August Strindberg, Gospođica Julija

5/26/2018 August Strindberg, Gospoica Julija

1/24

SVEUILITE U RIJECIFILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI

ODSJEK ZA KROATISTIKU

AUGUST STRINDBERG: GOSPOICAJULIJA

Seminarski rad

Kolegij:Svjetska knjievnost odpredromantizma do simbolizmaNositeljica kolegija:prof. dr. sc. Danijela

Bai-Karkovi

Asistent: Dean Duri, prof.Studij:jednopredmetni preddiplomski studijhrvatskog jezika i knjievnosti

Studentica:Antonija Pavli

U Rijeci, 10. lipnja 2013.


2/24

SADRAJ

1 O PISCUAUGUST STRINDBERG .............................................................................. 12 RAZDOBLJE NATURALIZMA ....................................................................................... 23 SADRAJ DJELA............................................................................................................. 44 OSNOVNO O DJELU ....................................................................................................... 85 LIKOVI .............................................................................................................................. 96 IZVOENJE NA POZORNICI....................................................................................... 117 ANALIZA DJELA ........................................................................................................... 19

7.1 Teme .......................................................................................................................... 197.2 Vrhunac drame .......................................................................................................... 227.3 Simbolizam u drami................................................................................................... 237.4 Ironija u drami i zato Jean ohrabruje samoubojstvo............................................... 247.5 Zato je Gospoica Julija naturalistika drama?....................................................... 24

ZAKLJUAK.......................................................................................................................... 20POPIS KORITENE LITERATURE...................................................................................... 22


3/24

POPIS PRILOGA

Slika 1 August Strindberg .......................................................................................................... 1Slika 2 Englesko izdanje knjige ................................................................................................. 8

Slika 3 Englesko izdanje knjige ................................................................................................. 8
http://c/Users/Antonija/Desktop/August%20Strindberg,%20Gospo%C4%91a%20Julija.docx%23_Toc358594331http://c/Users/Antonija/Desktop/August%20Strindberg,%20Gospo%C4%91a%20Julija.docx%23_Toc358594331http://c/Users/Antonija/Desktop/August%20Strindberg,%20Gospo%C4%91a%20Julija.docx%23_Toc358594331


4/24

1

1 O PISCUAUGUST STRINDBERGJohan August Strindberg roen je u Stockholmu 22. sijenja 1849, a umro u istome gradu 14.

svibnja 1912. godine. Bio je ugledni vedski knjievnik, slikar i fotograf. Slovi kao jedan od

najpoznatijih vedskih dramatiara, ali i najplodniji, budui da je objavio gotovo

sedamdesetak svezaka sabranih djela. Smatra se, takoer, i

tvorcem modernog kazalita. Bio je anarhist, ivio je izvan

domovine, bavio se raznim zanimanjima, iskazivao interes za

alkemiju te je patio od manije proganjanja.

Svakako valja spomenuti Strindbergov odnos sa enama. Bio je

oenjen trima: Siri von Esseb, Friedom Uhl i Harriet Bosse, ali

njegov je odnos prema enama (openito) bio u najmanju ruku

problematian - od razmiljanja da ene i mukarci imaju ista

prava do mizoginih stajalita (bolesna mrnja mukarca prema

enama) u drugim djelima.

Pisao je romane, novele, kratke prie, pjesme, kritike i pisma, ali najveu vrijednost i slavu

stekao je dramama (posebno naturalistikim), od kojih je posebno znaajna upravo Gospoica

Julija (vedski: Frken Julie). Toj drami prethodi, naime, Predgovor (vedski: Frord) -

znaajan manifest naturalizma.S druge strane, primjerice, drame Igra snova ili pak Sablasna

sonata smatraju se preteom ekspresionizma; pisao je, dakle i karakteristikama

ekspresionizma, s elementima mistinog i okultnog.

Uzori su mu tijekom ivota bili raznoliki, od Nietzschea i Swedenborga do Shakespearea, a

opus mu se moe saeti u tri tematska pravca:

o kriza u suvremenom drutvu (to podrazumijeva odnos izmeu mukaraca i ena,obiteljske probleme, moral, hipokriziju, industrijalizaciju i urbanizaciju..)

o povijesne teme (tematizirane prvenstveno u povijesnim dramama o vedskimvladarima i znaajnim povijesnim linostima)

o misticizam i okultizam (gdje je okrenut duhovnim vrijednostima te promiljanju oivotu i smrti)

Slika 1 August Strindberg


5/24

2

2 RAZDOBLJE NATURALIZMAIzraz naturalizam dolazi od rijei naturalis, to znai prirodan. Ovaj je knjievni pravac

vremenski odreen od 1870. do 1890, a njegovi predstavnici zastupaju takozvanu "estetikurunoe" (otkrivanje bolesti drutva kako se bi se ono lake izlijeilo).

Teoretiar naturalizma francuski je romanopisac Emile Zola, koji u predgovoru svojega

romana Therese Raquin daje sljedee osobine naturalizma:

- pisac mora biti istraiva, promatra; mora opisivati fotografskom tonou-

pojedinac je rezultat drutvene sredine (po teoriji Hippolytea Tainea) i naslijea (poDarwinu), a pokree ga bioloka motivacija - nagoni

- treba prikazivati mase, a ne pojedinca, fotografskom tonou- pisati objektivno, a ne subjektivno

Najznaajniji predstavnici naturalizma:

Italija: Verga Njemaka: Hauptmann (drame) Rusija: Gogolj (komedija Revizor) vedska: August Strindberg (drama Gospoica Julija) Francuska: Emile Zola, Guy de Maupassant, braa Goncourt

Naturalizam se javlja u Francuskoj, odakle se dalje prenosi po Europi. Na razvoj ovoga

pokreta utjee razvoj prirodnih znanosti (Darwinova Teorija evolucije) te uenje francuskog

znanstvenika Hippolytea Tainea i njegove teorije sredine ili miljea.

