla. Awor tin sufisiente awa.” Awa purifiká i awa sushi

Transcript of AWE JNI/JLI 2015 - bonairegov.combonairegov.com/sites/default/files/uploads/AwaAwe JUN-JUL...

AWAU N D U S H I B O N E I R U P A N O S I N O S Y U N A N

A AW AWEU N E D I S H O N D I E N T I D A T P U B L I K O B O N E I R U

D E N K O P E R A S H O N K U W E B N V B O N A I R E I M I N I S T E R I OD I I N F R A S T R U K T U R A I A M B I E N T E

INFORMASHON TOKANTE PURIFIKASHON DI AWA SUSHI NA BONEIRU

JÜNI/JÜLI 2015

E R E T D I A W A D I B O N E I R U

Siguiente pasoNo ta tur kas i negoshi por keda konektá riba e ret di kloaka; esei lo ta muchu kostoso. Un bon alter-nativa por ta un tanki séptiko ku no ta lèk, kaminda e trùk di tanki ta pasa rekohé e awa sushi kada tan-tu tempu pa esaki keda prosesá den e instalashon pa purifiká awa sushi. Speshalmente kasnan bieu tin berpùt ainda. E awa sushi di e berpùtnan ei, ta drenta den tera i den e awa di suela. Un siguiente paso lógiko por ta pues pa riba término remplasá tur e berpùtnan pa tanki séptiko.

ResiklahePero e awa sushi ta un materia prima tambe.E por sirbi komo awa pa irigashon, kaminda e ta duna nutrishon na e matanan i e tera. Por usa e lodo prosesá komo mèst. E aplikashon-nan aki ta dependé sigur di un bon proseso di purifikashon.Pa kuminsá, e awa sushi no mester kontené supstansianan dañino. Ta bon pa praktiká e tepnan for di e foyeto “Paga tinu kiko bo ta spula’. E foyeto ta riba wèpsait i ta optenibel na WEB i na e ofisina di proyekto.E awa sushi purifiká mester kumpli ku re-glanan severo ku frekuentemente ta keda kon-trolá. Esakinan ta reglanan di Organisashon Mundial pa Salú. Resiklahe di awa sushi ta so-sedé normal tur kaminda na mundu. Den hopi pais ta usa e awa resiklá komo awa pa irigashon pa agrikultura riba algun dies mion hektar di tereno.

Di e manera aki nos ta atendé bon ku e ret di awa na Boneiru. Nos ta produsí awa potabel for di awa di laman, usa e awa na kas i na trabou, spul’é, rekohé e awa sushi, transport’é, proses’é, purifk’é i finalmente nos ta resiklá e awa. Awa limpi pa awor i pa despues!

E aña aki e Proyekto di Kloaka Boneiru ku ta den Playa ta finalisá. Lo tin 850 kas i negoshi konektá riba e ret di kloaka.

Tur e awa sushi ku nos ta kolektá, e kompania di awa i elektrisidat (WEB) ta prosesá den e instalashonnan pa purifiká awa di kloaka. E awa sushi purifiká nos ta usa komo awa pa irigashon den hardinnan di hotèl i den agrikultura i hortikultura. Un bunita resultado ku nos ta orguyoso di dje. Pero si bo konsiderá ku Boneiru tin ocho bes mas tantu kantidat di kas- i negoshinan i ku e kantidat ta sigui krese, ta mas ku klaro ku ainda tin hopi trabou mas pa realisá.

K R E A D I U N M E N A S A U N OPORTUNIDATFor di e instalashon pa purifikashon WEB ta ent-regá awa purifiká na hortikultornan. Un di e hor-tikultornan ta Jaap van de Wel di Green Bonaire riba e tereno di e fundashon Krusada. Jaap ta su-mamente entusiasmá ku e posibilidatnan ku tin pa resiklá awa purifiká.

Jaap ta konta ku e komo hortikultor na Hulanda a kultivá tomati i kòmkòmber 30 aña largu. El a bini Boneiru pa e mira si e por kuminsá ku negoshi di hortikultura. Esei ta bon pa e isla i poblashon. Tin mas berdura disponibel ku kalidat haltu i ku preis-nan mas abou i e hortikultura ta ofresé oportunidat nobo pa trabou.

