ANALIZA HRVATSKO-SLOVENSKE PREKOGRANIČNE VODOOPSKRBE U … · ANALIZA HRVATSKO-SLOVENSKE...

HRVATSKE VODE NA INVESTICIJSKOM VALU6 . H R V A T S K A K O N F E R E N C I J A O V O D A M A

OPATIJA 20. - 23. SVIBNJA 2015.

R 3.18.

ANALIZA HRVATSKO-SLOVENSKE PREKOGRANIČNE VODOOPSKRBE U SKLOPU PROJEKTA DRINKADRIA

Barbara Karleuša, Primož Banovec, Ivana Radman,Nevena Dragičević

SAŽETAK: Strateški projekt Networking for Drinking Water Supply in Adriatic Region / Umrežavanje za opskrbu pitkom vodom u Jadranskoj regiji (akronim DRINKADRIA) sufinanciran je sredstvima Europske Unije u okviru programa IPA Adriatic Cross Border Cooperation 2007 – 2013. Započeo je 1. studenog 2013. i trajat će 29 mjeseci. Ukupna vrijednost Projekta iznosi 6.600.000 EUR.Cilj je Projekta razviti podloge za strategije i procedure sigurne prekogranične vodoop-skrbe imajući istovremeno u vidu upravljanje vodnim resursima u prekograničnom kon-tekstu, klimatske promjene i specifični socio-ekonomski kontekst regije. Značajni finan-cijski resursi uložiti će se u unaprjeđenje postojećih vodoopskrbnih sustava u regiji te razmotriti mogućnosti prekograničnog povezivanja postojećih vodoopskrbnih sustava. U projekt je uključeno sedamnaest partnerskih institucija iz zemalja Jadranske regije: Italija, Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Albanija i Grčka. U radu su prikazani primjeri prekogranične vodoopskrbe (u prošlosti i danas) između Republike Hrvatske i Republike Slovenije te mogućnosti prekograničnog povezivanja postojećih vodoopskrbnih sustava u budućnosti. Primjeri prekogranične vodoopskrbe između Hrvatske i Slovenije kao i između drugih država Jadranske regije, ali i između regija unutar iste države, bit će podloga za razvoj pr-otokola i procedura za efikasnu prekograničnu vodoopskrbu te planiranje prekograničnih vodoopskrbnih sustava u Jadranskoj regiji.KLJUČNE RIJEČI: prekogranična vodoopskrba, upravljanje vodnim resursima, projekt DRINKADRIA

ANALYSIS OF CROATIAN-SLOVENIAN CROSS-BORDER WATER SUPPLY WITHIN THE DRINKADRIA PROJECT

SUMMARY: The strategic project Networking for Drinking Water Supply in the Adriatic Region (acronym DRINKADRIA) is co-financed by the European Union within the IPA Programme Adriatic Cross Border Cooperation 2007 – 2013. It started on November 1, 2013, and it will last for 29 months. The total value of the Project is 6.600.000 EUR.

1184 Barbara Karleuša, Primož Banovec, Ivana Radman, Nevena Dragičević

The Project aim is to develop a basis for strategies and procedures for secure cross-bor-der water supply, with a specific emphasis on water resources management in the trans-boundary context, including the climate change and specific socio-economic aspects of the Adriatic region. Significant financial resources will be invested in improvement of the existing water supply systems in the region. The possibilities of cross-border connection of the existing water supply systems will be analysed. Seventeen partner institutions from the countries in the Adriatic region are involved in the Project: Italy, Slovenia, Croatia, Bosnia and Herzegovina, Montenegro, Serbia, Albania and Greece. This paper provides examples of cross-border water supply (past and present) between the Republic of Croatia and Republic of Slovenia as well as possibilities of cross-border connection of the existing water supply systems. Examples of cross-border water supply between Croatia and Slovenia and between other countries in the Adriatic region, including regions within a country, will be the basis for development of protocols and procedures for efficient cross-border water supply and planning of cross-border water supply systems in the Adriatic region. KEY WORDS: cross-border water supply, water resources management, DRINKADRIA Project

1. UVODStrateški projekt Networking for Drinking Water Supply in Adriatic Region / Umrežavanje za opskrbu pitkom vodom u Jadranskoj regiji (akronim DRINKADRIA) započeo je 1. studenog 2013. i trajat će 29 mjeseci (slika 1).

Slika 1. Logo projekta DRINK ADRIA (www.drinkadria.eu)

2

supply systems in the region. The possibilities of cross-border connection of the existing water supply systems will be analysed.

