6.11.-6.12.2015. att/2015...povijest hrvatske fotografije u 20. stoljeću. Ivan Parš jedan je od...

Draženka Jalšić E

rnečić Hans P

arsch Ivan P

arš [1886-1938 ]

9 789532 880854

ISBN 953288085-2

Draženka Jalšić Ernečić

Hans ParschIvan Parš[1886-1938]

… through this photographic eye

you will be able to look out on a new light-world,

a world for the most part uncharted and unexplored,

a world that lies waiting to be discovered and revealed.

- Edward Weston (1886 – 1958)

... kroz ovo fotografsko oko

moći ćete gledati novo osvijetljeni svijet,

svijet koji je najvećim dijelom nepoznat i neistražen,

svijet koji leži čekajući biti otkriven i objavljen.



Hans ParschIvan Parš

[1886-1938]

6.11.-6.12.2015.

MUZEJ GRADA KOPRIVNICE[2015]

Hans Parsch na snimanju u dubrovačko parku | Hans Parsch on photo shooting in Dubrovnik's gardenDubrovnik, 1907.Srebro želatinska fotografija | Gelatin silver print

3

Hans Parsch alias Ivan Parš (1886-1938)Hrvatski fotograf 20. stoljeća


viša kustosica Muzeja grada Koprivnice

Uvod

Fotografski atelje Ivana Parša u Varaždinskoj ulici u Koprivnici

između dva svjetska rata bio je važno mjesto koje su u različitim

trenucima života posjećivale generacije koprivničkih građana među

kojima su bili pripadnici međuratnog javnog života grada. Fotograf

Ivan Parš od 1921. do 1938. godine tijekom sedamnaest godina

svog djelovanja stvorio je bogatu slikovnu kroniku međuratne

Koprivnice. Između dva svjetska rata Ivan Parš je bio nezaobilazni

autoritet koji je bilježio život grada. Na fotografijama Ivana Parša

sačuvani su portreti istaknutih pripadnika javnog i društvenog života,

znani i neznani žitelji grada Koprivnice i okolnih sela, najrazličitija

događanja društvenog, političkog i kulturnog života grada, prirodne

nepogode, panorame i vizure gradskih trgova i ulica. Ivan Parš je

u kratko vrijeme svojeg djelovanja stvorio slikovnu kroniku jednog

turbulentnog vremena. U vrijeme njegovog djelovanja dvadesetih i

tridesetih godina 20. stoljeća fotografija je postala nova umjetnost i

novo sredstvo izražavanja pristupačno svima. Studijska fotografija

Ivana Parša u kojoj prevagu ima portretna, obiteljska i reportažna

fotografija do sada nije bila sustavno popisivana, opisivana i

obrađivana, tako da je njegov opus bio prepušten zaboravu,

unatoč činjenici da je kao profesionalni fotograf svojim fotografijama

snimio gotovo sve najvažnije aktere i aspekte koprivničkog

života te pritom zabilježio duh vremena dvadesetih i tridesetih

godina 20. stoljeća. Doprinos fotografskog ateljea Ivana Parša

4

u međuratnom razdoblju Koprivnice do sada nije bio u fokusu

istraživanja i interesa povijesti umjetnosti. U tom kontekstu, ali i

kontekstu prostora i vremena, otkrivanje fotografskog opusa Ivana

Parša, dubrovačkog i koprivničkog fotografa njemačko-rumunjskih

korijena i austrougarskog podrijetla, moramo percipirati kao važan

segment hrvatske međuratne fotografije u kontekstu izučavanja

povijest hrvatske fotografije u 20. stoljeću. Ivan Parš jedan je od

predstavnika Moderne u mediju fotografije kojeg će studijska

retrospektivna izložba u Galeriji Koprivnica izvući iz anonimnosti.

Prilog istraživanju koprivničke fotografije

Ivan Parš u Koprivnici je, prije svega, djelovao kao fotograf

obrtnik kojem je fotografija bila izvor prihoda i način rješavanja

egzistencijalnih pitanja. U kontekstu koprivničke povijesti Ivan Parš

je smatran profesionalnim komercijalnim fotografom i obrtnikom

kojem je fotografija bila unosan posao u kojem su umjetnički

dometi bili podređeni zahtjevima i ukusu sredine u kojoj je djelovao.

Primijenjeni i dokumentarno-povijesni karakter studijske fotografije

stavljan je ispred kreativnih i umjetničkih dosega. Osim što je

snimao studijske fotografije u vlastitom ateljeu, snimao je i na širem

području grada, obavljao je razvijanje amaterskih fotografija, a u

fotografskom ateljeu u Varaždinskoj ulici posjedovao je, kako stoji u

zaglavlju kuverte, “skladište fotografskih aparata” koje je prodavao

i iznajmljivao. Međutim, fotografija je za Parša isto tako bila i način

bilježenja stvarnosti i ljepote, od ranih dubrovačkih motiva i krajolika

do koprivničkih panorama, intimnih interijera do portreta koji su

svojom temom očito najviše odgovarali autorovom senzibilitetu.

Kada se radi o portretu, fotografija Ivana Parša istovremeno

je lirska i intimna, a tek pred kraj djelovanja odražava stanoviti

kozmopolitizam te odražava društvene i ekonomske prilike prostora

i vremena u kojem je snimljena. To je naročito prepoznatljivo

5

u portretima iz njegovog osobnog obiteljskog albuma. Bliska

povezanost s modelima, suprugom i djecom, Ivana Parša odaje

kao fotografa u čijem su radu bitne emocije. Paršova fotografija

prenosi ushićenje fotografa, a profinjenom oku promatrača autor

omogućuje uživanje u gotovo identičnom lirskom zanosu kojeg je

on osjetio u trenutku fotografiranja.