Resiklahe di awaJaap ta bisa, “e problema na Boneiru tabata ku nun-ka tabatin sufisiente awa pa agrikultura i hortikul-tura. E awa di pos hopi bia ta muchu salu, espesial-mente den tempu di sekura. I e uso di awa di bebe ta hasi e produktonan atrobe karu. E proyekto di kloaka i e instalashonnan pa purifikashon ta ofresé oportunidatnan nobo pa e kunukeronan. E awa ta keda bon purifiká i tur dia ta kontrolá esaki. Riba e terenonan di agrikultura di LVV ta kultivá e maishi Supra Sorghum kun’é i ami ta usa e awa pa mi plan-tashon.”

“Na Krusada nos tin kasi sinku aña hasiendo horti-kultura. Pero nos problema tabata ku e awa di pos tabata muchu salu i tin ku pòmp e awa ku molina di bientu. Ora no tin bientu, no tin awa tampoko.Awor nos ta disponé di un trùk di tanki ku por re-kohé pa bia 10.000 liter di awa purifiká for di e in-stalashon pa purifikashon. Riba nos tereno tin un tanki di depósito di 50.000 liter i nos ta usa 7.000 liter di awa pa dia. Ku e awa purifiká Green Bonaire ta kultivá tomati i kòmkòmber. E ta bai poko poko,

pero nos ta purba di hasi esaki un éksito. Nos ma-tanan ta krese bon ku e awa purifiká. Un mata ta filtra e awa ku su rais i ta tuma solamente elemen-tonan positivo i ta krese di esaki. Krusada ta ent-regá warmus, ‘rucola’, spinazi i basílikum, pero pa esakinan nos ta usa awa di pos. Asina ta preskribí. Nos ta bende nos produktonan di kalidat haltu na restorantnan i supermerkadonan grandi riba nos isla. Pero nos ta bende tambe ku personanan privá; nos tienda ta habrí tur dia. Tin un pedido grandi pa nos produktonan pasobra importashon ta karu i bo no sa kon e produktonan ta kultivá den eksterior. Por ehèmpel nos no ta usa pestisida. Si nos tomati-nan tin problema ku e muska blanku i esun bèrdè, ta bini un bestia pretu for di kunuku ku ta kome tur kos. Kombatimentu biológiko”.

Bon ehèmpelJaap ta entusiasmá ku e proyekto di kloaka. “E ta kuadra ku e imagen bèrdè di e isla. Nos ta pro-tehá nos koralnan i ademas di turismo, dor di resiklá e awa nos ta krea un sektor ekonómiko nobo. Tambe ta bon pa e ekonomia. Nos ta krea di un menasa un oportunidat. Mi ta spera ku ta sigui nos ehèmpel riba e isla. Awor tin sufisiente awa.”

Awa purifiká i awa sushi

Entidat públiko BoneiruDirektorado di Plani�kashon i Desaroyo

Kaya Amsterdam 21-23 | Kralendijk, BonaireT: 717-5330 tst. 521 | F: 717-7309E: [email protected]

www.bonairegov.com

SIGUI NOS VIA RADIO, NOS TVI TUR OTRO MEDIANAN NA BONEIRU

www.facebook.com/kloaka.bonairewww.kloaka-bonaire.com

entidat públiko Boneiru i di Ministerio di Infrastruktura i Medio Ambiente. Redakshon no ta para responsabel pa eventual impresishon o informashon robes o pa daño kousá pa esaki.

Esaki ta un publikashon di entidat públiko Boneiru den koperashon ku WEB i Ministerio di Infrastruk-tura i Medio Ambiente.

Openbaar Lichaam BonaireDirectie Ruimte en Ontwikkeling

Kaya Amsterdam 21-23 | Kralendjik, BonaireT: 717-5330 tst. 521 | F: 717-7309E: [email protected]

www.bonairegov.comwww.facebook.com/kloaka.bonairewww.kloaka-bonaire.com

De in dit blad weergegeven meningen weerspiegelen niet noodzakelijkerwijs de opvattingen van de bewindslieden van het openbaar lichaam Bonaire en het Ministerie van Infrastructuur en Milieu.Voor eventuele onjuistheden in de weergave of foutieve informatie, dan wel voor schade hierdoor veroorzaakt, stelt de redactie zich niet aansprakelijk.