Seventeen partner institutions from the countries in the Adriatic region are involved in the Project: Italy, Slovenia, Croatia, Bosnia and Herzegovina, Montenegro, Serbia, Albania and Greece.

This paper provides examples of cross-border water supply (past and present) between the Republic of Croatia and Republic of Slovenia as well as possibilities of cross-border connection of the existing water supply systems.

Examples of cross-border water supply between Croatia and Slovenia and between other countries in the Adriatic region, including regions within a country, will be the basis for development of protocols and procedures for efficient cross-border water supply and planning of cross-border water supply systems in the Adriatic region. KEY WORDS: cross-border water supply, water resources management, DRINKADRIA Project 1. UVOD Strateški projekt Networking for Drinking Water Supply in Adriatic Region / Umrežavanje za opskrbu pitkom vodom u Jadranskoj regiji (akronim DRINKADRIA) započeo je 1. studenog 2013. i trajat će 29 mjeseci (slika 1).

Slika 1. Logo projekta DRINK ADRIA (www.drinkadria.eu)

Projekt je sufinanciran sredstvima Europske Unije u okviru Programa IPA (eng. Instrument for Pre-Accession Assistance) prekogranične jadranske suradnje 2007-2013 (eng. IPA Adriatic Cross Border Cooperation 2007 – 2013), (www.adriaticipacbc.org). Vrijedan je ukupno 6.600.000 EUR. U Projektu sudjeluje osam zemalja Jadranske regije: Italija, Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Albanija i Grčka. Vodeći partner u Projektu je Consulta d’Ambito per il Servizio Idrico Integrato Orientale Triestino (CATO) / Area Council for Eastern Integrated Water Service of Trieste, iz Italije. Osim vodećeg partnera sudjeluje i šesnaest partnera iz navedenih zemalja, od kojih su četiri iz Hrvatske: VERITAS Joint Stock Company (Italija), Optimal Territorial Area Authority n.3 Central Marche – Macerata (Italija), Italian National Council - Water Research Institute (Italija), Water Utility of Nova Gorica (Slovenija), University of Ljubljana (Slovenija), Istarska županija (Hrvatska), Istarski vodovod d.o.o. (Hrvatska), Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci (Hrvatska), Hrvatski geološki institut (Hrvatska), Institute for Development of Water Resources ,,Jaroslav Cerni” (Srbija), Water Supply and Sewerage

Projekt je sufinanciran sredstvima Europske Unije u okviru Programa IPA (eng. Instrument for Pre-Accession Assistance) prekogranične jadranske suradnje 2007-2013 (eng. IPA Adriatic Cross Border Cooperation 2007 – 2013), (www.adriaticipacbc.org). Vrijedan je ukupno 6.600.000 EUR. U Projektu sudjeluje osam zemalja Jadranske regije: Italija, Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, Albanija i Grčka. Vodeći partner u Projektu je Consulta d’Ambito per il Servizio Idrico Integrato Orientale Triestino (CATO) / Area Council for Eastern Integrated Water Service of Trieste, iz Italije. Osim vodećeg partnera sudjeluje i šesnaest partnera iz navedenih zemalja, od kojih su četiri iz Hrvatske: VERITAS Joint Stock Company (Italija), Optimal Territorial Area Authority n.3 Central Marche – Macerata (Italija), Italian National Council - Water Research Institute (Italija), Water Utility of Nova Gorica (Slovenija), University of

1185HRVATSKE VODE NA INVESTICIJSKOM VALU

Ljubljana (Slovenija), Istarska županija (Hrvatska), Istarski vodovod d.o.o. (Hrvatska), Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci (Hrvatska), Hrvatski geološki institut (Hrvatska), Institute for Development of Water Resources ,,Jaroslav Cerni” (Srbija), Water Supply and Sewerage Association of Albania - SHUKALB (Albanija), Hydro-Engineering Institute of Civil Engineering Faculty University of Sarajevo (BiH), P.C. Utility Neum (BiH), Public Utility „Vodovod i kanalizacija“ Nikšić (Crna Gora), Region of Ionian Islands (Grčka) i University of Thessaly (Grčka).Iz Hrvatske su u Projekt uključene i tri suradničke institucije: Hrvatske vode, Istarski vodozaštitni sustav d.o.o. i Primorsko-goranska županija.Cilj DRINKADRIA projekta je izraditi podloge za razradu strategija za sigurnu prekograničnu vodoopskrbu u Jadranskoj regiji. Projekt se bavi problematikom upravljanja prekograničnim vodnim resursima, prekograničnom vodoopskrbom, te pilot akcijama (investicijama) za unaprjeđenje vodnih usluga. Značajni financijski resursi će se uložiti u unaprjeđenje infrastrukture postojećih vodoopskrbnih sustava (monitoring, smanjenje gubitaka, rekonstrukcija ili izgradnja), te razmotriti potencijalne mogućnosti prekograničnog povezivanja postojećih vodoopskrbnih sustava.Neki od problema koje će Projekt obuhvatiti su zastarjela vodoopskrbna infrastruktura i gubitci vode, klimatske promjene, sezonske varijacije u potražnji vode, pritisci na vodne resurse, nedostatak odgovarajućeg pravnog okvira za upravljanje prekograničnim vodnim resursima i sustavima vodoopskrbe itd.

