ja
koriSteno
uzemljenje.
Hertz
americki
knjizevnik
i
bavljenje
samo
zabava,
debljini
i
V.
Britaniji
uveliko
doprinosi
sirenju
tehnicke
kulture
i
amaterskog
tvara
»elektro-
motorna
ter-
me-
gaom
(MQ).
upotrebljavaju
su
to
odnosi
snaga
tati
u
zavojnicu.
Magnetsko
polje
U tako-
tenica«.
Povrsini
vodica
se
vodlji-
vost
od
nekoliko
nacinjeni
moze
cesto
tricne snage koju neki
spojeni
otpornici
slucaj
za
izracunavanje,
s
i^C-sklop.
sa-
moindukcije
zavojnice
L:
L
r=
R
Vremenska
n
milihenrijima
(mH)
i
C
u
pikofa-
drugim
frekvencijama.
Resonantna
frekvencija
je
pre-
ma
Thomson-ovoj
relaciji
odredena
umnoskom
L
i
C.
Medutim,
jakost
struje
u
titrajnom
krugu
ovisna
je
o
na kruga ovisi o
xnanje,
sve
do
f
t
ralelnom
kapacitetu
nekim
misli
se
Pri
lazni strujni
krug. ne
lima za manje
za
pojacanje
zanemariti.
Iz
pozna-
jednostavan
i klasa C
Graficki prikaz rada
je
jakost
anodne
ja tece i onda dok signala nema,
elektricna energija se trosi,
za
pojacanje
po-
vratnu
vezu
dovodi
se
izmedu
S:';
kri-
stala
p- ili n-tip.
Osnovna »sirovina« za
tori
galij,
kojem
stru
ia
naglo
njuje
nji
hovoj
primjeni.
84
u
Od
difuzijom
od
je
Hfe
svih
triju
tranzistora
iznad
10.
To
prikazuje
i
izmedu GTO i DTO
vo-
kojih
a)
u,-r-
i
u-
zistoru TRu Imajuci
nom, tzv.
propusnom smjeru.
Ogranicen
maksimalni
zaporni
pu
na
odvojcima
J1+J2.
previse za-
stalnu
napona
Jmaks
ra,
Tek
kada
potrosak
struje
zali vrlo
br.
6
integriranog
je
od
strujnog pojacanja tranzistora
i
P4
budu
stizavanje
podjednakog
strujnog
opterecenja
ukoliko
i
ispravljacke
diode
mogu
mo
zemo
sagraditi
ispravljac
prema
si.
promje-
na
temperature.
U
novije
usta
seriju,
oni
predstavljaju
djelitelj
napona,
ovisan
o
nisko-
suprotna fazi
pogon
slu-
ze
vrlo
niski
naponi
(1,5
do
6V).
nakih svojstava
10
8,5
do
9,5
—
100
O.
oko
0,5
Q
i,
na
opisani
zavoja
ove
dukciju
basova.
Zenerove
diode
pogonske
5
W,
»>
*
stambenim
prostorijama.
Ako
net-
ko
zeli
ili
treba
vecu
snagu,
onda
stup-
nju.
Lijevo,
ukoliko
se
grade
dva
ranje glasnoce
bolje
s
manjim
projektima
i
poste-
peno
graditi
viso-
kih
svojih
pokusa
ka dvadesetih
osci-
latoru
sa
Prikazan
je
na
nekim
ma-
lenim,
prenosnim
radio-aparatima,
harmoniekih »dodataka«.
To mora
elektroda«. On je
se
dovoljno
da
su
VFO
BT
unutar
nekih
odredenih
malen pozitivan
kvarcovi
kristali
su
tako
rezani
sam
je
visa
od
nje
digitalnog
nost
takvih
prijemnika
po-
jasa
Ijih
nim
radiofonijskim
priiemnicima
uvijek
jednak
za
mjesanje.
Treba
napomenuti
pF).
Kondenza-
sekciji.
pod-
nijeti.
Utrka
simalnom
biti
la,
pri
mijesanju
panj
visokofrekventnog
pojacanja;
dakako
uz
automatsku
ikakvog visoko-
frekventnog pojacanja
ona smjestena.
Ove elektrode,
frekvencije na koje
^trane
maksimuma
resonancije
du-
boka
»nula«,
koju
nazivaju
krugovi
losi-
Q2
nala
(»channel«)
i
frekvencija
do
koje
se
u
ima
dvije
Ako
demo
zatvorena i kroz nju ne
tece
nikak-
va
konstante moraju
dulatora.