Dit is een publicatie van het openbaar lichaam Bonaire in samenwerking met het WEB en het Ministerie van Infrastructuur en Milieu.

VOLG ONS OP RADIO, TV EN ALLE ANDERE MEDIA OP BONAIRE

Openbaar Lichaam BonaireDirectie Ruimte en Ontwikkeling

Kaya Amsterdam 21-23 | Kralendjik, BonaireT: 717-5330 tst. 521 | F: 717-7309E: [email protected]

www.bonairegov.comwww.facebook.com/kloaka.bonairewww.kloaka-bonaire.com

De in dit blad weergegeven meningen weerspiegelen niet noodzakelijkerwijs de opvattingen van de bewindslieden van het openbaar lichaam Bonaire en het Ministerie van Infrastructuur en Milieu.Voor eventuele onjuistheden in de weergave of foutieve informatie, dan wel voor schade hierdoor veroorzaakt, stelt de redactie zich niet aansprakelijk.

Dit is een publicatie van het openbaar lichaam Bonaire in samenwerking met het WEB en het Ministerie van Infrastructuur en Milieu.

VOLG ONS OP RADIO, TV EN ALLE ANDERE MEDIA OP BONAIRE

“Boneiru ke logra un desaroyo duradero. Si nos no manehá nos awa sushi ku kuidou, e por okashoná kontaminashon di e suela i e awa di suela. E kontaminashon ei por bai den laman, ku ta afektá e refnan di koral i ta redusí e kan-tidat di piská.E kresementu di alga i bakterianan dañino den laman ta oumentá. Esei tin komo konsekuensia ku e turismo ta bai atras i huntu kun’é, nos ek-onomia.E awa sushi ta kontené mikrobionan tambe ku ta dañino pa nos salú.Pa evitá tur e konsekuensianan negativo ei, nos mester perkurá pa tuma medidanan ku ta man-tené e balanse entre e interesnan sosial, ekonó-miko, i ekológiko. Ta trata di un dushi Boneiru pa nos i nos yunan”

Agrikultornan i hortikultornan por usa awa pu-rifiká komo awa pa irigashon. Kua ta e eksigensi-anan ku e awa i su uso tin ku kumpli kun’é?

Kasi tur alimento pa hende i kuminda pa bestia na Boneiru ta wòrdu importá for di eksterior. Esaki ta pone ku e preisnan ta hopi mas haltu ku si nos mes produsí e alimentonan na Boneiru mes. E disponi-bilidat di awa purifiká ta pone ku por kultivá mas riba nos isla mes. Kontra preisnan mas abou, pues esaki ta bon pa nos pòtmòni. I ta nifiká ku nos por kome mas berdura i fruta. Esaki ta bon pa nos salú.

Purifikashon di tres faseE instalashon pa purifikashon na Boneiru ta un di esnan mas moderno riba tereno di purifikashon di awa sushi. E ta konsistí di un instalashon pa purifi-kashon di tres fase ku ta produsí awa sushi purifiká i ku ta kumpli ku tur e normanan i eksigensianan. E lastu fase ta e desinfekshon di e awa purifiká ku lus ultravioleta, ku ta mata e bakterianan.

E proyekto di kloaka ta awor den etapa final. Kiko a hasi kaba i kiko falta ainda pa sosedé? Nos ta kombersá ku Franklin Blom, lider di proyekto.

Franklin: “E proyekto di kloaka ta e proyekto di infrastuktura di mas grandi ku nos isla a yega di realisá. E kloaka públiko ta konsistí di un ret ku un total di 64 kilometer na tuberia. Tin kua-ter stashon vakum i un stashon di pòmp ku ta hasi posibel pa e awa sushi sigui kore. Banda di esei a hinka ainda 35 kilometer di tuberia bou di tera pa por konektá 990 kas i 75 hotèl riba e ret di kloaka. E dos instalashonnan pa purifiká awa sushi por prosesá mas di 1.200 meter kú-biko òf 1.200.000 liter di awa sushi pa dia. Pa medio di un tubu di awa pa irigashon di dies-dos kilometer por manda e awa sushi prosesá bèk pa muha e hardinnan di e hotèlnan ku ta keda na kosta di laman. Kunukeronan i agri-kultornan ta usa e resto di e awa purifiká pa agrikultura i hortikultura.