2. PREKOGRANIČNA VODOOPSKRBAProjekt DRINKADRIA se provodi kroz šest radnih paketa (eng. work package, WP). Radni paket 5 (WP5) bavi se temom upravljanja prekograničnim vodoopskrbnim sustavima, a voditelj tog paketa je Sveučilište u Ljubljani (Univerza v Ljubljani - Fakulteta za gradbeništvo in geodezijo). Upravljanje prekograničnim vodoopskrbnim sustavima tema je o kojoj se redovito raspravlja među zemljama jadranskog područja, kao i među regijama. Zakonodavstvo Europske unije specifično ne pokriva stanje i operativna pravila za prekogranične vodoopskrbne sustave i jedini okvir koji definira neke aspekte je Europska direktiva o kritičnoj infrastrukturi (Council Directive 2008/114/EC). Stoga je jedan od ciljeva Projekta dati prijedlog standardnih protokola s općim pravilima za upravljanje svim pitanjima u vezi tih sustava.Glavne aktivnosti u WP5 su: pregled povijesnog razvoja prekograničnih vodoopskrbnih sustava, razvoj protokola za učinkovitu prekograničnu vodoopskrbu, dugoročno planiranje prekogranične vodoopskrbe i ekonomski model za regionalnu vodoopksrbu.U sklopu navedenog paketa analiziraju se primjeri prekogranične vodoopskrbe, i to oni koji su postojali u prošlosti, oni koji su danas aktivni te potencijalne mogućnosti za razvoj prekogranične vodoopskrbe u budućnosti. Na taj način želi se dobiti uvid u pozitivna i negativna iskustva u prekograničnoj vodoopskrbi.U ovom radu prikazat će se nekoliko primjera (označenim na slici 2 brojevima 1-6) prekogranične vodoopskrbe između Hrvatske i Slovenije, za koje je su projektni partneri uspjeli prikupiti podatke.


2.1. Primjeri prekogranične vodoopskrbe između Hrvatske i SlovenijePrimjer prekogranične vodoopskrbe broj 1 obuhvaća suradnju poduzeća Liburnijske vode d.o.o. (Hrvatska) i Javnog podjetja Komunala Ilirska Bistrica d.o.o. (Slovenija).Voda zahvaćena na izvorima u Sloveniji isporučuje se u hrvatska mjesta Brdce, Pasjak i Šapjane, te se u nastavku dostavlja u slovenske Jelšane i okolicu. Hrvatska mjesta Rupa i Klana također se opskrbljuju vodom iz Slovenije, ali samo u sušnom periodu. U prošlosti (do 70-ih) ova se isporuka odvijala sve do Ćikovića i Matulja na hrvatskoj strani. Godine 1937. izgrađen je vodoopskrbni sustav: Buzet - Starod - Šapjane - Jelšane - Klana - Mučići. Godine 1962. smjer opskrbe vodom promijenjen je na sljedeći način: Ilirska Bistrica - Starod - Šapjane - Jelšane - Klana - Mučići - Matulji.Danas se manji broj kuća na hrvatskoj strani opskrbljuje vodom iz Slovenije, te postoji trend smanjenja potrošnje. Iz tog razloga isporučuje se maksimalno 19 l/s, a vodoopskrba se provodi trajno.Navedena komunalna poduzeća surađuju vrlo dobro. Ako se ukaže potreba, tehničko osoblje se međusobno savjetuje i sastaje na terenu. Svaka strana posjeduje infrastrukturu na nacionalnom prostoru, te brine o njezinom održavanju. Mjerenje količine isporučene vode provodi se na dvije lokacije. Prva lokacija, na kojoj

