Agencija za odgoj i obrazovanje Education and Teacher Training … · 2013-01-02 · uloga,...

Agencija za odgoj i obrazovanjeEducation and Teacher Training Agency

ISSN 1846∑ 4572

nakladnikAgencija za odgoj i obrazovanjeBadaliÊeva 24, 10000 Zagrebwww.azoo.hr

za nakladnikaVinko FilipoviÊ, prof.

¥ Agencija za odgoj i obrazovanje

urednikMiroslav MiÊanoviÊ

grafiËka pripremaIva »ular, Studio grafiËkih ideja

tisakTiskara Zelina,Sv. I. Zelina

ISSN 1846∑ 4572Pripremljeno u Agenciji za odgoj i obrazovanjeTiskano u Hrvatskoj 2008.

Smotra projekataiz podruËja Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko graanstvo 2008.

priredileNevenka LonËariÊ JelaËiÊ, Jasna TomiÊ, Andreja SiliÊ

Agencija za odgoj i obrazovanjeZagreb, 2008.

Odgoj za ljudska prava i aktivno graanstvo kroz cjelokupni školski pristup

(Nevenka LonËariÊ JelaËiÊ) 7

Projekti

Projekti u djeËjim vrtiÊima 15Uvod (Andreja SiliÊ) 16Projekti osnovne πkole ∑ razredna nastava 41Projekti osnovne πkole ∑ predmetna nastava 59Projekti srednje πkole 83

Dodaci

Program smotre 113Organizatori smotre 115Suci / procjenitelji 117Sudionici smotre 118Programske teme 123Opis provedbe projekta 125Upute za suce / procjenitelje 130Kriteriji za vrednovanje obrane projekta 134

Sadræaj

7

Odgoj za ljudska prava i aktivno graanstvo temelji se na Nacionalnom

programu odgoja i obrazovanja za ljudska prava koji je uveden u hrvatski

odgojno∑ obrazovni sustav 1999. godine posebnom odlukom Vlade

Republike Hrvatske kojom se obvezuje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i

športa na njegovu primjenu.

U novije vrijeme pojaËan je razvoj normativnih pretpostavki koje

pospješuju primjenu odgoja za ljudska prava i demokratsko graanstvo.

Vlada Republike Hrvatske usvojila je 2005. godine Plan razvoja sustava

obrazovanja 2005. ∑ 2010. Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja

je strateški razvojni dokument, raspravljan s brojnim struËnjacima,

znanstvenicima i brojnim socijalnim i drugim partnerima tijekom zadnjih

godina. Planom razvoja teži se kvalitetnijem, dostupnijem, prilagodljivijem i

uËinkovitijem sustavu obrazovanja u funkciji, izmeu ostaloga, unaprjeenja

društva temeljenog na znanju i demokratskim naËelima, što se povezuje s

potrebom jaËanja aktivnog graanstva. Plan razvoja se izrijekom oslanja na

Lisabonsku strategiju, ukljuËujuÊi bolonjski proces, pa se meu prioritetima

navodi društvena povezanost (kohezija), a govori se i o “društvenoj dimenziji

obrazovanja”. Obveza uvoenja obrazovanja za ljudska prava i demokratsko

graanstvo proizlazi iz same biti Plana razvoja, a to je stavljanje uËenika u

središte odgojno∑ obrazovnog procesa.

Meu prioritetnim podruËjima Plana razvoja do 2010. nalazi se i

integriranje Europskog okvira za razvoj kljuËnih kompetencija za

cjeloživotno uËenje. Jedna od osam kljuËnih kompetencija za cjeloživotno

uËenje je i demokratsko graanstvo. Na temelju Plana razvoja donesen je

Hrvatski nacionalni obrazovni standard 2006. godine i Novi kurikulum za

osnovnu školu. Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava

i demokratsko graanstvo integriran je u novi kurikulum. U uvodnom dijelu

kurikuluma istaknuto je da su “svi nastavnici obvezni primjenjivati odgoj za

Odgoj za ljudska prava i aktivno graanstvo kroz cjelokupni πkolski pristup

8

ljudska prava i demokratsko graanstvo”. Odgoj za demokratsko graanstvo

i ljudska prava jamËi i Nacionalni program za zaštitu i promicanje ljudskih

prava 2008 ∑ 2011 i Akcijski plan provedbe koji je donijela Vlada Republike

Hrvatske 2007. godine.

Kroz spomenute dokumente traži se novi pristup u uËenju i pouËavanju

usmjeren na razvoj kompetencija uËenika umjesto na reproduktivno uËenje

obrazovnih sadržaja.

Pod odgojem za ljudska prava i aktivno graanstvo kroz cjelokupni

školski pristup misli se na cjelokupno odgojno∑ obrazovno ozraËje škole

koje proizlazi iz naËin komunikacije koji prevladavaju u školi. Ovakav

pristup škole obvezuje sve nastavnike i uËenike i njihove roditelje na

osposobljavanje za komunikaciju koja potpomaže ugodno, stvaralaËko i

poticajno ozraËje u školi. Obitelj znaËajno utjeËe na kvalitetu komunikacije

koja se uspostavlja u školi kroz naËin i kvalitetu odgoja kojeg ona u svojoj

djeci isporuËuje školi. Naime, odgoj za ljudska prava i aktivno graanstvo

kao i za svaku drugu vrednotu uËi se iz primjera i odgojnih uzora, iz Ëinjenja

i vlastitih iskustava. Stoga su prvi i najodgovorniji odgojitelji djeteta njegovi

roditelji i uËitelji a potom svi drugi odgojni Ëimbenici kojima je dijete

izloženo.

Škole sve više vode brigu o pravilima ponašanja u školi, pravilima razreda

koja izrauju uËenici i njihovi nastavnici, etiËkom kodeksu ponašanja u

razredu ili školi. Bit je u tome da svi uËenici sudjeluju u donošenju pravila

ponašanja kakvo bi oni željeli za sebe ali se svojim potpisom na zajedniËka

pravila obvezuju na isto takvo poželjno ponašanje prema drugima.

Kad govorimo o komunikacijskom ozraËju pedagozi i sociolozi spominju

dva temeljna oblika: podržavajuÊe i suradniËko te defenzivno i prijeteÊe.

U defanzivnom i prijeteÊem komunikacijskom ozraËju prevladava

komunikacija koja ranjava i obezvrjeuje, koja ukljuËuje: emocionalno

neutralno ponašanje, superiorno nadmetanje, sumnjiËenje, potkazivanje,

sramoÊenje, optuživanje, zadirkivanje, netaktiËnost, prijetnje, izazivanje,

ismijavanje, ironiziranje, oponašanje.

U podržavajuÊem, otvorenom i suradniËkom pedagoško∑

komunikacijskom ozraËju prevladava: povjerenje i suradnja, uvažavanje

sugovornika, neuspjelim se pokušajima koristi da bi se nešto nauËilo,

9

izražava se shvaÊanje drugoga, otkrivaju se i istiËu se jake strane uËenika.

Nastavnik dugotrajnim procesom komunikacijskog usavršavanja razvija

umijeÊe stvaranja podržavajuÊeg pedagoško∑ komunikacijskog ozraËja.

SuradniËko pedagoško∑ komunikacijsko ozraËje uspijeva postiÊi

doživljavanje uËenja kao radosnog procesa u kojem se uËenik osjeÊa

sigurnim. OsjeÊaj sigurnosti u procesu uËenja potiËe se kroz razgovor,

korištenje raznih metoda aktivnog uËenja i ukljuËenosti uËenika, uËenicima

se pomaže da se dožive kao sposobne osobe. NaroËito se uspješnom

odgojnom metodom pokazuje metoda projektne nastave “Projekt graanin”.

Iskustvo radosnog procesa uËenja izuzetno je važno u osposobljavanju

uËenika za cjeloživotno uËenje koje je pretpostavka za oËuvanje zaposlenosti

i kvalitetan život u suvremenim uvjetima života i rada.

Na djecu se gleda kroz njihove darove i sposobnosti, od njih se oËekuje

odgovornost za vlastito uËenje i uËi ih se kako uËiti, svako dijete u odgojno∑

obrazovnom procesu vodi se tako da bude uspješno. Pogreške djeteta

uËitelj koristi da bi u suradnji s drugim uËiteljima, uËenicima i prije svega

s roditeljima djeteta zajedniËki pomogli da nadoknadi manjak. Postoje

razredna pravila koja su jednoznaËna, jasna i uvijek se provode i pomažu

postiÊi znanje i svijest o vlastitom dostojanstvu i osjeÊaj da smo svi

poštovani i uËitelji i uËenici.

Uz pomoÊ metoda suradniËkog uËenja razvijaju se znanja, vještine i

vrednote suradnje. Sva djeca dobivaju moguÊnost sudjelovati u davanju

svojih doprinosa u uËenju novoga, u povezivanju s primjerima iz stvarnog

života, u stvaralaËkom izražavanju, u prepriËavanju, svako dijete dobiva

moguÊnost da se pronae u Ëemu je najbolje i što mu baš ne leži. UËitelj

traži i otkriva jake strane djeteta da na njima gradi svoje samopouzdanje.

Stvara se atmosfera brižnosti u uËionici u kojoj se kroz cijeli odgojno∑

obrazovni proces dokazuje da je svako dijete posebno i jedinstveno.

Meu predmetna horizontalna i vertikalna predmetna korelacija pomaže

uËiteljima da aktivnim metodama uËenja i pouËavanja omoguÊe uËenicima

uËiti znati, uËiti Ëiniti, uËiti biti, uËiti biti za drugoga. Odnosno, da budu

zahvaÊeni u cjelini biÊa, glavom, srcem i djelima. Priznati i uvažavani ljudi

s razvijenim osjeÊajem samopouzdanja i spoznajom svojih moguÊnosti i

ograniËenja mogu doseÊi mir i sigurnost u sebi i graditi mir oko sebe.

10

Projektna nastava u Projektu graanin jedna od metoda suradniËkog

uËenja. Planira se tako da ukljuËuje interdisciplinarne vještine u

oblikovanju sata kao što su: Ëitanje, diskusija, pisanje, analiza grafova,

rješavanje problema u malim skupinama, tehnike suradniËkog uËenja, igru

uloga, prouËavanje zakona i Ustava RH, pisanje dopisa, molbi itd. UËenici

sustavno istražuju problem, dokumentiraju i oblikuju plan rješavanja

problema.U ostvarivanje projekta ukljuËuju se roditelji i ljudi iz lokalne

zajednice koji mogu pomoÊi u rješavanju problema.

U pravilu, ako se projektna nastava u Projektu graanin dobro planira i

vodi uËenike k rješenju problema, ako im se omoguÊi kvalitetna procedura

u kojoj mogu doÊi do izražaja sve njihove sposobnosti, stjeËu moguÊnost da

u tijeku rješavanja problema koriste sva svoja znanja koja su stekli iz drugih

predmeta ∑ povijesti, hrvatskog, stranog jezika, zemljopisa, matematike

i drugih i da na kraju dožive uspjeh u javnosti sa svojim rješenjem

problema. Nadležna tijela vlasti najËešÊe ostanu bez argumenata odbijanja

i neprihvaÊanja njihova prijedloga rješenja društvenog problema buduÊi da

su uËenici unaprijed sve dobro osmislili i pripremili odgovore na moguÊa

odbijanja i odlaganja i to ne samo verbalno veÊ i dokumentarno u obliku

dokumentacijske mape, a takoer su dobro izuËili sve odgovarajuÊe zakone i

propise i na kraju, njihov je prijedlog usmjeren na zajedniËko dobro graana.

To mogu biti prijedlozi da se postavi semafor na prometnici kojom

prelaze do škole radi njihove sigurnosti i zaštite, da se uskladi red vožnje

javnog prijevoza ako su aci putnici da ne moraju dugo Ëekati na prijevoz,

postavljanje kontejnera da se ne zagauje okoliš škole, ureenje igrališta i

td. Važno je istaknuti da oni ne iniciraju rješavanje problema veÊ dolaze s

gotovim prijedlogom izvedbe. Doživljaj uspjeha u ovom podruËju prenosi se

na bolje uËenje u drugim predmetima (doživljeni uspjeh je izvor motivacije),

smanjuje se destruktivan odnos prema sebi i drugima.

Kroz projektno rješavanje društvenog problema i iskustveno socijalno

uËenje stjeËu se sljedeÊe kompetencije za cjeloživotno uËenje: umijeÊe

razmišljanja i logiËkog zakljuËivanja, umijeÊe otkrivanja smisla, umijeÊe

kratkog i jasnog govorenja, umijeÊe uvjerljivog argumentiranja, umijeÊe

ukljuËivanja u društveni život, razvoj odgovornosti za zajedniËko dobro,

umijeÊe organiziranja vlastitog uËenja, umijeÊe poduzetništva, umijeÊe

11

strpljivosti slušanja drugog, umijeÊe uËenja iz dobrog i lošeg iskustva

drugog, upoznavanje i izgradnja vlastitog identiteta, upoznavanje Ustava

Republike Hrvatske, upoznavanje, korištenje i pridržavanje zakona i propisa,

poznavanje struktura vlasti i njihovog djelovanja, prepoznavanje odgovornih

osoba za rješavanje odreenih problema, znanje komuniciranja s

predstavnicima vlasti, socijalne vještine i proceduralno znanje za rješavanje

bilo kojeg problema.

Priredila: Nevenka LonËariÊ JelaËiÊ

viπa savjetnica za nacionalne programe

Projekti

Predπkolski odgoj

16

Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava i odgovornosti te

demokratsko graanstvo (1999) doprinos je promicanju temeljnih ljudskih

vrijednosti i njihovu življenju u djeËjim vrtiÊima u Republici Hrvatskoj.

Pored ovog dokumenta važan je bio i priruËnik “Živjeti i uËiti prava” (2003),

nastao na njegovim temeljima. Oboje znaËe veliki doprinos ostvarivanju

humanistiËko∑ razvojne koncepcije programa rada s djecom predškolske

dobi, na koju obvezuje Programsko usmjerenje odgoja i obrazovanja djece

predškolske dobi (1991). Ovi dokumenti obvezuju sve nositelje programa

u predškolskom odgoju i obrazovanju na preispitivanje ostvarivanja

prava djece i unapreivanje uvjeta za njihovo ostvarivanje. Prošlogodišnja

Smotra projekata pokazala je samo neke od primjera iz prakse, odnosno

razliËite naËine na koje se taj proces ostvaruje u predškolskim ustanovama.

Vrijednosti istaknute ovim Nacionalnim programom dio su predškolskog

kurikuluma svake ustanove, a mogu se išËitati u godišnjim planovima i

izvješÊima te pratiti u odgojno∑ obrazovnoj praksi pojedine predškolske

ustanove.

Djeca predškolske dobi stjeËu iskustva, razvijaju se i uËe aktivno

sudjelujuÊi u razliËitim svakodnevnim aktivnostima i situacijama. U

današnjim je, sve manje humanim i prirodnim uvjetima stoga od posebne

važnosti omoguÊiti djeci što prirodnije okruženje te posebice naglašavamo

odgovornost i ulogu odraslih u stvaranju što raznovrsnijih prirodnih

situacija za djecu rane dobi u kojima bi mogla razvijati se i odrastati na njima

primjeren naËin.

Suvremeno društvo pruža mnoge izazove, moguÊnosti i pomake u kvaliteti

svakodnevnog življenja, koje istovremeno možemo promatrati i o njima

raspravljati s razliËitih gledišta, s pozitivnim i negativnim predznacima.

Današnje nas doba izraženih paradoksa uvodi u stalnu neizvjesnost i

spremnost na stalno prilagoivanje novim uvjetima življenja.

17

Edgar Morin (2002) istiËe nužnost preobrazbe ljudskoga društva u smislu

graenja “održive buduÊnosti” u kojoj Êe biti moguÊe živjeti. On u odgoju

vidi glavnoga nositelja bitnih promjena koje Êe voditi k promjenama u

stilu života i ponašanja. Stoga Êe u buduÊnosti težište biti na pouËavanju,

izmeu ostalog, sedam “temeljnih spoznaja”. Jedna od njih je i pouËavanje

meusobna razumijevanja i uvažavanja, koje je istodobno i sredstvo i svrha

ljudske komunikacije. U sadašnjemu sustavu obrazovanja taj je bitni dio

zapostavljen, pa se javlja potreba za ugraivanjem elemenata odgoja za

mir i razumijevanje na svim odgojnim razinama i u svakoj ljudskoj dobi.

Uzajamno razumijevanje meu ljudima zahtijeva dubinsku reformu naËina

razmišljanja te prouËavanje razloga nerazumijevanja. To podrazumijeva

sustavan rad na uvažavanju vrijednosti i sposobnosti razliËitih osoba da

se na poseban naËin suoËavaju s problemima i mijenjanjem stvarnosti, u

suradnji s drugima te doprinositi rješavanju zadataka i postizanju odreenih

zajedniËkih ciljeva. Posebno do izražaja dolaze odnosi i vještine pozitivno

usmjerene komunikacije, slušanje, uvažavanje i usklaivanje. Usmjerenost

pedagoga na ove procese te njihovo poticanje i osiguravanje uvjeta za

njihovo ostvarivanje bitno utjeËe na promjene i pružanje konstruktivnih

mentalnih modela na osnovi kojih djeca i sudionici odgojno∑ obrazovnog

procesa mogu napredovati. ZajedniËko postizanje cilja važnija je od

usavršavanja u postizanju zasebnih znanja i vještina, mjerljivih razliËitim

testovima te upitne primjenjivosti u svakodnevnom životu.

PodruËja koja popisuje Smotra (osobna prava i prava drugih, pravo

na zdravu okolinu i pravo na upoznavanje i oËuvanje kulturne baštine)

pojedinaËno i u cjelini usmjeravaju na ostvarivanje prava i odgovornosti

djece i drugih sudionika odgojno∑ obrazovnog procesa, cjelovit pristup

djetetu, interdisciplinarnost u pristupu sadržajima za ljudska prava i

odgovornosti, afirmativnost životnih vrijednosti, pozitivne stavove prema

sebi i drugima, te na razvijanje vještina potrebnih za život u demokratskoj

zajednici.

Posebice istiËemo vrijednost analiziranja vlastitih postignuÊa u praksi

i struËnog usavršavanja, te usporedbe s drugaËijim iskustvima. Svjesni

smo Ëinjenice da se na Smotri projekata na državnoj razini ne mogu

prikazati mnogi dobri projekti koji se u praksi ostvaruju, stoga planiramo

18

posebice nastojati na organiziranju regionalnih smotri projekata, na

kojima bi bilo moguÊe prezentirati puno više kvalitetnih projekata iz

ovog podruËja. Štoviše time bismo doprinijeli povezivanju praktiËara iz

razliËitih predškolskih ustanova te poticanju dijaloga, razmjeni iskustava,

prikazima primjera dobre prakse te svakako raspravama o praksi i naËinu

njezina unapreivanja. SuoËavanjem praktiËara s drugaËijom praksom,

izvan uskih / uvriježenih naËina promišljanja i uvianja problema i

vlastite odgojno∑ obrazovne prakse pedagog izravno potiËe širenje vidika i

mijenjanje perspektive, što se bitno odnosi na stvaranje drugaËijeg odnosa

prema problemima i njihovoj važnosti. U tom se smislu potiËe samo uvid

i mijenjanje naËina promišljanja o vlastitoj odgojno∑ obrazovnoj praksi te

djelovanja u praksi.

S time bismo svakako uskladili i naËin struËnog usavršavanja svih

sudionika odgojno-obrazovnog procesa u predškolskim ustanovama. Prema

Lisabonskoj konferenciji, održanoj u listopadu 2007. godine, s temom:

“Profesionalni razvoj uËitelja za kvalitetu i jednakost u cjeloživotnom

uËenju”, u organizaciji VijeÊa Europske Unije i Europske komisije, istaknuta

je potreba za kvalitetnim cjeloživotnim uËenjem uËitelja i drugih djelatnika

u odgojno∑ obrazovnim ustanovama kako bi na kvalitetan naËin za nove

generacije djece stvarali razvojno∑ primjereno poticajno okruženje za odgoj i

uËenje. Takoer je naglašen problem osnaživanja i promoviranja autonomije

prosvjetnih djelatnika u odluËivanju, planiranju i ostvarivanju odgojno∑

obrazovnih procesa te podizanju razine kvalitete njihovog djelovanja i

refleksivnosti.

Važnim smatramo stvaranje zajedniËkog razumijevanja onoga što se

dogaa u predškolskoj ustanovi, posebice u odnosima odgajatelja, roditelja

i djece, u stvaranju poticajnog okruženja za uËenje, osposobljavanju

odgajatelja za bolje promatranje djece i voenje rasprava, dokumentiranje

projekata i voenje svakodnevnih istraživanja te svakako poticanje suradnje

i razvijanje partnerskih odnosa s roditeljima.

Za ovu Smotru nastojali smo odabrati projekte koji se odnose na

promicanje kvalitete života i temeljnih ljudskih vrijednosti te njihovo

življenje u praksi, u kontekstu cijele predškolske ustanove. U posljednje se

vrijeme pozornost sve više usmjerava na kvalitetu cjelokupne ustanove,

19

a ne pojedinih njezinih dijelova. U središte pozornosti tako dolazi kvaliteta

cjelokupnog ozraËja i klime ustanove te na koji naËin pojedini djelatnici

doprinose njezinu održavanju i unapreivanju. Pozornost se tako

preusmjeruje s pojedinca na kvalitetu cjelokupnog odgojno-obrazovnog

procesa.

Priredila: mr. sc. Andreja SiliÊ

viša savjetnica za predškolski odgoj

20

1. RazliËitost nas obogaÊuje

Tematsko podruËjeOsobna prava i odgovornosti i prava drugih

Cilj projekta Razviti kod djece spremnost za prihvaÊanje drugih i njihovih razliËitosti

DjeËji vrtiÊ DjeËji vrtiÊ Maza, Valpovo

Tel./faks: 031-651-451; 031-650-944

E-poπta: [email protected]

Voditeljica projektaSonja Cacaj

Djeca24

Saæetak projektaProjekt se odvijao kroz tri faze. Tijekom prve faze “Kad se mala srca slože”

posebno se nastojalo na razvoju pozitivnih emotivnih stanja i razvoju

odnosa s vršnjacima koji dolaze iz razliËitih sredina. U drugoj se fazi pod

nazivom “Kad se male ruke slože” nastojalo se na graenju partnerskog

odnosa sa roditeljima razliËitih zanimanja, sklonosti i mjesta boravka ∑ grad,

selo. Tijekom treÊe faze “Sve se može”, posebice se nastojalo na izražavanju

pozitivnih stavova u uzajamnim odnosima u razliËitim okolnostima.

Na samom kraju našeg projekta upriliËili smo izlet u Veliškovce, na

gospodarstvo djeda i bake naše djevojËice. Bilo je prekrasno. S nama je bilo i

desetak roditelja. Obilazili smo imanje, pjevali, plesali, igrali nogomet, ljuljali

se i dobro se najeli domaÊih specijaliteta slavonske kuhinje! Šestero djece s

problemima prilagodbe, povuËenošÊu, slabijom komunikacijom osposobili

smo vještinama kvalitetnog uklapanja u zajednicu.

21

2. Snaga kapljice

Tematsko podruËjePravo na zdravu okolinu

Cilj projektaBoljim razumijevanjem prirodnih fenomena pridonositi kvaliteti življenja i

razvijanju uvjeta za oËuvanje prirode

DjeËji vrtiÊDjeËji vrtiÊ “Varaædin”, Dravska 1, Varaædin

Tel./faks: 042-203-253; 042-203-564


Voditeljice projektaDubravka Kos

Vesna Grgur

Ksenija Pletenac

Djeca8 (starija odgojna skupina)

Saæetak projektaCjelokupno fiziËko i socijalno okruženje DjeËjeg vrtiÊa “Varaždin” (objekt

Gortanova) dizajnirano je tako da promovira razliËita prava djece: pravo

na sretno i zadovoljno odrastanje, uËenje na prirodan naËin (ËineÊi i

suraujuÊi) i cjelovit razvoj i odgoj. U tom smislu, djeci je omoguÊen odabir

raznovrsnih sadržaja i aktivnosti da bi im se omoguÊilo zadovoljavanje

razliËitih interesa i potreba. Cjelokupna organizacija odgojno∑ obrazovnog

procesa ustrojena je fleksibilno, kako bi se išlo u susret razliËitostima

osobnih ritmova i razvojnih moguÊnosti djece. Komunikacija odgajatelja

i djece temeljena je na slušanju i uvažavanju perspektiva djece, koje se

smatraju i uporištem razvoja kako rada na projektima, tako i kurikuluma u

cijelosti.

Pažljivo promatranje, prouËavanje i dokumentiranje aktivnosti djece,

voeno nastojanjem odgajatelja da pribavlja nove izvore za svoj rad uoËen

je poseban interes za prirodne fenomene koji ih okružuju, a koji su polazna

22

osnova projekta “Snaga kapljice”. Projekt se sastojao od nekoliko etapa koje

su se razvijale s obzirom na interes djece, a tijekom njegova ostvarivanja

djeca su razvijala osjeÊaj za fenomene svijeta koji ih okružuje te istodobno

osvještavala vlastite procese uËenja, preuzimanje odgovornosti za taj proces

tj. poticanje autonomije i emancipacije djece u procesu vlastitog uËenja.