U
slijediti,
diode
»kli-
Ukoliko bi
Indus
trij
ski
i
amaterski
radiokon-
osoba. In-
pr\im
raz-
naj-
veci
broj
donosilo
ladio-stanica imala savremen
»Pripremite
samo
i nema
U ovom
dzepna
prijem
tele-
denzator
Cs
9-57
zamijenili
niskofrekventnim
pojaca-
torn slucaju
BF173. Oni su
TRd)
111
A.
tfr
i ne tre-
sagraden
za
prijem
kratkovalnih
oscilator
da
i
za
menuti posebne izlazne
fil-
tera
ka-
belora
nuti,
ako
se
nalaze
na
promjenlji-
vom
pojacalom
mogu
ciju
glasnoce,
a
neki
telegrafski
se-
lekcije.
jos i
svoj-
stva:
i
sve
nespretnije
dimenzije.
Zato
je
razlicitim
supljim
resonatorima.
Cilindricna
se do-
kav
cetvrtvalni,
su
ku
mo sklop
b) i
podrucje metarskih
dufrekventno
pojacalo.
Ako
10-28
ili
neko
jednostavnije,
prvi
pacitetom.
Sa
zavojnicom
Ls,
u
kolektor-
zavoj-
nica
ke
maksimum,
Na
ugraditi pre-
ra
tjesnije
mora biti
pedviden
za
no,
10-metarskog
opsega.
Utrostru-
divanjem
frekvencije
i
jednolicno
500
kHz
bilo koji
njem
sastoji
od
samo
jednog
titrajnog
kruga,
se
rad-
i
ne
smije
zaboraviti.
Razmjerno
najjednostavniji
su
predajnici
za
telegrafiju.
frekven-
ciju
(If),
prisutna
i
osnovna
(f).
Kada
se
pojacanja
frekvencije. Zato osnovni
vencija
u
predajnicima,
rada,
uniStiti prije
javanje,
dok
kod
elektronske
cijevi
i
jevi,
moze
se
i. U posljed-
kapaciteta,
Kod
dovodi
potrebno
dovoljno
su
treba
tekst
St.
11-18.
Veza
izmedu
dva
stupnja
u
predajniku
meno
poveca.
Veza
preko
to
odnos
tani su
tzv.
neutralizacija.
Protiv
nika ulazni
denzatore najbolje najkracim mo
resonanciju ulazni
sprijeci gal-
vanski spoj
mora
Rb
sta-
viti
nekoliko
na na
zice, iznositi 0,22
trebna
naiveca
nala stalne
amplitude, a
mi
rad
izlaznog
stupnja
u
za
telegrafiju,
za
telefoniju
gornjih vri-
ma uzeti
R pogodan
dovoljno
si.
ll-40a
posluziti ako je
svakog
nik
opasno
11-34.
Tamo
kako
je
na-
pisano
si.
ll-40a
potrosac
R
11-34.
Tamo
dakako moguce
padu
napona
na
tome
otporniku,
mjenljivog kondenzatora
moze biti
direktno uzemljen.
Kod 100-procentne
0,25
mm
••«0CC*000«O«O«X30«0««»O«0»0O0#C*»»
ti
smo
neko slovo
Tako se radi
mora
simum«,
pojavit
de
se
da-
otezava
pri-
pojavu amaterskim
»jezikom« nazi-
4
osobito
rijeci u
cuje
i
smjera.
Preko
diode
Di
i
tranzistora
aktivira
se
re-
REL2
vremenskoj
konstanti
vi§e
u
».
.
preko
A
i
preko
za rad
mozemo
po-
vi£i. Ipak
frekvencije
samo
100
od
neko-
je
veza
bazu
si.
11-69.
Zato
se
tranzi-
stora
samo
malen
Povecanjem
napona
(pazi,
samo
ovaj
izlazni
stupanj )
ulazna
impedan-
Iz-
lama
snaga
je
i
22.
za-
feritne
jezgre,
na
valjku
promjera
zauzima vi§e
je
predviden
kao
i
6e
vece snage.
da
se
tranzistor
diodom D i
u tekstu
su veci. Treba
prvog stupnja
primijenjena je
stora
u
svom
tranzistora
TRs.
Treci
stupanj
opterecenje
strujama
baze
tranzi-
stora
vom
smo upoznali
u poglavlju
o izvori-
28
MHz)
kao
i
oko 100 W.
lineamost
sformator Ts.
tralizirani
tor.
Izlazna
TRs
i
hovima
opterecenja
svakako
treba
racunati
i
malo
vise
ili
malo
manje
ito
nail
oeoo
u
pogiaivftju
o
oscilatorima
u
poglaivijiu
o
piijemnicima,
osobito
ne
dode
do
izoblicenja
i
uracunavsi
gubitke.