Slika 2. Prekogranična vodoopskrba između Hrvatske i Slovenije, (www.drinkadria.eu)

4

Slika 2. Prekogranična vodoopskrba između Hrvatske i Slovenije, (www.drinkadria.eu) 2.1. Primjeri prekogranične vodoopskrbe između Hrvatske i Slovenije Primjer prekogranične vodoopskrbe broj 1 obuhvaća suradnju poduzeća Liburnijske vode d.o.o. (Hrvatska) i Javnog podjetja Komunala Ilirska Bistrica d.o.o. (Slovenija). Voda zahvaćena na izvorima u Sloveniji isporučuje se u hrvatska mjesta Brdce, Pasjak i Šapjane, te se u nastavku dostavlja u slovenske Jelšane i okolicu. Hrvatska mjesta Rupa i Klana također se opskrbljuju vodom iz Slovenije, ali samo u sušnom periodu. U prošlosti (do 70-ih) ova se isporuka odvijala sve do Ćikovića i Matulja na hrvatskoj strani. Godine 1937. izgrađen je vodoopskrbni sustav: Buzet - Starod - Šapjane - Jelšane - Klana - Mučići. Godine 1962. smjer opskrbe vodom promijenjen je na sljedeći način: Ilirska Bistrica - Starod - Šapjane - Jelšane - Klana - Mučići - Matulji. Danas se manji broj kuća na hrvatskoj strani opskrbljuje vodom iz Slovenije, te postoji trend smanjenja potrošnje. Iz tog razloga isporučuje se maksimalno 19 l/s, a vodoopskrba se provodi trajno. Navedena komunalna poduzeća surađuju vrlo dobro. Ako se ukaže potreba, tehničko osoblje se međusobno savjetuje i sastaje na terenu. Svaka strana posjeduje infrastrukturu na nacionalnom prostoru, te brine o njezinom održavanju.


se mjeri količina vode koja se isporučuje u Hrvatsku, nalazi se na graničnom prijelazu Pasjak, a druga, na kojoj se mjeri količina vode koja se isporučuje u slovenske Jelšane, se nalazi na granici blizu Šapjana.Količina vode koja se naplaćuje Liburnijskim vodama definirana je tako da se od količine vode koja je distribuirana u Hrvatsku odbije količina vode koja se dostavlja u Jelšane (i to uvećana za 15% zbog manipulativnih troškova i troškova održavanja). Uz to se naplaćuju i naknade za vodovodnu mrežu i vodomjere. Nakon rekonstrukcije vodovoda u Hrvatskoj, otvorena je nova mogućnost, jer bi se s tim vodovodom hrvatska i slovenska naselja mogla opskrbiti vodom s hrvatskih izvorišta. U tom slučaju Hrvatska bi postala izvoznik. Sve donedavno postojao je problem zbog visoke cijene slovenske vode. Problem nije riješen tako da se prethodno spomenutim rekonstuiranim vodovodom isporučuje voda s hrvatskih izvorišta, jer bi tada cijena vode iz Hrvatske bila previsoka za slovensku stranu. Stoga da bi se zadržalo postojeće stanje, Liburnijske vode su zatražile nižu cijenu. Nakon toga, JP Komunala Ilirska Bistrica snizila je cijenu vode, a zauzvrat su se Liburnijske vode obvezale da će vodu iz Ilirske Bistrice i dalje isporučivati u Jelšane preko hrvatskog teritorija. Primjer broj 2 obuhvaća suradnju poduzeća Humkom d.o.o. (Hrvatska) i OKP Rogaška Slatina d.o.o. (Slovenija). U ovom slučaju, za vodoopskrbu dijela općina Hum na Sutli i Zagorska Sela (Harina Žlaka) u Krapinsko-zagorskoj županiji, Humkom d.o.o. kupuje vodu od slovenskog poduzeća. Godišnje se isporučuje oko 15.000 m³ vode, a mjerenje isporučenih količina izvodi se očitanjem vodomjera. Sezonska dinamika u potrebama za vodom ne predstavlja problem.Suradnja ovih poduzeća je dobra, a odnos im je reguliran ugovorom. U planu je da se spomenuti dijelovi općina Hum na Sutli i Zagorska Sela opskrbe vodom s hrvatskih izvora. To će se postići s izgradnjom vodoopskrbnog sustava na hrvatskoj strani, nakon čega će isporuka vode iz Slovenije biti prekinuta. Primjer broj 3 obuhvaća suradnju poduzeća Međimurske vode d.o.o. Čakovec (Hrvatska) i Komunalno podjetje Ormož d.o.o. (Slovenija).Prekogranična vodoopskrba provodila se u prošlosti. Do 1995. godine šezdesetak kuća u hrvatskom naselju Banfi (Općina Štrigova) dobivalo je vodu od Komunalnog podjetja Ormož iz Slovenije. Od 1995.godine opskrba tih kuća osigurava se putem vodovoda kojim upravljaju Međimurske vode d.o.o. Vezano uz navedena poduzeća, postoji i primjer potencijalnog razvoja prekogranične vodoopskrbe, jer bi Međimurske vode d.o.o. mogle isporučivati vodu Komunalnom podjetju Ormož d.o.o. Razlog tome je poseban postupak pročišćavanja vode kojeg u regiji Podravje provodi Komunalno podjetje Ormož, kako bi voda postala pogodna za piće. Taj je postupak vrlo zahtjevan i skup. S druge strane, vodu s međimurskog vodocrpilišta nije potrebno pročišćavati, te se ona samo preventivno klorira. Međutim, zasad sa slovenskom stranom još nije bilo pregovora vezanih uz opskrbu vodom s hrvatskih vodocrpilišta. Primjer broj 4 obuhvaća opskrbu dijela slovenskog naselja Rakitovec vodom s izvora blizu sela Brest u hrvatskoj Općini Lanišće.Za vrijeme izgradnje pruge Divača-Pula 1876.godine, izgrađen je i vodovod Brest-Željeznička stanica Rakitovec radi opskrbe vodom parnih lokomotiva. Taj vodovod i