23

3. Dan grada Zadra ∑ Sv. Krπevan

Tematsko podruËjePonos i Ëuvanje baštine

Cilj projekta OmoguÊiti djetetu uËenje o kulturi kojoj pripada, njegovanje obiËaja i

sudjelovanje u kulturnim zbivanjima u lokalnoj zajednici

DjeËji vrtiÊDjeËji vrtiÊ “Sunce”, VeslaËka br. 1, Zadar

Tel./faks: 023-236-410; 023-235-023


Voditeljice projektaTimski rad odgojitelja,struËnih suradnika i ravnatelja DjeËjeg vrtiÊa “Sunce”

DjecaDio djece iz svih odgojnih skupina

Saæetak projektaVeÊi dio objekata DV Sunce nalazi se u neposrednoj blizini starog grada gdje

djeca Ëesto idu u šetnju. Prilikom šetnje, prolazeÊi pokraj crkve sv. Krševana,

djeca su vidjela grb grada Zadra i zanimalo ih je sve o njemu. Odgojiteljima

je to bio poticaj da prikupe što više materijala i informacija o sv. Krševanu i

ostalim kulturnim spomenicima grada Zadra (monografije, slike, slikovnice,

karte, povijesne knjige i dr.). ŠetajuÊi i promatrajuÊi grad, djeca su sve više

primjeÊivala ostale znamenitosti svoga grada i htjela doznati još više o

zadarskom zlatu i srebru, o najstarijim parkovima, o forumima, bedemima,

barkariolima...

Sve svoje doživljaje i spoznaje mogli su izraziti u poticajnom okruženju

vrtiÊa kroz razne vrste aktivnosti u raznim centrima. VeÊi dio djeËjih

radova prezentirali smo na izložbi koja je bila završna faza našeg projekta ∑

prezentacija svega što su nauËili o svom gradu, svih akcija u procesu uËenja

zabilježenih djeËjim izjavama, crtežima, konstrukcijama i fotografijama.

Djeca DV Sunce ukljuËuju se u sva blagdanska zbivanja, pa su tako i ovaj put

24

bili sudionici proslave blagdana sv. Krševana ∑ zaštitnika grada Zadra.

U proslavu smo se ukljuËili izložbom koja je bila organizirana na Novom

kampusu zadarskog SveuËilišta, a poslužila je studentima predškolskog

odgoja kako bi bolje upoznali djeËji razvoj i moguÊnosti, prava i potrebe. Na

otvaranju izložbe bili su predstavnici grada Zadra, predstavnici SveuËilišta,

djeca, odgojitelji i roditelji. Projektnim uËenjem o svom gradu djeca su

stekla brojna iskustva s kojim su se ukljuËila u obilježavanje ovog znaËajnog

blagdana.

25

4. Moj kvart za novo sutra

Tematsko podruËjePravo djeteta na zdravu okolinu

Cilj projektaPoticanjem spontanosti i inicijative, suradnjom i dogovorom u grupi,

omoguÊiti djeci stvaranje svoje vizije gradske Ëetvrti na temelju promatranja,

promišljanja i mašte

DjeËji vrtiÊDjeËji vrtiÊ: DjeËji vrtiÊ “Trešnjevka”, BadaliÊeva 24, Zagreb

Tel./faks: 01-3820-247; 01-3648-185


Voditeljice projektaMarijanka BoštjanËiÊ

Nada Gudek

Djeca26

Saæetak projektaDjeca su se igrajuÊi u parku zapitala: “S Ëime Êemo se igrati u parku? Svuda je

prašina i staklo.” Potaknuli smo ih da na temelju promatranja, promišljanja

i vlastitih ideja, zajedniËkim dogovorom stvore viziju gradske Ëetvrti kakvu

bi željeli. Uskladili smo interes pojedinca s interesom skupine. Ostvarili smo

i sudjelovanje djece u javnom životu i inicirali ureenje gradskih parkova.

Suradnjom sa širom društvenom zajednicom postepeno ostvarujemo pravo

na zaštitu prirodnog okoliša, na zdrav okoliš za život, sigurnost djeteta na

mjestima predvienima za djeËju igru. Razvijali smo likovne, govorne i druge

stvaralaËke potencijale prema izboru djeteta. Nakon prezentacije našeg

projekta u VijeÊu gradske Ëetvrti, vrtiÊu je donirano nekoliko sprava za igru

na dvorištu, ureeno je zelenilo, posaena su nova stabla, a ovog proljeÊa

uredit Êe nam travnjake, grmlje i drveÊe južnog dijela dvorišta.

26

5. Djeca Ëuvari baπtine ∑ mali glagoljaπi

Tematsko podruËjePonos i Ëuvanje baštine

Cilj projektaUpoznavanje, prenošenje i Ëuvanje kulturne baštine te nacionalnog

kulturnog identiteta na neposredan i djeci primjeren naËin

DjeËji vrtiÊDjeËji vrtiÊ “Sunce”, podruËni vrtiÊ “Ciciban”, VeslaËka 1, Zadar

Tel./faks: 023-236-410; 023-235-023


Voditeljice projektaRozana BogdaniÊ

Zorka Perica, prof.

Djeca18

Saæetak projektaNa adresu našeg vrtiÊa redovito stižu Ëasopisi za djecu: Radost, Smib, Mak.

U jednom od brojeva Smiba kao dar Ëitateljima pronašli smo POLA METRA

GLAGOLJICE. Djeca su danima prelistavala i razgledavala Smib. Njihov in te res

je bio poticaj za nastanak ovog projekta. Razgovarali smo o slovima, nji hovu

pisanju i Ëitanju. O tome kako su ljudi u davnoj prošlosti takoer pi sa li i Ëitali

samo nekim drugaËijim slovima, na drugaËiji naËin. Veselilo ih je pronalaženje

sliËnosti izmeu slova glagoljice i predmeta. Tako su pojedina slova postajala

kuÊice, brodovi, gljive, sat... Interesiralo ih je zašto se pisalo na kamenu? Zašto

se pisalo perom a ne olovkom? Kako su Ëitali napisano? Uz pomoÊ roditelja,

struËnih suradnika i pripravnika prikupili smo brojni pisa ni i slikovni materijal

koji nam je pomogao u pronalasku odgovora na ova pitanja. Posjetili smo

grad sku knjižnici u kojoj je izložen odljev BašÊanske plo Ëe u prirodnoj veliËini.

Posudili smo slikovnice na ovu temu. Organizirali smo i odlazak u crkvu sv. Do-

nata iz IX. st. Gost u našoj skupini je bio etnolog i glagoljaš prof. Livijo Mari jan,

tata našeg Tome. Dogovorili smo i posjet muzeju grada Nina te tako usvojili

nova znanja o našoj povijesti, kulturnoj baštini i važnosti njezina oËuvanja.

27

6. Muzeji moga grada

Tematsko podruËjeRazvojna prava i prava sudjelovanja

Cilj projektaOmoguÊiti djetetu da upozna svoj grad i pojedina važna mjesta (muzeje) u

njemu te poticanje interesa za kulturnu baštinu

DjeËji vrtiÊDjeËji vrtiÊ: DjeËji vrtiÊ Matije Gupca, BraÊe CvijiÊa 18. Zagreb

Tel./faks: 01-3836-469; 01-3836-509


Voditeljice projektaMirjana StrËiÊ

Dubravka Kroflin

Snježana TomšiÊ

Štefica Škrlin

Nevena Pongrac

Blaženka Pintur, prof.

Djeca5 odgojnih skupina u dobi od 5 do 6 godina

Saæetak projektaProjekt Muzeji moga grada provodi se u djeËjem vrtiÊu Matije Gupca u pet

skupina. Projekt je zapoËeo tijekom tekuÊe pedagoške godine, vremenski

je neograniËen, a dinamika provoenja razliËita je u svih 5 skupina. Interes

djece, dogaanja tijekom projekta, motivacija djece i odraslih utjeËu

na njegovu dinamiku provoenja. ZaËeci projekta nasluÊivali su se u

prethodnoj pedagoškog godini kada još nismo imali ideju, zapravo viziju u

kojem smjeru bi to moglo krenuti. SporadiËni posjeti pojedinom muzeju i

interes djece i odgojitelja naveli su nas na promišljanje na koji naËin zapravo

ponuditi djetetu dogaanja i potaknuti ga na aktivnost i iskazivanje interesa

za sadržaje u njegovu okružju.

28

Projekt, uvjetno možemo podijeliti u nekoliko dionica, a zapravo ih

dijelimo prema konkretnim planiranim aktivnostima i onome što je

uslijedilo nakon njih. Ovisno o interesu djece pojedine dionice zajedniËki

su planirali djeca i odgojitelji, a pojedine interese ciljano i planski prate

odgojitelji. Uvijek nam je cilj povezati djeËje iskustvo, sposobnosti, interese

i razvojne moguÊnosti da bi djeca na njima primjeren naËin maksimalno

sudjelovala u pojedinim dogaanjima i aktivnostima. Projekt je još u tijeku.

Smatramo da je djetetovo, ali i iskustvo odraslih kroz ovaj projekt

obogaÊeno za novu kvalitetu življenja. U samom zaËetku nismo niti mogli

niti htjeli predviati dokle bi nas sve aktivnosti i dogaaji mogli odvesti. Kako

je vrijeme odmicalo postajali smo svjesniji kako je važno slijediti djetetov

interes, ali i s pozicija struËno odgovornih osoba ponuditi mu poticaje

koje Êe zadovoljiti njegov razvojni potencijal. Neka postignuÊa u okvirima

kraÊe postavljenih ciljeva i zadaÊa odmah su bila vidljiva, a postignuÊa

kao doprinos kvaliteti djetetova života smatramo i zapravo nemjerljivima.

Rad kroz projekt vidimo kao dobrobit za dijete i ulaganje u kvalitetniju

buduÊnost u smislu stjecanja znanja i iskustava koja Êe ga potaknuti na

kvalitetan odnos prema kulturi opÊenito, a posebice prema muzejskoj

baštini. Mišljenja smo da je projekt obogatio život djeteta u skupini i

vrtiÊu (što Êemo kroz niz primjera i prikazati) te da je unio dinamiËnost u

svakodnevni rad i omoguÊio djetetu da vlastitim iskustvom i u zajedništvu

dolazi do novih znanja i spoznaja. Projekt nas je bolje povezao, omoguÊio

nam nova poznanstva, unio “živost” u svakodnevni rad.

29

7. Ljepota razliËitostiTematsko podruËjeJa i drugi

Cilj projektaOsamostaljivanje djece za kvalitetno i kompetentno sudjelovanje u životu uz

prihvaÊanje individualnih osobitosti, poticati razvoj empatije, tolerancije i

suradnje

DjeËji vrtiÊDjeËji vrtiÊ “Radost”, podruËni objekt “Voštarica”, Bartola KašiÊa 3/I, Zadar

Tel./faks: 023-231-032; 023-211-984; 023-212-718


Voditeljica projektaRenata Stipanov

DjecaDjeca svih odgojnih skupina u razdoblju od 2003. do 2008. godine

Saæetak projektaU jesen 2003. godine djeca su posjetila Ëlanove udruge Svjetlo u njihovim

prostorima u Caritasu. Tijekom posjete djeca su upoznala kako Ëlanovi

udruge na tkalaËkom stanu izrauju tapiserije, tepihe... Vidjela su njihovu

likovnu radionicu, prostor gdje se druže, kako se druže, te su upoznali

njihov Program rada. Dogovoren je naËin kako se vrtiÊ može ukljuËiti u

njihov rad i pridonijeti radu Udruge. Povodom božiÊnih blagdana posjetili

smo ih i poklonili likovne radove koje smo izradili u radionici roditelja,

djece i odgojitelja u našem vrtiÊu. Kako Ëlanovi Udruge tradicionalno imaju

izložbeni štand na kojem prodaju svoje radove da bi prikupili sredstva za

financiranje pa su tako i naši pokloni su pridonijeli tome.

U dogovoru struËne službe našeg vrtiÊa i ravnateljice DjeËjeg vrtiÊa

“Latica” (vrtiÊ za djecu s teškoÊama u razvoju) organizirano je druženje

djece obaju vrtiÊa. Pripremili smo djecu našeg vrtiÊa za susret i druženje s

djecom s posebnim potrebama. Provedena je radionica, prema uputama

struËnog suradnika psihologa, u kojoj su djeca senzibilizirana za prihvaÊanje

30

razliËitosti i pronalaženje ljepote u njoj. Djeca starijih odgojnih skupina

davali su prijedloge i ideje što možemo zajedniËki raditi s djecom DjeËjeg

vrtiÊa “Latica”, pa su tako osmislili predstavu, radionice, poklone.

Organizirane su radionice u svim odgojnim skupinama gdje su izraivane

razglednice, suveniri, modelirali smo, igrali se s vodom (puštali jedrilice od

stiropora), izradili smo razne brodove od neoblikovanog materijala, slikali

temperama, družili se kroz igru, ples i ËašÊenje.

U pedagoškoj godini 2007/2008. poËela je provedba djelomiËne integracije

djeteta s downovim sindromom u jasliËnoj skupini, s ciljem potpune

integracije u iduÊoj pedagoškoj godini.

31

8. Pravo djeteta na cjelovit razvoj

Tematsko podruËjeRazvojna prava

Cilj projektaStvaranje uvjeta za poticanje cjelovitog razvoja djeteta

DjeËji vrtiÊDjeËji vrtiÊ Grigora Viteza

Tel./faks: 01-3860-933


Voditeljice projektaSanja KrajaË

Edita Dabo

Ruža BabiÊ, prof.

Marija IvušiÊ, prof.

DjecaSva djeca u vrtiÊu

Saæetak projektaU vrtiÊkom okruženju dijete se treba osjeÊati sigurno, prihvaÊeno i

zaštiÊeno kako bi moglo razvijati svoje potencijale. Kada se osiguraju

uvjeti za zadovoljavanje osnovnih potreba, postavljaju se zdravi temelji

za djetetov razvoj do samoaktualizacije, kada dijete gradi svoja znanja

stupajuÊi u aktivan odnos s okruženjem u kojem živi i djeluje. Ovaj je projekt

u tijeku veÊ nekoliko godina, a njime su postignuti odreeni rezultati po

pojedinim segmentima. Trajat Êe zasigurno još dugo jer je njegova osnova

u kontinuiranom izgraivanju i mijenjanju odgojno-obrazovne prakse,

materijalnog i socijalnog konteksta ustanove, stavova i odnosa sudionika

procesa prema moguÊnostima i sposobnostima djece, promišljanju i

istraživanju vlastite prakse i otkrivanju djetetova naËina razumijevanja

svijeta oko sebe. Ovim smo projektom nastojali osigurati uvjete za uËenje

djece predškolske dobi na temelju vlastitih iskustava i razvojnih moguÊnosti.

32

9. Stari mlinovi

Tematsko podruËjeOËuvanje kulturne baštine

Cilj projektaOdgovoriti na djeËje pitanje: “Gdje se Ëuva pšenica ?”, doznati što se radi s

pšenicom ∑ naËin prerade nekad i danas te upoznati stari mlin ∑ vodenicu

DjeËji vrtiÊDjeËji vrtiÊ “Bukovac”, Trnac 67, Zagreb

Tel./Faks: 01-2341-131; 01-2343-423


Voditeljice projektaSnježana OsiÊ-Sadžak

Branka JakšiÊ, prof.,

Djeca25

Saæetak projektaRadom na maketi koju smo nazvali “Naš mlin” djeci sam omoguÊila projek-

ciju osobnih želja, potreba i interesa. FleksibilnošÊu u razliËitim oblicima

izražavanja cjelokupni projekt smo evaluirali još jedanput kroz izradu

vlastitog mlina od iskljuËivo prirodnih materijala (neživih) pronaenih

u prirodi. Na taj naËin sam kod djece poticala ekološku osviještenost i

osjeÊaj važnosti o voenju brige o okruženju u kojem živimo. “Gradnja” je

trajala oko mjesec dana, a poËinjala bi svakodnevno djeËjom reËenicom

“Teta, imam ideju!” Pošto su polazile od osobnih interesa djeci su sve

teme bile zanimljive i svako dijete je prema vlastitom afinitetu sudjelovalo

u njihovoj realizaciji. Svakodnevnim uvidom u naš rad educirali su se i

roditelji; organizirali su posjet vodenici , TehniËkom muzeju, osvijestili

ljepotu neposrednog okruženja u kojem žive, veselili se našim uspjesima i

podržavali našu inicijativu i kompetenciju. Na kraju godine nagradili smo ih

kazališnom predstavom “Vilenjakov mlin” u vlastitoj izvedbi.

33

10. Problem otpadnih voda u neposrednoj okolini

Tematsko podruËjePravo na zdravu okolinu

Cilj projektaOsvješÊivanje djece o utjecaju ekološke higijene kao važnom Ëimbeniku za

oËuvanje i unapreenje zdravlja

DjeËji vrtiÊDjeËji vrtiÊ “Bjelovar”, Matošev trb bb, Bjelovar

Tel./Faks: 043-246-750; 043-246-760


Voditeljice projektaBarica Šoški, vms

Ines TomiÊ, prof.

Dijana Matoš, prof.

Nives Rezo

Đura RomiÊ

Djeca11

Saæetak projektaOsvješÊivanje djece o važnosti zaštite zdravlja oËuvanjem okoline,

higijenskoj distribuciji otpadnih voda ∑ na koje oni ovdje ne mogu

neposredno utjecati, no Grad i bjelovarsko-bilogorska županija još 2006

godine usvojili su Regionalni Operativni program razvoja županije. Vizija

razvoja postavljena je ovako: bjelovarsko-bilogorska županija ∑ zelena oaza

zdravlja, znanja tradicijskih vrijednosti i pravih prilika. I ovaj projekt je na

pragu tog slogana: zdravlje i znanje. Kao što vidimo potaknuto od najmanjih,

usvajanjem higijenskih normi u životu, oËuvanjem sigurnosti zdravlja,

njihovoj brizi za održivi razvoj, promatranjem i prepoznavanjem životnih

situacija koje neposredno utjeËu na zdravlje. U ovo današnje vrijeme kada

34

su globalne aktivnosti usmjerene na lokalnu zajednicu djeca su prepoznala

važnost životnih problema njihove zajednice te ugroženost za zdravlje i

okoliš i ideju pretvorili u djelo, osvijestivši kako zaštititi sebe i okoliš koji smo

naslijedili.

35

11. Kada i kako reÊi “Ne”


Cilj projektaOmoguÊiti djetetu da usvoji osnovno znanje o sebi kao ljudskom biÊu i

pripadniku odreenog spola (djetetu na primjeren naËin dati odgovore

vezane uz njegovu spolnost i nauËiti ga da štiti svoju privatnost i poštuje

privatnost drugih kada je u pitanju spolnost)

DjeËji vrtiÊDjeËji vrtiÊ “MaslaËak, Hrvatske mladeži 4, ZaprešiÊ

Tel./faks: 01-3310-434; 01-3310-880


Voditeljice projektaGordana MalekoviÊ

Suzana KošutiÊ

Dina RenduliÊ, prof.

Djeca33

Saæetak projektaPoËetkom pedagoške godine odgojitelji primjeÊuju kod nekoliko djeËaka

pojaËanu interes za spolnost. Odgajatelj ih zatiËe u grmlju kako jedan

drugom pokazuju spolne organe. Ista grupa djeËaka lista stare žurnale, trže

slike razgoliÊenih žena i komentiraju ih oponašajuÊi odrasle muškarce.

Teže izdvajanju iz grupe i stvaranju intimnog prostora (“kutiÊ osame”,

pregraivanje kutiÊa lutaka i sl.).

Jedna djevojËica ispriËala je kod kuÊe kao su dva djeËaka “jedan drugom

ljubili pišu i gurali ga u guzu”. Dogaaj je ispriËala baki, baka mami, mama

susjedi, prijateljicama u kafiÊu i drugim roditeljima..., ∑ ali ne i onim Ëija

djeca su bila sudionici igre. Jedna majka, do koje je priËa došla, izvršila je

pritisak na sina da joj kaže nešto o toj igri. Dijete joj sa suzama i osjeÊajem

36

srama potvruje priËu. Vidno uzrujana i zabrinuta majka se obraÊa za

pomoÊ psihologu. Sve se dogaa u vrijeme BožiÊnih i Novogodišnjih

praznika kada je u vrtiÊu smanjen broj djece, mješovite (spojene) odgojne

grupe i odgojitelji na godišnjem odmoru.

Ovaj nemili dogaaj zahtijevao je timsko razmatranje problema

(odgajatelji i Ëlanovi struËnog tima), preispitivanje vlastite odgojne prakse i

poduzimanja odreenih koraka. Odgajatelji i Ëlanovi struËnog tima prošli su

kroz jedno bolno, ali korisno iskustvo koje im je omoguÊilo da uvide vlastite

propuste, ali da kroz njih puno nauËe. UËenje djece o njihovom tijelu,

naËinu brige za svoje tijelo, zaštita integriteta i privatnosti, te poštivanje

tueg integriteta i privatnosti je nezaobilazan dio odgojno-obrazovnog

rada. Roditelji, pa i odgajatelji premalo znaju o tome kada i kako s djecom

razgovarati o seksualnosti i kako reagirati kad djecu zateknemo u igrama

kojim istražuju spolnost. Postoje otvorena pitanja u komunikaciji s

roditeljima na koja nismo pronašli jednoznaËne odgovore.

37

12. Kraljica svih priËa ∑ bajka u poticajnom okruæenju

Tematsko podruËjeRazvojna prava

Cilj projektaOmoguÊiti djetetu sve segmente istraživanja, stvaranja i uËenja bajke u

poticajnom okruženju

DjeËji vrtiÊDjeËji vrtiÊ “Sisak Stari”, Oktavijana Augusta 1, Sisak

Tel./faks: 044-548-676; 044-548-677


Voditeljice projektaLjubica IvšiÊ

Martina MaloviÊ

Djeca30

Saæetak projektaPoznavajuÊi razvojne karakteristike i interes djece odgojno-obrazovne

skupine “MedvjediÊi” na poËetku radne godine odluËili smo formirati novi

centar bajke.

Nakon formiranja novog centra u skupini logiËno nam se pojavila

potreba za stvaranjem projekta pod nazivom “bajka”. Pri radu na projektu

kontinuirano se vodi raËuna o zadovoljavanju razvojnih potreba, te

stvaranju moguÊnosti življenja i uËenja u poticajnom okruženju.

38

13. Nenasilno rjeπavanje sukobaTematsko podruËjeOsobna prava i odgovornosti i prava drugih

Cilj projektaIzgraditi socijalno kompetentno dijete kao osobu koja je, poštujuÊi ljudska

prava i prava drugoga, odgojena za mirno rješavanje sukoba i za nenasilje u

demokratskom društvu

DjeËji vrtiÊDjeËji vrtiÊ “Radost”, HercegovaËka 22, Split

Tel./faks: 021-568-699; 021-506-653


Voditeljice projektaRossana BosniÊ

Jasminka MarušiÊ

Dajna DeGiuli-»izmiÊ, prof.

Djeca28

Saæetak projektaDjeca, osvještavanjem svojih stalno rastuÊih postignuÊa, postajala su

sve više kompetentnija za meusobno educiranje i educiranje odraslih.

Aktivna, vesela, zadovoljna, radoznala djeca sama sada odluËuju o

daljnjim aktivnostima. Svjesno i odgovorno razvijaju partnerske odnose s

odgojiteljima i roditeljima, uvažavajuÊi svoja osobna prava i odgovornosti

i poštujuÊi prava drugih. Ovim projektom dokazujemo da je Nacionalni

program obrazovanja za ljudska prava i demokratsko graanstvo temelj

za odgoj socijalno kompetentnog djeteta i primjenjiv je u predškolskoj

pedagoškoj praksi.

39

14. Æivimo zajedno ali s razlikama

Tematsko podruËjeOsobna prava

Cilj projektaSustavno djelovanje na razvijanje pozitivnih stavova prema osobama s

poteškoÊama u razvoju te djelovanje na razvijanje svijesti o meusobnim

sliËnostima i razlikama meu pojedincima i o posebnosti svakog pojedinca

DjeËji vrtiÊDjeËji vrtiÊ “Ciciban”, Vladimira VidriÊa 2, Velika Gorica

Tel./faks: 01-6221-274; 01-6221-096


Voditeljice projektaDijana »orak

Nada ŠimiÊ

Lahorka ŠariÊ, prof.

Petra Æuvela, prof.

Djeca30

Saæetak projektaNeposredan poticaj zanimanju djece za osobe koje se od njih razlikuju

je bilo zapošljavanje novog struËnog suradnika ∑ osobe s invaliditetom u

našem podruËnom objektu. Atmosfera prihvaÊanja koju smo kroz formiranje

pozitivne slike o sebi gradili od poËetka, dobila je novu dimenziju.

Osvještavanje djece o pravu na razliËitost i o pravu na sudjelovanje nije bilo

teško: djeci poznate i omiljene igre iz podruËja razvoja slike o sebi podržala

su njihova uvjerenja i uvela ih u nova poznanstva i iskustva.

40

15. Djeca svijeta

Tematsko podruËjePromicanje i zaštita osobnog dostojanstva i jednakosti

Cilj projektaRazvojem pozitivne slike o sebi osvijestiti kod djece vlastiti identitet

DjeËji vrtiÊDjeËji vrtiÊi Požega, K. Krešimira 32a, Požega

Tel./faks: 034-318-076; 034-318-077

E-poπta: djecji-vrtic-pož[email protected]

Voditeljice projektaSanda LukiÊ

Ljubica PeiÊ

Djeca21

Saæetak projektaOvim smo projektom nastojali zadovoljiti interese djece te obogatiti njihove

spoznaje o razliËitim kontinentima, njihovim ljepotama i djeci koja tamo

žive.

Projekti osnovne πkole∑ razredna nastava

42

1. Moj razred ima zoo vrt

Tematsko podruËje projektaPrava životinja i osobna odgovornost prema njima, posvajanje životinja i

protokol posvajanja, zaštita ugroženih vrsta

Osnovna πkolaOŠ Bol, Hrvatskih iseljenika 10, Split

Tel.: 021-533-672; Faks: 021-537-907;


Voditeljice projektaBlanka Ljubenkov, dipl. uË.

UËeniciBroj uËenika projektne skupine: 7

Podaci o uËenicima: Ana ĐubeliÊ 4. r., Kati KeziÊ 4. r., Maja ErcegoviÊ 4. r.,

Lina KuzmaniÊ 4. r., Ivana KrstuloviÊ 4. r., Jelena OruË 4. r., Heidi VukoviÊ 4. r.