Najranije razdoblje i fotografski počeci

Ivan Parš rodio se kao Hans Parsch 20. svibnja 1886. godine u

rumunjskom gradu Brašovu u obitelji Johhana Parscha i Catharine

Parsch rođene Preidt. U vrijeme rođenja Hansa Parscha grad

nosi naziv Kronstadt i pripada Austro-Ugarskoj Monarhiji. Nalazi

se u sjeverozapadnom dijelu Rumunjske zvanom Sedmogradska,

odnosno Transilvanija koja je od ostatka Monarhije odijeljena

Karpatima i Transilvanijskim Alpama. Najranije razdoblje života

Ivana Parša, podaci o podrijetlu, obitelji i roditeljima još uvijek

nisu istraženi radi nedostupnosti dokumenata koji su pohranjeni

u rumunjskim, moravskim i češkim arhivima. Iz faksimila poznatih

dokumenata moguće je iščitati kao se radilo o mješovitom braku

oca rimokatoličke i majke luteranske vjere te je za pretpostaviti kako

su Hans Parsch i njegova sestra Greta Parsch za ono vrijeme imali

relativno otvoren i kozmopolitski odgoj, što je, uostalom, vidljivo

iz najranijeg životopisa Hansa Parscha. Hans Parsch je djetinjstvo

proveo u rodnom Kronsdatu sa kojim je bio povezan cijeli život

u vremenima u kojima su političke okolnosti prekrajale granice i

mijenjale imena. Hans Parsch je krajem 19. stoljeća u Kronsdatu

završio nižu pučku školu, nakon čega odlazi na školovanje i

izučavanje fotografskog zanata u Prag i Sarajevo. Preko Sarajeva

i Mostara oko 1900. godine, s nepunih petnaest godina dolazi

u Dubrovnik, tako da s prilično vjerodostojnosti možemo tvrditi

kako se Hans Parsch profesionalno bavio fotografijom od svoje

6

petnaeste godine te da je osnove fotografskog zanata izučio

u Kronstadtu, Pragu, Sarajevu i Mostaru, no pisane potvrde o

praktičnom obrazovanju za sada nisu dostupne. Nedostatak

podataka o njegovom najranijem životu, školovanju i djelovanju tek

je potrebno istražiti, no prema kazivanjima nasljednika ateljea Karla

Plajha (1922 - 2004) između 1996. i 2004. godine, temeljenima na

sjećanjima kćerke Ivana Parša, njegove supruge Ives Plajh (1919

- 1991), Parš je fotografsko znanje stekao prilikom “frentanja”

i boravka u ateljeima širom Monarhije. To je prilikom očito dobro

upoznao tehnička dostignuća na području fotografije i usavršio

fotografski zanat. Okolnosti njegovog najranijeg života i školovanja

nisu u potpunosti razjašnjeni, no čini se kako je jedan od važnijih

trenutaka njegovog života bio doticaj sa poznatim i razgranatim

fotografskim klanom Tomlinovića, prije svega fotografskim ateljeom

Stjepana Tomlinovića u Mostaru, odnosno Dubrovniku, gdje je oko

1907. godine upoznao svoju buduću suprugu Dragu Fiala Šajatović

koja se u to vrijeme, baš kao Hans Parsch, kretala u tadašnjim

fotografskim krugovima Mostara i Dubrovnika.

Dubrovačko razdoblje

Dolazak Hansa Parscha u Dubrovnik oko 1900. godine moguće je

determinirati njegovim studijskim portretnim fotografijama koje su

snimljene u fotografskim ateljeima Stjepana Tomlinovića odnosno

Cesarea Damiania, sa kojima su ga, očito, povezivale poslovne i

privatne veze, zajednički interesi, strast prema fotografiji i slična

životna sudbina profesionalnih fotografa. Veći broj sačuvanih

portreta Hansa Parscha iz dubrovačkog razdoblja govore o

povezanosti dubrovačkih fotografa i njihovoj potrebi za izlaskom

iz fotografskog studija na teren. Jednako tako, spomenuti portreti

omogućavaju nam uspostavljanje crte vremena i determiniranje

najranijih poznatih fotografija Hansa Parscha.

7

Dubrovačko razdoblje Hansa Parscha traje između 1900.

i 1915. godine, a može se podijeliti u dva djela. U prvom dijelu

dubrovačkog razdoblja Parsch radi za studio Stjepana Tomlinovića,

dok je posljednje dvije godine prije mobilizacije vlasnik fotografskog

atelijera i djeluje samostalno. Čini se kako je Hans Parsch

između 1905. i 1913. godine bio “namješten” kao fotograf u

dubrovačkom ateljeu Stjepana Tomlinovića za kojeg je oko 1910.

godine fotografirao album s motivima Dubrovnika i dubrovačke

okolice. Radi se o panoramama grada i krajolicima koji su nam

danas poznati zahvaljujući očuvanim originalnim negativ staklenim

pločama. Za sada je u originalu na papiru poznato tek nekoliko

motiva i to su, zapravo, prve poznate autorske fotografije Ivana

Parscha. Serija dubrovačkih motiva i krajolika fotografiranih 1910.

godine predstavljaju Hansa Parscha kao vrsnog fotografa koji

posjeduje visoki umjetnički senzibilitet. Motivi i krajolici Dubrovnika

i dubrovačke okolice u Parshovom su fotografskom opusu

najraniji izvorni radovi dubrovačkog razdoblja u kojima se najvećim

dijelom služio iskustvima iz vlastite prakse. Već je u dubrovačkom

razdoblju posjedovao više vrsta objektiva o kojima je ovisila oštrina

i plastičnost Parschovih fotografija. Na temelju praktičnog iskustva

Parsh je oštrinu objektiva najčešće namještao na ∞, odnosno, kako

se u to vrijeme govorilo “neizmjernost” i na taj je način dobivao

oštrinu na udaljenosti od preko deset metara. Njegovi se najstariji

objektivi, zajedno sa njegovim prvim fotografskim aparatima za

staklene ploče ili plan filmove drvenog kućišta skupa sa prvom

velikom atelje fotografskom kamerom u formi nerasklopive drvene

kutije, čuvaju u zbirci fotografskih aparata i fotografskog pribora

zahvaljujući donaciji njegovog posljednjeg nasljednika Karla Plajha

koji ih je, zajedno s brojnim fotografijama i negativima na staklu

2004. poklonio Muzeju grada Koprivnice. Parschove su kamere

i objektivi dio neke buduće studije. Parsch je u dubrovačkom

razdoblju najčešće koristio dvije profesionalne fotografske kamere

drvenog nerasklopivog kućišta sa staklenim negativ pločama

8

13x18 i 18x24 cm i drveni stativ tripod, što potvrđuje i njegova

portretna fotografija iz dubrovačkog parka.

Fotografije dubrovačkih krajolika Hansa Parscha odlikuju se širokim

kadrovima i umnoženim planovima. Zanimljivo je uočiti kako je na

putu prema Srđu ponavljao gotovo identične kadrove “Pogleda

na Stari grad Dubrovnik”, odnosno “Pogleda na Lokrum”, sa

neznatnim pomacima visinske točke snimanja. Da bi pojačao

doživljaj prostranstva Parsch u prvi plan stavlja prirodne akcente,

kameni zid ili stablo u lijevi kut fotografije dok ritmički naglasak stavlja

na niz stabala između kojih se otvara široki pogled na panoramu

dubrovačke okolice. Crnogorična stabla, kameno ziđe i ljudske

figure kao likovni akcenti dubrovačkih panorama i krajolika dodatno

naglašavaju raster starog grada, veličinu zidina i kula dubrovačkog

starog grada dok otok Lokrum naglašava morske daljine koje se

gube u dubini zadnjeg plana.

Kolorirana “Panorama Dubrovnika” iz 1910. godine je fotografija

dubokog pogleda u daljinu, otoka Lokruma u drugom planu i mora

koje se gubi u veličanstvenom prostranstvu Jadrana. Arhitekturu

starog grada Dubrovnika Parsch ne doživljava kao povijesno

zdanje i objekt fotografiranja već uravnoteženi i skladni raster u

kojem fotograf uspijeva uhvatiti mentalni kôd dubrovačkog prostora

koji sugerira atmosferu sveopće umreženosti. Ugođaj starog

mediteranskog grada zbijenih kamenih ulica suprapostavljenih

širokim morskim prostranstvima Hans Parsch uspješno bilježi kroz

krajnje osobno doživljaj Grada pod Srđom. To, prije svega, dolazi do

izražaja u obiteljskim fotografijama iz dubrovačkog dvorišta, a prije

svega na portretu četverogodišnje kćeri Marcele iz 1918. godine

koja se još uvijek jednim djelom oslanja na estetiku piktorijalizma.