Naturalisti u knjievnost unose znanstvene metode nastojei biti objektivni promatrai i

eksperimentatori - to su metode opservacije i eksperimenata. Teme su sljedee: socijalna i

moralna izopaenost, drutvene bolesti, problemi zloina, teak poloaj radnike klase,

socijalna bijeda, poroci...


6/24

3

Naturalisti se nazivaju "inenjerima ljudskoga drutva" - "Na ivim tijelima obavljam

analitiki posao koji kirurzi obavljaju na leevima" - izjava Emila Zole (osnivaa naturalizma

i tvorca eksperimentalnog romana) u romanu Therese Raqin, koji prikazuje razarajue

djelovanje zloina na ovjekovu psihu.1

Ostale karakteristike naturalizma:

ogoljena reenica bez emocija/stava duhovni ivot sveden na mehanizam materije izuavanje ljudskih postupaka i reakcija esti sablanjivi razvratni i amoralni likovi i motivi ovjek kao organizam bez nadgradnje morala, svijesti, konvencija, kulture posebno naglaavanje genetike i nagona

Kratko o ekspresionizmu:

Kljuni pojam ekspresionista u knjievnosti bila je rije "krik", koritena kako bi doarali

uase Prvog svjetskog rata. Osim individualizma i iznoenja unutarnje ekspresije, vane

odlike ekspresionizma bile su izraena simbolika, dominantno koritenje boja i njihovospecifino znaenje, racionalizacija i "suavanje" izraza, ali i uvoenje odreenih jezinih

promjena koje su bile (u veem segmentu) karakteristine i za ostale avangardne pravce

(futurizam, nadrealizam, dadaizam).

1Skripta iz hrvatskoga jezika, Naturalizam, str. 13. URL: http://www.slideshare.net/martina_boksic/skripta-iz-

hr, pristupljeno 9. 11. 2013.


7/24

4

3 SADRAJ DJELADrama "Gospoica Julija" Augusta Strindberga zbiva se u Ivanjskoj noi 23. svibnja 1894.

(no prije jednog od najvanijih i najsveanijih blagdana u vedskoj) u malom vedskomgradiu, na imanju oca gospoice Julije.

Sluge na grofovu imanju imaju tradicionalnu godinju zabavu, a u kuhinji 35-godinja

kuharica Kristina stoji kraj tednjaka i radi. U sobu ulazi tridesetogodinji sobar Jean i odlae

par visokih jahaih izama koje mora polirati za grofa. Upravo se vratio sa eljeznikog

kolodvora, gdje je odveo grofa na putovanje roacima koji ive u blizini. Jean sjeda na jedan

kraj bijelog stola od borovine i poinje raspravljati o ponaanju gospoice Julije,dvadesetpetogodinje grofove keri, koja se sa slugama zabavlja i plee.

Jean nastavlja: kada jeparkirao koiju, otiao je do hambara ividio gospoicu Juliju u igri sa

umarom; no kada ga je vidjela, potrala je k njemu i zamolila ga za valcer. Jean izjavljuje

kako je nepristojno od takve dame da plee sa slugama. Dok kuha, Kristina napominje kako

se gospoica Julija ponaa udno odkada je grofov odvjetnik raskinuo zaruke s njom. Jean

otkriva kako je svjedoio samome incidentu kojije uzrokovao prekid.

Pria o tome kako ih je vidio kada su jednu veer stajali kraj hambara i gospoica ga je

trenirala, kako to ona kae - tjerala ga da skae preko korbaa (jahai koni bi od jednog

komada ili spleten), kao psa. On je skoio dva puta i oba puta dobio udarac, no trei joj je put

uzeo korba iz ruku, potrgao ga u tisuu komada i nestao.

Kristina posluuje Jeana s bubregom koji je izvukla iz teleeg peenja (njegova najvea

poslastica). Kada se ali da nije zagrijala njegov tanjur, ona ga njeno povue za kosu, od

ljubavi. Kristina mu prigovara: teko onoj koja ga bude imala za mua, a on joj na to

odgovara da bi bila sretna kada bi imala nekoga poput njega (njihov razgovor zapravo

implicira da zaista imaju razumijevanja koje ih obvezuje na brak).

U trenutku kada Kristina pije pivo, a Jean vino, u prostoriju ulazi gospoica Julija i ponovo

pita Jeana eli li plesati s njom. Iako ju Jean upozorava da ne bi trebali plesati zajedno -jer e

ljudi stei pogrean dojam - ipak to uini. Dok razgovaraju, on joj kae jednu, dvije rijei na


8/24

5

francuskom, a kada se ona iznenadi, objanjava joj da je nauio neto jezika radei kao

sommelieru vicarskoj.

Kristina, u to vrijeme, zaspi na stolici kraj tednjaka. Gospoica JulijaJeana upita za pie, a

kada joj on odgovori da ima samo piva, ona kae da ima "prost ukus" i vie voli popiti pivo

negoli vino. Potom zajedno popiju pivo. Ona ga natjera da joj nazdravi, a zatim ga hrabro pita

da joj poljubi cipelu, a zatim i ruku. Kae mu da je zgodan, a njezino koketiranje ga uzbuuje.

No, kada ju pokua poljubiti, udari ga po uhu. Njezino razigrano ponaanje - as je odvana,

as plaha - opasno je, kae Jean. On je samo ovjek. A i to e ljudi rei? Dok polira grofove

izme, Jean ju ponovno upozori o tome to bi bilo kada bi je vidjeli sa slugom.

Nakon to Kristina ode u krevet, gospoica Julija upita Jeana je li ikada bio zaljubljen. On

kae da ustvari jesti to u gospoicu Juliju. Objanjavajoj da ju je vidio kada je bio dijete i

"zalutao" na imanje njezina oca (bio je sin seljaka, ivio na farmi sa sedmero brae i sestara,

koja je gledala na grofovpark). Nastavio je rekavi kako je sljedee nedjelje obukao najbolju

odjeu i otiao u crkvu, samo kako bi ju ponovno vidio tamo.