Opis projektaIzbor i istraæivanje problemaNa satovima ekološke grupe uËenici su pregledavali nove materijale

prikupljene u njihovim mapama istraživanja. Sakupljali su materijale o

raznim vidovima ugroženosti životinjskog svijeta. Osim toga smo kao i svake

godine provodili akciju “Kuna za medvjeda”. Posjetili smo i zološki vrt i nismo

bili zadovoljni što smo sponzori medvjedu Viktoru jer je on patio u malom

prostoru kaveza.

UËenici su zapoËeli sa prouËavanjem zakona i propisa vezanih uz problem,

a najviše u smislu prava životinja. Istražili su sve dostupne izvore znanja i

slagali u dokumentacijsku mapu.

MoguÊa rjeπenja problemaProjekta skupina je planirala aktivnosti za Ëetiri grupe: djelovanje na

cjelokupno školsko okružje u smislu poticanja sliËnih projekata u školi,

istraživanje moguÊnosti posvajanja životinja (što je nakon sastanka i

parlaonice odabrano kao najbolje), intervju s veterinarom, izrada plakata i

kontakti s udrugama za zaštitu životinja.

43

Najbolji pristup rjeπenju problemaDemokratsku raspravu smo iveli sastankom “šest misleÊih šešira”, a

rješavanje obrazložili i odabrali najuspješnije rješenje. UËenici su se složili

da usvajanjem životinje mogu brinuti o njoj na naËin da ostane slobodna.

Plan djelovanjaAkcija koja je uslijedila povukla je za sobom pozitivno ozraËje u školi i

sudjelovanje i drugih uËitelja i nastavnika. Problem zaštite životinja je

logikom integracijskog kurikuluma “ušao” u sve edukacijske aktivnosti koje

su mu bile srodne.

Akcija je predstavljena u školi, roditeljima, ravnatelju, na internetskom

forumu, putem dopisivanja udrugama, a ukljuËili su se i roditelji pa je

snimljen prilog na RTL televiziji.

Javno predstavljanje je dakle bilo široko, a kulminiralo je raËunalnom

prezentacijom na ekološkom kvizu Lijepa naša u Podgori. Projekt Êe biti

predstavljen i na Danu škole 10. listopada, a nadamo se i na Vašoj Smotri na

kojoj nam je bilo Ëast sudjelovati prošle godine.

Ostvareni rezultatiDrago nam je što je zahvaljujuÊi projektu velik broj uËenika dobio

moguÊnost da se aktivno brine o pravima životinja, a ovom akcijom

prikupljena su i novËana sredstva za skrb o ugroženim vrstama što Êe sad

postati stalna aktivnost u našoj školi. UËenici su usvojili znanja i vještine iz

demokratskih prava, a veliki dio javnosti upoznat je s njihovim aktivnostima.

Projekt je bio predstavljen: dio na RTL televiziji Split, tijekom šk. god. 2007./08., škola, udruge, roditelji.

Podgora, 28. veljaËe 2008.

44

2. SunËane rolete

Tematsko podruËje projektaOsobna prava i odgovornosti i prava drugih

Cilj projektaUvesti uËenike u osnove demokratskog odluËivanja te na taj naËin utjecati na

poboljšanje uvjeta rada u uËionici.

Osnovna πkolaOŠ Lijepa naša Tuhelj, Tuhelj 54

Tel.: 049-556-218

Voditeljice projektaSnježana RomiÊ

UËeniciBroj uËenika u projektnoj skupini: 20

Podaci o uËenicima: Gajšak Karlo, Halužan Darko, Hanžek Filip Stjepan,

Herceg Kristina, Hercigonja Sandra, Ilijaš Emilija, IliÊ Silvija, Kolman

Leonardo, Kuhar Nikola, LonËariÊ Monika, MateËiÊ Marta, Monika Poljanec,

Kristina Poljak, Pukljak Antonela, Škreblin Paula, Turjak Franjo, VaroviÊ

Željko, VahtariÊ Josip, Zanoški Luka, Zanoški Manuela

UËenici koji Êe predstavljati projekt na Smotri: Hanžek Filip Stjepan, Gajšak

Karlo, Sandra Hercigonja, Škreblin Paula, IliÊ Silvija, LonËariÊ Monika

Opis projektaIzbor i istraæivanje problemaNa satovima razrednog uËenici su raspravljali o problemima s kojima se

susreÊi u svom okruženju. Tako su slobodno iznosili svoja mišljenja o tome

što vole i što ih smeta u njihovoj uËionici. Od brojnih zajedniËkih i razliËitih

tvrdnji složili su se da veÊini smeta velika svjetlost i vruÊina tijekom sunËanih

dana na nastavi. Postavili su pitanje mogu li nešto promijeniti i poduzeti kako

bi olakšali rad u uËionici. Upoznavali su se sa svojim pravima i propisima

koji su vezani uz problem. ProuËavali su zakone (Ustav Republike Hrvatske,

OpÊa deklaracija o ljudskim pravima, Konvencija o pravima djeteta). IstiËemo

važnost izražavanja osobnog mišljenja i slobodnog pristupa informacijama.

45

MoguÊa rjeπenja problemaRadom u skupina tražena su moguÊa rješenja.

Neki od predloženih pristupa bili su:

∑ stavljanje gušÊih, težih tamnih zavjesa koje bi se dopunile veselim loptama

∑ stavljanje radova na prozora

∑ smanjivanje prozora

∑ postavljanje roleta.

Glasnogovornici skupina iznijeli su prijedloge za rješavanje problema.

Raspravljano je o jakim i slabim stranama prijedloga.

Najbolji pristup rjeπenju problemaRaspravom i zajedniËkim odluËivanjem kao najbolji pristup izabrano je

postavljanje roleta koje Êe štiti od jake svjetlosti i topline. ProuËili smo

postojeÊu javnu politiku , Pravilnik o unutarnjem redu škole, Statut Škole i

time dali zakonski okvir našem projektu.

Plan djelovanjaPostavljeno je pitanje tko i kako bi mogao pomoÊi u realizaciji projekta.

Potpora roditelja je veÊ ostvarena kao i njihovo ukljuËivanje. Projekt je

prezentiran ravnateljici. Uz pomoÊ roditelja i traženjem informacijama o

cijenama i prodaji roleta na internetu dobit Êe se razliËite ponude. Izmjerit

Êe se prozori kako bi se znalo toËno koliko roleta treba, a za pomoÊ Êe se

zamoliti domar škole. Treba pronaÊi sredstva za nabavu sakupljanjem

priloga u razredu, iz razredne blagajne, donacijama poduzeÊa i opÊine

kojima Êe se obratiti zamolbama.

Ostvareni rezultatiTijekom rada na projektu uËenici su nauËili slobodno iznositi svoje mišljenje

i zajedniËki odluËivati. Slušali su svakog uËenika koji im se obraÊao te

prihvaÊali dobre ideje koje su obrazložene. Plan djelovanja je djelomiËno

realiziran, a planira se realizirati do kraja školske godine.

Projekt je bio predstavljenRoditeljima na roditeljskom sastanku i ravnateljici škole.

46

3. Zebrane jestvineTematsko podruËje projektaPravo na zdrav okoliš i zdravu hranu, razvoj osobnog i kulturnog identiteta

Cilj projektaOsvijestiti vrijednost autohtone sorte kukuruza kao zdrave namirnice,

pro mo virati i ponuditi kvalitetnu i zdravu namirnicu kao obrok u školskoj

pre hra ni, razvijati eko osjetljivost, osvijestiti osjeÊaj odgovornosti prema na-

rod noj baštini svoga zaviËaja, poticati uËenike na zajedniËko rješavanje pro-

blema te na suradnju s lokalnom zajednicom i ukljuËivanje u društveni život.

Osnovna πkolaOŠ Josipa Broza Kumrovec, Ulica Antuna MihanoviÊa 8, Kumrovec

Tel.: 049-553-169

Voditelji projektaBožica MandiÊ, dipl. uËiteljica razredne nastave

Branko Pratengrazer, uËitelj razredne nastave

Ana Harapin, prof. engleskoga jezika


UËenici: 4. a: Karla Glogoški, Josipa Zgorelec, Mario ŽupaniÊ, Žan Žlender,

Marko Zgorelec, Danijel Rumiha, Stjepan Horvat, Mirna Lojen, Matija Lojen,

Martina Petrak; Filip Sporiš, Ana-Marija OrloviÊ | 4. b: Marija Škvorc, Sara

Starešina, Martin Petrina, Ivan Šivak, Luka KunštiÊ, Goran Krajcar, Matea

Bekavac, Aleksander ŽarkoviÊ, Tena Šuto, Karlo PasariÊ, Valentina IvekoviÊ

UËenici koji Êe predstavljati projekt na Smotri: Ana-Marija OrloviÊ, 4.a, Josipa

Zgorelec, 4.a, Goran Krajcar, 4.b, Luka KunštiÊ,4.b, Matea Bekavac, 4.b, Tena

Šuto, 4.b

Opis projektaIzbor i istraæivanje problemaNa raspravljanje o zdravoj hrani potaknula nas je naša prijateljica koja je

strastvena plivaËica te se zbog aktivnog plivanja morala odreÊi nezdrave

hrane. PoËeli smo promišljati o hrani koju unosimo u naš organizam,

47

prouËavati piramidu zdrave prehrane, prouËili smo zakone i propise koji

podržavaju naša nastojanja. Koristili smo i istraživanja zadrugara naše škole

UËeniËke zadruge “BožiÊnica” koja su objavili u radu “I ti dodaj zrno svoje”.

Oblikovanje moguÊih rjeπenjaUvidjevši kako zakon i propisi podržavaju našu ideju o uvoenju bijelog

kukuruza u uËeniËku prehranu, raspravljali smo u Ëetiri manje skupine o

moguÊim rješenjima problema. Iskristalizirala su se sljedeÊa rješenja:

∑ Senzibilizirati društvenu zajednicu kako bismo obroke od bijelog kukuruza

uËinili primamljivim

∑ Skupljati tradicionalne recepte po kojima se spravljaju jela od bijelog

kukuruznog brašna te tiskati kuharicu u kojoj bi recepti bili objavljeni.

∑ Posijati njivu bijelog kukuruza kako bismo dobili dovoljno brašna za

tradicijska jela.

∑ Obrok s bijelim kukuruzom trebalo bi uvesti kao školski obrok jednom na

tjedan.

Izbor najboljeg pristupa rjeπenju problemaSagledavši dobre i slabe strane svakog ponuenog rješenja, glasovanjem smo

izabrali najuspješnije rješenje, a to je Obrok s bijelim kukuruzom trebalo bi

uvesti kao školski obrok.

Razvoj plana akcijeProvode se razliËite aktivnosti koje Êe dovesti do toga da jednom na tjedan

ponudimo obrok od bijelog kukuruza kao školski obrok:

∑ sijat Êemo njivu bijelog kukuruza tradicijskim naËinom o kojem Êemo

saznati u razgovoru s ljudima starijim od sedamdeset godina,

∑ postupkom anketiranja poljoprivrednih domaÊinstava uvidjeti razloge

smanjenog sijanja bijelog kukuruza,

∑ zatražiti podršku naËelnika opÊine i saborskog zastupnika

∑ raditi na osvješÊivanju graana o zdravstvenoj vrijednosti bijelog kukuruza

tijekom predavanja i radionica

∑ dogovoriti moguÊe sponzorstvo s pekarom koja bi nam pomogla oko

peËenja kruha za školski obrok

∑ organizirati Dan bele kuruze kako bismo jela od bijelog kukuruza, te

Zebrane jestvine uËinili što veÊem broju uËenika i graana primamljivim i

poželjnim.

48

Projekt je bio predstavljen Projekt je predstavljen roditeljima, predstavnicima lokalne vlasti i

saborskom zastupniku. Predstavljanjem plana uËenici uËvršÊuju svoje

govorniËko umijeÊe, vještine javnog nastupanja te razvijaju svoje stavove.

Javno predstavljanje ponuenog rješenja problemaProjekt Êe biti predstavljen na Danu škole. Bit Êe javno predstavljanje

projekta u javnom tisku tijekom travnja. SveËana promocija projekta održala

bi se na Dan bele kuruze kad bi i uËenici po prvi puta iskušali školski obrok

od bijelog kukuruza.

49

4. DamaËa rejË ∑ posebna i samo naπa

Tematsko podruËje projektaJeziËne /dijalektalne razliËitosti zaviËajnih regija.

Razvoj osobnog i kulturnog identiteta.

ŠkolaOŠ “Petar Zrinski” »abar, Narodnog osloboenja 5, 51306 »abar

Tel.: 051-821-147, Telefax: 051-821-016


Voditeljice projektaDarinka RaËki

Silvana Šebalj-MaËkiÊ


Podaci o uËenicima (ime i prezime, razred): Andreja Poje, 4.razred; Stella

Ožbolt, 3.razred; Maja Turk, 3.razred; Petra KajiÊ, 3.razred

Opis dijelova projektaIzbor i istraæivanje problemaGovor našeg zaviËaja raznolik je i poseban. Nastao je miješanjem govora

ljudi koji su naseljavali ovaj planinski kraj. U osnovi je kajkavski, s rijeËima

njemaËkog, slovenskog i maarskog porijekla. Svako mjesto pa skoro i svaki

zaselak u svom govoru ima neku posebnost. Razlikuju se u znaËenju rijeËi,

naËinu izgovora pojedinih glasova, govornim izrazima i sl. Nekoliko satova

hrvatskog jezika posvetili smo narjeËjima Republike

Hrvatske, a posebno našem zaviËajnom govoru. Razgovarali smo o

sliËnostima i razlikama u odnosu na standardni hrvatski jezik. Jedan od

zadataka bio je napisati pjesmu ili kraÊi sastav na zaviËajnom govoru. Svi

uËenici izvršili su zadatak, ali pri Ëitanju uradaka nastali su problemi jer neki

uËenici ne govore zaviËajnim govorom pa im je Ëitanje teško. U radu su im

pomogli roditelji, bake i djedovi, susjedi. Neke glasove nisu znali napisati

jer su posebnog izgovora. UËenici su uoËili problem: svi razumiju zaviËajni

govor, ali ga malo njih koristi u razgovoru s prijateljima i u obitelji, teže ga

50

je zapisati. ZakljuËili su da se tako zaviËajni govor može izgubiti i nestati

zauvijek, ako ga djece ne koriste. Govor je jedno od osnovnih obilježja

osobnog i kulturnog identiteta i baštine te ga treba spasiti od zaborava.

OdluËili su da se tim problemom pozabave na satovima razrednog odjela.

MoguÊa rjeπenja problemaRad u grupama; prijedlozi:

1. UËenici koji govore zaviËajnim govorom mogu pouËavati ostale (u

slobodno vrijeme, na satovima razrednog odjela, i sl.).

2. U igri govoriti samo zaviËajnim govorom.

3. Snimiti starije ljude kako govore.

4. Napraviti rjeËnik zaviËajnog govora.

Najbolji pristup rjeπenju problemaNakon rasprave o prijedlozima uËenici su odabrali kombinaciju:

∑ UËenici Êe meusobno više govoriti zaviËajnim govorom (igra, slobodno

vrijeme).

∑ ZajedniËki Êe napraviti zbirku narodnih izreka. To Êe raditi u dvije grupe, a

rezultate Êe usporediti.

Na taj naËin grade svoju osobnost, Ëuvaju identitet zaviËaja i baštinu, uËe

raditi u timu i uvažavati tue mišljenje.

Za pomoÊ i suradnju Êe se obratiti: ravnatelju škole, uËitelju hrvatskog jezika,

zaviËajnim pjesnicima i piscima koji pišu na tom govoru, voditeljima školske

i gradske knjižnice, roditeljima, djedovima i bakama, udrugama “Svoj”,

“Trbuhovica” i “Katarina Zrinski”, predstojniku Ureda gradonaËelnika grada

»abra.

Plan djelovanja1. S projektom upoznati ravnatelja, uËitelje i uËenike škole, roditelje.

2. Provesti anketu za roditelje i uËenike o tom problemu.

3. Razgovarati sa uËiteljicom hrvatskog jezika u školi o toj temi i tražiti savjet

za oblikovanje zbirke narodnih izreka.

4. U školskoj i gradskoj knjižnici potražiti knjige pisaca koji pišu zaviËajnim

govorom.

ProËitati neke dijelove i zapisati zanimljive rijeËi i izraze.

5. Razgovarati s nekima od njih.

51

6. Uz pomoÊ roditelja, baka i djedova prikupiti narodne izreke i zapisati ih.

7. Razgovarati s predstavnicima navedenih udruga i predstojnikom Ureda

gradonaËelnika grada »abra o njihovim aktivnostima vezanim uz zaviËajni

govor i narodne obiËaje. UkljuËiti se u neke od tih aktivnosti

8. Predstaviti zbirku narodnih izreka svim suradnicima u projektu, lokalnoj

zajednici, uËenicima i roditeljima na kulturno-umjetniËkoj priredbi u školi.

Ostvareni rezultati1. Djeca su uvidjela važnost oËuvanja baštine i identiteta.

2. Kroz razgovore i susrete sa suradnicima na projektu unaprijedili su

vještinu komunikacije, samopouzdanje i sigurnost u nastupu.

3. Više su saznali o zaviËajnim pjesnicima.

4. UËenici i uËitelji su potaknuti na stvaranje na zaviËajnom govoru (pisano i

glazbeno stvaralaštvo).

5. Grupa uËenika naše škole nastupila je na 4.veËeri zaviËajne poezije u

Prezidu 7.ožujka 2008.godine

6. Grupa uËenika naše škole sudjelovala je na 3. smotri zaviËajnih obiËaja u

Prezidu 24. ožujka 2008. godine ∑ Stari prezidanski svatovi ∑ .

7. Napravili su zbirku narodnih izreka (svi sudionici projekta su je dobili).

Projekt je bio predstavljen:Na roditeljskom sastanku 14.veljaËe 2008. ∑ uËiteljima, uËenicima i

roditeljima od 1. do 8. razreda.

Na 4.veËeri zaviËajne poezije u Prezidu 7. ožujka 2008. godine

Na 3. smotri zaviËajnih obiËaja u Prezidu 24. ožujka 2008. godine ∑ Stari

prezidanski svatovi.

»abar, 4. travnja 2008.

52

5. Psi lutalice ∑ opasnost za djecu

Tematsko podruËje projektaosobna prava djeteta, odgovornosti i prava drugih ∑ projekt graanin

ŠkolaOsnovna škola “Đuro Ester”, Trg slobode 5, 48 000 Koprivnica

Tel.: 048-622-433; Faks: 048-625-042


Voditeljice projektaŽeljka Đurkan

Ljiljana Škrobot

Lidija Bogadi

Maja Sinjeri

UËeniciBroj uËenika koji su sudjelovali u izradi projekta: 87

Podaci o uËenicima (ime i prezime svakog uËenika koji su sudjelovali u

izradi projekta): 1.r šk. god. 2006./07.: BabiÊ Tina, BariËeviÊ Lana, Behin

Matej, BuniÊ Domagoj, Cmrk Jurica, CvetkoviÊ Maja Martina, JajetiÊ Lovro,

KnapiÊ Simona, KodriÊ Josipa, Kosnica Ema, Lauš Lorena, LonËariÊ Lorena,

LukaËinec Vanesa, MarkušiÊ Tanja, MihokoviÊ Monika, MikulËiÊ Marija∑

Helena, Nemec Antonio, PrijiÊ Lucija, Prlog Paula, Šestanj Mario, Šumandl

Jan, Zvonarek Albert | 2.r šk. god. 2006./07.: Karlo Belec, Dominik CvitiÊ,

Paula Domijan, Lana Glad, Bruno GolubiÊ, Vanesa IvanËan, Marin Jelak,

Dominik Jembrek, Filip KodriË, Luka Komes, Anamarija Krapinec, Marija

MariÊ, Petra Orehovec, Marsel PisaËiÊ, Iva SubotiËanec, Tea Špoljar, Mata

TodoroviÊ, Franjo UdoviËiÊ | 3.r šk. god. 2006./07.: BabiÊ Tomica, Bebek

Vedran, BelkoviÊ Mihaela, Besten Mateo, Bricelj Andrija, CrnËiÊ Melita,

FuËek Isabel, IvanoviÊ Ines, JanjiÊ Ema, KošËak Doroteja, Lojan Luka,

MandiÊ Robert (J), MandiÊ Robert (Z), MikulËiÊ Eugen, Perko Luka, ŠkripaË

Robin, Špoljar Nikola, Škvorc Petra, Veljanovska Diana, ZagoršËak Ivan | 4.r šk. god. 2006./07.: Bakša Nikolina, Balaško Sven, Breznik Anamarija,

Cifrek Ema, »okonaj Goran, Dam Karlo, GaliÊ Ana, Hlevnjak Domagoj,

53

Horvat Nikola, JuratoviÊ Ivan, KopriËanec Luka, KovaË Karlo, KovaË Lana,

KrstanoviÊ Ivan, Kruhoberec Antonio, Novosel Sven, Podunajec Leon, Puž

Denis, SamošÊanec Tomislav, SoviÊ Lucija, Šaban Tamara, Šincek Matea,

Škvorc Antonio, ŠoštariÊ Jasmina, ŠurloviÊ Tajana, VaupotiÊ Denis, Vugrinec

Blanka

Popis uËenika koji Êe predstavljati projekt na Smotri (4 + 2 rezerve): Mihaela

BelkoviÊ (4. r), Bruno GolubiÊ (3. r), Ema Kosnica (2. r), Lorena LonËariÊ (2.r),

Diana Veljanovska (4. r), Ema JanjiÊ (4. r)

Opis projektaIzbor i istraæivanje problemaIzmeu predloženih tema (ambrozija, školsko igralište, psi lutalice, oËuvanje

šume...) uËenici su se odluËili za temu o psima lutalicama zbog vlastitih loših

iskustava i neugodnosti pri susretu s psima bez nadzora vlasnika.

Problem smo istraživali prouËavajuÊi Zakone RH, Deklaraciju o pravima

djeteta, Zakon o zaštiti životinja, knjige i Ëasopise o psima te razgovarajuÊi

s vlasnicima pasa i drugim osobama usko vezanim uz odabrani problem

(veterinar, hvataË pasa, uzgajivaË pasa, volonteri u prihvatilištu za napuštene

pse...).

MoguÊa rjeπenja problema: RaspravljajuÊi o problemu uËenici su predložili moguÊa rješenja.

∑ Anketiranjem vlasnika pasa saznali bismo na koji naËin vlasnici vode

brigu o psima kako se ne bi dogaalo da psi bez nadzora izlaze iz dvorišta i

ugrožavaju sigurnost djece i odraslih.

∑ Sazivanje roditeljskih sastanaka u svrhu rješavanja problema ∑

upoznavanje roditelja s problemom, njihovo mišljenje, razgovor i rješenje.

∑ Zvanje komunalnog redara svaki put kad vidimo psa bez vlasnika u blizini

škole.

∑ Zvanje hvataËa pasa ∑ da se pobrine za psa koji je bez vlasnika.

∑ Razgovor sa Ëlanovima MO Vinice i njihovo ukljuËivanje u rješavanje

problema.

∑ Posjet Veterinarskoj stanici.

NavodeÊi jake i slabe strane svakog rješenja dogovorili smo najbolji pristup

za rješavanje našeg problema.

54

Najbolji pristup rjeπenju problema:Prvo Êemo razgovarati sa struËnjacima (veterinar, komunalni redar) i

odgovornim osobama u MO Vinica, lokalnoj samoupravi i gradu Koprivnici

kako bi se što bolje upoznali sa svim stranama našeg problema. Napravit

Êemo anketu s vlasnicima pasa, posjetit Êemo prihvatilište za pse i vidjeti što

se zbiva s napuštenim psima pa Êemo napraviti letak kojim Êemo educirati

mještane kako bi pasa lutalica bilo što manje.

Plan djelovanja:Nakon izbora problema krenuli smo u realizaciju. UËenici su prikupljali

razliËiti materijal (novine, fotografije, knjige o psima, Ëlanke s interneta,

samostalno su pisali o svojim doživljajima u susretu sa psima bez vlasnika, o

svojoj brizi za pse koji su njihovi kuÊni ljubimci te su se i likovno izražavali ∑

dizajn letka). Pozvali smo u goste veterinara koji nam je govorio o bolestima i

opasnostima koje su moguÊe od pasa lutalica.

Komunalni redar govorio je o svojem poslu i ovlastima koje ima.

HvataË pasa upoznao nas je s naËinima hvatanja i zbrinjavanja pasa lutalica.

Intervjuirali smo vlasnike pasa i uzgajivaËe i saznali koliko su upoznati sa

zakonima o uzgoju i držanju pasa.

Posjetili smo prihvatilište za napuštene pse u Peterancu te im pomogli

s donacijom hrane za pse. Osmislili smo letak kojim bi educirali mještane

Vinice. Upoznali smo predsjednika MO Vinica s napravljenim letkom i dobili

njegovu suglasnost o podjeli letaka po poštanskim sanduËiÊima graana.

Nakon svega što smo saznali i uËinili zatražili smo od komunalnog redara

postavljanje znaka o zabrani dovoenja pasa i puštanja u park i na igralište

pokraj škole i vrtiÊa (s kojim dijelimo park i igralište). Komunalni redar uputio

nas je na Upravni odjel za komunalno gospodarstvo, prostorno ureenje i

zaštitu okoliša.

Ostvareni rezultati1. lipnja 2007. ispred školskog igrališta i parka postavljen je znak zabrane

dovoenja pasa.

Prezentacija projekta bila je za mještane Vinice, predstavnike lokalne uprave,

grada Koprivnice, Ëlanove MO Vinica, ravnatelja i djelatnike škole.

Projekt je bio predstavljen 6. lipnja 2007. u 18 sati u društvenom domu na

Vinici.

55

7. Kad se male ruke sloæe

Tematsko podruËje projektaPravo djece na obrazovanje

Cilj projektaCilj projekta je osposobljavanje djece da zarade novac kako bi olakπali svima,

a ne samo uËenicima slabijeg imovinskog statusa odlazak u πkolu u prirodi

sukladno njihovim i roditeljskim æeljama. Pri tome se nismo æeljeli oslanjati

na donacije i “æicanje”, veÊ smo æeljeli vlastitim radom zaraditi novac koji

nam je potreban.