danas postoji, te se njime opskrbljuju vodom i željeznička stanica Rakitovec i obiteljske zgrade u neposrednoj blizini. Navedeni vodovod ne spada pod niti jedno komunalno društvo. Kako bi sustav bio u dobrom stanju, o njemu brinu mještani sela Brest i Općina Lanišće. S obzirom da ovaj vodovod postoji već mnogo godina, potrebna mu je sanacija podzemnih i nadzemnih dijelova. Nažalost, općina i mještani nemaju vlastita financijska sredstva s kojima bi mogli izvršiti sanaciju. Primjer broj 5 obuhvaća suradnju poduzeća Komunalac-VIO d.o.o. Delnice (Hrvatska) te Hydrovod d.o.o. i Komunala Kočevje d.o.o. (Slovenija). Za opskrbu vodom slovenskog mjesta Kuželj voda se isporučuje iz Hrvatske. Također, i otpadne vode iz Hrvatske odvode se u Sloveniju gdje se nalazi uređaj za pročišćavanje.U ovom primjeru ne postoji ugovor o isporuci vode. Također, niti cijena vode nije definirana, odnosno voda se ne naplaćuje. Svaka je strana vlasnik infrastrukture na nacionalnom području, te brine o njezinom održavanju. Nadzor sustava provodi svatko na svojoj strani, i ako je potrebno, izmjenjuju se podaci.Trenutno se ne mjeri količina isporučene vode, jer se radi o vrlo malim količinama koje je teško izmjeriti. Uz to, i broj stanovnika se smanjuje. Kontinuitet vodoopskrbe ne predstavlja problem, jer je izgrađen zahvat koji po potrebi dovodi vodu s drugog izvora. Iz istog razloga niti sezonska dinamika u potrebama za vodom nije problem. Gubici vode su svedeni na minimum jer je cjevovod saniran.Primjer broj 6 obuhvaća suradnju poduzeća Istarski vodovod d.o.o. Buzet (Hrvatska) i Rižanski vodovod Koper (Slovenija). Voda sa hrvatskog izvora Gradole isporučuje se i Rižanskom vodovodu radi vodoopskrbe slovenskog priobalja. Suradnja ovih dvaju poduzeća traje već dugi niz godina. Dosadašnje ugovore i sporazume, zamijenio je novi dvogodišnji ugovor za razdoblje od 01. travnja 2013. do 01. travnja 2015. godine. Moguće je sklopiti aneks za još najviše 5 godina. Potpisivanjem ugovora prestali su važiti svi ranije potpisani sporazumi i ugovori (Karleuša i drugi, 2014).Količina isporučene vode prema ugovoru je minimalno 500.000 m3/god, a maksimalno 150 l/s. Svaka strana posjeduje infrastrukturu na nacionalnom teritoriju, i brine o njezinom održavanju. Prije ulaza u vodospremu Gabrijeli koja se nalazi na slovenskoj strani, postavljen je elektromagnetni mjerač protoka za mjerenje isporučene vode. Ljeti se višestruko povećava količina isporučene vode. U 2013. godini gubici vode su iznosili manje od 17%.Praćenje kakvoće vode u navedenim primjerima provodi svaka strana u okviru nacionalnih propisa.