U tom trenu, sluge koje su slavile Ivanjsku no dolaze prema kui pjevajui, vidno pijani.

Jean govori gospoici Juliji da ju ne smiju vidjeti s njom. Ako to uine, kae, bit e

izgubljena. Poziva ju u svoju sobu, rekavi kako e zakljuati vrata tako da nitko ne moe ui,

a ona prihvati njegovu ponudu.

Kasnije, nakon to su sluge otile, Jean i gospoica vrate se u kuhinju, koja je sada u rasulu.

Gospoica postaje blago paranoidna, vjerujui Jeanu, koji je tvrdio da sluge znaju kako su ona

i Jean bili zajedno. Iz njihova je razgovora jasno da su bili seksualno intimni u Jeanovoj sobi.

Jean je upita: "Smatrate li da je mogue ostati ovdje"? Ona na to odgovara: "ne, naravno", ali

pita se gdje mogu ii.

Jean sugerira da pobjegnu na jezero u sjevernu vicarsku, gdje e otvoriti hotel, a ona e biti

"ljubavnica svemu". Jo se vie zagrijavi za Jeana, kae mu da ju za poetak zove

jednostavno Julija, ali on kae da to ne moe jer je jo uvijek grofov sluga. ivahno

raspravljaju o njegovoj ideji o hotelu, sve dok on ne otkrije da gospoicane moe financijski

poduprijeti taj "pothvat". Sada kae kako im je plan propao.


9/24

6

Gospoica Julijapone histerino plakati i kae da se ne moe suoiti s onima na imanju, koji

sada znaju za njezin seksualni susret - oni e rei to i grofu. Kleei, sklopi ruke u molitvu i

uzvikne: "Boe koji jesi na nebesima, napravi da bude kraj ovog bijednog ivota. Izvuci me iz

prljavtine u koju tonem. Spasi me, spasi me!"

Jean kae da joj je ao gospoice, ali isto se tako odrie svoje prijanje izjave o tome kako je

voli. Priznaje samo kako je jednom imao "iste prljave misli kao i svi djeaci". Raspravljaju i

vrijeaju jedno drugoga, ali Jean ju pobjeuje u raspravi govorei joj da je on superioran nad

njom, da je u ovom sluaju ona sluga. Kae da se ona eli samo zatititi sramote uvjeravajui

se da ga voli. Ipak, opet poinje priati o bjeanju s njom. To oivljava njezinu nadu za bijeg

od sramote; dok pije vino, govori mu o svojoj prolosti "tako da se dobro, do kraja poznajemo

prije nego to zaponemo zajedniko putovanje".

Gospoica nastavlja govorei daje njezina majka, koja roenjem nije bila aristokratske krvi,

vjerovala u prava ena i njihovu neovisnost. Otkrila je da ju majka nije eljela roditi, a kada

ve je, htjela ju je uiniti "djetetom prirode" i nauiti svemu to treba znati jedan djeak, kako

bi bila primjer da ena moe biti ravnopravna mukarcu.

Bila je odjevena u muku odjeu, uila uvati konje, ali nije smjela ii u kuhinju. Morala je

timariti i sedlati konje, ii u lov, a katkad je pokuavala i obraivati zemlju. A na farmi su,

prema majinu uputstvu, mukarci radili enske, a ene muke poslove - rezultat toga bio je

da je imanje polako poelo propadati i postali su predmetom podsmjeha cijele okoline.

Na koncu se njezin otac probudio iz svoje opinjenosti i pobunio protiv takvog stanja stvari,

tako da se sve izmijenilo prema njegovoj elji. Majka se iznenadno razboljela (ne zna se od

ega), teko patila od greva, sakrivala na tavanu i iza drvea u vrtu te ostajala po cijelu no

vani. Uto se dogodio veliki poar - kua, privredne zgrade i tale, sve je izgorjelo i to pod

okolnostima koje su nagovijetavale zloglasnu paljevinu, jer se nesrea dogodila dan poslije

isteka osiguravajueg etverogodinjeg roka, a premija koju je njezin otac poslaozadrana je

nemarnou glasnika, tako da nije na vrijeme stigla.

Gospoica nastavlja govoriti: "Od majke sam naila sumnjati u mukarce i mrziti ih te samo

joj se zaklela da nikada neu postati rob mukarcu." Nastavlja piti, a tada izraava dubokoaljenje za svoju intimu sa Jeanom: "O, kako alim to sam uinila. Kako alim! Kada bi me


10/24

7

barem volio." Kao odgovor na to Jean ponovno mijenja miljenje - odbija pobjei s njom, ali

joj umjesto toga savjetuje da sama napusti zemlju. Ona odlazi iz prostorije kako bi uzela

novac za putovanje i odgovarajuu odjeu.

Sada je ve rano jutro. Kristina ulazi u kuhinju odjevena u odjeu za crkvu. Objavi kako

planira napustiti grofovu slubu u listopadu te sugerira Jeanu da bi mogao otii s njom i dobiti

posao kao domar ili moda glasnik u vladniom uredu. Podsjea ga, usto, da je pristao ii s

njom u crkvu. Potom se vraa u svoju sobu kako bi donijela Bibliju.

Nekoliko trenutaka kasnije, gospoica Julijavraa se nosei putnu odjeu i kavez za ptice,

rekavi da ne moe ostaviti svog ljubimca. Kada spomene da ima neto novca, Jean kae da

e nakon svegaipak ii s njom. No, moraju otii odmah, prije nego to se vrati grof. No, Jean

joj kae kako pticu mora ostaviti. Gospoa je tuna zbog togprijedloga i kae da e radije

pustiti pticu Jeanu da je ubije. Bez oklijevanja, Jean uklanja pticu iz kaveza, dohvaa sjekiru i

bez ikakva osjeaja ubija ivotinju. Taj je ok previe za gospoicu.