Osnovna πkolaOŠ Ksaver ©andor –alski Zabok, –aËki put 1

Tel.: 049-221-050

Voditeljice projektaVlasta PleËko

i suradnici: Biserka Hræica i Zorica Car


Podaci o uËenicima: svi uËenici Ëetvrtih razreda

Popis uËenika koji Êe predstavljati projekt na Smotri: Karla Fruk, 4.c;

Marko Æiger, 4.b; Marta Tuπek, 4.b; Filip Basa, 4.c; Manda PozaiÊ, 4.a; Sara

MrakoviÊ, 4.a

Opis projektaIzbor i istraæivanje problemaProblem je uoËen prilikom organizacije provoenja programa ©kole u

prirodi, kojom prilikom su djeca uoËila da je provoenje programa prema

njihovim æeljama i postojeÊem Nastavnom planu i programu (a u skladu sa

HNOS-om), skupo i roditeljima priliËno teπko.

Razmotrena je zakonska osnova za provoenje i unapreivanje projekata.

Kontaktirali smo razne institucije i orghane vlasti i lokalne uprave.

56

MoguÊa rjeπenja problemaTijekom pronalaæenja moguÊih rjeπenja problema ukazale su se brojne

moguÊnosti ∑ od pronalaæenja sponzora, kontaktiranja Centra za socijalnu

skrb, Æupnog dvora i Karitasa ∑ do prijedloga da se pokuπamo sami

organizirati, zasukati rukave i primiti se posla uz pomoÊ roditelja i svih koji

nam æele pomoÊi.

Nismo zanemarili ni moguÊnost da se u sufinanciranje ukljuËi i Grad i

Æupanija.

Najbolji pristup rjeπenju problemaTraæeÊi najbolje moguÊe rjeπenje, djeca su odluËila nastaviti veÊ nekoliko

godina postojeÊi projekt pod nazivom Kad se male ruke sloæe. Cilj tog

projekta bio je na razliËite naËine osigurati sredstva koja Êe uËenicima

slabijeg imovinskog statusa, a i svima koji se ukljuËe u projekt omoguÊiti

da πto lakπe podnesu teret financijskog dijela provoenja programa.

Financiranje cijelog programa za djecu socijalne sluËajeve odluËili smo

rijeπiti uz pomoÊ Centra za socijalnu skrb i Æupnog dvora.

Plan djelovanja∑ organizirati prodaju jesenskih plodova, kolaËa i suvenira izraenih na

satovima razrednih odjela, likovne kulture i slobodnim aktivnostima

∑ organizirati humanitarni rock koncert grupe Nautilus

∑ organizirati prodajne akcije uz pozdrav proljeÊu

∑ napraviti raspored podjele sredstava uËesnicima projekta

∑ suradnjom s medijima propagirati humanitarne aktivnosti na raznim

podruËjima

Ostvareni rezultatiTijekom aktivnosti vezanih uz Zlatnu jesen zaboËka djeca su izraivala

razne uporabne predmete i suvenire i u suradnji s roditeljima ispeËeni su

kolaËi koji su prodani na sveËanosti obiljeæavanja jeseni rezultatima akcije

obavijeπteni su mediji koji su pratili aktivnosti.

Organiziran je humanitarni koncert mlade grupe Nautilus sastavljene

od naπih bivπih uËenika koji su bili prva generacija ©kole u prirodi. U

organizaciju i provedbu koncerta bili su ukljuËeni svi uËenici Ëetvrtih

razreda, njihovi roditelji, naπi bivπi uËenici polaznici gimnazije, kao i ostalih

57

srednjih πkola diljem Zagorja koji su propagirali koncert i prodavali ulaznice

te pomagali uËenicima Ëetvrtaπima u svemu πto nam je trebalo.

U akciju su ukljuËili Radio Zabok, Radio kaj, Radio 101 i Obiteljski radio,

VeËernji list, Zagorski list, PuËko otvoreno uËiliπte Zabok, sve srednje πkole

na podruËju æupanije, Gradsko poglavarstvo, Policijska uprava, Mreæa

udruga za borbu protiv ovisnosti i svi ljudi dobre volje. Prodano je 1037

ulaznica i bez ikakvih donacija, samo je tim koncertom skupljeno viπe od

20000 kuna.

Pretpostavljamo da Êemo proljetnom akcijom sakupiti joπ oko 5000 kuna.

Sakupljenim sredstvima omoguÊit Êemo svim uËenicima sudjelovanje u

programu ©kole u prirodi.

Uspjeli smo na jednom projektu okupiti uËenike svih odjela Ëetvrtih

razreda.

Suraivali smo s uËenicima koji su bili naπi prethodnici i puno su nam

pomogli, te su time dokazali da je program ©kole u prirodi zaista vaæan

u formiranju liËnosti, a ne samo u kontekstu sakupljanja materijalnih

Ëinjenica.

Projekt Êe biti predstavljenPo njegovom zavrπetku na sjednici UËiteljskog vijeÊa naπe πkole, te na

roditeljskom sastanku 1. travnja 2008.

Projekti osnovne πkole∑ predmetna nastava

60

7. UËimo se igrati!

Tematsko podruËje projektaProjekt graanin ∑ pravo na igru i slobodno vrijeme

ŠkolaOŠ Vežica, Kvaternikova 49, Rijeka

Tel.: 453-868; Faks: 455-680

E-poπta: [email protected]. hr

Voditeljica projektaGordana Frol


Podaci o uËenicima: Sara Buneta 8. raz., Iva Gracin 8. raz., Stela PavletiÊ

8. raz., Elena Predrag 8. raz., Laura RonËeviÊ 8. raz., Lea SekuliÊ 8. raz.,

Magdalena MeštroviÊ 8. raz., Nina TerziÊ 8. raz., Jelena UkaloviÊ 8. raz.,

ŠtefaniÊ Irina 8. raz., Antonela Ban 8. raz., Maja ŠekoviÊ 7. raz., Doriana Tijan

7. raz., Veronika Kušina 7. raz., Jasna Španjol 7. raz., Marina ZeliÊ 7. raz., Ena

RibiÊ 7. raz., Maja NikiÊ 7. raz., Dora PalËevski 7. raz., Dajana BusiÊ 7. raz.

Opis projektaIzbor i istraæivanje problemaJesu li igre dovoljno zastupljene u školi i znaju li se djeca igrati? Na to nas

je pitanje ponukalo ponašanje uËenika za vrijeme odmora pa smo odluËili

prouËiti koliko su igre zastupljene u školi i znaju li se djeca igrati. Nakon

razgovora i ispunjavanja upitnika za prepoznavanje i rašËlambu problema,

uËenici su demokratskom metodom odluËivanja izabrali ovaj problem.

Anketirali su uËenike, roditelje i uËitelje. ProuËili su Konvenciju o pravima

djeteta, Zakon o osnovnom školstvu, Nastavni plan i program rada u osnovnoj

školi, smjernice Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda, Ustav Repu-

bli ke Hrvatske. Pratili su tisak i medije. Koristili su struËnu literaturu i infor-

ma cije s web stranica. Pisali su uËiteljici Aniti Letica koja je napisala knji gu

o djeËjim igrama, razgovarali su s ravnateljicom Privatne osnovne škole

Gri vica, Osnovne waldorfske škole u Rijeci i OŠ Gelsi, višom savjetnicom za

61

razred nu nastavu Jasnom VukoniÊ∑ ŽuniË i Nevenkom Braut, umirovljenom

uËite lji com naše škole. Posjetili su i o ovom problemu razgovarali s djeËjom

pravobra niteljicom Milom JelaviÊ.

MoguÊa rjeπenja problemaPrema prikupljenim podacima uËenici su sastavili popis moguÊih rješenja.

1. cjelodnevna nastava Cjelodnevna nastava jedan je od oblika nastave koji bi u potpunosti riješio

problem organiziranja djeËjih igara. Iskustvo naše škole u organiziranju

cjelodnevne nastave pomoglo im je u sagledavanju moguÊeg naËina rješenja

problema. Iako bi ova politika riješila problem, još nisu stvoreni uvjeti kako

bi se ona u potpunosti provela. Potrebno je osigurati prostor i materijalna

sredstva, zaposliti struËne suradnike. Mišljenja smo da je to moguÊe uvesti

postupno kako bi u konaËnici škola postala mjesto u kojem Êe se uËenici

osjeÊati sretno i gdje Êe moÊi zadovoljiti svoje potrebe za igrom.

2. igraËi pomagaËiZa pravilan razvoj djeteta vrlo je važno osmisliti igre jer one imaju veliki

znaËaj na obikovanje ponašanja djeteta i kreiranje buduÊih postupaka u

životu. Treba uputiti djecu kako se igrati. Sve više djece su individualci i sve

više ih se povlaËi i ne snalazi u društvu. Stoga bi ova politika imala za cilj

organizirati skupnu starijih uËenika koji bi se osposobili za igre s mlaim

uËenicima.

Najbolji pristup rjeπenju problemaUËenici su podržali politiku IgraËi pomagaËi. OdluËili su neposredno

djelovati kao grupa uËenika na na razini škole. Istakli su prednosti i

nedostatke predložene politike. Objasnili su zašto se predložena politika ne

kosi s Ustavom Republike Hrvatske.

Plan djelovanja Kako bi se izabrana politika usvojila, uËenici Êe aktivnosti zapoËeti na

školskoj razini. Upoznati Êe s planom ravnateljicu, UËiteljsko vijeÊe i

VijeÊe roditelja te tražiti njihovu potporu. Na razini odjela uz pomoÊ

razrednika organizirat Êe roditeljske sastanke. Zatražit Êe potporu djeËje

pravobraniteljice i institucija odgovornih za odgoji i obrazovanje uËenika.

Informirat Êe javnost o svojim aktivnostima te tražiti pomoÊ civilnih ∑

neformalnih inicijativa.

62

Ostvareni rezultati:UËenici su slobodno izražavali svoje stavove, mišljenja i uvjerenja.

Razgovarali su o problemu s Ëlanovima svojih obitelji, prijateljima i ljudima

iz zajednice. Demokratskom metodom odluËivanja izabrali su problem koji

Êe prouËavati. Prikupljali su podatke iz raznih

izvora znanja. NauËili su tražiti informacije na internetu, pisati e∑ mailove,

služiti se literaturom, fotokopirati imaterijale, pisati pisma, telefonirati.

Proveli su ankete, analizirali ih i napravili grafikone.

Razvili su socijalne vještine te vrijednosti koje promiËu ljudska i graanska

prava. Razgovarali su s osobama iz javnog života. Nakon prikupljenih

informacija i izbora najboljeg pristupa za rješenje problema izradili su

portofolio i mapu. Ovdje su uËenici pokazali i kreativne sposobnosti.

Rad se odvijao u srdaËnom i toplom ozraËju gdje su se uvažavale osobne

moguÊnosti uËenika, poticalo zajedništvo i radovalo svojem uspjehu i

uspjehu grupe.

Projekt je bio predstavljen:U školi. Mjesto: Rijeka

63

8. Volonteri, gdje ste?

Tematsko podruËje projektaProjekt graanin

ŠkolaOŠ “Petar Zrinski” »abar, Narodnog osloboenja 5, 51306 »abar

Tel: 051-821-147; Faks: 051-821-016


Voditeljica projektaSanja Janeš


Podaci o uËenicima (ime i prezime, razred): Rok Andlar, 8. r., Elena Erent,

8.r., Ivan Kvas. 8. r., Jakob Janeš, 8. r., Arijan MaËkiÊ, 7. r., Petra Ožbolt, 7. r.

Opis dijelova projektaIzbor i istraæivanje problema:Uz Dan volontera 5. prosinca 2007. uËenici su održali raspravu o toj temi.

UoËili su da malo znaju o naËinima i podruËjima djelovanja volontera te

o vrijednosti takvih akcija za pojedinca i društvo. OdluËili su više saznati o

tome i pokušati se aktivno ukljuËiti.

MoguÊa rjeπenja problema:Rad u grupama; prijedlozi:

1. Potražiti informacije na internetu , udruge, pojedinci, akcije.

2. Samostalno organizirati volontersku akciju.

3. Uspostaviti suradnju s nevladinim udrugama i socijalnim radnikom u

Gradu »abru.

Najbolji pristup rjeπenju problema:Nakon rasprave o prijedlozima uËenici su odabrali:

Uspostaviti suradnju s nevladinim udrugama i socijalnim radnikom u

Gradu »abru.

Teško je ulaziti samostalno u akcije bez potrebnog iskustva, podrške i

suradnje.

64

Volonterskim djelovanjem unaprijediti Êe svoju osobnost i naËin

razmišljanja. Uvidjet Êe da pomaganjem drugima izgrauju sebe i svojim

ponašanjem pozitivno djeluju na svoju okolinu.

Za pomoÊ i suradnju Êe se obratiti: Ravnatelju, predstavnicima udruga

“Svoj”, “Trbuhovica” i “Katarina Zrinski”, “Prosper” , socijalnom radniku,

predstojniku Ureda gradonaËelnika grada »abra.

Plan djelovanja:9. S projektom upoznati ravnatelja, uËitelje i uËenike škole, roditelje.

10. Provesti anketu za roditelje i uËenike o tom problemu.

11. Razgovarati sa socijalnom radnicom.

12. Na internetu potražiti informacije o akciji “Zavolontiraj se”

13. Razgovarati s predstavnicima navedenih udruga i predstojnikom Ureda

gradonaËelnika grada »abra o njihovim aktivnostima vezanim humanitarne

akcije i socijalnu skrb.

14. UkljuËiti se u neku od akcija.

Ostvareni rezultati:1. Upoznali su naËine volontiranja.

2. Kroz razgovore i susrete sa suradnicima na projektu unaprijedili su

vještinu komunikacije, samopouzdanje i sigurnost u nastupu te svijest o

potrebi djelovanja u zajednici.

3. Saznali su više o poslovima socijalnog radnika i potrebi takve djelatnosti.

4. UËenici su potaknuti na razmišljanje o vlastitom sudjelovanju i

pomaganju potrebitima.

5. Sudjelovali su u humanitarnoj akciji Udruge “Katarina Zrinski” u

božiÊnom darivanju starijih i potrebitih.

Projekt je bio predstavljen:Na sveËanosti završetka prvog polugodišta uoËi BožiÊa, 21. prosinca 2007.

65

9. ©kola po mjeri uËenika

Tematsko podruËje projektaDemokratsko graanstvo

Cilj projektaPoËetak nastave pomaknuti za pola sata, tako da 1. školski sat poËne u 8,30

ŠkolaOsnovna škola Podmurvice, Podmurvice 6, 51000 Rijeka

Tel.: 051-676-177; Tel./Faks: 051-678-177


Voditeljica projektaSonja DragiËeviÊ


Podaci o uËenicima (ime i prezime, razred): Iva VolariÊ, Matea PuliÊ, Deni

JanËiÊ, Teo Franov, Karla MamiloviÊ, Jasmina RekanoviÊ ∑ 8. razred

Naziv i opis dijelova projektaUËenici u želji da se još bolje osjeÊaju u školi naveli želje koje bi zadovoljile

njihove ineterese. U školi je puno uËenika putnika, koji se zbog kvalitete

pouËavanja, nakon 4. razreda osnovne škole Gelsi” (talijanske od 1∑8. razr., a

za uËenike od 1∑4. razreda hrvatski odjeli. Ti uËenici se opredjeljuju za neku

od hrvatskih škola, a to je ova škola.)

∑ UËenici žele uËiti (osim engleskog, njemaËkog, talijanskog, Ëeškog jezika) i

francuski i esperanto.

∑ Žele više raËunala po razredima,

∑ žele uËestvovati u kreiranju uËeniËke marende,

∑ žele umjetnu travu na igralištu,

∑ žele školske ormariÊe,

∑ žele da se ponedjeljkom i petkom ne ispituje,

∑ žele nastavu u 8,30 ujutro (škola radi u jednoj smjeni)

66

1. korak izbor problemaRadili su u grupama po 3, raspravljali su i analizirali svoje želje koje su se

poklapale, ali su izdvojili navedene u jednu zajedniËku želju.

SlijedeÊi potez je bio prezentacija pred razredom na satu razredne

zajednice (8. razr.) koji ih je podržao.

Pozvali su ravnateljicu škole i njoj su predstavili što žele.

Dobili su i povratnu informaciju kojom se veÊina stvari može riješiti

(francuski i esperanto jer za to postoje u školi kvalificirani uËitelji. Za umjetnu

travu škola je veÊ uputila upit prema gradu, Ispitivanje se može pomaknuti

gdje je to moguÊe, raËunala su u planu, a što se pomaka nastave za pola sata,

to mogu uËenici sami istražiti, ravnateljica se slaže s tom idejom.

Zašto su uËenici odabrali pomak poËetka nastave?

Problem je u osobnom iskustvu (uËenici putnici u veÊini), razgovor s

roditeljima, uËenicima, uËiteljima. RaspravljajuÊi o tom svi u grupi su se

složili da se pozabave tim problemom.

O projektu kojeg Êe provoditi uËenici su izvjestili UËitaljsko vijeÊe koje

je podržalo akciju i ukljuËit Êe se u projekt dajuÊi informacije i dozvolu

korištenja dnevnika u svrhu istraživanja

2. korak je bio istraæivanje problema ∑ grupa je podijeljena u manje skupine koja prikuplja podatke:∑ prouËavanje zakona i propisa tko odreuje poËetak nastave?) ∑ tajništvo,

ravnatelj, Pravilnik o školskom redu Osnovne škole Podmurvice ∑ Ël. 137.

Statuta OŠ Podmurvice donio je Školski odbor

∑ broj putnika u školi (svi koji stanuju više od 2 km od škole) ∑ istraživanje se

provodi preko popisa uËenika (tajništvo dalo popis po razredima)

∑ mreža gradskih i prigradskih linija autobusa ∑ elektroniËko prouËavanje

∑ izostanci s 1. sata zbog kašnjenja autobusa ili drugo ∑ dnevnici od 5 ∑ 8

razreda ∑ analizirati izostanke s prvih satova i razlog

3. korak ∑ oblikovanje moguÊih rjeπenjaSkupina se dijeli u Ëetiri manje grupe. Svaka skupina traži najbolji naËin

rješavanja problema.

Skupine traže:

∑ popis škola s podruËja grada Rijeke s interneta ∑ izdvojiti škole koje ne

poËinju u 8. sati

67

∑ rješavanje problema: kako doÊi do željenih informacija

∑ odvojiti škole koje poËinju u 8.30 od onih u 8.45

3. korak ∑ plan akcije: ∑ posjetiti πkole koje poËinju u:∑ 8 sati: sve talijanske škole (4 u Rijeci)

∑ škola “Brajda” poËinje u 8,30

∑ škola “Kozala” poËinje u 8.45

4. korak ∑ izbor najboljeg pristupa rjeπenju problemaSvaka skupina raspravlja i oblikuje najbolji naËin rješavanja problema.

OdluËuju da Êe posjetiti (1 grupa) školu “Gelsi” intervjuirati: ravnateljicu,

nekoliko djelatnika /uËitelja, domara...) i školu “Dolac”, a školu “San

Nicollo” i “Belveder” druga Êe ekipa telefonski kontaktirati. Pri tom je važna

priprema ∑ koristi se Upitnik za informacije iz pisama ili intervjua

∑ školu “Brajda” i “Kozala” Êe posjetiti uz prethodnu najavu

Analiza s terena: dobre i loše strane koje proizlaze iz pomaka nastave

∑ talijanske škole s nastavom na talijanskom jeziku više od 20 godina tako

rade i funkcioniraju dobro. Hrvatska odjeljenja rade od 8 sati ( mlai

razredi od 1∑4 razreda.

∑ škola “Brajda” radi tek 1. godinu i zadovoljni su: smanjio se broj

neopravdanih izostanaka zbog kašnjenja na autobus

∑ u školi “Kozala” sistem odliËno funkcionira jer se može u 8 sati održati

dodatna, dopunska nastava ili vjeronauk gdje nije ukljuËena veÊina djece

∑ pozitivno je da uËenici idu u školu u manje optereÊenom terminu jer su

zaposlenici veÊ na poslu

Negativni odgovori su bili da djeca kasnije dolaze kuÊi

∑ roditeljima (nekim), koji voze djecu u školu ne odgovara taj termin

5. korak ∑ razvoj plana akcije∑ sastaviti i provesti anketu u kojoj je postavljeno pitanje za uËenike,

roditelje, uËitelje,sve zaposlene u školi: Biste li željeli da nastava u školi

poËinje u 8,30?

∑ za uËenike anketa je proširena s više pitanja vezanih za dolazak u školu:

∑ analiza ankete, izraËun u postocima odgovora ZA od uËenika mlaih

razreda, viših razreda, roditelja, uËitelja, ostalih zaposlenih

68

6. korak ∑ predstavljanje plana akcije πiroj zajednici* javno predstavljanje projekta sa svim rezultatima: VeÊina od anketiranih je

bila Z A da se projekt ostvari.

Razlozi: uËenici navode što je sve pozitivno za njih: ∑ puno uËenika putnika,

57%

∑ manje izostanaka s 1. sata

∑ manja gužva u prometu, brži dolazak u školu

∑ više odmora i manje nervoze

∑ moguÊnost izborne nastave koja je samo za odreene uËenike i poËinje u

7,45 što opet pogoduje prometu

MoguÊa rješenja za uËenike, tj roditelje kojima je jednostavnije dovesti djecu

u školu kad idu na posao:

∑ radno vrijeme škole je od 6.00 ∑ 22.00. Svi uËenici veÊ od 6,00 mogu doÊi u

školu, gdje mogu boraviti u holu gdje su postavljeni stolovi pa oni koji žele

mogu napisati zadaÊu, mogu Ëitati Ëasopise koji se tamo nalaze.

7. korak: javno predstavljanje ponuenog rjeπenja problemaProjekt je predstavljen:

∑ uËenicima na UËeniËkom vijeÊu, Ëiji predstavnici razreda obavještavaju na

satovima razrednog odjela o rezultatima projekta

∑ uËiteljima na UËiteljskom vijeÊu

∑ planirano predstavljanje gradskoj upravi

∑ na roditeljskom sastanku 8. c razreda Ëiji su predstavnici radili na projektu

∑ Školskom odboru koji potvruje odluku koja je prezentirana i odobrena od

ostalih

∑ obavijestiti medije o promjeni koju je projekt ostvario ∑ Novi list, Kanal RI

Sažetak projekta (postignuÊa):UËenici su izabrali problem kojeg su pokušali zajedniËkim snagama riješiti.

Istraživali su koristeÊi se internetom, pomoÊi ravnatelja, razrednika, tajnika,

roditelja. Pri ponuenim rješenjima cijela je skupina raspravljala o dobrim

i lošim stranama. UËenici su uËili kako vještom argumentacijom projekt

može biti razumljiv i prihvaÊen. Zadovoljni su što su odradili projekt za kojeg

su zaslužni uËenici, roditelji, zaposlenici, lokalna vlast koja daje uz ostale

podršku. Projekt pomaka poËetka nastave od sljedeÊe godine starta sa novim

vremenom.

69

10. Roendanski poklon πkoli ∑ rascvjetana πkola


ŠkolaOsnovna πkola Antuna MihanoviÊa, Zagreb, DubeËka 5

Tel./Faks: 2924-862, 2924-863

Voditeljice projektaRenata Gredelj

Gordana IvanËiÊ


Podaci o uËenicima (ime i prezime, razred): 4.a razred: Carla BušiÊ, Matea

Dodig, Lea Jurenec, Matilda Prekpaljaj, Kristijan ŠeËiÊ, Sara AhmetoviÊ,

Ivana AntunoviÊ, Iva BabiÊ, Ivana Budak, Matija HanževaËki, Valentino

JagriÊ, Jelena JoviÊ, Ante Kašner, Gabrijela KoritiÊ, Tin LekiÊ, Karlo Marijan,

Katarina NevistiÊ, Domagoj Šuk, Petrit Taševci, Ivana TomljanoviÊ

Opis projektaIzbor i istraæivanje problemaOve godine naša škola proslavlja 35. roendan. VeÊ 4 godine i mi smo njen

dio. Lijepo nam je u školi, ali uvijek može biti još ljepše i bolje.

Naša uËiteljica nam je rekla da Êe ove školske godine uËenici naše škole

raditi nekoliko projekata povezanih s Antunom MihanoviÊem po kojem naša

škola nosi naziv. I mi smo se željeli ukljuËiti u to i pokloniti nešto školi za

roendan.

Razmišljali smo što možemo u školi poboljšati. Kako bi škola mogla postati

još ugodniji prostor za uËenje, igranje i druženje. ProuËili smo naša prava

napisana u Konvenciji o pravima djece i vidjeli da imamo pravo izraziti

svoje mišljenje, imamo pravo na obrazovanje, pravo na slobodno vrijeme i

kulturne i umjetniËke sadržaje i aktivnosti.

70

I tako razgovarajuÊi i razmišljajuÊi o našim željama i pravima, hodajuÊi

školskim hodnicima, uoËili smo jedan problem: Naša škola nema zelenila!

Na hodnicima uopÊe nema biljaka. Posjetili smo neke uËionice i vidjeli da

niti u njima nema cvijeÊa.

RaspravljajuÊi o tome uoËavali smo i neke druge probleme. Bilo je puno

razliËitih prijedloga, ali smo vidjeli da ne možemo baš sve ispuniti i zato smo

se dogovorili da Êemo glasati i tako odluËiti koji problemi su nama najvažniji

pa Êemo njih pokušati riješiti.

najviπe glasova su dobila tri prijedloga: 1. Kako bismo mogli uljepšati školu s puno zelenila?