Na fotografiji “Marcela pod palmom” zidine dubrovačkog starog

grada tek su velebna povijesna kulisa koja u zadnjem planu

određuje pitanje mjesta, dok kameni zidovi dubrovačkog dvorišta

9

sa guskama i domaćim životinjama u prvom planu, odišu toplinom

svakodnevnim životom ni-sela-ni-grada. Dubina prostora koji je

Parš nastojao obuhvatiti fotografijom izuzetna je i odražava njegovo

fotografsko umijeće i opčinjenost ljepotom, širinom i dubinom

dubrovačkog krajolika.

Pokretanje vlastitog fotografskog ateljea zahtijevalo je ulaganje u

prostor i fotografsku opremu, tako da se Parsch 1913. godine uspio

osamostaliti što mu je omogućio određenu neovisnost i status.

Prema sačuvanim faksimilima dokumenata početak samostalnog

djelovanja fotografskog obrta Hans Parsch prijavio je u Dubrovniku

5. svibnja 1913. godine. Kotarsko poglavarstvo Dubrovnik

potvrdom od 3. lipnja 1913. godine Br 12145 navodi: “Potvrđuje

se da je gospodin Johann Parsek iz Dubrovnika, podneskom de

praes 5/5 1913 prijavio početak tjeranja slobodnog – zanatničkog

obrta fotografa u Dubrovniku pod gradjanskim brojem 554. Ova

potvrda se izdaje u smislu § 144 obrtnog reda. U Dubrovniku na

3. lipnja 1913. Iz kotarskog poglavarstva; autograf nečitko” Nekako

u isto vrijeme možemo datirati fotografiju reportažnih elemenata

snimljenu na fotografskom setu u okolici Dubrovnika na kojoj je na

poleđini otisnut pečat s natpisom “HANS PARSCH Photograph,

Ragusa”. Očito je kako je Parsch u to vrijeme imao veliku podršku

svoje voljene Muze i zaručnice Drage Fiala Šajatović (1883 -

1949). Fotografskinja Draga Fiala (Šajatović), odnosno Dragica

Parš, bila je velika ljubav Hansa Parscha s kojom je bio u braku

do pune 24 godine sve do svoje smrti. Hans Parsch i Draga Fiala

(Šajatović) sklopili su brak u Dubrovniku 21. veljače 1914. godine,

što potvrđuje Izvadak iz Matice Vjenčanih Općine Dubrovačke,

Kotara Dubrovačkog, Kraljevine Dalmacije br. 106. od 17. ožujka

1914. godine. Kao svjedoci navode se Mato Grögel, gostioničar iz

Osijeka i Ivan Wachli, mehanik iz Berna, a vjenčao ih je dubrovački

podžupnik dr. Mato Malušić u dubrovačkoj župnoj crkvi. Prva

kći Marcela rođena je krajem iste godine u Osijeku, 26. prosinca

10

1914. godine. Nažalost, Početak prvog svjetskog rata poremetio

je planove mladog fotografskog i bračnog para. Dubrovački atelje

mobilizacijom Hansa Parscha i odlaskom na Istočnu rusku bojišnicu

prestaje s radom. Hans Parsch samostalni dubrovački fotografski

atelje vodi sve do 1915. godine kada privremeno napušta fotografski

obrt radi poziva u vojsku. U jeku Prvog svjetskog rata Hans i Draga

Parsch zatvaraju svoj dubrovački atelje, a Draga Parsch napušta

Dubrovnik te s dvogodišnjom Marcelom privremeno odlazi rođacima

u Osijek, što se može iščitati iz dopisnica koje su u vrijeme Prvog

svjetskog rata supružnici redovito razmjenjivali.

Prvi svjetski rat i ratna fotografija

Hans Parsch kao pripadnik njemačke nacionalnosti mobiliziran i

raspoređen u sastav 13. Austro-Ugarske ulanske domobranske

pukovnije smještene u grad Olmütz u Moravskoj. Sudjelovao je u

vojnim operacijama na bitci kod Sane, a sredinom 1916. godine

raspoređen je u štab pukovnije i dodijeljen sanitetu Crvenog križa.

Već se 1916. godine pojavljuje kao ratni fotoreporter koji djeluje

pri štabu pukovnije, ali i širem prostoru istočne ruske bojišnice. Za

poznavanje razdoblja Prvog svjetskog rata u životu i radu Hansa

Parscha od posebne su važnosti fotografije koje je Muzeju grada

Koprivnice poklonila njegova kćer Ives Parš Plajh 22. ožujka 1952.

godine. Radi se o desetak fotografija, uglavnom ratnih portreta

Ivana Parša te nekoliko njegovih autorskih fotografija. Osim klasičnih

ratnih studijskih portret fotografija dopisnica, one najzanimljivije

prikazuju Prvi svjetski rat s prve crte bojišnice, pokretnu poljsku

kuhinju, ratnu vojnu bolnicu smještenu negdje na prostoru Galicije,

Bukovine, Ukrajine i Rusije u vrijeme bitke na Sani te ratnog

fotografa na prvoj liniji bojišnice, vojnoj bolnici ili u pozadinskom

vojnom logoru. Posebno su značajne fotografije na kojima Hans

Parsch naglašava upravo poziv fotografa stavljen u kontekst ratne

11

stvarnosti. Parsch pozira sa fotografijama, kamerom i fotografskim

priborom. Za poznavanje prilika u kojima su djelovali ratni fotografi

u vrijeme Prvog svjetskog rata posebno su zanimljive tri portretne

fotografije Hansa Parscha koje motivom i sadržajem manje govore

o ratnim zbivanjima, a više o fotografu i dometima ratne fotografije

u vrijeme Prvog svjetskog rata. Stereoskopska fotografija dopisnica

snimljena je 1915. ili 1916. godine na prostoru Galicije, Bukovine i

Rusije, a prikazuje postupak razvijanja fotografija u limenom lavoru

ispred zemunice negdje na Istočnoj ruskoj bojišnici. Posebno su

zanimljive detalji fotografskog procesa te dijelovi fotografskog

pribora i materijala razbacani na zemlji oko dvojice fotografa

koji su zadubljeni u svoj rad (najvjerojatnije fotografski postupak

ispiranja fotografije nakon razvijanja i fiksiranja). Druga fotografija

slične tematike prikazuje Hansa Parscha u vojničkom šatoru sa

fotografskim priborom i materijalom. Na toj su fotografiji posebno

zanimljivi dijelovi fotografskog pribora te ambalaža fotografskog

materijala koju e pažljivim izučavanjem moguće determinirati. Iz

serije ratni portreta Ivana Parscha posebno je značajan njegov

portret s kamerom. Parsch stoji ispred vojne zemunice na čijim se

drvenim vratima može pročitati natpis “Dunkel kamera”, odnosno

tamna komora. Čini se kako je upravo navedena zemunica bila

mjesto na kojem su Parsch i njegovi suborci razvijali i izrađivali svoje

ratne fotografije.