Poinje vritati: "Ubij i mene! Ubij me! Vi, koji tako lako moete uzeti ivot nevinom

stvorenju. Mrzim vas i prezirem. To je krv izmeu nas. Proklet bio as kada sam vas prvi put

vidjela. Proklet bio as kada sam dola na svijet!"

Ulazi Kristina i Jean odlazi u drugu sobu kako bi se obrijao. Kada gospoica Julija pita

Kristinu da joj pomogne - ak i poe s njom 'vidjeti svijeta' - Kristina je ravnoduna. Kada

Jean kae Kristini da ipak ne ide s njom u crkvu, ona odlazi.

Kui se vraa grof i ulazi kroz drugi ulaz. Pozvoni na zvono koje je povezano s kuhinjom, a

Jean se javlja i prima naredbu da mu donese kavu i njegove izme. Gospoica Julija se pita

to uiniti, a Jean prvo kaeda ne zna, a potom da zna. "Kao ovo?", kae gospoica uzimajui

njegovu britvu. Nekoliko trenutaka kasnije, gospoa Julie poini samoubojstvo.


11/24

8

4 OSNOVNO O DJELU

Izvorni naziv Frken Julie

anr naturalistika drama (tragedija)

Godina nastanka 1888. g.

Godina objave Kopenhagen, 1889. (Joseph Seligmann)

Prvo izvoenje 1889. g.

Jezik vedski

Broj inova jedan

Mjesto radnje imanje grofa, oca gospoice Julije

Vrijeme radnje Ivanjska no, 1894. g.

Slika 2 Englesko izdanje knjige

Izvor: www.kobobook.com

Slika 3 Englesko izdanje knjige

Izvor: www.antikvarijat-phoenix.com


12/24

9

5 LIKOVIGospoica Julija:

Dvadesetpetogodinja grofova ki, tragina junakinja djela. Mrzi mukarce (zbog majina

utjecaja) i vjeruje kako je njezin poloaj na imanju ini superiornom slugama. Ipak, njezini

instinktivni seksualni porivi bacaju je u naruje sobara Jeana, koji je zapravo sve to prezire -

mukarac i ponizni sluga.

Strindbergov predgovor Gospoici Juliji zapravo oznaava njegovu interpretaciju djela, a

kada autor napie predgovor, to je samo dokaz njegove emocije, filozofije i namjera. U

predgovoru Strindberg pie o tome to motivira gospoicu Juliju: "majini uroeni instinkti,

pogreno odgajanje od strane oca, njezina vlastita priroda, a i utjecaj njezina zarunika na

'slab' mozak.2" Takoer navodi odsutnost oca, injenicu da je ena i da ima menstruaciju -

senzualni ples i cvijee te konano, mukarac. Strindbergje zainteresiran za psihologiju i ovaj

popis njegova je dijagnoza onoga za to smatra da je bolest gospoice Julije.

Gospoicu je odgajala majka feministkinja, koja prezire mukarce i Julija im se as gadi, a

as je privlae. Uasnuta je seksa, ali spremna lascivno koketirati. Njezina mrnja prema

mukarcima vodi ju do elje da joj budu sadistiki robovi. Na koncu je drama vie od svega

mazohistina - Julijaprieljkuje vlastiti slom, a i Strindberg ju djelomino krivi za pad. Julija

se predaje Jeanu, koji je djelomino oinska figura, molei ga na neki nain i da ju spasi i

"slomi" (u smislu da ga zavodi i trai da ju seksualno iskoristi). Moe se raspravljati o tome

da lik gospoice Julije i njezina sudbina otkrivaju Strindebrgove mizogene fantazije.

Sobar Jean:

Tridesetogodinji grofov sobar. Iako je sluga, pametan je i elokventan, a svoj govor moe

obogatiti i nekim francuskim frazama, koje je nauio kada je radio kao sommelier u

vicarskoj. Jean predstavlja niu klasu kasnog 19. stoljea u svijetu koji je odbacivao klasne

razlike i doputao "niima" postajanje ravnopravnima s "visokima" i monima. Kada ga

gospoica namami svojim arima, poziva ju u svoju sobu i tu se rue granice drutvenih klasa.2Strindberg, A. "Gospoica Julija - Otac", Re i Misao, Beograd, 1960, str. 3.


13/24

10

Jean sanja rasko, nejasno sanjarei da e jednoga dana otvoriti hotel i postati poput grofa,

Julijina oca. Ipak, tijekom drame ostaje podinjen, sluga. Jean zamilja Juliju u poniavajuim

fantazijama te prestaje biti pokorni sluga te se promie u sadista koji uiva u Julijinoj

propasti. Unato mnogim obratima meu njima, kraj drame udruuje ih u pokoravanje

autoritetu grofu, autoritetu oca i gazde.

Kristina:

Tridesetpetogodinja kuharica. Kroz njezine interakcije s gospoicom i Jeanom, vidi se kako

im pomae definirati ih i osvijetliti njihove motive. Kristina prihvaa svoju ulogu sluge i ne

pokazuje nikakve znakove da se eli uzdii izvan svoje klase.

Majka gospoe Julie:

ena koja je odgajala gospoicu Juliju da mrzi mukarce (ne pojavljuje se na pozornici) - o

njoj se pria u prolom vremenu, dakle preminula je.

Grof: otac gospoice Julije (ne pojavljuje se na pozornici)

Grofov odvjetnik:ovjek koji je raskinuo zaruke s gospoicom (ne pojavljuje se)

Sluge:ne pojavljuju se na sceni

Diana:pas gospoice Julije koji joj je postao "nevjeran"

Serena:gospoicina ptica


14/24

11

6 IZVOENJE NA POZORNICIStrindberg daje specifine upute o tome kako postaviti pozornicu za izvoenje Gospoice

Julije, zato da bi imala autentian izgled. Posue, primjerice, mora biti od bakra, eljeza i

kositra, a stol na kojem sluge jedu napravljen je od bijelog bora. Nema izmjena scena ni

prekida, no Strindberg ukljuuje dvije prijelazne scene: pantomimu i ples.