2. Voljeli bismo u školi imati veliki akvarij s ribicama.

3. Naša škola je zaslužila imati svoj grb.

Mi mislimo da su ta tri problema važna za svakodnevni rad u školi. To smo

i potvrdili ËitajuÊi u novinama o problemima u drugim školama. Raspitali

smo se tko je odgovoran za rješavanje nekih problema u školama i saznali da

su to ministar, gradonaËelnik i ravnateljica škole. Mislimo da naši problemi

nisu tako ozbiljni, ali smo ih predstavili ravnateljici. Ona se malo iznenadila,

ali mislimo da joj je bilo drago što uËenici razmišljaju o problemima škole i

što žele nešto promijeniti.

SljedeÊi zadatak je bio istraživati problem. U uËionici je vladala prava

radna atmosfera, žamor je zamijenila žustra rasprava, svaka skupina je

ljubomorno skrivala papiriÊ svojih ideja. U jednoj skupini su uËenici sjeli na

klupe kako bi se uopÊe Ëuli. U drugoj skupini je jedan uËenik otrËao u ormar

po prospekte raznih trgovina. TreÊa skupina je nešto crtala, a Ëetvrta skupina

nije skrivala svoje uzbuenje i veselje. U svoj toj gužvi Ëuli su se i po neki

glasni komentari: ma, daj mi to ne možemo raditi, pa nismo mi direktori, piši

brže, nemoj vikati ovi Êe prepisati od nas, tko Êe nam dati novce za sve to,

nije uËi mislila da to radimo...

MoguÊa rjeπenja problemaVeÊ u tom trenutku pojedinci su pokazali veliki strah i paniku da su poneki

poslovi preteški za nas. Spontano su poËeli padati prijedlozi za uËenike

koji su u uËenju najbolji u razredu. UËiteljica je pitala zašto mislimo da bi

ti uËenici najbolje prouËavali i istraživali najteža rješenja? Trenutak je u

razredu bio tajac, a onda je netko rekao da su oni kao politiËari. Nastao je

71

smijeh. I od tada smo se podijelili u politiËare i “šljakere”. Nas Ëetvero je

pristalo na poslove politike, a ostali su nas nagradili pljeskom.

Svaka skupina je raspravljala i tražila najbolji naËin rješenja problema.

Nakon rasprave i iznošenja zakljuËaka shvatili smo da su rješenja u svim

skupinama vrlo sliËna.

utvrdili smo postupke u radu:∑ naËiniti popis svih potrebnih materijala

∑ naËiniti popis moguÊih donatora i sponzora

∑ nauËiti što je donacija i sponzorstvo, nauËiti pisati zamolbu

∑ prouËiti: Temeljne odrednice rada prema HNOS-u, Zakon o prostornom

ureenju okoliša, Ustav RH

∑ intervjuirati; profesore, uËitelje i uËenike kako bi doznali što bi za njih

znaËilo rješenje problema i jesu li nam spremni pomoÊi

∑ kontaktirati; ravnateljicu, lokalnu zajednicu, gospodarstvenike

∑ prikupiti podatke s Interneta, o vrstama cvijeÊa, naËinu saenja, i

njegovanja, na koji naËin se nešto tiska, vrstama akvarija i ribama, te

održavanju istoga.

Najbolji pristup rjeπenju problemaSve skupine su dale sliËne prijedloge za rješenje naših problema. Odmah

smo se složili.

Proveli smo intervjue iz kojih smo saznali da nas svi profesori i uËitelji

podržavaju u projektu i nude nam svoju pomoÊ Intervjuirani uËenici su

nam otkrili da ovim projektom potiËemo ostvarivanje djetetova prava

na meusobno druženje, razvijanje ekološke svijesti uËenika, razvijanje

samopouzdanja, poticanje na doprinos oËuvanja okoliša.

Posjetili smo ravnateljicu te je u cijelosti upoznali sa projektom i svime

što smo do sad uËinili. Njezin zadatak je bio da nas u potpunosti upozna sa

provedbom donacije i sponzorstva. Bio je to vrlo ugodan razgovor u kojem

smo se osjeÊali kao pravi politiËari, a naša ravnateljica vidno oduševljena

našom radoznalošÊu i samouvjerenošÊu.

Po iznošenju svih ovih ohrabrujuÊih saznanja zakljuËili smo da Êe za

realizaciju projekta još uvijek biti potrebno pjevanje pjesme “Kad se male

ruke slože” jer sav onaj uman posao i tzv. fiziËki rad bit Êe rad nas uËenika, a

problem financija i dalje ostaje na starijima.

72

Plan djelovanjaPlan djelovanja smo donijeli brzo i jednoglasno. OdluËili smo organizirati

prodajnu izložbu naših radova za Valentinovo i Uskrs. U pripremi izložbi

Êe nam pomoÊi uËenici 1.c razreda i svi oni koji su nam ponudili pomoÊ

tijekom intervjua. Ostala sredstva Êemo pokušati dobiti pisanjem molbi za

sponzorstva i donacije, a javljat Êemo se i na natjeËaje.

Ostvareni rezultatiDo sada smo uspješno organizirali i proveli dvije prodajne izložbe (ukupno

prikupivši nešto više od 4.000,00 kuna). Dobili smo i prve donacije 1.000.00

kn.

Predstavljanje projekta:Ravnateljici škole, 31. sijeËnja 2008.

UËiteljskom vijeÊu: travanj 2008.

Školskom odboru: 19. ožujka 2008.

1. c razredu: 17. ožujka 2008.

73

11. Ivan MaæuraniÊ u πkoli Ivana MaæuraniÊa

Tematsko podruËje projektaRazvoj osobnog i kulturnog identiteta

Cilj projekta∑ saËuvati stare kajkavske rijeËi od zaborava

∑ osvijestiti osjeÊaj odgovornosti prema jeziËnoj baπtini svoga zaviËaja koju

treba prenositi buduÊim generacijama

∑ razvijati i poticati ljubav prema svom zaviËaju i kajkavskom narjeËju

ŠkolaOsnovna škola Ivana MažuraniÊa, Javorinska 1, Zagreb

Tel.: 01-2852-082; Faks: 01-2992-948


Voditeljice projektaAstrid »uliÊ, prof

Graciella Prtajin, dipl. uË. RN i prirodoslovlja


Podaci o uËenicima (ime i prezime, razred): Drago SkoËibušiÊ, 3.a, Nikola

KlobuËar, 3.a, Dominik DuËkiÊ, 5.a, Maks Deranja 5.a, Karla Krsnik, 5b, Mia

GojeviÊ, 5.c, Marija »ulina, 5.c, Dora Habuš, 5.d, Petra Sito, 5.e, Ana MaloËa,

6.a, Lucija PavloviÊ, 6.a, Matej Bosak, 6.b, Marija BrkiÊ, 6.b, Sarah ZefiÊ, 6.c,

Matea Pleš, 6.c, Luka Valenta, 6.c, Lovro Karaula, 6.c, Rene Švaljek, 7.a, Tvrko

PetroviÊ, 7.b, Tihana KasuniÊ, 7.c, Matija Veseljak, 7.c, Ivana Komac, 8.a,

Martina Karaula, 8.a

Opis projektaIzbor i istraæivanje problemaOve godine naša škola slavi 60. obljetnicu rada i djelovanja na podruËju

Donje Dubrave. Na satovima razredne zajednice uËenici škole su

propitivali tko je dao ime našoj školi? Zašto je škola dobila ime baš po Ivanu

MažuraniÊu?

OdluËili smo provesti ankete za uËenike i roditelje naših uËenika s

pitanjima: Kako se zove škola u koju ideš?

74

Po kome je dobila ime? Što znaš o njemu?

AnalizirajuÊi rezultate uËenici su zakljuËili da je dio ispitane populacije

niske opÊe kulture, neinformiran o povijesti naše domovine, nema izgraen

kulturni identitet, ne osjeÊa nacionalnu pripadnost svome narodu ,

nezainteresiran za dogaaje u svojoj okolini.

Odluka UËenici su odluËili istražiti život i rad Ivana MažuraniÊa te svoje

rezultate prezentirati kako uËenicima u školi tako i roditeljima i široj

zajednici želeÊi utjecati na razvoj osobnog i kulturnog identiteta suuËenika,

roditelja i šire društvene zajednice. PoËeli su pratiti tisak i ostale medije kako

bi uoËili postoje li sliËni problemi u zajednici. Zanimalo ih je kako drugi

rješavaju probleme. Prikupljali su podatke s Interneta, propitivali starije i

prouËavali zakonske odredbe.

MoguÊa rjeπenja problemaOformila se projektna skupina u kojoj su obuhvaÊeni uËenici od 3. do 8.

razreda. Metodom sijevanja ideja uËenici su predlagali kako riješiti uoËeni

problem.

neka predloæena rjeπenja:∑ povijesna grupa treba posjetiti Hrvatski Sabor, Povijesni muzej i Državni

arhiv

∑ istražiti putem Interneta život i rad I. M. i izraditi tematski plakat

∑ dramsko-recitatorska grupa treba pripremiti prikaz Smrt Smail age »engiÊa

∑ uËenici u školi u prirodi trebaju posjetiti njegovo rodno mjesto Novi

Vinodolski

∑ likovna grupa Êe nacrtati, naslikati i izmodelirati lik I. M.

∑ zbor neka uvježba pjevanje budnica

∑ geografi istražuju na terenu gdje su spomenici I. M.

∑ matematiËari prikazuju rezultate anketa

∑ informatiËari izrauju web stranicu škole i postavljaju poseban link o I. M.

∑ sportska grupa neka održi natjecanja u njegovu Ëast

∑ izdati letke kojima Êemo informirati širu zajednicu o liku I. M.

∑ izdati brošuru o projektu, izdati monografiju škole

Najbolji pristup rjeπenju problemaProjektna skupina je održala debatu u slobodnoj formi.

75

OdluËeno je da svaki predlagaË rješenja bude ujedno i glasnogovornik

i iznese afirmativne argumente. Ostali uËenici predlagaËi rješenja su

pronalazili slabe strane argumentacije.Tako su izmjenjivali uloge. UËenici

koji nisu predlagali rješenja su bili suci. Prijedloge koji nisu bili održivi suci

su odbacili. Mnoga rješenja su se pokazala dobrima, ali svakome je nešto i

nedostajalo, a to je upravo imalo ono drugo rješenje problema. Slijedio je

zakljuËak kako je najbolje pristupiti problemu iz više pozicija kako bi krajnji

rezultat bio što potpuniji i najbolje iskoristiv.

Projektna skupina je dogovorila da Êe sva kvalitetna rješenja povezati u

cjelinu.

Plan djelovanjaKako su postavljeni zadatci izuzetno obimni i zahtjevni projektna skupina

odluËila je sljedeÊe:

1. rad na projektu proširit Êe se na sve uËenike naše škole

2. projektna skupina izradit Êe plan rada

3. uËenici razredne nastave radit Êe po razredima

4. predmetna nastava Êe se podijeliti po interesnim skupinama

5. svaka skupina Êe se baviti jednim podprojektom te svoje rezultate rada

dostaviti projektnoj skupini

6. projektna skupina Êe koordinirati radom svih podskupina i oblikovati

projekt za prezentaciju.

PROJEKTNA SKUPINA

razredna nastava predmetna nastava struËna služba

1. razredi izvannastavne pedagoška služba

2. razredi aktivnosti tajništvo i raËunovodstvo

3. razredi tehniËko osoblje

4. razredi

UËenici su na UËiteljskom vijeÊu i VijeÊu roditelja upoznali uËitelje i roditelje

sa svojim planovima. Izražena im je podrška i obeÊana potpora u realizaciji

projekta.

Kako je projekt postao izuzetno zahtjevan da bi se realizirao bilo je

potrebno pronaÊi sponzore, donatore, suradnike i pokrovitelje.

76

Plan provedbe projekta:prva faza: rujan 2007.Izbor problema

Istraživanje problema

druga faza: listopad 2007.Oblikovanje moguÊih rješenja

Izbor najboljeg pristupa rješenju problema

treÊa faza: studeni 2007.Razvoj plana akcije

Predstavljanje plana akcije široj zajednici

Ëetvrta faza: 12. prosinac 2007.Dani otvorenih vrata Škole ∑ prikaz rada na projektu

peta faza: oæujak 2008. / πesta faza: travanj 2008.Terenska nastava ∑ rad na projektu

Objedinjavanje rezultata rada na podprojektima ∑,rad na projektu

sedma faza: svibanj 2008.Javno predstavljanje ponuenog rješenja ∑ prezentacija projekta ∑ od 12. do

16. svibnja 2008. ∑ obilježavanje 60-godišnjice rada Škole

Ostvareni rezultatiTijekom posjeta Hrvatskom saboru voditeljice projekta upoznale su

predstojnika Kabineta predsjednika Sabora. Pokazao je interes i smatra da je

projekt zanimljiv i vrijedan pokroviteljstva.

Na Danima otvorenih vrata škole prikazali smo rad na projektu i poËeli

educirati uËenike i njihove roditelje. Roditelji s veÊim zanimanjem prate rad

svoje djece u školi, ukljuËuju se u rad projekta svojim radom i prikupljanjem

materijala, uËenici više vremena provode u školi, s interesom i voljom

nastoje pridonijeti što veÊem uspjehu projekta.Podižemo opÊu kulturnu

razinu populacije, zainteresirali smo ih za hrvatsku povijest, njegujemo

povijesni i kulturni identitet lokalnog stanovništva.

∑ financijski su nas pomogli: MZOŠ, Gradski ured za odgoj i obrazovanje,

Profil, i Alfa

∑ materijalnim sredstvima pomogli su nam: Školska knjiga, Algoritam, Pevec

77

∑ suradnici su: potomak Ivana MažuraniÊa gospodin Darko MažuraniÊ,

Župna crkva Sv. Mihovil, Udruga Dubrava, Udruga hrvatskih dragovoljaca

domovinskog rata, Centar za odgoj, obrazovanje i osposobljavanje djece,

Kazalište Dubrava, FA: VenËec, Lado, Mladost ∑ Samobor, Kupljenovo,

Zavod za folkloristiku, RK ZG Dubrava, TKD Maksimir i Fitness centar

Yump, Nazor d.o.o.

Projekt je bio predstavljenUËiteljsko vijeÊe i VijeÊe roditelja Udruga Dubrava i UHDDR ∑ 18. 9. 2007.;

Hrvatski Sabor ∑ 16. 10. 2007.

FA VenËec ∑ 9. 11. 2007.;

VijeÊe gradske Ëetvrti Donja Dubrava ∑ Ivan KozoliÊ ∑ 6. 3. 2008.

78

12. TuristiËki vodiË Dubrovnika za mlade

Tematsko podruËje projektaTurizam i mladi (turizam)

Cilj projektaPotaknuti uËenike i πiru javnost na uoËavanje problema s kojima se susreÊu

djeca bez odgovarajuÊe roditeljske skrbi. Razvijati humanitarnu aktivnost.

ŠkolaOŠ Marina GetaldiÊa, Frana Supila 3, 20 000 Dubrovnik

Tel.: 020-432-575; Faks: 020-432-575

E-mail: [email protected]

Voditeljice projektaĐurica Bender∑ Masle, [email protected], mob: 098-9971-254

Silvana BjelovuËiÊ, [email protected], mob: 098-443-802


Podaci o uËenicioma: Magda Kamber ∑ 5.a; Ivan SrezoviÊ ∑ 5.a; Mario RežiÊ

∑ 5.a; Sandra Grego ∑ 7.a; Mihaela VukojeviÊ ∑ 8.a; Tea Raguž ∑ 8.a; Maris

Laptalo ∑ 8.a

Opis projektaIzbor problema Potaknuti pozivom HTV-a da se u okviru emisije “Veliki odmor” ukljuËimo

u projekt razmjene uËenika sa Slavonskim Brodom,suoËili smo se s

problemom nedostatka odgovarajuÊih turistiËkih programa primjerenih

mladima. Kroz razgovor i raspravu s uËenicima, roditeljima i uËiteljima

utvrdili smo da su turistiËki programi i informacije svih turistiËkih vodiËa

prilagoeni strarijim uzrastima, te da nema sadržaja prihvatljivih mlaem

naraštaju.

Istraæivanje problema∑ Pregledali smo sve tiskane publikacije i web stranice o turistiËkoj ponudi

Dubrovnika koje u svojoj ponudi imaju domaÊe putniËke agencije, te

79

lokalna turistiËka zajednica. Takoer smo intervjuirali odgovorne osobe

iz turistiËke zajednice Grada i Županije, istaknute turistiËke djelatnike

(iz putniËkih agencija, hotelijere, predstavnike udruge turistiËkih vodiËa)

odnosno predstavnike ustanova u kulturi (DubrovaËke ljetne igre i Muzeji

Dubrovnik), te predstavnike lokalne i regionalne samouprave.

∑ Otišli smo na putovanje u Slavonski Brod te usporedili tamošnju ponudu

za mlade i uoËili istosti i razlike.

MoguÊa rjeπenja problema∑ ZajedniËki vodiË na razini RH pri projektu razmjene uËenika osnovnih

škola razliËitih gradova Hrvatske na prijedlog emisije HTV-a “Veliki

odmor”

∑ Promidžba turistiËke ponude Dubrovnika za mlade putem turistiËkih

informacija, medija i promidžbenih akcija Grada Dubrovnika

Najbolji pristup rjeπenju problema∑ Istražiti turistiËku ponudu Dubrovnika za mlade

∑ Istražiti interese mladih vezano uz Dubrovnik

∑ Odabrati zanimljive i mladima privlaËne naËine prezentacije spomenute

ponude

∑ PronaÊi struËne osobe koje nam mogu pomoÊi u smišljanju, izradi i

tiskanju vodiËa. Prezentacija gotovog, tiskanog materijala.

Plan djelovanja∑ Prikupljanje materijala o postojeÊoj ponudi koja je interesantna mladima

∑ Provjera interesa mladih za izabranu ponudu tijekom boravka uËenika iz

Slavonskog Broda u Dubrovniku

∑ Izbor materijala (Ëlanci, fotografije i sl.)

∑ Intervjui i ankete

∑ GrafiËka obrada izabranih materijala za vodiË

∑ Tiskanje vodiËa

Ostvareni rezultati∑ Mladi su iskazali interes da se ukljuËe u turizam koji je jedna od najvažnijih

gospodarskih djelatnosti u Dubrovniku i DubrovaËko-neretvanskoj

županiji i to kao aktivni sudionici u izradi turistiËkog vodiËa, a time i

formiranju posebne ponude za specifiËne interese mladih.

80

∑ Senzibilizirana je struka (turistiËke agencije i turistiËke asocijacije)

o potrebi drugaËijeg pristupa turizmu mladih i za mlade, te potreba

ukljuËivanja lokalnih mladih ljudi u izradu odgovarajuÊe ponude.

Projekt je bio predstavljen 10. 01. 2008. g. na UËiteljskom vijeÊu OŠ Marina

GetaldiÊa, a široj javnosti 13. 02. 2008. g. u emisiji HTV-a “Veliki odmor”,

19. 02. 2008. projekt je predstavljen na HR 1, 16. 02. 2008. izašao je Ëlanak u

“DubrovaËkom vjesniku”, a 14. 02. 2008. u “DubrovaËkom listu”.

Nakon tiskanja vodiËa Dubrovnika za mlade prezentacija istog uËenicima i

graanima Dubrovnika biti Êe organizirana u PalaËi Sponza u Dubrovniku u

lipnju 2008.

81

13. Zrnca u mozaiku


Cilj projektaNauËiti uËenike kako živjeti u multinacionalnom okruženju, poticati

toleranciju i suživot svih graana našeg zaviËaja

ŠkolaOsnovna škola Frana Krste Frankopana, Frankopanska 64, Osijek

Tel.: 031-505-820; Faks: 031-575-725


Voditeljica projektaAnica FumiÊ

UËeniciBroj uËenika u projektnoj skupini: 18 radilo, projekt prezentiraju 4+2 uËenika

rezerva

Podaci o uËenicima: Ivana JakiÊ, 7. raz., Sara Prša, 7. raz., Nora PušeljiÊ, 7.

raz., Besar ZeÊiri, 7. raz., Josip JanjiÊ, 7. raz.

Opis projektaProjekt je ostvaren kroz sedam koraka. Izbor problema olakšao nam je

boravak uËenika sedmih razreda u meunarodnom kampu uËenika u

maarskoj. Družili smo se s uËenicima iz maarske, SlovaËke, rumunjske i

Poljske, a mi smo predstavljali Republiku Hrvatsku. Saznali smo mnoštvo

podataka iz povijesti, jezika, kulture i obiËaja ovih naroda. Kako znamo da u

našem zaviËaju živi veÊi broj pripadnika maarske i slovaËke nacionalnosti,

odluËili smo upoznati njihov naËin života u Hrvatskoj.

U istraživanju nacionalnog stanovništva našega grada i županije

pomogli su nam geografi osmih razreda. Iznenadili smo se koliko razliËitih

nacionalnih manjina živi u našem okružju i shvatili kako smo pravi mozaik

nacionalnosti, religija i vjera, a da vrlo malo poznajemo sve to.

Imaju li pripadnici manjina zagarantirana sva graanska prava Ustavom

republike Hrvatske, tko je odgovoran za provedbu tih prava, kako uspijevaju

82

oËuvati svoj jezik, kulturu i obiËaje samo je dio pitanja koja su bila pred

nama.

Kako proširiti spoznaje o svojim sugraanima i njihovim problemima?

Danas je to moguÊe klikom na tipku Interneta, Ëitanjem literature,

praÊenjem medija i sliËno. Prihvatili smo sve ove moguÊnosti, ali prevagnula

je odluka da idemo u “susret uživo”. Obilazili smo škole u kojima je nastava

na jeziku manjina, razgovarali s ljudima, upoznali rad kulturno umjetniËkih

društava i zajednica manjinskih narodnosti, prisustvovali nastavi

vjeronauka. Pozvali smo predstavnike nacionalnih manjina da dio svojeg

folklora i obiËaja predstave uËenicima naše škole što su oni rado prihvatili.

ZajedniËki smo sudjelovali u gradskoj smotri ‘’Šarana jaja bojama grada’’

gdje veÊina nacionalnih manjina graanima predstavlja dio svoje kulturne

baštine. ZajedniËki smo sudjelovali u projektnom Danu škole s temom

Slavonija, 25. travnja 2008. gdje su se pripadnici manjina predstavili svoji

folklorom kao sastavni dio nacionalnog mozaika našeg zaviËaja.

Osijek, 3. travnja 2008.

Projekti ∑ srednje πkole

84

1. Eko πkola ∑ to smo svi mi


Škola Srednja škola Oroslavje, Lj. Gaja 1, 49 243 Oroslavje

Tel.: 049-588-740; Faks: 049-588-741


Voditeljice projektaRenata »andrliÊ, prof.

Ana KneževiÊ-Hesky, prof.


Podaci o uËenicima (ime i prezime svakog Ëlana skupine, razred): Tea Tua,

2. raz.; Marta PieliÊ, 2. raz.; Marina KneževiÊ, 2. raz.; Sandra Bartol, 2. raz.;

Andreja MustaË, 2. raz.; Barbara Ozimec, 3. raz.; Anamarija SkušiÊ, 4. raz.;

Morena Šuk, 4. raz.; Viktorija Šakoronja, 4. raz.

Popis uËenika koji Êe predstavljati projekt na Smotri (4+2 rezerve): Sandra

Bartol, Anamarija SkušiÊ, Viktorija Šakoronja, Marina KneževiÊ, Barbara

Ozimec, Tea Tua

Opis projekta

Izbor i istraæivanje problemaIzmeu tri problema (nepostojanje školske dvorane, oživljavanje statusa

eko škole, nezdrava prehrana u školskoj kantini) uËenici su izabrali problem

statusa eko škole. Naša škola ima status eko škole o kojem brinu samo

uËenici koji su Ëlanovi eko∑ grupe i profesorica kao voditeljica grupe.Po

našem mišljenju to je nedostatno da održimo taj status, duh eko∑ škole

gotovo da i ne postoji osim u rijetkim prilikama a pruža nam se Ëitav spektar

razliËitih moguÊnosti, i ukljuËivanje što veÊeg broja uËenika i djelatnika škole

u razliËite akcije, te povezivanje sa lokalnom zajednicom, lokalnomj vlasti

u gradu i eko udrugama.Radi razvijanja svijesti o zajedniËkoj odgovornosti,

odluËili smo se na razliËite, atraktivne naËine potaknuti uËenike i djelatnike

85

škole da sudjeluju u našim aktivnostima, te da na taj naËin unaprijedimo

postojeÊi status i uživamo u rezultatima.

MoguÊa rjeπenja problemaAlternativne politike koje smo uoËili bile su slijedeÊe

1. Prepuštanje eko-grupi da se i dalje sama bavi ovom problematikom jer su

njezini Ëlanovi zainteresirani za postojeÊe aktivnosti i njihovo unapreivanje

2. Povremeno se ukljuËiti u neku od akcija te na taj naËin pripomoÊi

održanju statusa eko-škole

3. Aktivno se ukljuËiti na razvijanju eko ∑ svijesti, provesti školski projekt

nizom aktivnosti koje Êe se razlikocvati od dosadašnjih, povezati se sa

lokalnom zajednicom, eko-udrugama

Najbolji pristup rjeπenju problemaKao najbolji pristup izabrali smo povezivanje s eko-grupom i sudjelovanje

u njihovim redovitim aktivnostima jer to smatramo dobrim temeljem, ali

smo takoer nizom svojih aktivnosti odluËili napraviti iskorak i zanimljivim

akcijama potaknuti ostale uËenike na sudjelovanje. ProuËili smo postojeÊu

javnu politiku , Ustav RH, Zakon o zaštiti okoliša, Statut Škole i time dali

zakonski okvir našem projektu.IstiËemo važnost osobne odgovornosti

svajkog pojedinca za zdrav život u zdravom okolišu.

Plan djelovanja∑ Ureenje linka na web stranici škole sa svim informacijama o provedenim

aktivnostima, takoer i planovima

∑ Usvajanje šišmiša

∑ Usvajanje dobrog dupina

∑ Izrada mjeseËnih plakata sa eko sadržajima

∑ Obilježavanje Dana Planeta Zemlje modnom revijom ukljuËivanje u akcije

lokalne eko udruge Eko Oroslavje

∑ Pošumljavanje šume BraËak

∑ Sadnja proljetnica oko škole

∑ Izrada kutije za prikupljanje starih baterija

∑ Sakupljanje starog papira

∑ Sakupljanje plastiËne ambalaže

∑ Izložba fotografija “Misli zeleno, slikaj crno”

86

Ostvareni rezultatiPlan djelovanja je djelomiËno realiziran, a do kraja školske godine bit Êe u

potpunosti.