Pobuda
se
za
144
MHz
do-
vodi
preko
=
=
s
maksimalna.
Lineamo
pojacalo
koje
je
bilo
pribliz-
no
deseterostruko
jeve
motane preko svrdla
m m
SL 12-20.
ni
na
promje-
ru
3,5
mm,
zdcom
1
mm,
CuAg.
v
Za-
dpak
diode
mora
biti
Sto
bMi
je
pravilno
Mnogi
pro-
bijeni
i
postal
netipotrebljivima.
Da
se
izlazni
tranzistor
u
izlaznom
vog
matski
prikazan
lelno
Zenerovoj
vari-
kap-diode
sna-
TK>znate
odav-
de
f
jelu
na
suprotnom
kraju
kabela
lova,
jednosti
.1:1.
je
induktivno
432
MHz.
Veza
na antenski
dinu
sasije,
prema
tome zadrzi
prijemni-
ckna.
g)ovarajxnce
rvd-
sima,
ne
odgovaraju.
Njihov
vlasti-
ti
oscilatorski signal
se na
tranzistora
Princip
takve
iz-
je
VF snaga
govorilo u
pretpojadalu.
Dru-
predajinik
u-
jedno
slozi
kao
donosimo
imaju
zadadu
da
niske
frekven-
cije
i
smjeStena
je
frekventni napon na Ls neka
bude
izmedu
3
i
filteri.
Iz-
raduje
imaju propusno
ratorima. Ovakvome
filteru odgo-
Ako
su
zavojnice
sobno upredene
tanke zice,
u
joS
ne
pojavti
i
L3.
-signala.
transpoziciju ill
VFO
treba
samo
valni
preklopnik
447
napon
trebati
za
dobru
regulaciju.
cenje izlazne snage
njenim
djelovanjem
stvara
na
R2
biti
pro-
tivan
vrijeme
pri-
poluvodickih
rator.
To
znaoi
da
od
frekventne modulacije
dulacija
tila
i
Pojedinacni
»vrhovi«
modulacije
velike daljine
Za
struja
tranzistora
TRi
linearni
potenciometri,
svaki
10
fcQ.
Ri
oz-
razumljiv.
Na
si.
15-38
je
upo-
tranzistora
i
dvije
diode
pod-
maksimalna devijacija. Ona
prijemnikom.
Za
vrijeme
emisije
U
principu
se
jednostavnom
primjeru
naj-
cistiji
cemo prijem, ali
preklop-
nici
drugi
slijedecem
na
str.
506,
uz
primopredajnik
za
samo
gradnju.
Oscilator
»vala
nosioca«
ujedno
je
i
BFO
Tranzistor
generatora) u predajnom dijelu ne-
kog
primopredajnika.
Tu
Dobri kvarcovi filteri,
ti
do
30
frekventne
pojas,
ovisi
nosti konstruktorske
i
ta
rad-
na
mogucnost
»SL« mogu
si
16-14.
bili
su
sagradeni
u
viSe
primjeraka
i
kod
ukljucivanja
nije
bilo
pro-
blema
Ako
treba
prijem
di-
jelu
primopredajnika,
pa
taj
Na
izlazu
je,
umjesto
ranijeg
troclanog,
upotrebi
napo-
U
po-
budnom
stupnju
je
bio
2N2219,
kao
puta,
bit
Kad je
emitiranom
signalu
bila
sa-
gradio
16-34
i
si
16-35.
Amateri-kon-
nika
i
dolazi
do
diode
Du
Ako
tireba
da
radii
predajnik,
i
Re,
otvoriti
do
40
mW,
a
antene
zim valovima
lokalni oscilator
Siljanje njegova frekvencija
otvor
omogucio
na snagu te ga treba pomicati dok
se
ne
postigne
njen
maksimum,
U
torn
polozaju
kratkospojnik
treba
na
neki
nacin
Tada
koristi
dodatni
otpornik
izmedu
druge
u
siljak
pri
dulacijski indeks
vlada
razloga.
Jedan
m
(1.000
do
300
va,
npr.,
u
u
atmo
nosioca poraste procenat modula-
met
dvometarskih
UKV
Triglava.
km.
Prema
tome,
sa
vrha
Triglava
si-
gurno
ne, sigurna veza
me
je
dovoljna
da
elektiicna
struja
odmah
im
se
mo
je kod
ski
uzemljen.
Vertikalna
antena
na
si.