U pantomimi se grofova kuharica Kristina nalazi sama na pozornici obavljajui kuhinjske

poslove, istom sluajui violinu koju svira netko vani, kovre kosu te mirie i preklapa

maramicu koju je iza sebe ostavila gospoica Julija.

U plesu, koji Strindberg naziva balet, sluge koji slave Ivanjsku no ulaze u kuhinju dok su

gospoica Julija i Jean u njegovoj sobi. Sluge na stolu ostavljaju spremnike piva i viskija te

pleu i pjevaju. Strindberg usmjerava da nebi trebalo biti nikakvih svjetla na pozornici te

da bi glumci trebali nositi malo ili nimalo minke.


15/24

19

7 ANALIZA DJELA

7.1Teme

Pokuaj ene da bude ravnopravna s mukarcima (obavlja njihove poslove), nakon

ega kao rezultat slijedi njezina propast

Gospoica Julija prvonaredi svome zarunikuda izvodi glupe trikove, poput psa te ga tako

izgubi on je ostavlja. Tada prijee zabranjene socijalne i seksualne granice te zavrava

izgubivi ivot od "ruke" vlastite histerije, paranoje i panike.

U predgovoru Strindberg opisuje svoju junakinju, gospoicu Juliju, kao enu sa slabim i

izopaenim mozgom. U drami, pak, Jean komentira Julijino luako ponaanje. Gospoica je

bolesna, a ta bolest osuuje ju na unitenje. Strindberg je bio zainteresiran za psihologiju pa u

drami pronalazimo detaljno opisivanje Julijine patologije.

Relevantna su dva psiholoka pojma iz Strindbergova vremena: histerija i enski mazohizam.

Histerija se povijesno smatra enskom boleu, a u kasnom 19. stoljeu bila je definirana kao

bolest koja "pada" na enu kada ona ne uspijeva ili odbija prihvatiti svoje seksualne elje i ne

postaje seksualnim objektom. Moe se iitati kako je Strindberg vjerojatno elioda itatelji

Julie promatraju kao histerinu, jer njoj se mukarci istodobno gade i privlae ju, i u

seksualnom smislu i drugim.3

Strindberg, u strahu u ranog europskog feminizma, Julijine probleme pripisuje majci, koja je

vjerovala u jednakost spolova i zaista mrzila mukarce. Takoer krivi prvotno odsutnog oca,koji na njezin odgoj nije imao uinka. Julija je od majke naslijedila mrnju prema

mukarcima, pa tako pokuava "istrenirati" svog zarunika te sanjari o unitenju mukoga

roda.

Osim sadizma (zadovoljstva u tuoj boli), drama je "zainteresirana" za Julijin mazohizam

(zadovoljstvo u vlastitoj boli) izriito identificiran kao enstveni. Kada Julie predloi

3Michael J. Cumming, URL: www.cummingsstudyguides.net/MissJulie.html, pristupljeno 9. 6. 2013.


16/24

samoubojstvo, Jean izjavljuje kako on nikada to ne bi mogao uiniti te da je razlika meu

spolovima ta da mukarci nisu mazohisti, a ene jesu. Julie je tako ivot skonala pokorivi se

zapravo Jeanovoj volji, a Jean je - kako doznajemo u zavrnoj sceni - ostao vjeran grofu.

Naturalistiki elementi, strukture drame

Gospoica Julija vie od svegau drami u svojim se postupcima vodi naslijeem. Premda se u

strunoj literaturi navodi kako su u pitanju podjednako naslijedni elementi, kao i okolini,

smatram kako ipak prednjai naslijee -jer mnogo je vie utjecaja na nju u mladosti ostavila

majka feministkinja, koja je prezirala mukarce i istome uila ki, negoli to to u samoj drami

ima okolina. Julija nema svoj kulturni, niti drutveni identitet - esto mijenja miljenje

(primjerice prisustvuje zabavi koju organiziraju sluge, pije pivo umjesto vina i seksualno se

podaje slugi Jeanu).

S druge strane, zanimljivo je analizirati upravo i Jeanovo ponaanje - koji je u drutvenom

smislu potpuna suprotnost Juliji (ona je aristokratske krvi, a on je sluga, sin seljaka), no on ui

francuski, pije dobro vino - radio je kao sommelier (umjesto piva - koje inae piju sluge) te

eli otvoriti hotel u vicarskoj - dakle vidljivo je kako svim silama nastoji podii svoj

drutveni status, prijei u "viu klasu".

Tu dolazimo do klasnih razlika - premda su one vidljive na prvi pogled - odnosno trebale bi

biti jasno i prezentirane - u praksi to i nije ba (u odnosu Jeana i Julije) doarano. I gospoica

i Jean ponekad djeluju nepredvidljivo, mijenjaju miljenja i postupke u sekundi pa se samim

time ni tijek radnje tijekom itanja djela ne moe sasvim predvidjeti.

Gospoica Julija psihiki je bolesna i ne uspijeva se prilagoditi okolnostima u kojima na kraju

ima ili malu ili nikakvu kontrolu - u drami je to oit Darwinov motiv, koji je u skladu s

naelima pisanja u naturalizmu, ali moe biti i sama odlika stanja Augusta Strindberga, za

kojega se tvrdi da je bio psihiki bolesna osoba, a spominje se i kako je svoj ivot "svjesno i

namjerno pretvorio u knjievno djelo, u dramu: uivljavao se u pojedine uloge, a zatim o

doivljenom pisao knjievna djela, neprestano mijenjajui uloge koje e mu posluiti kao

paradigme".4

4Peternai, K. "Aneo u kui i/li demon u krevetu", ALEPH No 10/11 (2003), str. 35.