Što se tiče fotografije Prvog svjetskog rata Hansa Parscha ona je

malobrojna i uglavnom nesignirana. Osim nekoliko grupnih vojničkih

fotografija dopisnica 13. ulanske domobranske pješačke pukovnije

fotografiranih između 1915. i 1917. godine, zanimljive su fotografije

postrojbe u vrijeme odmora na bunaru, odnosno fotografija na

kojoj vojnici gule krumpir u poljskoj kuhinji neimenovanog vojničkog

logora. Za izučavanje fotografije Prvog svjetskog rata također

su zanimljive dvije fotografije pokretne poljske vojničke kuhinje,

odnosno fotografija snimljena pod zastavom Međunarodnog

12

crvenog križa na kojoj Hans Parsch stoji prikazan kao pripadnik

saniteta ratne bolnice. Kao tipičan detalj navedenih fotografija

treba istaknuti široki kut, povišeno očište, bogatstvo detalje te

uslojavanje planova u dubinu koje smo već prije mogli uočiti na

dubrovačkim fotografijama Hansa Parscha. Za pretpostaviti je

kako je Parsch, iako se njegov lik nalazi ne nekim od navedenih

fotografija sudjelovao u odabiru motiva, kadriranju i impostaciji

fotografske kamere. Na kraju Prvog svjetskog rata Hans Parsch

je iskusni ratni fotograf bivše austrougarske vojske s propalim

fotografskim studijem u Dubrovniku i dvoje male djece. Oko 1920.

godine obitelj Parš iz Dubrovnika dolazi u Koprivnicu, gdje obitelj

živi u kući Dragine tante Lujze, Alojzije Tomlinović rođ. Trupinić

(1897 - 1962), koja je, baš kao i Draga Parš obiteljskim vezama bila

povezana s fotografskim klanom Tomlinovića.

Koprivničko razdoblje

Hans Parsch po završetku Prvog svjetskog rata, u kontekstu

društvenih i političkih promjena slavenizira svoje ime i prezime

i postaje Ivan Parš i pod tim imenom možemo pratiti njegovi

međuratnu djelatnost. Poduzetan i potaknut entuzijazmom Ivan

Parš sudjeluje aktivno u životu grada Koprivnice kao njegov

kroničar. U razdoblju između dva svjetska rata, od 1921. do

1938. godine, Ivan Parš je u Koprivnici uživao status majstora

fotografije. Njegov atelje nalazio se na skretanju Varaždinske ulice

prema sjeveru i bio je među cjenjenijim ateljeima u gradu, a Ivan

Parš se ubrzo po dolasku u Koprivnicu promovirao u jednog od

glavnih kroničara društvenog, kulturnog, pjevačkog, kazališnog

i javnog života te istaknuti portretist i autor obiteljskih portreta

čije je izlaganje na zidovima obiteljskih salona predstavljala stvar

prestiža. Nakon dubrovačkog razdoblja koje još uvijek nije dovoljno

rasvijetljeno, u koprivničkom razdoblju postaje društveni kroničar

13

grada, a portretima, kako onim iz javnog i društvenog života tako

i portretima običnih ljudi, tijekom dva desetljeća stvara vizualnu

društvenu kroniku međuratne Koprivnice.

Godinu 1921. možemo postaviti kao početnu godinu koprivničkog

razdoblja Ivana Parša. Po dolasku u Koprivnicu jedan od prvih

zapaženih fotografskih albuma Ivana Parša je onaj sa ispraćaja

i sahrane velikog koprivničkog skladatelja i zborovođe Tome

Šestaka (1852 - 1921). Album prati povorku Varaždinskom ulicom

od središta grada do Groblja pri Svetom Duhu te sam čin sahrane

i za koprivničku vizualnu povijest zanimljiv je iz različitih razloga.

“Posljednji ispraćaj Tome Šestaka” od 19. svibnja 1921. godine čini

više fotografija većeg formata srebro želatinskog otiska kaširanog

na foto karton, obilježeno na poleđini okruglim crvenim pečatom s

natpisom “IVAN PARŠ │ fotograf │ Koprivnica” te potpisano olovkom u desnom donjem uglu ispod fotografije. To su za sada

jedine poznate rukom signirane fotografije Ivana Parša. Upravo

temeljem ovih fotografija 1921. godinu na liniji vremena možemo

postaviti kao početnu godinu Paršovog koprivničkog razdoblja.

Između 1921. i 1938. Ivan Parš vodi “Fotografski atelier Ivan Parš

Koprivnica” i uspješno balansira između komercijalne fotografske

djelatnosti u kojoj nudi sve vrste fotografskih usluga, od fotografija

za osobne dokumente, studijskih portreta i portreta javnih osoba

do izrade reportažnih i umjetničkih fotografija. Glavni izvor prihoda

profesionalnog fotografa obrtnika uglavnom su fotografije na

kojima su pojedinci obilježavali i slavili važne trenutke privatnog

života. Fotografije vjenčanja, prve pričesti, krizme ili mature, a

potom “redovite” godišnje fotografije djece i zajednički obiteljski

portreti donosili su redovite i sigurne prihode. Tijekom dvadesetih

i tridesetih godina 20. stoljeća snimao je pojedinačne, obiteljske

i društvene portrete, a reportažnom fotografijom pratio je sva

značajnija društvena događanja u Koprivnici te pritom bilježio

14

koprivničke interijere, pojedince i udruženja iz javnog i društvenog

života grada Koprivnice. Panorame i motivi grada, a posebno

interijeri, intimne obiteljske fotografije i portreti supruge i djece,

dio su opusa Ivana Parša u kojem do izražaja dolazi njegovo

fotografsko umijeće, praćenje trendova suvremene fotografije

velikih fotografskih središta, ali i promjena poetike, od piktorijalizma

i secesije s početka stoljeća, preko estetike art decoa i pročišćene

poetike hrvatske Moderne. Upravo u intimističkim fotografijama

njegove obitelji možemo prepoznati važan dio opusa u povijesti

koprivničke profesionalne fotografije. Nakon njegove smrti rad

fotografskog ateljea nastavlja njegova supruga Dragica Parš koja

ga vodi do svoje smrti 1949. godine. Atelje nakon nje nastavlja

voditi kći Ives Parš Hanselik. Njezinom udajom za koprivničkog

fotografa Karla Pleicha 1950. godine atelje mijenja naziv i od 1950.

do 2000. godine djeluje kao Fotografski atelje Plajh.

Komercijalna fotografija u kojoj primarno izrađuje studijske portrete

primarno su stvaralaštvo Ivana Parša. Istovremeno uz komercijalnu

fotografiju tijekom dvadesetih godina nastaje nekoliko uspjelih

eksterijera i interijera koji donose novu pročišćenu estetiku, a od

posebnog su značenja portreti njegove supruge i djece iz prve

polovice dvadesetih, odnosno prve polovice tridesetih godina.