ZAKLJUČAKCilj ovoga rada bio je predstaviti dio aktivnosti koje se provode u sklopu strateškog projekta Networking for Drinking Water Supply in Adriatic Region / Umrežavanje za opskrbu pitkom vodom u Jadranskoj regiji (akronim DRINK ADRIA), koji je sufinanciran sredstvima Europske Unije u okviru Programa IPA prekogranične jadranske suradnje 2007-2013 (eng. IPA Adriatic Cross Border Cooperation 2007 – 2013).Naglasak je stavljen na radni paket 5 (WP5) koji se bavi problematikom upravljanja


prekograničnim vodoopskrbnim sustavima. U sklopu tog paketa prikupljali su se podaci o primjerima prekogranične vodoopskrbe između zemalja koje sudjeluju u Projektu. Ti će primjeri poslužiti kao podloga za razvoj protokola za učinkovitu prekograničnu vodoopskrbu. U ovom radu prikazano je nekoliko primjera prekogranične vodoopskrbe između Hrvatske i Slovenije. Ti su primjeri pokazali da je stanje raznoliko. Tako primjerice ugovori o isporuci vode ne postoje u svim slučajevima, a u nekim se i voda uopće ne naplaćuje. S druge strane prikazani su i slučajevi s točno definiranim cijenama i ugovorima. Kako je odnos između dva partnera u prekograničnoj suradnji za opskrbu pitkom vodom veoma kompleksan, a desetljećima se treba održavati u dogovorenim okvirima, važno je da se odnos odgovarajuće stručno definira, kako bi obje strane bile uvjerene u stabilnost isporuke dogovorenih količina vode, odgovarajuće kakvoće, za odgovarajuću cijenu vode. Prikupljeni podaci kao i rezultati budućih istraživanja provedenih u sklopu projekta bit će dostupni na službenoj web stranici DRINKADRIA projekta (http://www.drinkadria.eu/).

ZAHVALAIstraživanje za potrebe izrade rada provedeno je u sklopu projekta DRINKADRIA (IPA Adriatic CBC 2007-2013).Objava rada sufinancirana je od strane Sveučilišta u Rijeci (naslov istraživanja: Razvoj novih metodologija u gospodarenju vodama i tlom u krškim, osjetljivim i zaštićenim područjima, broj potpore 13.05.1.3.08). Podatke o vodoopskrbnim sustavima ustupili su Istarski vodovod d.o.o., Liburnijske vode d.o.o., Komunalac-VIO d.o.o. Delnice, Međimurske vode d.o.o. Čakovec, Općina Lanišće i Humkom d.o.o., te im se ovim putem zahvaljujemo.

LITERATURA[1] Council Directive 2008/114/EC of 8 December 2008 on the identification and des-

ignation of European critical infrastructures and the assessment of the need to im-prove their protection.

[2] Karleuša, B., Brajković, M., Dravec, Lj., Terzić, J., (2014): Iskustva u prijavi i provedbi međunarodnog projekta DRINKADRIA, Zbornik stručno-poslovnog sku-pa s međunarodnim sudjelovanjem: Aktualna problematika u vodoopskrbi i odvod-nji (Urednik - Beslić, M., Ban, D.), Revelin d.o.o., Velika Gorica, 57-66.

[3] www.adriaticipacbc.org (pristupljeno 13.02.2015.)[4] www.drinkadria.eu (pristupljeno 13.02.2015.)


AUTORIBarbara Karleuša a

Primož Banovec b

Ivana Radman a

Nevena Dragičević a

a Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci; Radmile Matejčić 3, Rijeka, 51000, Hrvats-ka, [email protected]; [email protected]; [email protected]

b Fakulteta za gradbeništvo in geodezijo Univerze v Ljubljani, Jamova cesta 2, Lju-bljana, 1000, Slovenija, [email protected]

ANALIZA HRVATSKO-SLOVENSKE PREKOGRANIČNE VODOOPSKRBE U … · ANALIZA HRVATSKO-SLOVENSKE...

Documents

Transcript of ANALIZA HRVATSKO-SLOVENSKE PREKOGRANIČNE VODOOPSKRBE U … · ANALIZA HRVATSKO-SLOVENSKE...