17/24

Potvrdu toga dao i je i Goran Ferec u lanku pod naslovom "Dijalog bez zatitne mree". On

kae: "Frken Julie nastala je u pri kraju kljunog perioda razvoja karaktera i poetka bolesti

kad Strindberg u odnosu sa enama pokuava razrijeiti nagomilanu konfuziju koju mu je

ostavila dominantna majka, zbog koje se cijelog ivota osjeao kao nikad dovren

individuum . Nemogunost da mentalnu prisutnost majke zadri dalje od ena koje susree,

razvija bezgraninu mrnju prema njima. Cijelo je to razdoblje obiljeeno dominacijom

enskog subjekta i Strindbergovim pokuajima da od njega pobjegne, istovremeno imajui

emocionalnu potrebu vratiti mu se i biti uz taj subjekt, uz enu. To izofreno stanje odbijanja

subjekta i udnje prema istom formirat e kod Strindberga specifian oblik kritike enskog

spola u povijesti knjievnosti poznat kao Strindbergov antifeminizam."5

Neki su Strindbergov odnos i stav prema enama u svojim djelima objanjavali ak i

prikrivenim homoseksualizmom, a Mirko Rumackae kako je u enaa traio intelektualnog

sugovornika, ljubavnicu i majku, ali opet ju je predstavljao kao vampira koji mukarcu sie

snagu i oduzima mu stvaralaku energiju: "Vodio je nemiran, uzbudljiv, buran, moralno

problematian, neurotian i psihiki nestabilan ivot.6

Moda se Strindbergov stav prema enama moe tumaiti i time da je od njih imao odreeni

strah, protivnost ravnopravnosti spolova i openito pravimaena u drutvu. S jedne je strane

dotaknuo temu sjedinjavanja mukarca i ene u drutvenom i ekonomskom smislu -

zajedniki ivot (bijeg i poinjanje novog ivota negdje izvan grofova imanja), a s druge u

smislu spolnog sjedinjavanja. Za njega ne postoji ljubav u spolnom inu, to je u doba kada je

drama napisana izazvalo veliku buru i kontroverzu jer je takav stav bio nepojmljiv.

Moe se zakljuiti kao je Gospoica Julija, u bogatom Strindbergovu opisu, njegova najbolja,

ali i najosobnija drama (samim time to je napisao osebujan predgovor i potrudio se

itateljima na neki nain objasniti o emu je pisao i uvesti nas u tijek radnje i njegove misli).

Uvrijeeno je komparatistiko miljenje o tematskoj okosnici drame: "to je odnos hijerarhija

moi na nekoliko razina; Julija po klasnoj pripadnosti superiorna Jeanu, Jean po hijerarhiji

5Ferec, G. Dijalog bez zatitne mree, URL: www.hnksi.hr/vijest.asp?dID=174, pristupljeno 10. 6. 2013.

6Rumac, M. "Biograf i pjesnik: Lagercrantz i Strindberg", Prolog, 55/56, str. 24.


18/24

namjetenja superioran Kristini, ali istovremeno kao predstavnik mukog spola superioran

Juliji, te nad svima njima simbolika ali dominirajua pojava Grofa."7

Strindberg se, u duhu vremena i razdoblja u kojem je pisao, nadalje, odmie od dramskog

obrasca koji su pisci "koristili" u 19. stoljeu te kreira jedno novo dramsko lice - suvremeni,

beskarakterni karakter. Sama ta injenica od njega je traila i jo jedan novitet, a to je

specifina dijaloka forma - autor je u usta svojih likova "stavio" normalan, svakodnevni

govor umjesto na neki nain neprirodnog govorenja; izbjegavao je takozvani simetrini

dijalog i likovima dao da, potpuno u duhu naturalistikih karakteristika, govore slobodno.

Takva struktura drami daje dodatnu ljepotu i dra, jer je napeta, itatelj se moe u potpunosti

uivjeti u radnji kao da sam izgovara reenice i sudjeluje u raspravama.

Zanimljiva je i uloga Kristine u djelu. Ferec kae: "Dramska funkcija vrlo bitnog lica,

Kristine, svedena je na scenski gestus, na djelovanje bez rijei. Razlog je tome elja da se u

odnosu Julije i Jeana jasnije definira i naglasi kontinuitet psiholoke radnje i dramskog

sukoba. Oduzimanjem replika Kristini i uspostavljanjem funkcije prisutnog ali nijemog

svjedoka formira se novo polje napetosti. Kristinini povremeni ulasci na scenu podsjetnik su

na ogranieno polje djelovanja u kojem su se Julija i Jean nali, na nemilosrdne okolnosti u

koje su se meusobno doveli, podsjetnik su na sile jae od njih, na strpljivi i nemilosrdni

svijet koji samo eka da izau, jednom rjeju, podsjetnik su na drutvo."

7.2Vrhunac drameDva su vrhunca u drami Gospoica Julija. Prvi je kada gospoica prihvati Jeanov poziv u

njegovu sobu (njihov razgovor kada se kasnije vrate indicira na to da su imali seksualni

odnos). Ipak, budui da Strindberg taj in ne prikazuje na pozornici, to se tehniki ne moe

smatrati vrhuncem. Prema tome, vrhunac je ipak Julijina odluka da ide u sobu - koja je

prekretnica u drami. Vrhunac dogaaja moe, ipak, biti i kada gospoica Julija uzima Jeanovu

britvicu i poini samoubojstvo. Po mom miljenju vrhunac je Julijina odluka da ode u sobu,

jer je od toga dogaa sve krenulo nizbrdo.

7Ferec, G. Dijalog bez zatitne mree, URL: www.hnksi.hr/vijest.asp?dID=174, pristupljeno 10. 6. 2013.


19/24

7.3Simbolizam u dramiDiana, pas gospoice Julije, moe simbolizirati samu gospoicu (s drugim psom na imanju,

mopsom dobila je tence). Diana tako simbolizira Juliju, aristrokratkinju, a mops Jeana, slugu,

dok parenje pasa takorei nagovjetava seksualni odnos Jeana i gospoice Julije.