Upravo se na tim obiteljskim fotografijama može uočiti Paršova

posvećenost fotografiji. Uloga Ivana Parša u unapređenju

fotografskog medija u Koprivnici bila je velika, a njegov utjecaj

značajan. Nastojao je pratiti nove trendove u fotografiji i bio

promotor moderne fotografije u koprivničkoj sredini tako što je svoje

modele, suprugu i djecu, fotografirao u različitim pozama, stilovima

i načinima. Najuspjelije je fotografije izlagao u dva velika izloga na

ulaznom pročelju ateljea. To su bili svojevrsni prijedlozi budućim

mušterijama. Na taj je način promovirao svoj rad gotovo puna dva

desetljeća, a njegovu su praksu nastavili njegovi nasljednici sve do

kraja 20. stoljeća.

15

Među spomenutim koprivničkim interijerima, osim onih intimnih,

fotografiranih u vlastitom domu, treba spomenuti fotografije

unutrašnjosti male realne gimnazije koji su snimljeni sredinom

dvadesetih godina. Radi se o dvije nezaobilazne fotografije iz

koprivničkog razdoblja Ivana Parša. Ove relativno rijetke fotografije

međuratnih interijera prikazuju Koprivnicu kao grad solidne gradnje

i visokog školskog standarda, a stepenište i hodnik prvog kata

fotografirani su tako da je naglašena dubina prostora čista i jasno

pregledna, dok je mjera prostora određena ljudskim figurama koje

naglašavaju velebnost prostora.

Nasuprot interijerima javnih prostora u dva mala interijera sa sobnim

ogledalom s početka dvadesetih godina nailazimo na fotografije

u kojima Ivan Parš ponovno eksperimentira s dubinom prostora

dok je ogledalo predmet koji u fotografiju uvodi element igre,

harmonije i umjetničkog sklada. Upravo navedene fotografije Ivana

Parša posjeduju ugođaj kojim se fotograf u svojem umjetničkom

izrazu približio poetici i estetici modernizma prisutnoj u lijepim

umjetnostima i književnosti. Lirika Paršove fotografije suptilna je i

intimna, otmjena i osjećajna, prigušeno sentimentalna i upravo je

takvu vrstu fotografije Parš nastojao približiti svojim sugrađanima u

izlozima svoje fotografske radnje.

Na vrhuncu svojeg fotografskog djelovanja u dvadesetim godinama

prošlog stoljeća, Ivan Parš 1926. godine snima album reportažnih

fotografija “Poplava u Koprivnici” kojom potvrđuje visoki domet

svoje reportažne fotografije. Serija fotografija “Poplava u Koprivnici”

nastala je 9. i 13. srpnja 1926. godine u vrijeme velike poplave

tijekom koje Ivan Parš obilazi koprivničke trgove i ulice i bilježi

prostor, vrijeme i ljude. Fotografija Ivana Parša u smirenom, gotovo

svečanom ugođaju prenosi rezigniranost i nemoć poplavljenog

grada. Treba istaknuti kako su fotografije iz serije “Poplava u

Koprivnici” bile umnožene kao foto-razglednice, što je za ono

16

vrijeme u okviru uobičajenih motiva koprivničkih razglednica bio

svojevrsni tematski iskorak. Foto-razglednice sa koprivničkim

trgovima i ulicama pod vodom, žiteljima koji rezignirano stoje u vodi

do koljena i poziraju fotografu i danas su predmet kolekcionarskog

zanimanja. Navedene fotografije do sada su smatrane njegovim

jedinim značajnijim radovima te su bile predmet sakupljanja

kolekcionara razglednica i starih fotografija koprivničkih motiva.

Parš u prostor svoje reportažne fotografije uključuje ljudsku figuru.

Seriju fotografija “Poplava u Koprivnici” snimao je sa ljudima

koji poziraju gledajući u kameru, a Parš ih komponira kao dio

poplavljenog prizora. Iako se radi o prizoru poplave, fotografija Ivana

Parša djeluje čudesno i romantično, nabijena je istinskim ugođajem

i duhom tridesetih godina 20. stoljeća. Koprivnički građani snimljeni

su zatečeni na svojem mjestu, u svojoj ulici ili pred svojom kućom,

reportažnom preciznošću, u vodi do koljena, moglo bi se reći u

izvanrednom ali prirodnom ambijentu poplavljenog nizinskog

gradića. Fotografsko oko Ivana Parša iz stvarnosti je odabiralo

ljepotu, pa čak i onda kada je riječ bila o elementarnoj nepogodi

kao što je poplava.

Društveni angažman Ivana Parša od posebne je važnosti upravo

radi bilježenja vremena u kojem je istovremeno nastojao promicati

kvalitetnu fotografiju. Kao specifična likovna (i komercijalna) vrst

foto-razglednica je imala određene zahtjeve, a Parš se nastojao

izdvojiti iz masovne potražnje panorama i veduta novim motivima.

Fotografirao je tradicijsku nošnju koprivničke okolice. Među tim

fotografijama posebno valja istaknuti nekoliko uspješnih fotografija

tradicijske nošnje iz Koprivničkog Ivanca iz tridesetih godina

koje danas, osim umjetničke, izdvaja i izrazita dokumentaristička

vrijednost, posebna i na višestruki način važna. Foto-razglednice

Ivana Parša posebno su, još uvijek neistraženo područje, a one do

sada pronađene i utvrđene kvalitetne su fotografije koje posjeduju

17

estetske vrijednosti koje je Ivan Parš promicao u fotografiji.

Tu svakako valja istaknuti dvije panoramske razglednice stare

Koprivnice iz 1927. godine, od kojih je jedna fotografirana sa tornja

župne crkve svetog Nikole, a druga sa tornja franjevačke crkve

svetog Antuna Padovanskog. Ovi kolekcionarski primjerci otisnuti

kao razglednice snimljeni su iz više dijelova koji su naknadno

spajani.

“Panorame Koprivnice” iz 1927. godine i pogled na grad s visine,

niskog su obzora i širokog kadra, izrazite ljepote i jednostavnosti no

isto tako važan izvor povijesnih, povijesno umjetničkih i urbanističkih

podataka. Kompozicija bogata detaljima djeluje mirno i pročišćeno,

a fotografsko oko Ivana Parša naglašava skladnost gradnje i

krajolika, ističući ljepotu i veličinu malog nizinskog grada. Parš i

ovaj put naglasak stavlja na širinu prostora i smiraj fotografiranog

krajolika. U slučaju kada mu je motiv, poput panorama Dubrovnika

iz 1910. i panorama Koprivnice iz 1927. godine to dozvoljava. Parš

je nastojao obuhvatiti širinu nepreglednog prostora i veličanstvenost

ugođaja pri čemu postiže ugođaj skladnog i produhovljenog

prostora.