Projekt je bio predstavljen Na VijeÊu uËenika, a planiora se predstaviti na NastavniËkom vijeÊu i VijeÊu

roditelja tijekom mjeseca travnja.

87

2. Ogulin je lijep koliko je ureen!

Tematsko podruËjeU sklopu projektne nastave iz demokratskog graanstva (projekt graanin)

uËenici su odabrali temu brige za zelene površine grada Ogulina koje su

javne (ne privatne). Može se reÊi da je tema iz projektnog podruËja osobnih

prava i odgovnosti i prava drugih osoba jer su javne zelene površine nešto na

što graani imaju pravo, ali za što postoje i zajedniËka odgovornost.

ŠkolaGimnazija Bernardina Frankopana Ogulin, Struga 3, 47 300 Ogulin

Voditelj projektaHrvoje MagdiÊ, prof.

UËenici Broj uËenika u projektnoj skupini: 8

Podaci o uËenicima (ime i prezime, razred): III.a i III.b razredi: Marina

JarneviÊ, Marija MirosavljeviÊ, Ines Mamula, Dajana PaušiÊ, Sandra

RenduliÊ, Ana PuškariÊ, Melisa Prebeg PuškariÊ, Mario Sabljak

Opis projekta

Izbor i istraæivanje problema;Živimo u vremenu kada su ekološke teme opet postale bitne jer su ljudi

poËeli shvaÊati kuda nas vodi neodgovorno shvaÊanje prirode. Upravo stoga,

tema ovogodišnjeg projekta uËenika Gimnazije iz Ogulina vezana je uz

ureenost javnih zelenih površina grada Ogulina, brige za javne površine. Na

izbor problema uËenike je ponukala Ëinjenica da Êe se dogradnjom zgrade

njihove škole stvoriti zeleni prostor izmeu dviju zgrada koji bi trebalo

urediti. Zanimalo ih je postoji li briga za takve površine i otkuda dolaze

inicijative.

Istraživanje problema poËelo je anketom meu sugraanima koji su

upitani o zadovoljstvu ureenosti njihova grada kao i o površinama koje

smatraju lijepo ureenima ili loše ureenima. Na taj naËin saznalo se

polazišno mišljenje kao i niska razina poznavanja veÊ postojeÊih ureenih

površina ili kontejnera za razvrstani otpad. UËenici su krenuli fotografirati

88

javne površine u središtu grada i oko bitnih gradskih institucija (bolnica,

škole, domovi, dvorane) te su zamijetili kako Grad mnogo truda ulaže u

zelene površine i njihovo ureenje, ali ipak postoje i one koje bi se trebale

naÊi na popisu površina za ureivanje. Uslijedili su mnogi intervjui s

odgovornim ljudima u gradskoj upravi i Stambeno-komunalnom poduzeÊu,

ravnateljima javnih institucija oko kojih postoje zelene površine, voditeljima

ekoloških udruga ili projekata u gradu Ogulinu. UoËeni su mnogi radovi u

gradu na javnim površinama, saznalo se za projekte koji se pokreÊu kao i

za ugovore koji su potpisani o nabavci kontejnera za sva kuÊanstva grada

Ogulina. Takoer, prouËavan je i Ustav RH kao i zakoni koji reguliraju ovu

tematiku. Ono što je uoËeno kao najveÊi problem je niska razina svijesti

graana o ekološkim temama, o potrebi ureenja javnih prostora, ukazivanja

za nedostatke kao i potreba senzibiliziranja javnosti o tim problemima i

ukazivanja na njih javnoj upravi. UËenici drže kako je najvažnije razvijati

svijest o tome kako smo svi odgovorni za pokretanje inicijativa za ureenjem

javnih zelenih površina kao i potrebe zajedniËkog oËuvanja i brige.

MoguÊa rjeπenja problemaUËenici su izrazili mnoštvo moguÊih ideja kojima bi senzibilizirali javnost:

tribine u gradu, školama ili pred ravnateljima institucija koji mogu dati

poËetnu inicijativu za ureenje prostora oko njihove institucije, izrada letka

koji bi se podijelio ravnateljima, predstavnicima vlasti i graanima, bolja

kordinacija izmeu Grada Ogulina i Stambeno-komunalnog poduzeÊa,

posebni ured za brigu o ureenju javnih površina i brigu za okoliš, poticanje

institucija da predlažu projekte ureenja površina oko njihovih zgrada i

preuzimanje odgovornosti za to.

Najbolji pristup rjeπenju problem, plan djelovanjaUËenici su se usmjerili na senzibiliziranje javnosti javnom tribinom za

predstavnike gradske uprave, ravnatelje institucija, izrada i podjela letka s

dobrim i lošim primjerima ureenja javnih površina u Gradu, te pokretanje

inicijative o ureenju prostora oko vlastite škole kao primjer ostalih da se

problem može riješiti s više odgovornosti i inicijative od samih ustanova

i djelatnika. Da bi se ukazalo na problem potrebno je krenuti od vlastitog

primjera.

89

Ostvareni rezultatiUËenici su uspjeli ostvariti javnu tribinu kojom su htjeli ukazati na potrebe

zajedniËke brige za ureenje javnih zelenih površina kao i izraditi lijepi

letak kojim su fotografijama ukazali na pozitivne i negativne primjere iz

vlastite sredine. Zadnji dio projekta ostavljen je za novu školsku godinu ∑

naime, radovi na dogradnji zgrade Gimnazije još nisu završeni pa Ëim se

završe poËinje ureenje zelenog prostora oko novosagraenog dijela škole

(mali park, klupe, sjenica) u kojem Êe sudjelovati i uËenici iz projekta svojim

brojnim idejama..

Projekt je bio predstavljentravanj 2008.

90

3. Zabrana puπenja na javnim mjestima u RHTematsko podruËje projektaPrava pojedinca i odgovornosti i prava drugih

UstanovaDom za odgoj djece i mladeži Osijek, VinkovaËka 61, 31000 Osijek

Tel.: 031-274-271; Faks: 031-274-033


Voditeljice projektaMarija DržaljeviÊ, prof.

Kristina Rimac, prof.

UËeniciMario Duvnjak, 3.r. Graditeljsko-geodetske škole; Damir Dir, 3.r.

Graditeljsko-geodetske škole; Rafael Bošnjak, 3.r. Graditeljsko-geodetske

škole; Ana ŠimiÊ, 2.r. Škole za tekstil, dizajn i primijenjene umjetnosti; Ivan

PrpiÊ, 2.r. ObrtniËke škole; Antonio RanËiÊ, 3.r. Graditeljsko-geodetske škole

Cilj projekta∑ educirati mlade o štetnim posljedicama aktivnog, ali i pasivnog pušenja

(od lakših i težih zdravstvenih tegoba do visokih stopa smrtnosti)

∑ osvijestiti razloge i poticaje radi kojih mladi poËinju pušiti (pušenje se

meu nekim mladima doživljava kao odraz zrelosti i nezavisnosti) te

diskutirati o slici pušenja koju je pažljivo i smisleno izgradila duhanska

industrija (pušenje se Ëesto prikazuje kao nešto što je “in”)

∑ prikazati uËinkovite naËine prestanka pušenja kako bismo potaknuli mlade

pušaËe na prestanak pušenja

∑ utjecati na poštivanje zakona o zabrani pušenja na javnim mjestima kojega

Êe uskoro i hrvatski zakonodavac donijeti

∑ promovirati prava nepušaËa da na javnim mjestima udišu zrak bez

duhanskog dima

Opis projektaIzbor i istraæivanje problema:∑ izbor teme ∑ aktualna tema koja se tiËe i mladih te koja im predstavlja

zanimljivo podruËje

91

∑ istraživaËki rad ∑ intervjui, ankete, traženje statistiËkih i drugih podataka

o pušenju na internetu, istraživanje podruËja ljudskih prava (pravo

pojedinca, razne odredbe zakona i sl.), prikupljanje podataka iz pisanih

medija (dnevne novine, magazini i Ëasopisi)

Problem pušenja osobito je aktualan u školama i ustanovama gdje se

posredno i neposredno odgajaju mladi ljudi. Smatramo da je u sluËaju

pušenja osobito važna poruka koju mladim ljudima šalju njihovi odrasli

autoriteti, kao i ona koju prenose mediji. Zabranom pušenja na javnim

mjestima te otkrivanjem prave slike pušenja kroz medije, utjecalo bi se i na

smanjenje pušenja meu mladima. Ovim su putem mladi koje mi posredno

i neposredno odgajamo odluËili progovoriti o štetnostima pušenja te o

mnogostrukim pozitivnim stranama zakonske zabrane pušenja na javnim

mjestima u RH koja bi uskoro trebala biti donesena.

MoguÊa rjeπenja problema:BuduÊi da u RH još nije donesen zakon o zabrani pušenja na javnim

mjestima, donošenje takvog zakona svakako bi utjecalo na smanjenje

broja pušaËa. Svakako, pušaËi mogu pušiti i u prostorijama vlastitog

doma te smatramo da osim zakonskih zabrana, treba utjecati i na javnost

“raskrinkavanjem” poticajnih slika pušenja u medijima te isticanje štetnosti

pasivnog pušenja.

Najbolji pristup rjeπenju problema:Smatramo da je najbolji pristup rješenju problema (smanjenje broja pušaËa

i nepušenje na javnim mjestima) edukacija mladih koji Ëesto podcjenjuju

opasnosti od posljedica pušenja te stvaranje predodžbe da pušenje nije “in”.

Plan djelovanja:∑ izrada letaka i majica na odabranu temu (informacije o štetnostima

pušenja,simboli zabrane pušenja i sl.)

∑ debata na temu pušenja

∑ upoznavanje struËnih djelatnika ustanove s Projektom

Projekt je bio predstavljen:Ekonomska škola Osijek ∑ Otvoreni dani ekonomske škole i Dom za odgoj

djece i mladeži Osijek, pred struËnim djelatnicima ustanove

92

4. Ljudsko pravo na zdravlje ∑ pravilna prehranaCilj projektaLjudska prava

ŠkolaUpravna i birotehniËka škola, Varšavska 17, 10000 Zagreb

Tel.: 01-4780-773; Faks: 023-689-852;


Voditeljica projektaprof. Đurica VukmiroviÊ


Podaci o uËenicima: Ida DojËinoviÊ, 3.e; Kristina GlaviniÊ, 3.e; Nikola

Kodžoman, 3.e; Monika Maran, 3.d

Rezerve: Valentina BanoviÊ, 3.e; Tamara Berati, 3.e

Opis projektaIzbor i istraæivanje problemaProšle godine, na poziv Vladinog ureda za ljudska prava prisustvovali smo,

i u kasnijoj raspravi sudjelovali, okruglom stolu na temu “Ljudsko pravo

na zdravlja ∑ poremeÊaji u prehrani”. Kako su nas zainteresirali problemi

poremeÊaja u prehrani, ali i spoznaja da uËenici naše škole nemaju

moguÊnosti nutritivno kvalitetne prehrane (za vrijeme nastave), odluËili smo

te probleme obraditi kroz projekt.

Probleme poremeÊaja u prehrani pratili smo kroz medije, organizirali

smo posjete struËnjaka. Tako smo imali priliku diskutirati i istraživati u

razgovorima s predsjednicom Udruge za prevenciju prekomjerne težine

Sonjom NjunjiÊ , kustosicom Etnografskog muzeja Željkom JelaviÊ,

psihijatricom Mirtom Mahnik i dugogodišnjom anoreksiËarkom Mirjanom,

pravobraniteljicom za djecu Milom JelaviÊ, glavnim tajnikom udruge Nada

Hrvojem RenduliÊem, lijeËnikom iz tima dr. KoršiÊa doktorom Jozom

JelËiÊem, predsjednicom Hrvatske mljekarske udruge Verom VolariÊ.

93

MoguÊa rjeπenja problema: Tijekom istraživanja problema spoznali smo nekoliko moguÊih rješenja

problema. Optimalno rješenje bi bilo uvaanje školske kuhinje u srednju

školu, zatim organizacija jednog “mlijeËnog” dana svakog mjeseca,

organizacija “školskog boravka” ∑ prostorije u kojoj bi se za vrijeme

Ëekanja nastave mogli okrijepiti, organizacija tribina i dodatne edukacije o

poremeÊajima u prehrani.

Najbolji pristup rjeπenju problema:Kako bismo upoznali roditelje uËenika naše škole, na roditeljskim

sastancima smo održavali kratko prezentaciju i anketu o rješenju problema.

»ak 99% roditelja podržalo je uvaanje školske kuhinje, a 98% roditelja bi

pristalo da se njihovo dijete tamo hrani. Jednaki postotak je izjavio da su

voljni sufinancirati rad školske kuhinje. Na satovima razredne zajednice

održane su radionice i ankete kojima smo ispitali mišljenje uËenika.

Takoer smo organima lokalne uprave i samouprave i državnim uredima

prezentirali najbolje rješenje problema. Tako smo dobili potpore od

predstojnika Vladinog ureda za ljudska prava Luke MaeriÊa, predsjednika

Gradskog ureda za obrazovanje, športa i znanosti Pavle KaliniÊa,

pravobraniteljice za djecu Mile JelaviÊ. Trenutno pokušavamo dobiti termin

kod ministra obrazovanja, znanosti i športa prof. Dragana Primorca.

Kroz rješavanje problema, saznali smo da u prostoru namjenjenom za

preseljenje naše škole, osigurana i predviena jedna prostorija za osnivanje

školske kuhinje.

BuduÊi da do tada treba naËin naËin rješavanja problema, odluËili

smo organizirati “mlijeËni dan” u našoj školi. Ostvarili smo suradnju sa

Hrvatskom mlijekarskom udrugom te u travnju namjeravamo ostvariti tu

ideju.

Plan djelovanja:studeni 2007. ∑ prezentiranje rada i anketiranje na roditeljskim sastancima

prosinac

sijeËanj

veljaËa

ožujak

razgovori sa struËnjacima, državnim uredima i lokalnom

upravom i samoupravom, Hrvatskom mlijekarskom udrugom

94

travanj 2008. ∑ provedba radionica i anketiranje uËenika na satovima

razredne zajednice

∑ organizacija i provedba “mlijeËnog dana” u našoj školi

Ostvareni rezultati:1. Održane prezentacije i anketa roditelja

2. Održane tribine, posjete struËnjaka (navedeni u izbor i istraživanje

problema)

3. Državni uredi, lokalna uprava i samouprava upoznate sa projektom, izdale

potpore

4. ostvarena suradnja sa Hrvatskom mlijekarskom udrugom

5. Održane radionice i anketa uËenika

6. Projekt predstavljen u školi

Projekt je bio predstavljen∑ mjesto: Upravna i birotehniËka škola, Varšavska 17, 10000 Zagreb

∑ datum: 7. 12. 2007.

95

5. Krojimo li obrazovanjem svoju buduÊnost?

Tematsko podruËje projekta Projekt graanin

Cilj projektaSenzibilizacija druπtva na probleme uËenika kroz njihovo aktivno

ukljuËivanje u druπtvenu zajednicu i strukture vlasti koje su zaduæene za

rjeπavanje tog problema i za preseljenje πkole na novu lokaciju.

Škola II. Gimnazija Osijek, K. Firingera 5, 31000 Osijek

Tel.: 031-207-157; Faks: 031-207-156


Voditeljica projektaMarijana Kuπen, prof.


Podaci o uËenicima (ime i prezime, razred): Tihana Rudež (4.); Olja NiËiÊ

(3.); Iva Vrebac (3.); Tonja Korosteljev (3.); Marina Šobota (4.)

Cilj projekta: Potaknuti društvo da u procesima promjena u školstvu uvaži i percepciju

samih uËenika i studenata o procesu njihova obrazovanja te njihovu viziju

vlastite buduÊnosti.

Opis projekta∑ uoËiti i definirati problem ∑ putem anketa, interneta i novinskih Ëlanaka

doÊi do rezultata koji govore o ovoj problematici;

∑ spoznati pravnu i ostalu opravdanost rješavanja problema ∑ uvidjeti što se

na ovom podruËju veÊ poduzimalo i jesu li drugi i na koji naËin pokušali

riješiti ovaj problem;

∑ ustanoviti što se može uËiniti i napraviti na tom planu ∑ jer izbor životnog

zanimanja najvažnija je odluka koju donosimo;

∑ evaluirati rezultate projekta ∑ osvrt na sve postignuto.

96

Sažetak projekta (postignuÊa): Smatramo da je svako zanimanje dobro ako služi nekoj svrsi. Živimo

u vremenu koje zahtjeva trajnu razmjenu znanja i iskustava. Prisiljeni

smo da u svom radu nastojimo postiÊi najveÊi moguÊi uspjeh. Meutim,

uspjeh ne dolazi sam od sebe, potrebno je uložiti veliki napor u vlastito

obrazovanje kao temelj kvalitetnog rada i uspjeha. Proces obrazovanja na

svim razinama u Hrvatskoj posljednjih godina doživljava uËestale mijene.

Promjena radi promjene, promjena radi poboljšanja obrazovnih procesa,

promjena koja treba ostvariti temeljno drugaËiji proizvod obrazovanja od

onog dosadašnjeg; sve su to pitanja na koja traže odgovor ponajprije uËenici

i studenti kao objekti i suuËesnici tih procesa. Njihovo oko vidi ono što

kreatori procesa možda ne uzimaju u obzir. Njihova pitanja obuhvaÊaju

nedoumice o rezultatima nametnutih procesa o kojima Êe ovisiti njihova

buduÊnost. Stoga, s pravom postavljaju pitanje: Krojimo li obrazovanjem

svoju buduÊnost?

Projekt je bio predstavljenu školi

Mjesto: II. Gimnazija Osijek, Osijek

Datum: 14. ožujka 2008.

97

6. Problem pretilosti kod mladih


Cilj projekta∑ potaknuti uËenike na obogaÊivanje znanja, razvijanje vrlina i sposobnosti

za stvaranje okruæja u kojem se razvija demokratsko druπtvo

∑ upozoriti na problem odlaska mladih u kladionice i kockarnice, stvaranje

ovisnosti o tom vidu zabave, te negativan utjecaj i posljedice ovog poroka

na æivot mladih

∑ pronaÊi uzroke problema i naËine prevladavanja problema

ŠkolaIV gimnazija “Marko MaruliÊ”, ZagrebaËka 2

Tel.: 021-344-8484; Faks: 021-315-632


Voditeljica projektaNatalija PalËiÊ, prof.

UËeniciPodaci o uËenicima (ime i prezime, razred): Tanja KatiÊ 2E, Marko UgrËiÊ 2E,

Maja »elan 2F, Lada Raa 2F, Nino Pleština 2F, Domagoj Erceg 2F

Opis projektaIzbor i istraæivanje problema: Pretilost se definira kao suvišak, odnosno prisutnost prevelike koliËine

tjelesne masti ili adipoznog tkiva u odnosu na nemasnu (ili mišiÊnu) tjelesnu

masu. Može se reÊi da je osoba pretila kada je koliËina adipoznog tkiva u

njenom tijelu 20% viša u odnosu na optimalnu koliËinu. Danas problem

pretilosti nije samo estetski, veÊ postaje ozbiljan javno-zdravstveni problem.

Zbog svog punašnog izgleda takvi mladi ljudi mogu imati brojne psihiËke

tegobe. Od toga, na kraju, ne pate samo mladi ljudi veÊ i društvo u cjelini

koje postaje “bolesno”, te ima za posljedicu visoke troškove lijeËenja, radnu

nesposobnost i neefikasnost...

98

MoguÊa rjeπenja problema:Istražili smo koje se politike provode za rješenje ovog problema i zakljuËili da

u najveÊem broju sluËajeva problem se nastoji rješiti:

a) provoenjem dijete kojom se relativno brzo gubi višak kilograma, no

dugoroËno ne predstavlja rješenje

b) promjenom jelovnika, osobito u školama, no provodi se u vrlo malom

broju.

c) edukacijom kojom se nastoji osvijestiti graane i ugraditi im osjeÊaj za

prepoznavanje važnosti zdrave prehrane i zdravog života, opÊenito.

Najbolji pristup rjeπenju problema: Nakon provedenog istraživanja zakljuËili smo da je najbolji pristup rješenju

problema onaj edukativni. Prednosti edukacije su u tome što direktno utjeËe

na ljude koji imaju navedeni problem, te djeluje preventivno na ostale

kako bi se sprijeËilo napredovanje i širenje problema pretilosti, a samim

time i širenje bolesti uzrokovanih pretilošÊu. Edukacijom se potiËe mlade

na zdraviji naËin prehrane i prakticiranje fiziËke aktivnosti, kao preduvjeta

zdravijeg naËina života.

Plan djelovanja:Plan djelovanja imao je za cilj edukaciju mladih o važnosti promjene naËina

prehrane, odnosno redovitosti kvalitetnih obroka i fiziËke aktivnosti, te

zahtjev prema nadležnim institucijama da djeluju unutar svojih nadležnosti,

kao npr. gradski ured za zdravstvo i socijalnu skrb, da se promjene jelovnici

u školskim kuhinjama. Da bi ukazali na prednosti naše politike organizirali

smo izlet u prirodu, u NP PlitviËka jezera i Liku, gdje smo uz ugodnu fiziËku

aktivnost, blagovali zdravu, domaÊu hranu. Takoer smo na školskim

panoima izložili naše edukativne poruke o važnosti brige o svom zdravlju.

Ostvareni rezultati:Proveli smo razne akcije kojima smo ukazali da su takve promjene u

ponašanju mladih moguÊe i lako ostvarive, te zakljuËili da treba ustrajati

na prevenciji i to u što ranijoj dobi. Najbolji primjer za to je veliki broj

mladih koji su nam se rado pridružili na organiziranom izletu i koji su sa

zanimanjem otkrivali predložene promjene prehrambenih navika.

99

Projekt je bio predstavljen:IV gimnazija “Marko MaruliÊ”

∑ izborna nastava PiG-a ožujak, travanj

Ured župana Splitsko-dalmatinske županije 29.02.2008.

TV Jadran 18.03.2008

Ured gradonaËelnika grada Splita 19.03.2008.

100

7. ©kolovanje mladih u Obrovcu

Tematsko podruËje projekta©kolstvo

ŠkolaSrednja πkola Obrovac, Obala Hr. Ëasnika Senada Æupana 17, 23450 Obrovac

Tel.: 023-689-852, 023-689-058; Faks: 023-689-852


Voditelji projektaDarko TokiÊ

Irena Šimurina

UËeniciBroj uËenika u projektnoj skupini: pet (5)

Podaci o uËenicima: Martina BašiÊ 2b, Ivana Jurica 2b, Ivana Karamarko 3b,

Nikolina Klanac 2b, Morena Župan 2b

Cilj projektaProjekt je osmišljen u svrhu zadržavanja uËenika i njihova daljnjeg

školovanja u Obrovcu

Naziv i opis dijelova projektaUoËavanje problemaS obzirom na dosadašnje godine upisa u SŠ Obrovac i provedene ankete, sve

manji broj uËenika želi ostati i školovati se u našoj maloj sredini, Obrovcu.

Provedena anketa kao i prošlogodišnja upisna lista pokazala je jako mali

interes uËenika za gimnaziju i nedovoljnu informiranost uËenika i njihovih

roditelja o novim izmjenama u školstvu. Želimo informirati mlade, roditelje

i lokalne vlasti o državnoj maturi, obveznom upisu u srednju školu te o

znaËenju i opstanku škole za ovo podruËje.

MoguÊa rjeπenje problemaOrganizirali smo radionicu u kojoj je svatko od Ëlanova radne grupe dobio

po jedan medij (novine, Internet, gradska knjižnica) iz kojega je trebalo

prikupiti potrebne nam informacije.

101

Proveli smo ankete u OŠ Obrovac i podruËnim školama kako bi vidjeli interes

uËenika za njihovo daljnje školovanje.

ProuËili smo Zakon o izmjenama i dopunama zakona o srednjem školstvu

i proveli anketu s upitnicima o zadovoljstvu uËenika u našoj školi.

Plan djelovanjaNakon provedenih anketa i prouËavanja zakona odluËili smo posjetiti

mjerodavne institucije u gradu Obrovcu te im iznijeti naše mišljenje o

sveukupnoj situaciji.

Razgovarali smo s ravnateljem Osnovne škole Obrovac o problemu manjka

uËenika koji se upisuju u SŠ Obrovac i kako Êe se to odraziti na našem

podruËju te o mjerama javne politike, mišljenjima i stavovima gradske

vlasti i svakog pojedinca, što Êe dalje utjecati na cjelokupno odvijanje ovog

problema.

Rjeπenje problemaNaše rješenje ovog problema, kojeg Êemo Vam pokušati prikazat kroz

portfelj i plakate je osim pokušaja promjene mišljenja potencijalnih uËenika

i materijalna pomoÊ iz “stipendija” koju smo zatražili od gradske vlasti kao

poticaj uËenicima da nastave školovanje u našem malom gradu.

Organizirali smo i prezentacije putem kojih smo predstavili našu školu i

usmjerili pažnju roditelja i uËenika na važnost njihova daljnjeg školovanja,

zaposlenja i moguÊnosti ostanka u njihovom rodnom kraju.

Sažetak projekta (postignuÊa)Projekt je usmjeren na školstvo, njegovu ulogu i znaËenje, kako u malom

tako i u velikom gradu što se kasnije odražava i na cijelu državu. Problem

koji smo htjeli istaknuti je odlazak mladih iz Obrovca. Ono što smo postigli

ovim projektom je promjena mišljenja i stavova uËenika, roditelja i lokalne

vlasti.

Projekt je bio predstavljenMjesto: Srednja škola Obrovac

Datum: 26. 02. 2008.