19-1
lb
pobuduje
se
dvojniim
vodom
bilo
kakve
impedancije
dvije
slike
597
na
nisko-
-omski
izlaz
jom
konstmkcijom
predvideni
za
iz-
nad
zemlje.
je
na
ne bi
zatvoren
po-
kopojasna
b.
Takoder
od sipke
ne
polozaja
direktora
kao
i
reflek-
tora.
manjih,
3%
I
U
2t
22
23
dB
mjer neka ne bude
ciniti
i
Ovakva svojstva
bi
bila
ponovno ukljucimo
kojima su
ucvrsceni trokutasti
takvih elemenata.
od
onako, kako
A
i
pet-
MHz
ili
duzi-
ne
vala.
Iza
njih
je jace razmaknuti,
sebna
vrsta
sirokopojasnih
antena
koje
se
mogu
graditi
za
vrlo
stroke
opsege
frekvencija.
Kolikogod
bilo
siroko
to
podrucje,
logaritmicko
pe-
jednakoj
Logaritmicko periodidnih
je
dugacka
oko
1/8
najvece
duzine
vala.
Antenski
graditi
an-
tenu
sa
11
elemenata,
mogu na-
Mehanizam
za
ruono
okretanje
tim
pokretu
(»mobile«)
ili
znatno manjom.
kao
i
mo-
bilnim
stanicaipa
prilikom
zemljotresa
i/poplava,
u
najhitnija
potaoc.
SL
20-1.
Savremeni
samogradenom
stanicom
smjestio
negdje
u
aJcumulatora.
Za
galvanske
SL
20-3.
Grupa
radio-amatera
smje-
stila
se
na
terasi
planinarskog
do-
ma,
pripremila
ni£en kapacitet.
od
1,5
2,5
Ah.
Sasvim
Ako pri-
iemaiik ne
trosi vise
mopredajnika
znato
tj. po
nice
m
na
na
u
vecini
ispravno
i
ne
onda
najmanji
mogudu
Kratkovalna
antena
SWR-
-metar
ukljuciti
u
koaksijalni
kabel
(blize
predajniku)
i
nastojati
antenu (prema sL
skog §tapa
bi netko ubo
na antenu. Antenu
cescu primjenu
veoma
su
zanimljive
antena
kao
naponi sinusoidalni,
na instrumentu
obicno
V. To ce
strument M
ci
osigurava
vrlo
velik
ulazni
otpor.
400 V.
propusnom smjeru.
21-13.
She-
ma
i
otpornika i
100 kHz.
polozaju
g.
0,5
Hz?
Taj
je
SI
21-17.
Stampana
plocica
za
mjerac
frekvencije,
si
21-16.
682
oscilatoru
nalazi
kvarcov
pro-
mjeni
jivog
Kolektorska struja ;e mnogo puta
ja6a (ovisno
i
SI.
21-42.
Dva
zavoja
su
dosia
za
tako
snazne
sluziti
kao
opsega,
za
Pa-
ralelno
zavojnicama
je
slab signal,
ali do
mogu
meko-
h rii
lnnlini lnnl
-.-
.
taj signal.
Otuda ga
je
i
an-
tena
u
istoj
kutiji
ljucnica
na
oslabljuju.
visi od 30
biti
mini-
sklo-
pove.
trebljM »na
ma-
nerator cetvrtastih
impulsa frek-
Danas
je
takvih
tranzistora
vrlo
mnogo.
Vec
BC
107
moze
potpuno
bismo
nom opsegu. Ukoliko
prijem.
se
moramo
bjezivo
Najbolji
predajnik,
»splateri«.
Kod
linearnih
pojacala
tufaznim
valno podrucje
filter
naj-
prije
sastaviti
bez
zavojnica
Lt
i
frekven-
ciju
40 MHz.
od-
vojke
38,9
MHz
a
val nosilac ostaje
risticna impedancija
skom opletu
koaksijalnih kabela
prekine
koaksijalni
a s druge strane, koaksijainom utic-
nicom, sa
du
preblizu
vodoye
elektricne
mo-
tora
i
sva pogonska
is-
pitom
teraturu,
je
elektronskih
nanje
ampermetar od nekoliko
da
velicine.
Ovu
svjetli
p
prikljucen.
Kada
lemila
zagrije
na
4
Danas
ie
»UHU«
i
vi-
ju i svojih nedostataka.
namota
Na
kQ
i
otpornik
(Rs)
od
dok
na
desnoj
skali
—
— —
—
i7ln7nii Qnami?
RADIO-STANICA
PRIJATELJ
U
NEVOLJI
RADIO-STA-
NICE