Iz fotografskog opus Ivana Parša posebno valja izdvojiti fotografije

njegove obitelji u kojima nadvisuje sam zadatak. Za Paršove

obiteljske fotografije dvadesetih i tridesetih godina 20. stoljeća,

prije svega, možemo reći kako se radi o izvrsnim fotografijama

koje ga predstavljaju kao osobitog fotografa hrvatske Moderne

koji posjeduje oko za detalj i bilježenje finih nijansi društvenog i

ekonomskog konteksta u kojem ne skriva uspone i padove vlastite

egzistencije. U koprivničkim i hrvatskim okvirima predstavlja

određenu novost u odnosu na tadašnju piktorijalnu fotografiju

koja se dodvorava slikarskom načinu komponiranja. Parš snima

prirodnu fotografiju (“life” fotografiju) koja bilježi stvarnost sa

naglašenim društvenim, ekonomskim, filozofskim i umjetničkim

18

stavovima autora. Dok dubroački motivi iz dvorišta obiteljske kuće

i dubrovačke okolice još uvjek posjeduju elemente piktorijalizma

u fotografiji, primjerice “U dvorištu s guskama” iz 1910. godine,

odnosno “Žena šije”, dvadesetih godina dolazi do stilskog odmaka

prema kategorijama i zahtjevima stila art decò te stilskim utjecajima

Moderne, dok se na prijelazu dvadesetih u tridesete godine osjeća

stanoviti "zemljaški” utjecaj, odnosno, utjecaj “nove stvarnosti”

(Neue Sachlichkeit). Serija obiteljskih fotografija Drage Parš s

djecom iz vremena između 1923. i 1928. godine odraz su vremena

i loše ekonomske situacije u kojima je živjela obitelj provincijskog

fotografa obrtnika s troje male djece. Elegantne toalete i šešire

iz dubrovačkog razdoblja zamijenila je skromna odjeća kućanice

koja je kao izučeni fotograf onog vremena pomagala suprugu u

fotografskoj radnji i istovremeno vodila brigu o kućanstvu i djeci.

Nedaće obiteljskog života, smrt novorođene djevojčice 1926.,

a potom i smrt sina 1928. godine u obiteljskim su fotografijama

Ivana Parša iznjedrile duboke emocije neuljepšavane stvarnosti.

Upravo te fotografije posjeduju snagu “zemljaške” kritike vremena

u kojem su nastale no to čine građanski dostojanstveno. Nakon

što je obitelj Parš prebrodila svoje ekonomske, osobne i emotivne

krize, senzibilitet Ivana Parša ponovno je iznjedrio lirsku modernost

i sklonost eleganciji i elitizmu koji je posebno došao do izražaja

na fotografijama njegovih kćeri fotografiranih između 1933. i 1938.

godine.

Ivan Parš nije ostao imun na promjene koje su se tijekom dvadesetih

i tridesetih godina događale u fotografiji. Moć medija fotografije

i likovnog govora koji je napustio izražajna sredstva slikarstva.

Vrijeme tridesetih godina 20. stoljeća određuju stilovi i moda, no to

je pitanje percepcije i zapažanja finih detalja na fotografijama Ivana

Parša. Naime, prilikom detektiranja Paršova autorstva nepotpisanih

i neoznačenih fotografija trebalo je primijeniti Morellijevu metodu,

što nije predstavljalo znatniji problem stoga što je Parš u svojoj

19

minimalističkoj poetici koristio vrlo mali broj fotografskih rekvizita, od

koji na fotografijama najčešće susrećemo tešku tamnu baršunastu

zavjesu, tepih geometrijskog uzorka, garnituru od pletene šibe i

svjetlo krzno. Upravo u tridesetim godinama dolazi do promjene

likovnog govora koju Parš prilagođava vlastitom umjetničkom

senzibilitetu, a radi bolesti izbor motiva i tema ograničava na intimni

krug obitelji, fotografirajući portreta svojih kćeri. Parš uvodi krupni

plan i kadar filmske fotografije, a interpretacija teme studijskog

portreta dobiva umjetnički predznak modernog objektivizma u

kojem fine nijanse i produhovljena liričnost predstavljaju glavnu

odliku. Portret mlade žene širokog osmjeha lica uvedenog u

krupni plan gotovo svečanog i glamuroznog ugođaja naglašene

jednostavnosti, izražava Paršov afinitet prema jeziku Moderne. U

kasnim studijskim portretima “Ivice” i “Marice”, odnosno portretima

svojih kćeri Ives i Marcele Parš, koje je fotografirao između 1933.

i 1938. godine, Ivan Parš izučava studijski portret kao umjetničku

formu i nastoji primijeniti suvremene trendove u fotografiji. Ives i

Marcela bile su najpoznatije koprivničke modeline i promotorice

novih stilova i trendova. Ti su studijski portreti intimni i neopterećeni

ukusom naručitelja te ih možemo ubrojiti među najznačajnije

i najdosljednije radove njegove fotografske ostavštine. Za

razliku od ovih portreta koji posjeduju visoke estetske elemente,

kozmopolitizam i dozu glamura, komercijalni studijski portreti

koprivničkih građana u svojoj su formi konzervativniji, a koreografija

poza i držanje fotografiranih osoba pomalo staromodni i klasični.

Upravo zahvaljujući portretima njegovih kćeri u djevojačkoj dobi,

možemo tvrditi kako je Ivan Parš pripadnik hrvatske Moderne. Iz

te skupine portreta valja izdvojiti “Portret Marcele s jorgovanima” iz

1933. godine koji odaje Parša kao vrsnog fotografskog majstora.

Dvije fotografije iste teme s neznatnim pomacima kadra i impostacije

primjer su provincijalnog “holivudskog” glamura koji je odgovarao

životnim prilikama potisnutom kozmopolitizmu Ivana Parša.

Oštrina i čistoća, kadar i rasvjeta, lakoća i ljubav prema motivu

20

čine portretnu fotografiju koja uzbuđuje svojom jednostavnošću

kozmopolitskog senzibiliteta. Kadriranje s mjerom bez suvišnih

detalja Ivana Parša upravo u njegovim najosobnijim fotografijama

određuje kao pripadnika poetike modernosti u kojoj je manje-više.

Rezultat su vrhunske studijske portretne fotografije koje odražavaju

duh vremena.

Zaključak

Zaboravljeni hrvatski fotograf Ivan Parš i njegov opus ovim

istraživanjem i izložbom u Galeriji Koprivnica ni u kom slučaju nije

zaključen. Istraživanjem je prikupljen iznenađujući broj označenih

i signiranih fotografija te dio neoznačenih fotografija za koje se sa

sigurnošću može tvrditi kako su nastale u njegovom fotografskom

ateljeu. Pitanje cjelovitog fotografskog nasljeđa, prije svega foto-

razglednica koje u ovom istraživanju nisu dotaknute, njegova

rasprostranjenost u privatnim i javnim zbirkama, muzejima,

arhivima i knjižnicama, tek su teme nekih budućih istraživanja. Ovim

istraživanjem Ivan Parš uspješno je otrgnut zaboravu i stavljen u

kontekst prostora i vremena, zacrtane su vremenske odrednice

i faze njegovog djelovanja te izdvojene najznačajnije serije i

pojedinačne fotografije oko kojih u budućnosti valja sustavnim

istraživanjem graditi fotografsko nasljeđe koprivničkog fotografa

Ivana Parša.