Trabounan di kobamentu“ Gran parti di e trabounan ya ta realisá. Den Playa nos ta preparando pa hasi e último ko-nekshonnan. Den e áreanan di ekspanshon Belnem i Hato a realisá seguidamente 117 i 41 konekshon. Den e di tres trimèster lo hasi e trabounan di kobamentu pa instalá e kloa-ka públiko den e kayanan. Tambe mester hasi e trabou di kobamentu di nobo pa e pipanan di irigashon por bai bou di e karetera públiko den e zona kantu di laman. Ku e pipanan ei nos tin problema tékniko. Por solushoná e proble-ma aki solamente dor di koba i dera e pipanan bou di tera. E tim di proyekto ta hasi su mák-simo esfuerso pa minimalisá mas tantu posibel e molèster pa e habitantenan i e usuarionan di karetera.”

Desaroyo duraderoNos tur mester sa kaba e kontesta. Pero tòg un bes mas e pregunta: dikon nos ta hasi tur esa-ki? Franklin: “ Manera tin pará breve i konsiso riba e bandera di e tim di proyekto: “pa nos propio salú, pa refnan di koral salú i pa un ek-onomia salú.”

WWW.KLOAKA-BONAIRE.C OM

Eksigensianan severoPromé ku e awa sushi por wòrdu usá komo awa pa irigashon, naturalmente e mester keda purifiká.E awa pa irigashon mester kumpli ku eksigensi-anan hopi haltu.Esei ta eksigensianan ku e Organisashon di Ali-mentashon i Agrikultura (Food and Agriculture Organization) di Nashonan Uní a stipulá speshal-mente pa e propósito aki.Tambe ta traha segun e eksigensianan stipulá pa e Organisashon Mundial di Salú (World Health Or-ganization).Na Boneiru e eksigensianan pa awa pa irigashon ta keda ankrá den un lei.

Ademas ta stipulá den un pèrmit speshal di irigas-hon eksigensianan ku e kunukero i agrikultornan mester kumpli kun’é pa uso di e awa pa irigashon. Tur e eksigensianan aki tin e meta pa garantisá ku no ta trese e salubridat públiko den peliger. Asina ta ku pa kultivá berduranan mester hasi uso di un sistema di ‘drip’ pa irigashon. Produktunan ku kai abou den tera i ku no ta wòrdu kushiná pro-mé ku kome nan, manera fruta, no por usa nan mas. Tin algun fruta i berdura ku no tin mag di kultivá ku e awa pa irigashon, manera berduranan di blachi (amsoi, warmus, séldu, salada) ‘radijs’, pa-tia i siboyo. Den e siguiente tabla ta menshoná e eksigensi-anan mas importante, huntu ku e resultadonan di laboratorio di un muestra di e awa purifiká. Esaki ta demostrá ku e awa purifiká ta kumpli ku tur eksigensia.

INFORMATIE OVER RIOLERINGSPROJECTWebsite: http:// www.kloaka-bonaire.com

Kloaka Bonaire Project Team

@ KloakaBonaire PT

@kloakabonaireprojectteam

Kloaka Bonaire Project Team

S I T U A S H O N D E S A R O Y OPROJECTO DI KLOAKA

EKSIGENSIANANMARÁ NA AWA PA I R I G A S H O N

Unidat Agrikultura i hortikultura Hardin Resultadonan di laboratorio

Totaalnitrógeno (Ntot)

≤ 50 mg/l ≤ 5 mg/l 40 mg/l

Faecale Colli-formen (E-colli)

≤ 1.000 CFU/100 ml ≤ 1.000 416 CFU/100 ml

Chloride (Cl)

≤ 250 mg/l ≤ 250 mg/l

180 mg/l

[Ntot] = [NO3]

Kultivashon di maishi ku awa sushi purifiká na LVV