Drugi simbolizam: kada Kristina u kuhinju kuha neku "avolsku pogan" za psa te objanjava

Jeanu da ju je gospoica to traila da bi "prekinula" neroeno potomstvo Diane i mopsa. To

simbolizira jednostavan nain koji gospoica na koncu trai kako bi prevladala sram svoga

ina, seksualnog susreta sJeanom.

Dalje moemo spomenuti situaciju u kojoj gospodina Julija trai od svoga zarunika da

skae preko korbaa. Ova akcija simbolizira njezinu elju da dominira nad mukarcima

(majka ju je nauila da prezire muki rod). Kada Jean, pak, pije vino, pije Claret - a to

simbolizira viu klasu, u koju on eli dospjeti.

Vino i pivo - gospoica pije pivo, pie nie klase, ali i vino, pie gornje klase, a to simbolizira

njezinu zbunjenost - ona jo trai osobni identitet, trai sebe. Njezina je majka iz nie klase, a

otac iz vie klase - grof.

Kristina mirie rupi koji je zaboravila gospoica, a zatim ga preklapa - te akcije

simboliziraju njezinu znatielju o vioj klasi (miris) i njezino prihvaanja svoga statusa kao

sluge. Kavez za ptice, pak, simbolizira Juliju, koja je zarobljenik svog naslijea i okoline.

Jeanovo ubijanje ptice sa sjekirom zato nagovjetava i smrt gospoice, koja je poinila

samoubojstvo Jeanovom britvicom.

Grof se ne pojavljuje na sceni, ali kada se vraa s posjeta rodbini, pokazuje svoj autoritet - to

je simbolizirano njegovom zvonjavom, na koju gospoica i Jean moraju odgovoriti.

Britvica kojom se Jean brije i gospoica ubija, pak, jest muki instrument koji simbolizira

fatalnu mo mukaraca nad Julijom. Na koncu, ivotinje (pas i ptica) simboliziraju samu

gospoicu. Diana koja se pari s mjeancem, mopsom, predstavlja Julijin seksualni odnos saJeanom, slugom. Jean kasnije ubija pticu, a njegova je britvica s kojom se Julija ubija.


20/24

7.4Ironija u drami i zato Jean ohrabruje samoubojstvoGospoica Julija kae kako je njezina majka snano vjerovala u enska prava i samostalnost.

Meutim, ona se u drami pojavila kao tiranin, isto kao i mukarci koje je prezirala i uila

gospoicu da radi isto, odnosno mrzi muki rod ironija.

Relevantno je postaviti pitanje zato Jean zapravo potie gospoicu da poini samoubojstvo?

Iako je to otvoreno za razne interpretacije, ini se na prvi pogled kako Jean - koji se pokazao

domiljat i inteligentan - brine da e grof saznati za njegov seks s gospoicom i otpustiti ga.

Kako bi spasio svoj posao, Jean ohrabruje jedinog svjedoka toga ina da se ubije. Potvrda

toga da Jean planira ostati kod grofa na imanju, a ne prihvatiti Kristininu ponudu da odu

negdje i ponu novi ivot - javlja se u jednoj od zavrnih scena predstave, kada pokorno

odgovara na grofove narudbe da mu donese izme i kavu.

7.5Zato je Gospoica Julija naturalistika drama?U naturalizmu glavne "snage" koje oblikuju ljudska bia jesu naslijee i okolina. Drugim

rijeima, ovjek djeluje uglavnom uroenim instinktima koji utjeu na ponaanje u

kombinaciji (a nekad i suprotno) s utjecajima okoline (ekonomije, drutva, kulture i obitelji).

Gospoica Julija, tako, dijelom se vodi uroenim instinktimaza mukim drutvom, a dijelom

okolinom, odnosno majkom koja joj je nametnula mrnju prema mukarcima. Prema tome,

ona za Jeanom istovremeno udi i prezire ga, to u njoj izaziva dubok unutarnji konflikt.

Gospoica je izrazito zbunjena - s jedne strane ona je ovjek, bie koje ne moe odolijeti

svojim seksualnim porivima pa se na koncu podaje Jeanu - naivna je mislei da ju Jean voli i

da e bez razmiljanja otii za njom, a kada on u nekoliko minuta vie puta promijeni svoje

miljenje (a na koncu postane jasne da to nee uiniti, ve e unato svojim - ispraznim

rijeima - ostati pokoran grofu) Juliju to jo vie zbuni i ponovno pokrene onaj prvotni motiv

koji joj je u razmiljanje usadila majka - mrnju prema mukarcima. Ona ih eli posjedovati,

dresirati, ali kada joj to ne uspijeva (prvo je ostavljao zarunik kada ga pokua "istrenirati", a

potom joj ni s Jeanom ne uspijeva pobjei), zbrka u glavi postaje joj sve vea i vea, ne zna

to bi napravila pa prihvaa indirektni Jeanov savjet na jednostavno pitanje "to da radi" -

ubija se njegovom britvicom - na koncu su je, dakle, mukarci zapravo i stajali ivota.


21/24

Stridnberg je u svojoj drami, moe se rei, elio pokazati da ljudska bia nemaju slobodnu

volju ili je imaju vrlo malo - jer su naslijee i okolina toliko snani u odreivanju tijeka

ljudskog djelovanja. Takoer, nasluuje se kako ljudska bia nemaju duu, a vjera i moral su

nebitni (Strindberg je bio ateist kada je napisao gospoicu Juliju, a kasnije se preobratio na

kranstvo i to pod utjecajem djela Emanuela Swedenborga).

Knjievni rad trebao bi predstavljati ivot tono onakav kakav jest, bez pretjerivanja,prodika,

presuda i uljepavanja - dakle objektivno. U tom pogledu, naturalizam je srodan realizmu.