21

Sažetak

Hans Parsch (od 1918. godine Ivan Parš) predstavnik je hrvatske

moderne u mediju fotografije. Kao koprivnički fotograf djeluje između

dva svjetska rata. Intimističkim fotografijama obitelji, koje tematski

očito najviše odgovaraju autorovu senzibilitetu, predstavnik je lirske

međuratne fotografije, a svojim portretima i interijerima pripada

stilu i poetici hrvatske moderne. Profesionalno se bavi fotografijom

od 1910. godine kada snima album s dubrovačkim motivima i

krajolicima. Prvi samostalni fotografski atelje u Dubrovniku vodi od

1913. do 1915. godine. U prvom svjetskom ratu, između 1915. i

1918. godine u sastavu 13. Austro-Ugarske ulanske domobranske

pješačke pukovnije pojavljuje se kao ratni fotoreporter sa serijama

fotografija istočne Ruske bojišnice. Od 1921. do 1938. godine

vodi “Fotografski atelier Ivan Parš Koprivnica” u Varaždinskoj

ulici u Koprivnici. Tijekom dvadesetih i tridesetih godina 20.

stoljeća snimao je pojedinačne, obiteljske i društvene portrete,

a reportažnom fotografijom pratio je sva značajnija društvena

događanja u Koprivnici. Panorame i motivi grada, interijeri, intimne

obiteljske fotografije i portreti supruge i djece, dio su radova Ivana

Parša u kojem do izražaja dolazi njegovo fotografsko umijeće,

praćenje trendova suvremene fotografije, ali i promjena poetike,

od piktorijalizma s početka stoljeća, preko estetike art decoa i

pročišćene poetike hrvatske Moderne.

22

Summary

Hans Parsch (Ivan Parš since 1918) was Croatian photographer

and important representative of the Croatian “Moderna” movement.

He was active between the two world wars in Koprivnica. The

most appropriate themes of author’s sensibility are intimate family

photographs taken between two world wars, represent lyric in

photography, his portraits and interiors were taken in the period,

style and poetics of the Croatian Modernism. He was professional

photographer since 1910 when he made a photo album of

Dubrovnik motives and landscapes. From 1913 to 1915 he was

leading his first independent photographic studio in Dubrovnik. In

the First World War, between 1915 and 1918, as a member of the

Austro-Hungarian 13th Uhlan Regiment Parsh appears as a war

photojournalist with a series of photographs of the Russian Eastern

Front. Since 1921 to 1938, he was leading “Photographic atelier

Ivan Parš Koprivnica” at Varazdin Street in Koprivnica. During the

twenties and thirties of the 20th century he recorded the individual,

family, social portraits and documentary photography was

accompanied by all major social events in Koprivnica. Landscapes

and motives of the town, especially interiors, intimate family photos

and portraits of his wife and children are part of Ivan Parš’s work

in which comes out his photographic skills, some new trends of

contemporary photography, but also his development from the

poetics of pictorialism at the beginning of the century, through the

art deco aesthetic and refined poetics of the Croatian Modernism.

23

Literatura

Beaumont, Newhall (1937;1982). The History of Photography: From 1839 to the

Present Day.

New York, The Museum of Modern Art (MOMA).

ISBN 978-0-87070-381-2

Sontag, Susan (1973; 2005). On Photography.

New York, Rosetta Books LLC.

ISBN 0-7953-2699-8

Frizot, Micher ed. (1994;1998). A New History of Photography.

Hagen, Könemann.

ISBN 3-8290-1328-0

Yap, Nick; Hopkinson, Amanda (1995). 150 Years of Photo Journalism.

Hagen, Könemann.

ISBN 3-89508-099-3

Alinder, Mary Street (2014). Group f.64: Edward Weston, Ansel Adams, Imogen

Cunningham, and the Community of Artists Who Revolutionized American

Photography.

New York, Bloomsbury.

ISBN 978-162040-555-0

Weston, Edward; Newhall, Nancy ed. (1961; 1964). The Daybooks of Edward

Weston.

New York, Horizon Press, 2 vols.

ISBN 0912334452

ISBN 0912334444

Newhall, Nancy ed. (1971; 2015). Edward Weston. The Flame of Recognition.

New York, Aperture.

ISBN 978-159711-310-6

Newhall, Beaumont (1984). Edward Weston Omnibus: A Critical Anthology.

Salt Lake City, Peregrine Smith Books.

ISBN 0-87905-131-0

24

Newhall, Beaumont (1986). Supreme Instants: The Photography of Edward Weston.Boston, Little Brown.ISBN 0-8212-1621-X

Adams, Ansel (1938; 2006). Sierra Nevada: The John Muir Trail.California, Berkeley / New York, Little, Brown & Company.ISBN 978-0821257173

Tonković, Marija (1992). Povijest hrvatske fotografije.Zagreb, Kontura, broj 11-12.,

Maleković, Vladimir ur. (1994). Fotografija u Hrvatskoj 1848 – 1951.Zagreb, Muzej za umjetnost i obrt.ISBN 953-6084-03-1

Tonković, Marija (1994). Oris povijesti fotografije u Hrvatskoj.//: Fotografija u Hrvatskoj 1848 – 1951, strana 46.Zagreb, Muzej za umjetnost i obrt.ISBN 953-6084-03-1

Delić, Vesna (1994). Fotografija u Dubrovniku.//: Fotografija u Hrvatskoj 1848 – 1951, strana 266.Zagreb, Muzej za umjetnost i obrt.ISBN 953-6084-03-1

Kovačić, Gordana (1994). Vladimir Colombar i razvoj fotografije u Koprivnici.//: Fotografija u Hrvatskoj 1848 – 1951, strana 322.Zagreb, Muzej za umjetnost i obrt.ISBN 953-6084-03-1

Hlevnjak, Branka (1997). Ljudevit Griesbach, fotograf moderne.Zagreb, Hrvatski fotosavez.ISBN 953-6091-00-3

Jalšić, Draženka (1997). Museum dr. Leandera Brozovića (1897 – 1962).Koprivnica, Muzej grada Koprivnice, strana 21.ISBN 953-6243-10-5

Dražin Trbuljak, Lada (2000). O fotografiji u našim muzejima.//: Informatica museologica 31 (3-4).Zagreb, Muzejski dokumentacijski centar.

ISSN 0350-2325

25

Maroević, Ivo (2000). Fotografija kao muzejski predmet.

//: Informatica museologica 31 (3-4).

Zagreb, Muzejski dokumentacijski centar.

ISSN 0350-2325

Jalšić Ernečić, Draženka (2000). Stara fotografija iz obiteljskog albuma kao

predmet muzeografske i muzeološke obrade na primjeru obiteljskog albuma

Mixich-Krüger iz posjeda Muzeja grada Koprivnice (Metodologija).



ISSN 0350-2325

Dabac, Petar (2000). Osnovna pravila za arhiviranje i konzervaciju fotografija.



ISSN 0350-2325

Smokvina, Miljenko (2000). Od dagerotipije do digitalne fotografije.



ISSN 0350-2325

Radovanlija Mileusnić, Snježana (2000). Prilozi za proučavanje fotografije u muzejima.



ISSN 0350-2325

Ernečić, Dražen ur. (2005). Iz biografija koprivničkih fotografa.