102

8. Koliko se poznajemo?

Tematsko podruËje projektaLjudska prava i demokratsko graanstvo

ŠkolaUpravna i birotehniËka škola Zagreb, Varšavska 17

Tel./Faks: 01-4830-774


Voditeljica projektaOndina Mesar


Podaci o uËenicima: Marta PašaliÊ, II C; Petra BrckoviÊ, II D; Sanja StarËeviÊ,

II C; Sara VuletiÊ, II D; Karlo Novosel, II D; Andrea GrgiÊ, II C

Opis projektaProblemRazmatrajuÊi koju Êemo temu obraivati u projektu, uËenici su istakli

problem koji njih dosta zaokuplja, a to je koliko se meusobno poznajemo,

problem otuenja i samoopstojnosti meu ljudima posebice mladima,

nedostatak komunikacije i prekomjerno korištenje suvremene tehnologije

umjsto zabave i druženja (korištenje mobitela, kompjutora, TV, raznih

slušalica itd.). UËenici smatraju da bi se taj problem mogao sagledati na

više razina i planova djelovanja, a to su prvenstveno komunikacija uËenik ∑

uËenik, uËenik ∑ roditelj, uËenik ∑ profesor.

U tom smjeru provedene su ankete u školi meu uËenicima, roditeljima i

nastavnicima koje su dale oËekivane rezultate. Zaista se ne poznajemo!

Alternativna politikaProuËavali smo pozitivnu zakonsku regulativu od Ustava RH; OpÊe

deklaracije o pravima Ëovjeka, Konvencije o pravima djece, Zakona o

komunikacijama, Zakona o okupljanjima, Obiteljski zakon, Zakon o

srednjem školstvu i ostale zakone i došli smo do zakljuËka da javna politika

postoji ali se ne provodi u mjeri koja bi bila zadovoljavajuÊa. Takoer postoji

103

djelovanje medija koje potiËe komercijalno otuenje i kupnju proizvoda

kojima se meusobno udaljavamo i otuujemo umjesto zbližavamo. Najgori

primjeri takve politike su devijantna ponašanja meu mladima, razorene

obitelji i nasilje u svim oblicima.

Predloæene mjereU osmišljavanju akcije predložili smo neke konkretne mjere u našoj sredini

(školi) koje su bile sa zadovoljstvom prihvaÊene. Najprije smo na satovima

SRZ-a provodili mini radionice o prijateljstvu i pokazivanju koliko je važno

meusobno poznavanje i druženje. To je temelj buduÊnosti društva, jer u

školi provodimo dosta vremena i trebamo ga provoditi što kvalitetnije u

smislu uËenja, ali ne zanemariti odgojnu komponentu koja je i te kakako

važna i doprinosi boljem meusobnom poznavnaju.

AkcijaU provoenju akcije imali smo punu podršku uËenika, roditelja i nastavnika,

te smo realizirali mnogobrojna druženja i radionice s ciljem boljeg

meusobnog upoznavanja. Proveli smo radionice s uËenicima, roditeljima

i uËenicima i uËenicima i profesorima. Najuspješnija je bila Dan obrnutih

uloga gdje su uËenici u potpunosti mijenjali sve nastavno i nenastavno

osoblje na njihovim poslovima i zadacima i tako metodom empatije

upoznali svoje profesore.

Projekt Êe biti predstavljen na Danu škole i na Danu otvorenih vrata u

svibnju, te na Državnoj smotri Nacionalnog programa za demokratsko

graanstvo i ljudska prava.

104

9. Sudjelovanje u odluËivanju kroz vijeÊe uËenika

Tematsko podruËje projektaOsobna prava i odgovornosti i prava drugih

ŠkolaUgostiteljsko-turistiËka škola, Osijek, RadiÊeva 20., 31000 Osijek

Tel.: 031-211-095, 031-212-980; Faks: 023-689-852


Voditeljica projektaNada ToliÊ,prof.

UËeniciMartina Na, 3.raz.; Lidija PetroviÊ, 3.raz.; Željka Hajba, 3.raz.; Nikolina

ŠarËeviÊ, 3.raz.

Cilj projektaProjekt je osmišljen u svrhu zadržavanja uËenika i njihova daljnjeg

školovanja u Obrovcu

Naziv i opis dijelova projektaIzbor i istraæivanje problema:∑ izbor teme ∑ uËenici su u školi Ëesto suoËeni s problemom artikulacije

svojih želja i potreba ,kao i problemom realizacije svojih prijedloga i

zahtjeva. Osnivanjem VijeÊa uËenika Ëinilo se da Êe taj problem biti

riješen,ali nije. UËenike je zanimalo zašto njihovo sudjelovanje u radu

VijeÊa uËenika ne znaËi i sudjelovanje u odluËivanju u školi.

∑ istraživaËki rad ∑ uËenici su proveli anketu meu uËenicima škole, obradili

dobivene odgovore i napravili analizu ankete, prouËili su Ustav RH, Zakon

o srednjem školstvu i Statut škole, zatim su napravili intervju s ravnateljem

škole, predsjednikom VijeÊa uËenika i profesoricom zaduženom za rad

VijeÊa uËenika , a brojne informacije su prikupili putem interneta. S

obzirom da su uËenice ovog tima ujedno i Ëlanice Europskog kluba mladih

naše škole, kontaktirale su svoje kolege iz drugih škola u RH i usporedile

105

iskustva u radu u VijeÊima uËenika. Takoer su istraživali iskustva o

sudjelovanju uËenika u odluËivanju u školi u drugim europskim državama,

tražeÊi pozitivne primjere koji bi mogli poslužiti kao model našim školama.

MoguÊa rjeπenja problemaistraživanje je pokazalo da se sudjelovanje uËenika u odluËivanju u školi

može realizirati na naËin koji je zastupljen u veÊini i naših i europskih škola,

a to znaËi naËelno deklarirano uËeniËko suodluËivanje, koje se u realizaciji

svodi samo na formalno sudjelovanje, ili uËiniti korak naprijed ,kao rijetki

primjeri, u osposobljavanju i uËenika i nastavnika za novi model škole u

kojoj Êe suradnja uËenika i nastavnika biti osnova svih odnosa u školi.

Najbolji pristup rjeπenju problemasmatramo da je najbolji pristup rješenju problema uËenje o pravima i

odgovornostima, te o suradniËkom odnosu. Ovo uËenje bi trebalo obuhvatiti

i uËenike i nastavnike, kako bi i jedne i druge osposobilo za nove odnose i

ciljeve koje vizija škole za 21.st. podrazumijeva.

Plan djelovanjapredstavljanje projekta VijeÊu uËenika i NastavniËkom vijeÊu, te

organiziranje debate o temi funkcioniranja VijeÊa uËenika u školi

Projekt Êe biti predstavljenna Otvorenim danima Ekonomske škole Osijek 22. travnja 2008.god.

106

10. Mladi i “alkohol ∑ zabave” u naπem gradu

Tematsko podruËje projektaOsobna prava i odgovornosti i prava drugih: pravo na zdrav život i

odgovorno ponašanje prema svom zdravlju (Prevencija ovisnosti o alkoholu)

©kolaTehniËka škola i prirodoslovna gimnazija Ruera BoškoviÊa

Vukovarska 209, 31000 Osijek

Tel.: 031-501-933; Faks: 031-505-341

E-pošta: [email protected]

Voditelj projektaJasna SudariÊ, prof. i Gordana PopoviÊ, prof.


Podatci o uËenicima (ime, prezime i razred): Nikolina Grbec, Marina

KovaËeviÊ, Tihana, KlariÊ, Melani Felja, Marijana AniÊ (svi iz 3.a)

Naziv i opis dijelova projekta:uoËavanje i definiranje problema:

putem anketa i intervjua koje smo proveli u našoj školi uvjerili smo se u ono

o Ëemu stalno slušamo, gledamo i Ëitamo u raznim medijima o tome da se

sve manje mladi zabavljaju bez alkohola.

Alternativne politikeprikupljali smo i prouËavali razliËite pristupe rješavanju problema i naišli

na nedosljednosti u praksi glede zakonitosti, odnosno istraživali smo što se

konkretno po tom pitanju poduzimalo u našem gradu

Naπe rjeπenjebuduÊi da smo putem ankete i iz ostalih izvora zakljuËili da je potrebno

osvijestiti mlade edukativnim putem, odluËili smo se djelovati putem raznih

brošura, letaka, plakata te Ëlanaka u tisku na lokalnoj razini

107

Akcijski planposjet Gradskom poglavarstvu i ostalim kompetentnim institucijama u

našem gradu, promidžbe putem raznih medija te sudjelovanje u struËnim i

drugim tijelima naše i drugih škola

Sažetak projekta:VeÊ dugi niz godina pasivno slušamo, iako nas nažalost sve manje

iznenauje, o alarmantnim podatcima statistika iz raznih medija o

konzumiranju alkohola velikoga broja mladih ljudi, odnosno svjesni smo

da se mladi ljudi zabavljaju iskljuËivo ispijajuÊi alkohol. Fraze “Na mladima

svijet ostaje!” i “U mladosti je naša buduÊnost!” kao da su izgubile svoj

pravi smisao. Potaknuti ovakvim razmišljanjima odluËili smo se zaviriti u

navedeni problem te otvoriti Pandorinu kutiju.

Proveli smo ankete koje su nam potvrdile veÊ poznate Ëinjenice, a u

koje smo se uvjerili i prošetavši našom popularno prozvanom “Pijanom

promenadom”.

ProuËili smo zakone i uputili se mjerodavnima tijelima u našem gradu

u cilju istraživanja trenutaËne situacije. Posjetom Gradskom poglavarstvu

utvrdili smo da grad organizira brojne kulturne i sportsko-rekreativne

aktivnosti o kojima su mladi slabo informirani. Stoga, spoznali smo da nam

kao najbolje moguÊe rješenje mogu poslužiti razni edukativno-promidžbeni

materijali kojima bismo mogli motivirati i informirati mlade ljude te važnost

prevencijskoga djelovanja za proces rješavanja navedenoga problema.

Projekt je bio predstavljenu školi

Mjesto: Osijek

Nadnevak: 4. travnja 2008.

108

11. Kreiranje πkolske politike


©kolaNadbiskupska klasiËna gimnazija s pravom javnosti

VoÊarska 106, 10 000 Zagreb

Tel.: 01-4680-425

E-pošta: [email protected]

Voditelj projektaAna KneæeviÊ-Hesky, prof.


Popis uËenika koji Êe predstavljati projekt na smotri: Owa Ozeke, Mia

ÆuljeviÊ, Ilona SpajiÊ, Zrinka Suk, Ilija Dogan, Josipa MajiÊ

Naziv i opis dijelova projektaIzbor i istraæivanje problemaIzmeu tri problema (politiËka edukacija mladih, nasilje u πkoli i kreiranje

πkolske politike) uËenici su izabrali problem kreiranja πkolske politike preko

VijeÊa uËenika. Naπa πkola je u ovoj πkolskoj godini formirala VijeÊe uËenika

koje bi zajedno s ravnateljem, NastavniËkim vijeÊem, VijeÊem roditelja,

a u skladu sa svim pozitivnim propisima trebalo sudjelovati u kreiranju

πkolske politike. UËenici su svjesni potrebe da πkoli, lokalnoj zajednici, crkvi

i ostalim segmentima druπtvenog æivota trebaju aktivno pristupiti, unijeti

novu kvalitetu u proces donoπenja odluka koje ih se tiËu a ujedno i tijekom

vremena steÊi vjeπtine participiranja u politiËkom æivotu svoje zajednice.

Takoer su svjesni nedovoljne informiranosti o zakonodavnom okviru

odgojno-obrazovnog sustava, o svojim pravima i obvezama, te nedostatnosti

vjeπtina koje su potrebne za aktivno sudjelovanje, politiËku participaciju u

bilo kojem obliku. Ovim projektom æele uËiniti iskorak, unaprijediti vlastita

znanja i vjeπtine, dodati novu kvalitetu æivotu u πkoli i stvoriti zajedno s

ostalim sudionicima prepoznatljivi identitet katoliËke πkole.

109

MoguÊa rjeπenja problemaAlternativne politike koje su razvili bile su sljedeÊe

1. Educiranje uËenika za sudjelovanje u kreiranju πkolske politike preko

VijeÊa uËenika

2. Prepuπtanje Ëlanovima VijeÊa uËenika kreiranje πkolske politike nadajuÊi

se da Êe oni dobro uËiniti i tek se povremeno ukljuËiti.

3. Deklarativno podræati rad VijeÊa uËenika zbog nepovjerenja u bilo kakve

moguÊnosti utjecanja na πkolsku politiku.

Najbolji pristup rjeπenju problemaZa najbolji pristup izabrali su educiranje uËenika za sudjelovanje u kreiranju

πkolske politike. Taj pristup pruæa najveÊe moguÊnosti i ujedno odraæava

æelju za aktivnim ukljuËivanjem u πkolski æivot, bit Êe prvi korak mnogima

u stjecanju iskustva aktivnog graanina, politiËke kulture, te ga opremiti

vrijednim znanjima i vjeπtinama za bolje snalaæenje u æivotu, preuzimanje

odgovornosti i zasluga za kvalitetne izbore.

Plan djelovanja

∑ Anketiranje uËenika treÊih i Ëetvrtih razreda o pojmu participacije

∑ Suradnja s ravnateljem i tajnicom πkole pri upoznavanju πkolskih akata

∑ Priprema i organiziranje pedagoπkih radionica za Ëlanove VijeÊa uËenika

∑ Voenje pedagoπkih radionica u razrednim odjelima

∑ Izrada oglasne ploËe s vaænim informacijama za uËenike

∑ Osmiπljavanje i izrada sanduËiÊa za pitanja uËenika

∑ Ureenje linka na web stranici

Ostvareni rezultatiPlan djelovanja je djelomiËno realiziran, a do kraja πkolske godine bit Êe u

potpunosti

Projekt je bio predstavljenBio je predstavljen na VijeÊu uËenika a planira se predstaviti na

NastavniËkom vijeÊu.

Dodaci

113

08.30 � 09.00

09.00 � 09.30

09.30 � 09.45

09.45 � 10.00

10.00 � 11.30

11.30 � 13.00

13.00 � 15.00

15.00 � 16.00

Registracija sudionikaZgrada Starogradske vijeÊnice, ∆irilometodska 5

Pozdravni govoriMr. sc. Tatjana Holjevac, predsjednica Gradske skupπtine Grada

ZagrebaVinko FilipoviÊ, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanjeVini RakiÊ, predstavnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i

πportaLuka MaeriÊ, predstojnik Ureda za ljudska prava Vlade

Republike HravtskeJurica MalËiÊ, puËki pravobranitelj

DjeËje stvaralaπtvo � djeca DV “©umska Jagoda”, Zagreb

Uvod u SmotruNevenka LonËariÊ JelaËiÊ, predsjednica Dræavnoga povjerenstva

za provedbu smotre

Prikaz i obrana projekata

Stanka za osvjeæenje � prostor u prizemlju desno

Nastavak prikaza i obrane projekata

Dodjeljivanje pohvala i zahvala uËenicima i sudionicima

Posjeta uËenika Hrvatskom Saboru prema protokolu

Dolazak i smjeπtaj sudionika iz udaljenih mjestaHotel Laguna, Zagreb

VeËera 19.00 � 21.00

Program smotre

Srijeda | 7. svibnja 2008.

»etvrtak | 8. svibnja 2008.

114

17.00 � 18.00

19.00 � 21.00

VeËera za uËenike i uËitelje koji zbog udaljenosti koriste smjeπtaj

Hotel Laguna

07.30 � 09.00 DoruËakHotel Laguna

Odlazak u prijepodnevnim satima

Petak | 9. svibnja 2008.

115

Organizatori smotre

Organizatori Smotre projekata iz podruËja Nacionalnog programa odgoja

i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko graanstvo su Ministarstvo

znanosti, obrazovanja i πporta Republike Hrvatske i Agencija za odgoj i

obrazovanje.

»lanovi Dræavnog povjerenstva za organizaciju i provedbu SmotreDræavno povjerenstvo za organizaciju i provedbu Smotre projekata iz

Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko

graanstvo

Nevenka LonËariÊ JelaËiÊ, prof. Agencija za odgoj i obrazovanje, predsjednica

povjerenstva

Jasna TomiÊ, prof., Agencija za odgoj i obrazovanje, tajnica povjerestva

Ante Akmadæa, prof., ÆeljezniËka tehniËka πkola, Zagreb

Viπnja Biti, HRT, Hrvatski radio

Jelena Gaal, DjeËji vrtiÊ Ciciban, Velika Gorica

Zdravka Giacometti, HRT, Redakcija Dobro jutro Hrvatska

Branimir Katalenac, SŠ “Dugo Selo”, Dugo Selo

Renata Horvat, Osnovna πkola Josipa RaËiÊa, Srednjaci b.b., Zagreb

Đura KuluπiÊ, dipl. uË., Agencija za odgoj i obrazovanje

Ksenija Matuπ, prof., Gimnazija Bjelovar

Toni RajkoviÊ, OŠ Šestine, Zagreb

Biljana Petljak JakuniÊ, dipl. uË., Agencija za odgoj i obrazovanje

Snjeæana RomiÊ, uËiteljica savjetnica, O© Lijepa Naπa, Tuhelj

mr. sc. Andreja SiliÊ, Agencija za odgoj i obrazovanje

Elvira Skender MiliËeviÊ, prof., Upravna i birotehniËka πkola, Zagreb

Nataπa VuliÊ, prof., Agencija za odgoj i obrazovanje

116

Suci / procjenitelji

Suci/procjenitelji prikazivanja i obrane uËeniËkih projekata imaju vrlo

znaËajnu ulogu u vrednovanju cjelokupne smotre. Biraju se iz reda uglednih

i utjecajnih graana u javnosti.

U ovogodiπnjoj Smotri Êe sudjelovati:Akmadæa, Ante, prof., zamjenik ravnatelja ŽeljezniËke tehniËke πkole u

Zagrebu

BariÊ DadiÊ, Tamara, naËelnica u Odgojnom zavodu Turopolje

BiliÊ, Branimir, novinar, urednik TV emisije “Misli 21. stoljeÊa”, HRT Zagreb

Biti, Viπnja, novinarka, voditeljica emisije “Zaπto tako?”, HRT Zagreb

Katalenac, Branimir, prof., SŠ “Dugo Selo”, Dugo Selo

Gaal, Jelena, DV Ciciban, Velika Gorica

Giacometti, Zdravka, novinarka, redakcija “Dobro jutro Hrvatska”, HRT,

Zagreb

KuluπiÊ, Đura, viπa savjetnica, Agencija za odgoj i obrazovanje

MaeriÊ, Luka, Ured za ljudska prava Vlade Republike Hrvatske

Maleπ, prof. dr. sc. Dubravka, Filozofski fakultet, Zagreb

Matuπ, Ksenija, profesorica savjetnica, Gimnazija Bjelovar

MilanoviÊ, dr. sc. Mirjana, UËiteljski fakultet, Petrinja

Mr. sc. MrËela, Marin, predsjednik Kaznenog odjela Županijskog suda u

Zagrebu

Omejec, dr. sc. Jasna, sudica Ustavnog suda Republike Hrvatske

Poænjak∑MalobabiÊ, Alka, Agencija za odgoj i obrazovanje

PrelogoviÊ, Sanja, uËiteljica savjetnica, Osnovna πkola Đuro Ester,

Koprivnica

RomiÊ, Snjeæana, uËiteljica savjetnica, OŠ “Lijepa naπa”, Tuhelj

Seme StojnoviÊ, Inga, prof., Agencija za odgoj i obrazovanje

Sessa, Đuro, sudac Županijskog suda u Zagrebu, Predsjednik Udruge

hrvatskih sudaca

117

SpajiÊ∑Vrkaπ, prof. dr. sc.,Vedrana, Centar za ljudska prava Filozofskog

fakulteta u Zagrebu

SuËeviÊ, Mirjana, uËiteljica savjetnica, OŠ “Josip RaËiÊ”, Zagreb

Skender MiliËeviÊ, Elvira, profesorica savjetnica, Upravna i birotehniËka

πkola, Zagreb

Šalaj, dr. sc, Berto, Fakultet politiËkih znanosti, Zagreb

Uzelac, mr. sc., Maja, predsjednica Udruge Mali korak ∑ Centar za kulturu

mira i nenasilja

VidoviÊ, Tijana, Agencija za odgoj i obrazovanje

118

Sudionici smotre

Moj razred ima zoo vrt

SunËane rolete

Zebrane jestvine

“DamaËa rejË ∑ posebna i samo naπa”

∑ Odgojitelji u predπkolskom odgoju

∑ UËenici razredne nastave u osnovnoj πkoli

∑ UËenici predmetne nastave u osnovnoj πkoli

∑ UËenici srednjih πkola

Ana »ubeliÊKati KeziÊMaja ErcegoviÊ, Lina KuzmaniÊ, Ivana KrstuloviÊJelena OruËHeidi VukoviÊ

Filip Stjepan Hanæek

Karlo GajπakSandra

HercigonjaPaula ©kreblinSilvija IliÊMonika LonËariÊ

Ana Marija-OrloviÊ

Josipa ZgorelecGoran KrajcarLuka KunπtiÊMatea BekautoTena ©uto

Andrea PojeStella OæboltMaja TurkPetra KajiÊ

1.rn

2.rn

3.rn

4.rn

O© Bol Split

O© Lijepa naπa Tuhelj, Tuhelj

O© Josipa Broza Kumrovec

O© “Petar Zrinski” »abar

Blanka Ljubenkov

Snjeæana RomiÊ

Boæica MandiÊBranko

PratengrazerAna Harapin

Darinka RaËkiSilvana ©ebalj-

MaËkiÊ

R. b

r.

Naziv projekta ©kola Mentor UËenici

119

Roendanski poklon πkoli ∑ rascvjetana πkola

Kad se male ruke sloæe

UËimo se igrati

Volonteri, gdje ste?

©kola po mjeri uËenika

Roendanski poklon πkoli ∑ rascvjetana πkola

Ivan MaæuraniÊ u πkoli Ivana MaæuraniÊa

UËenice/ci 4.a

Karla FrukMarko ÆigerMarta TuπekFilip BasaManda PozaiÊSara MrakoviÊ

20 uËenika/ca u skupini

Rok AndlarElena ErentIvan KvasJakob JaneπArijan MaËkiÊPetra Oæbolt

Ivana VolariÊMatea PuliÊDeni JanËiÊTeo FranovKarla MamiloviÊJasmina

RekanoviÊ

20 uËenika/ca razredne i predmetne nastave

23 uËenika/ca razredne i predmetne nastave

5.rn

6.rn

7.pn

8.pn

9.pn

10.pn

11.pn

O© Antuna MihanoviÊa Zagreb

O© Ksavera ©andora –alskog, Zabok

O© Veæica Rijeka

O© “Petar Zrinski” »abar

O© Podmurvice Rijeka

O© Antuna MihanoviÊa Zagreb

O© Ivana MaæuraniÊa Zagreb

Renata GredeljGordana IvanËiÊ

Vlasta PleËko

Gordana Frol

Sanja Janeπ

Sonja DragiËeviÊ

Renata GredeljGordana IvanËiÊ

Astrid »uliÊGraciella Prtajin

R. b

r.


120

Magda KamberIvan SrezoviÊMario ReæiÊSadra GregoMihaela

VukojeviÊTea RaguæMaris Laptalo

Ivana JakiÊSara PrπaNora PuπeljiÊGordan

MarijanoviÊBesar ZeÊiriJosip JanjiÊ

Sandra BartolAnamarija SkuπiÊViktorija

©akoronjaMarina KneæeviÊBarbara OzimecTea Tua

Marina JarneviÊMarija

MirosavljeviÊInes MamulaDajana PauπiÊSandra RenduliÊAna PuπkariÊMelisa Prebeg

PuπkariÊMario Sabljak

Mario DuvnjakDamir DirRafael BoπnjakAna ©imiÊIvan PrpiÊAntonio RanËiÊ

12.pn

13.pn

1.sπ

2.sπ

3.sπ

O© Marina GetaldiÊa Dubrovnik

O© Frana Krste Frankopana Osijek

Srednja πkola Oroslavje, Oroslavje

Gimnazija Bernardina Frankopana Ogulin

Dom za odgoj djece i mladeæi Osijek, Osijek

–urica Bender-Masle

Silvana BjelovuËiÊ

Anica FumiÊ

Renata »andrliÊAna KneæeviÊ-

Hesky

Hrvoje MagdiÊ

Marija DræaljeviÊKristina Rimac

TuristiËki vodiË Dubrovnika za mlade

Zrnca u mozaiku

Eko πkola ∑ to smo mi

Ogulin je lijep koliko je ureen

Zabrana puπenja na javnim mjestima u RH

R. b

r.


121

Ljudsko pravo na zdravlje ∑ pravilna prehrana

Krojimo li obrazovanjem svoju buduÊnost

Problem pretilosti kod mladih

©kolovanje mladih u Obrovcu

Koliko se poznajemo?

Sudjelovanje u odluËivanju kroz vijeÊe uËenika

Mladi i “alkohol zabave” u naπem gradu

Ida DojËinoviÊKristina GlaviniÊNikola KodæomanMonika MaranValentina

BanoviÊTamara Berati

Tihana RudeæOlja NiËiÊIva VrebacTonja KorosteljevMarina ©obota

Tanja KatiÊMarko UgrËiÊMaja »elanLada RaaNino PleπtinaDomagoj Erceg

Martina BaπiÊIvana JuricaIvana KaramarkoNikolina KlanacMorena Æupan

Marta PaπaliÊPetra BrckoviÊSanja StarËeviÊSara VukeliÊKarlo NovoselAndrea GrgiÊ

Martina NaLidija PetroviÊÆeljka HajbaNikolina ©arËeviÊ

Nikolina GrbecMarina KovaËeviÊTihana KlariÊMelani FeljaMarijana AniÊ

4.sπ

5.sπ

6.sπ

7.sπ

8.sπ

9.sπ

10.sπ

Upravna i birotehniËka πkola Zagreb

II. Gimanzija OSijek, Osijek

IV. gimnazija “Marko MaruliÊ” Split

Srednja πkola Obrovac, Obrovac

Upravna i birotehniËka πkola Zagreb, Zagreb

Ugostiteljsko-turistiËka πkola Osijek

TehniËka πkola i prirodoslovna gimnazija Ruera BoπkoviÊa Osijek

–urica VukmiroviÊ

Marijana Kuπen

Natalija PalËiÊ

Darko TokiÊIrena ©imurina

Ondina Mesar

Nada ToliÊ

Jasna SudareviÊGordana PopoviÊ

R. b

r.