Meutim, naturalizam ide dalje od realizma u smislu da predstavlja detaljniju sliku

svakodnevnog ivota. Dok realist izostavlja nebitne detalje kada opisuje odreenu scenu,

naturalistiki pisac ihuglavnom ukljuuje. eli da scena bude to je mogue "prirodnija" i

pokuava biti mukotrpno objektivan i smiren. Radije nego da manipulira likovima kao

lutkama, naturalistiki pisac voli ih promatrati kao da su ivotinje u divljinite zatim izvijestiti

o njihovim aktivnostima. Konano, naturalizam pokuava dijalog predstaviti kao svakodnevni

govor. Umjesto stavljanja "neprirodnog" govora u usta likova, nastoje iznai naine govora

ljudi u odreenom vremenu, prostoru i situaciji.8

Drama Gospoica Julija jest tragedija, jer gospoica na kraju umire, odnosno poini

samoubojstvo. Meutim, to ipak nije klasina tragedija. U pravim tragedijama lik obino

tragino strada zbog loe ili nikakve moralne prosudbe, odnosno morala, dok je Julijina

tragina smrt rezultat neodoljivih sila (naslijee i okoli) koje djeluju na nju.

8Michael J. Cummings, URL: www.cummingsstudyguides.net/MissJulie.html, pristupljeno 9. 6. 2013.


22/24

20

ZAKLJUAK

Drama Gospoica Julija okirala je rane recenzente sa svojim iskrenim i neposrednim

opisivanjem seksualnosti. Premda je privatno izvedena godinu nakon objave, 1898. u

Kopenhagenu, u velikom je dijelu Europe bila zabranjena, a u Strindbergovoj domovini nije

izvedena sve do 1939. godine. Drama je ubrzo stekla veliku popularnost i opeprihvanost u

takozvanom "kazalinom podzemlju", a premda je uspjeh doao malo sporije, do ranog 20.

stoljea ipak je postala vaan aspekt moderne drame.

Toliki je ok u to doba drama izazvala ne samo zbog iskrenog porteta seksualnog odnosa, ve

i iz razloga to je seks oito prikazan odvojeno od pojma ljubavi. Ideja o odnosu temeljenomiskljuivo na poudi bila je u to vrijeme skandalozna i dovoljna da izazove cenzuru; a to je u

stvari koriteno samo kako bi iniciralo probleme, jer sam in nije prikazan na pozornici.

Strindbergova drama fokusira se na propast aristokratkinje gospoice Julije, koja ne pripada

ba u svoje druvo (u predgovoru ju autor naziva "mukomrzaka poluena"). Julija se buni

protiv ogranienja koje ima kao ena, ali i kao pripadnik vie klase. Od poetka drame

njezino je ponaanje takvo da se udaljuje od svoje klase i okira sluge.

Nije ju briga za klasni poredak i drutvene konvencije, ali ima situacija kada u jednom

trenutku tvrdi da klasne razlike ne bi smjele postojati, a u drugom trai da ju se tretira kao

enu iz vieg sloja drutva. Njezino prenemaganje rezultira drutvenom propau, gubitkom

potovanja od njezinih slugu, a u konanici i samoubojstvom.

Gospoica Julija slovi kao najvanija naturalistika drama. Pokret koji je velikim dijelom

"leao" na darwinizmu (individualci se bore za poziciju u drutvu kao to se ivotnje u divljini

bore kako bi preivjele, pa tako i kod ljudi, kao i ivotinje, samo najsposobniji mogu

preivjeti - ova Darwinova teorija poznata je kao "Prirodna selekcija"). Kao naturalistika

drama, Gospoica Julija fokusira se na Julijinu i Jeanovu borbu za opstanak u njihovu

drutvu. Strindberg je tvrdio kako je osnova za sadraj Gospoice Julije istinita pria o

mladoj plemkinji koja je imala seksualni odnos sa slugom, premda ona nije poinila

samoubojstvo. Strinberg je ivio u vremenu u kojem su "spol i klasne uloge postajale


23/24

21

labilnije, a predstava odraava sukobe koji su neizbjeni u drutvu koje se bori s

promjenom."9

Danas Gospoica Julija slovi kao izvanredno djelo iz istog razloga iz kojeg su ga rani kritiari

i cenzori proglasili toliko okantnim: to je prva drama u kojoj je in seksa odvojen od ljubavi.

Strindbergovo prikazivanje jakosti seksualne elje (i esto tetne posljedice toga ina) snano

je utjecalo na kasnije pisce, posebno na Tennesseeja Williamsa (Maka na vruem krovu).

Premda vanost djela nije prepoznata za vrijeme Strindbergova ivota, njegovo mjesto u

suvremenoj drami, osobito kao primjer naturalizma, sada je gotovo neosporna.

9Miss Julie: Introduction, URL: www.enotes.com/miss-julie, pristupljeno 9. 6. 2013.


24/24

22

POPIS KORITENE LITERATURE

Knjige:

1. Strindberg, A. "Gospoica Julija - Otac", Re i Misao, Beograd, 1960. g.2. Pele, G. "Tumaenje romana", Zagreb, 1999. g.

lanci:

1. Peternai, K. "Aneo u kui i/li demon u krevetu", ALEPH No 10/11 (2003)2. Rumac, M. "Biograf i pjesnik: Lagercrantz i Strindberg", Prolog, 55/56, str. 24.3. Boyko-Head, C. "A Lancanian Analysis of Miss Julie by August Strindberg and The

Balcony by Jean Genet", McMaster University, 10-1-1990.

Internetski izvori:

1. Michael J. Cumming, URL: www.cummingsstudyguides.net/MissJulie.html,pristupljeno 9. 6. 2013.

2. Ferec, G. Dijalog bez zatitne mree, URL: www.hnksi.hr/vijest.asp?dID=174,pristupljeno 10. 6. 2013.

3. Miss Julie: Introduction, URL: www.enotes.com/miss-julie, pristupljeno 9. 6. 2013.

August Strindberg, Gospođica Julija

Documents

Transcript of August Strindberg, Gospođica Julija