122

Owa OzekeMia ÆuljeviÊIvona SpajiÊZrinka SukIlija DoganJosipa MajiÊ

11.sπ

Nadbiskupska klasiËna gimnazija s pravom javnosti Zagreb

Ana KneæeviÊ-Hesky

Kreiranje πkolske politike

R. b

r.


123

Na Smotri mogu sudjelovati projekti iz sljedeÊih tematskih podruËja:

1. predπkolski odgoj:∑ osobna prava i odgovornosti i prava drugih;

∑ pravo na zdravu okolinu;

∑ ponos i Ëuvanje baπtine.

2. razredna nastava: ∑ osobna prava i odgovornosti i prava drugih

∑ zaπtita voda u zaviËaju;

∑ gospodarstvo u zaviËaju;

∑ projektna nastava iz demokratskog graanstva ∑ projekt graanin;

∑ zaπtita okoliπa;

∑ moj zaviËaj ∑ dio Republike Hrvatske;

∑ razvoj osobnog i kulturnog identiteta;

∑ jeziËne / dijalektalne razliËitosti zaviËajnih regija;

∑ razvoj identiteta i interkulturalnosti.

3. osnovna πkola i srednje πkole:∑ osobna prava i odgovornosti i prava drugih;

∑ razvoj osobnog i kulturnog identiteta;

∑ interkulturalnost;

∑ demokratsko graanstvo;

∑ europske integracije;

∑ projektna nastava iz demokratskog graanstva ∑ projekt graanin;

∑ kulturoloπko podruËje.

Programske teme

124

Svaki projekt djece u djeËjim vrtiÊima, uËenica/uËenika osnovnih i srednjih πkola treba imati sljedeÊe sastavnice:

opÊi podaci:∑ ime i prezime voditelja projekta;

∑ naziv djeËjeg vrtiÊa/πkole, adresa, telefon, faks, E-poπta;

∑ podaci o uËenicama/uËenicima.

opis projekta:∑ naziv projekta;

∑ tematsko podruËje projekta;

∑ izbor i istraæivanje problema;

∑ moguÊa rjeπenja problema

∑ najbolji pristup rjeπenju problema

∑ plan djelovanja

∑ ostvareni rezultati

125

Predπkolski odgoj i obrazovanjeProces odgoja i obrazovanja za ljudska prava i odgovornosti u sustavu

predπkolskog odgoja ostvaruje se na tri razine:

∑ Cjelokupno ozraËje u kojem dijete æivi u obitelji i vrtiÊu (prostor, ritam

æivota, materijalno okruæje odnosi i interakcije s drugima)

∑ Svakodnevne æivotne situacije (zadovoljavanje osnovnih potreba i dr.)

∑ Planirani poticaji za raznovrsne igre i planirana zbivanja u odgojnoj

skupini i vrtiÊu te okruæju.

U izboru tematike projekta valja polaziti od potreba i moguÊnosti djece i

uvaæavati naËela i metode integriranog razvojnog kurikuluma. Projekt treba

imati elemente akcijskog istraæivanja.

Izbor teme koja je relevantna za æivot djetetaIzbor teme se mora temeljiti na intrinziËnoj motivaciji djeteta. Polaziπte je

u nekom, za djecu vaænom æivotnom problemu i interesu koji je svojstven

njihovim razvojnim osobinama. Teme iz podruËja predπkolskog odgoja i

obrazovanja integriraju Ëetiri grupe prava: pravo na preæivljavanje, pravo na

razvojne poticaje, pravo na sudjelovanje i zaπtitna prava;

2. Razvoj projektaa) stvaranje materijalnog i interakcijskog okruæjaOsiguranje poticajne materijalne sredine i πto raznovrsnijih izvora znanja.

Osigurati timski pristup i partnersku suradnju svih sudionika projekta: u

odgojnoj skupini, unutar vrtiÊa, s roditeljima djece i s lokalnom zajednicom.

b) aktivna ukljuËenost djeteta ∑ uËenje Ëinjenjem, informacije iz prve rukeRad na projektu odvija se u kontekstu koji potiËe djecu na pregovaranje,

suradnju, preuzimanje odgovornosti za traæenje odgovora, provjeravanje

svojih otkriÊa i traæenje vlastitih pristupa rjeπavanju problema.

Iskustva koja djeca stjeËu tijekom projekta moraju biti relevantna za

njegov æivot.

Opis provedbe projekata

126

c) kreativno izraæavanje i konstruktivno ponaπanje NaËin ponaπanja djece u igri i produkti djeËjeg stvaranja (govornog,

likovnog, glazbenog i praktiËnog) sredstvo su motiviranja za dalja

istraæivanja, ali i mjerilo rasta i razvoja djeteta te postignuÊa vezanih za temu

projekta.

3. Evaluacija procesa i postignuÊaProcjenjuje se praktiËna primjena novih znanja i vjeπtina djece. Procjenu vrπi

odgojitelj, odnosno tim koji radi na projektu, na temelju promatranja djeËje

igre i stvaranja.

Tijek rada na provedbi projekta uËenika osnovnih i srednjih πkolaProjektna nastava ostvaruje se kroz najmanje sedam koraka zbog toga

da se oËuva demokratska procedura rjeπavanja problema. Takvo uËenje

namijenjeno je uËenicima razredne nastave i predmetne nastave osnovnih

πkola i uËenicima srednjih πkola. Za ostvarenje projekta potrebno je

najmanje 15 πkolskih sati.

Svaki sat planira se tako da ukljuËuje interdisciplinarni pristup u

oblikovanju sata kao πto su: Ëitanje, diskusija, pisanje, analiza grafova,

rjeπavanje problema u malim skupinama, socijalno uËenje, tehnike

suradniËkog uËenja, igru uloga, prouËavanje zakona i Ustava RH, pisanje

dopisa, molbi itd.

Procedura se sastoji u tome da uËenici izabiru problem, sustavno ga

istraæuju, dokumentiraju i oblikuju plan rjeπavanja problema. U ostvarivanje

projekta ukljuËuju se roditelji i ljudi iz lokalne zajednice koji mogu pomoÊi u

rjeπavanju problema.

1. Izbor problemaPrepoznavanje problema u svojoj sredini kroz osobno iskustvo,

razgovor s roditeljima, roacima, prijateljima, uËiteljima. Raspravljanje i

selekcioniranje problema kojim Êe se razred ili skupina baviti veÊinskim

brojem glasova razreda.

2. Istraæivanje problemaProuËavanje zakona i propisa koji se odnose na problem. Upoznavanje

ustavnih odredbi iz podruËja rješavanja problema. PraÊenje tiska i ostalih

medija. Korištenje biblioteka i Ëitaonica, udžbeniËke literature, prikupljanje

informacija elektronskom poštom, slaganje dokumentacijskih mapa.

127

3. Oblikovanje moguÊih rjeπenja problemaDijeljenje projektne skupine u Ëetiri manje skupine. Svaka skupina raspravlja

i oblikuje najbolji naËin rješavanja problema. Utvruju se naËini, pristupi,

postupci, identificiraju se lokalni nositelji vlasti u Ëije podruËje rada spada

problem i koji mogu pomoÊi u rješavanju problema.

4. Izbor najboljeg pristupa rjeπenju problemaGlasnogovornik svake skupine pred cijelim razredom obrazlaže pristup

skupine rješavanju problema. Cijeli razred raspravlja o jakim i slabim

stranama ponuenog rješenja. Na kraju razred izabire najuspješnije rješenje

meu ponuenima.

5. Razvoj plana akcijeProjektna skupina razvija plan akcije, odnosno planiranje aktivnosti koje Êe

se poduzeti kako bi se proveo plan i došlo do rješenja problema. Projektna

skupina izrauje dokumentacijsku mapu rješavanja problema.

6. Predstavljanje plana akcije πiroj zajedniciS planom akcije upoznaju se ostali uËenici, roditelji, razrednici, predstavnici

lokalne zajednice. Tako se stvara pozitivno ozraËje za prihvaÊanje

ponuenog rješenja problema. Može se provesti interna prezentacija

rješavanja problema u školi pred nastavnicima, uËenicima, na roditeljskom

sastanku i sl. Bit je u tome da uËenici uËvršÊuju svoje vještine argumentacije,

javnog nastupanja, razvijaju svoje stavove, upoznaju u oËima drugih svoju

osobnost.

7. Javno predstavljanje ponuenog rjeπenja problema.Ponueno rješenje problema može se prezentirati široj skupini uËenika u

školi, na razini sedmih ili osmih razreda odreene škole, na razini cijele škole

itd.

Za prezentiranje izvan škole potrebno je pomoÊi uËenicima tako da voditelj

projekta unaprijed dogovori odlazak predstavnicima lokalnih vlasti koji

su nadležni za rješavanje problema. Može se uputiti obavijesti medijima o

mjestu i vremenu susreta s predstavnicima lokalnih vlasti.

Za javnu prezentaciju potreno je pripremiti usmeno obrazlaganje rješenja

problema te pismeno dokumentiranje ponuenog rješenja izradom

razrednog portfolija, mapama, plakatima i drugim prikladnim oblicima.

128

Na portfolijo se stavljaju samo najreprezentativniji dokumenti (fotografije,

isjeËci iz novina, Ëlanci zakona, tekstualni zapisi uËenika itd.) prikupljeni i

nastali u pojedinim koracima rješavanja problema.

Sadræaj smotre i vrednovanje postignuÊa:I. Pokazna mapa koja se sastoji od Ëetiri spojena hamera (portfelj, portofolio)

i dokumentacijske mape projekta ∑ format A4 ili A5

II. Obrazloæenje i obrana projektnog cilja (do 16 minuta ) ∑ skupina od Ëetiri

uËenika pred prosudbenim povjerenstvom.

Voditelji projektaProjekt vodi/e samo oni voditelji koji su proπli struËnu edukaciju za

primjenu Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava, za

aktivne metode uËenja i pouËavanja i projektnu nastavu.

Selekcija projekataIzbor najkvalitetnijih projekata izvrπit Êe Dræavno povjerenstvo te o

rezultatima izbora obavijestiti voditelje projekata. Izbor Êe se izvrπiti prema

sljedeÊim okvirnim kriterijima:

∑ izbor teme i postupak provedbe treba biti u skladu s uputama;

∑ projekt treba imati obiljeæja integriranog razvojnog kurikuluma i uvaæavati

zadaÊe i naËela odgoja i obrazovanja za demokratsko graanstvo i ljudska

prava i odgovornosti;

Literatura:Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko

graanstvo, Vlada Republike Hrvatske, Nacionalni odbor za obrazovanje o

ljudskim pravima, Zagreb, 1999.

Temeljni meunarodni dokumenti iz podruËja odgoja i obrazovanja

za ljudska prava, Vlada Republike Hrvatske, Nacionalni odbor za

obrazovanje o ljudskim pravima, Zagreb, 1999.

Maleπ, Dubravka, StriËeviÊ, Ivanka: Odgoj za demokraciju u ranom

djetinjstvu. PriruËnik za rad s djecom predπkolske dobi na usvajanju

humanih vrijednosti: Udruæenje Djeca prva, Zagreb, 2005.

Maleπ, Dubravka i suradnici: Živjeti i uËiti prava, Zagreb 2003., Filozofski

fakultet SveuËiliπta u Zagrebu, IstraæivaËko ∑ obrazovni centar za ljudska

prava i demokratsko graanstvo

129

MarkoËiÊ, Matilda: Igrom do πkole, Udruæenje “Djeca prva“, Zagreb, 2003.

Projekt graanin, priruËnik za nastavnike: Centar za graanski odgoj i

Ministarstvo prosvjete SAD, Zagreb,1998.; http://zavod.skolstvo.htnet.hr

SpajiÊ∑ Vrkaπ, V., StriËeviÊ I., Maleπ D., MatijeviÊ M.: PouËavati prava i

slobode∑ priruËnik za uËitelje osnovne πkole s vjeæbama za razrednu

nastavu, Filozofski fakultet SveuËiliπta u Zagrebu, IstraæivaËko ∑ obrazovni

centar za ljudska prava i demokratsko graanstvo, Zagreb 2004.

Kompas, PriruËnik o odgoju i obrazovanju mladih za ljudska prava,

Europski dom Slavonski Brod, 2004.

Slunjski, Edita: Mali profesor, Integrirani razvojni kurikulum, Zagreb 2001.

130

Ova je smotra prikaz postignuÊa predškolske djece i uËenika iz cijele

Hrvatske u podruËju odgoja za ljudska prava i demokratsko graanstvo.

U predškolskom odgoju i u razrednoj nastavi odgoj za ljudska prava i

demokratsko graanstvo integrira se kroskurikularno, kroz teme koje su

zastupljene u redovitom programu. U razrednoj i predmetnoj nastavi u

osnovnoj školi postoje brojne moguÊnosti za integriranje Nacionalnog

programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko graanstvo:

kroz projektnu nastavu, kroskurikularno, kroz sve predmete gdje postoje

programske teme bliske temama ljudskih prava, kao izborni predmet, kroz

sat razrednika, kroz izvannastavne aktivnosti.

U projektnoj nastavi rezredi/skupine su, u suradnji s roditeljima i svojim

nastavnicima pošli od prepoznavanja nekog važnog problema u njihovoj

sredini. Nakon prepoznavanja problema, cijeli razred je podijeljen u

istraživaËke timove radi prikupljanja podataka u knjižnicama, tiskovinama,

na radiju i televiziji, od profesora i znanstvenika, odvjetnika i sudaca,

udruga, interesnih skupina, ureda za zakonodavstvo i upravnih službi.

Portfelj ∑ izloæbeni dio portfelja i mapa s dokumentacijomRazred je zatim saËinio portfelj na temelju prethodnog istraæivanja. UËenici

su se podijelili u Ëetiri skupine, od kojih je svaka bila odgovorna za jedan od

Ëetiri dijela portfelja.

zadatak prve skupineObjasniti problem koji je razred izabrao ∑ zaπto je vaæan i zaπto bi se

zakonodavne ili izvrπne vlasti njime trebale pozabaviti.

zadatak druge skupineOcjeniti alternativne prijedloge koji su bili predloæeni radi rjeπavanja

problema.

zadatak treÊe skupineZacrtati i obrazloæiti pristup/javnu politiku kojom Êe se problem rjeπavati.

Upute za suce/procjenitelje

131

zadatak Ëetvrte skupineZacrtati plan djelovanja kako bi se nadleæna tijela vlasti privoljela na

prihvaÊanje predloæenog rjeπenja problema.

Portfelj se sastoji od dvije komponente ∑ izloæbene i dokumentacijske..

izloæbena komponentaCijeli izloæbeni dio se sastoji od Ëetiri postera∑ ploËe veliËine 100 x 80 cm.

Rad svake od Ëetiri skupine izlaæe se na jednoj od ploËa.

dokumentacijska komponentaOva komponenta treba sadræavati materijale koji na najbolji naËin

dokumentiraju istraæivanje koje je skupina provela. Materijali sve Ëetiri

skupine trebaju biti sastavni dio mape debljine 4∑ 5 cm. Mora postojati

sadræaj za svaki od Ëetiri dijela. Osim toga, mora postojati peti dio mape

koji sadræi uËeniËku evaluaciju i osvrt na steËeno iskustvo. Cijeli razred je

odgovoran za taj dio mape.

Postupak smotre

PortfeljPortfelj se sastoji od dva osnovna dijela ∑ izloæbenog i dokumentacijskog.

izloæbeni dio se sastoji od:»etiri (4) panel ploËe ili ploËe od pjenastog materijala ili sliËnog, s time da je

svaka ploËa veliËine 100 x 80 cm i ne smije biti veÊa; svaka od Ëetiri skupine

u razredu dobiva jednu ploËu na kojoj izlaæe svoje radove; svaka ploËa mora

sadræavati:

a) pismeni saæetak propisanih tema za tu skupinu

b) crteæe izvore iz kojih su uËenici pribavili informacije

dokumentacijski dio se sastoji od:∑ pet (5) dijelova koji su stavljeni u mapu s metalnim umetkom ukupne

debljine od najviπe 4∑ 5 cm; svaki dio mora biti odvojen posebnom

stranicom za odvajanje u boji

∑ sveobuhvatnog sadræaja i posebnog sadræaja za svaki dio

∑ kopije najvaænijih informacija koje je svaka skupina pribavila za svoj dio, a

koje najbolje biljeæe i svjedoËe o njihovom istraæivanju

∑ petog dijela koji sadræi ocjene i osvrt na steËenu iskustvo

132

Usmeno predstavljanje i obrana projektaUsmena predstavljanja i obrana održavaju se pred sudskim vijeÊem odraslih.

Usmeno predstavljanje portfelja se može održati i pred drugim razredima,

roditeljima ili drugim skupinama predstavnika zajednice, kao što su

Zajednica doma i škole i razne druge udruge i organizacije. Ta Êe aktivnost

uËenicima biti dragocjeno iskustvo u predstavljanju njihovih ideja drugima

i uvjeravanju slušateljstva o stavovima glede nekog vitalnog problema javne

politike.

∑ Na natjecanju/smotri sudjeluju Ëetiri uËenika. Svaki uËenik prestavlja

jedan dio portfelja.

∑ Svaki uËenik treba pripremiti izlaganje u trajanu od Ëetiri minute. Nakon

toga, uËenici Ëetiri minute odgovaraju na pitanja sudaca. “Mjeritelj

vremena” upozorava uËenike i suce kad im preostane samo jedna minuta.

∑ Za vrijeme usmenog predstavljanja, uËenici se mogu u bilo koje vrijeme

posluæiti izloæbenim dijelom portfelja.

Mjeritelji vremenaSvakom sasluπanju mora biti prisutna osoba koja je “mjeritelj vremena”.

To ne smije biti jedan od sudaca. Mjeritelj vremena se mora Ëvrsto dræati

okvira od po dvadeset minuta po svakom projektu: Ëetiri minute za usmeno

predstavljanje dijela portfelja i Ëetiri minute za odgovaranje na pitanja.

Mjeritelji vremena tiho upozoravaju skupine tako πto podiæu karticu na kojoj

piπe da je preostala jedna minuta za usmeno izlaganje te tiho obavjeπtavaju

suce kada im preostane samo jedna minuta za pitanja. Kada vrijeme istekne,

mjeraitelj vremena zaustavlja sve sudionike rijeËju “vrijeme!”.

Nuæno je voditi raËuna o vremenu. Suci mogu, meutim, dati dodatno

vrijeme u sluËaju kada neka situacija znaËajno skrati vrijeme odgovaranja na

postavljena pitanja. Na primjer, ako sudac potroπi pretjerano puno vremena

za postavljanje pitanja, dodatno vrijeme se moæe dati uËenicima kako bi na

njih odgovorili.

Odabir sudacaSljedeÊe informacije mogu biti od pomoÊi pri odabiranju sudaca za

natjecanje.

∑ za svakih pet projekata trebalo bi postojati vijeÊe od tri suca.

133

∑ sudsko vijeÊe bi morali saËinjavati pojedinci koji su upuÊeni u politiËki

postupak i znaju kako on funkcionira, koji poznaju probleme trenutaËne

javne politike i graanskog odgoja te povezanosti s graanskim

sudjelovanjem.

∑ suci bi trebali biti i poznati i dobro obavijeπteni graani iz javnog i

privatnog sektora. To mogu biti: Nastavnici druπtvenih predmeta, izabrani

i imenovani javni djelatnici, novinari, odvjetnici, suci, osoblje zaduæeno za

provedbu zakona, sveuËiliπni profesori politiËkih znanosti, prava i drugi.

MaterijaliSvakom sucu mora biti osigura odgovarajuÊi broj primjeraka sljedeÊih

materijala:

∑ upute za suce

∑ obrazac za ocjenjivanje usmenog predstavljanja i obrane projekta te

portfelja i dokumentacijske mape

Suenje∑ odræati kratak sastanak sa sucima i paæljivo ponoviti cjelokupne ciljeve

smotre/natjecanja.

∑ naglasiti da suci trebaju uËenicima dati pozitivnu povratnu informaciju i

ponuditi im sugestije o tome kako mogu poboljπati svoj portfelj i njegovo

usmeno predstavljanje.

∑ pokupiti od sudaca obrasce za ocjenjivanje na kraju suenja. Provjeriti jesu

li svi obrasci te jesu li Ëitljivi i potpuni.

∑ provjeriti toËnost zbroja na obrascu za ocjenjivanje portfelja. Sastaviti tim

od dvoje∑ troje ljudi za zbrajanje rezultata. Nakon πto je utvrena toËnost,

uËiniti sljedeÊe korake:

∑ zbrojiti bodove; najveÊi ukupni rezultat pobjeuje

u sluËaju nerijeπenog rezultata formirati vijeÊe sudaca iz reda postojeÊih

vijeÊa, kako bi odredili pobjednika

Nakon natjecanja∑ izvijestiti sve sudionike o rezultatima natjecanja.

∑ uruËiti potpisane pohvale, zahvale i diplome uËenicima.

∑ ako je moguÊe, organizirati da ugledni predstavnik uruËi pohvale/diplome

razredu/skupini koja je pobijedila i to na posebno organiziranoj sveËanosti.

134

1. ZnaËajJe li skupina izabrala najvažnije informacije za ukazivanje na znaËaj

problema i moguÊnost njegova rjeπenja?

2. RazumijevanjeJesu li izlagatelji pokazali razumijevanje prirode i opsega problema s

obzirom na alternativne pristupe rjeπenja problema koje su prepoznali? Jesu

li pokazali razumijevanje svojeg plana djelovanja?

3. Obrana stajaliπtaJe li skupina na odgovarajuÊi naËin predstavila svoje stajaliπte? Jesu li uËenici

branili svoja stajaliπta na odgovarajuÊi naËin prilikom odgovaranja na

postavljena pitanja?

4. ToËnost u odgovaranjuJesu li odgovori na pitanja sudaca bili uspjeπni?

5. Suradnja unutar skupine/timski radJesu li se izlagatelji držali onog dijela rjeπenja problema za koji su bili

odgovorni? Jesu li se nadopunjavali uvažavajuÊi pritom miπljenja ostalih?

Kriteriji za vrednovanje predstavljanja i obrane projekta

1. UvjerljivostJe li izlaganje u cjelini uvjerljivo ukazalo da je izabrani problem važan?

2. PraktiËnost i usklaenostJe li predloženi pristup za dobivanje potpore ostvarljiv? Jesu li uzeta u obzir

stvarna ograniËenja?

Je li odnos izmeu izlaganja sva Ëetiri uËenika bio jasan? Je li se svako

izlaganje nadovezivalo na ono prethodno ili prethodna?

Kriteriji za vrednovanje obrane projekta

135

3. Obrana stajaliπtaU kojoj su mjeri uËenici uspjeli dokazati da je njihov plan djelovanja

razuman? U kojoj su mjeri uspjeli dokazati da mogu osigurati potporu i

prevladati otpor u zajednici i kod izvrπne i zakonodavne vlasti u odnosu na

njihov plan djelovanja?

4. ToËnost u odgovaranjuU kojoj su mjeri odgovori uËenika bili toËni u odnosu na pitanja?

5. SuradnjaJesu li izlaganja uËenika pokazala da su razgovarali o postignutom i nauËili

suraivati radeÊi na projektu?

U vrednovanju predstavljanja i obrane rjeπenja problema i prateÊeg portfelja

treba uzeti u obzir cjelokupnu uËinkovitost izlaganja, kao i kreativnost i

originalnost.

Obrana projekta vrednuje se opisno.

136

1. UvjerljivostU kojoj mjeri je predstavljanje u cjelini uspjelo uvjeriti sluπatelje da je projekt koji je razred predloæio vaæan?

2. PraktiËnostU kojoj mjeri je predloæeno rjeπenje ostvarljivo? U kojoj mjeri su pristupi za dobivanje potpore ostvarljivi? U kojoj mjeri predloæeni pristupi za dobivanje potpore uvaæavaju stvarna ograniËenja?

3. UsklaenostU kojoj mjeri je odnos izmeu svakog od Ëetiri izlaganja portfelja bio jasan? Je li svako izlaganje bilo utemeljeno na prethodnom i proπirivalo ga?

4. Osvrt � navesti jake strane projektaU kojoj mjeri je predstavljanje projekta pokazalo da su se uËenici paæljivo osvrnuli na steËeno iskustvo? U kojoj mjeri je usmeno predstavljanje projekta pokazalo da su uËenici neπto nauËili radeÊi na projektu?

Projekt:

©kola:

Predstavljanje i obrana Opisna ocjena

Obrazac za vrednovanje predstavljanja i obrane projekta

137

UvjerljivostUvjerava da∑ je problem vaæan∑ predloæenim pristupom rjeπava se problem∑ predloæeni projekt je ustavan∑ projekt moæe dobiti javnu potporu

PraktiËnost∑ predloæen projekt je ostvariv∑ pristupi za dobivanje potpore su ostvarivi∑ prepoznata su i uzeta u obzir stvarna ograniËenja

UsklaenostDijelovi portfelja∑ su meusobno povezani∑ izbjegnuta su ponavljanja

Osvrt∑ omoguÊava osvrt∑ omoguÊava uËenje

Portfelj i dokumentacijska mapa Opisna ocjena

Sudac: Datum:

Biljeπke

Agencija za odgoj i obrazovanje Education and Teacher Training … · 2013-01-02 · uloga,...

Documents

Transcript of Agencija za odgoj i obrazovanje Education and Teacher Training … · 2013-01-02 · uloga,...