//: Fotografija u Koprivnici: Zbirka Karlo Plajh i Ivan Šef, strana 10.

Koprivnica, Muzej grada Koprivnice.

ISBN 953-6243-71-7

Jalšić Ernečić, Draženka (2005). Ivan Parš iz kataloga zbirke fotografija.

//: Fotografija u Koprivnici: Zbirka Karlo Plajh i Ivan Šef, strana 32 – 51.


ISBN 953-6243-71-7

Jalšić Ernečić, Draženka (2005). Katalog. Fotografija. Portreti i obiteljske fotografije.

//: Židovi u Koprivnici, strana 88-89; 104-105; 114.


ISBN 953-6243-72-5

26

Tonković, Marija (2011). Fotografija: medijska afirmacija i afirmacija medija.

//: Art déco i umjetnost u Hrvatskoj između dva rata, strana 175 – 200.

Zagreb, Muzej za umjetnost i obrt.

Tonković, Marija (2012). Fotografija 30-tih godina.

//: Moderna umjetnost u Hrvatskoj 1898 – 1975, strana 186 – 219.

Zagreb, Institut za povijest umjetnosti.

(mrežno izdanje)

Jalšić Ernečić, Draženka (2014). Katalog izložaka.

//: Slobodni i kraljevski grad Koprivnica u Prvom svjetskom ratu 1914 – 1918,

strana 45 – 63.


ISBN 978-953-228-073-1

Izvori

Muzej grada Koprivnica

Dnevnik Muzeja grada Koprivnice 1947 – 1962

Matični ured Koprivnica

Državni arhiv u Varaždinu

Hrvatski državni arhiv Zagreb

Muzej za umjetnost i obrt Zagreb

27

Općenito | General

Hans Parsch (1886-1938) poslije 1918. Ivan ParšRođen 20. svibnja 1886. Kronstadt Sedmogradska; Transilvanija, RumunjskaUmro 1. veljače 1938. (dob 52) Nacionalnost Nijemac

Hans Parsch (1886-1938) since 1918. Ivan ParšBorn 1886, May 20 Kronstadt Transylvania, RomaniaDied 1938, 1 February (aged 52)Nationality German

Portret obitelji Parš | Parš Family portrait:Na čaju kod obitelji ParšMarcela Parš (1914 – 1996)Ivan Parš (1886 – 1938)Ives Parš (1919 – 1991)Dragica Parš (1883 – 1949)Koprivnica, 25. lipnja 1932. | 25. lipnja 1932.Srebro želatinska fotografija | Gelatin silver print

28

Biografija | BiographyFotograf | PhotographerModernizam | ModernismPortretna fotografija | Portrait photographyGrupna portretna fotografija | Group portrait photographyReportažna fotografija | Reportage photographyPejzažna fotografija | Lanscape photographyOsobna obiteljska fotografija | Personal family photography

Roditelji | ParentsHans ParshKatarina Parsch

Supruga | WifeDraga Parsch rođena Fiala (1883 - 1949)photographer

Djeca | ChildrenMarcela Parsch udata Doršić (1914 – 1996)Ives Marija Parsch udata Hanselik; udata Plajh (1919 – 1991)Dragomir Branko Lovro Parš (1923 – 1928)Silvija Parš (1926-1926)

Modeli | ModelsDraga Fiala; Draga Parsch; Dragica ParšMarcella Parsch; Marcela Parš; Marcela Doršić; MaricaIves Parsch; Ives Parš; Ives Hanselik; IvicaDragomir Parš; Bracek

Prijatelji | FriendsLuiza Tomlinović (teta Dragice Parš)Viktor TomlinovićDragutin Kokot (1869 – 1945) postolarAntonija Kokot (1882 – 1960)

Javne zbirke | Public collectionsMuzej grada KoprivniceKnjižnica i čitaonica “Fran Galović” KoprivnicaMuzej za umjetnost i obrt Zagreb

29

1921.

1921.

1923.

1925.

1926.

1928 - 1938.

Sadržaj

Uvod.....................................................................................................................4

Prilog istraživanju koprivničke fotografije................................................................5

Najranije razdoblje i fotografski počeci...................................................................6

Dubrovačko razdoblje............................................................................................7

Prvi svjetski rat i ratna fotografija..........................................................................11

Koprivničko razdoblje...........................................................................................13

Zaključak..............................................................................................................21

Summary..............................................................................................................23

Literatura.............................................................................................................24

Izvori....................................................................................................................27

Općenito..............................................................................................................28

Reprodukcije

Panorama Koprivnice: Pogled s tornja franjevacke crkve,1927. | Koprivnica Panorama: The view from the tower of the Franciscan church, 1927

Foto razglednica | Photo postcard

32

Schuller: Portret Hansa Parscha | Hans Parsch portraitKronstadt, 1899.Albuminska fotografija | Albumen print

Stjepan v. Oško: Portret Habsa Parscha | Hans Parsch portraitSarajevo, 1899.Albuminska fotografija | Albumen print

34

Dubrovačko razdoblje | Dubrovnik phase

Cesare Damiani: Portret Hansa Parscha | Hans Parsch portraitDubrovnik, 1900.Albuminska fotografija | Albumen print

Hans Parsh sjedi u dvorištu neutvrđenog dubrovačkog ateljea | Hans Parsch sitting in the courtyard of an unknown photographic studio

Dubrovnik, 1900 – 1910Albuminska fotografija | Albumen print

35


Hans Parsh sjedi u dvorištu neutvrđenog dubrovačkog ateljea | Hans Parsch sitting in the courtyard of an unknown photographic studio

Dubrovnik, 1900 – 1910Albuminska fotografija | Albumen print

36


37


Stjepan Tomlinović ili Dragica Fiala: Hans Parsch sjedi u parku | Hans Parsch sitting in Park

Dubrovnik, 1907.Srebro želatinska fotografija | Gelatin silver print

Hans Parsch u neutvrđenom dubrovačkom ateljeu | Hans Parsch in unknown photographic studio

Dubrovnik, c. 1910.Srebro želatinska fotografija | Gelatin silver print

Hans Parsch atelje portret | Hans Parsch studio portraitDubrovnik, c. 1910.

Srebro želatinska fotografija | Gelatin silver print

38

Koprivničko razdoblje | Koprivnica phase

Dragica Parš (1883 – 1949) ili Ives Parš (1919 – 1991) Portret Ivana Parša | Portrait of Ivan ParšKoprivnica, c. 1935.Srebro želatinska fotografija | Gelatin silver print

39


Ives Parš (1919 – 1991) Portret oca | Portrait of her fatherKoprivnica, c. 1935.


40


Stjepan Tomlinović: Draga FialaMostar, 1907.Albuminska fotografija | Albumen print

41


Hans Parsch?: Dragica FialaDubrovnik, c. 1910.

Albuminska fotografija | Albumen print

42

Hans Parsch i Draga Fiala na morskoj obali u okolici Dubrovnika | Hans Parsch and Draga Fiala on the coast near DubrovnikDubrovnik, c. 1910.a. Albuminska fotografija | Albumen printb. Kolorirana srebro želatinska fotografija | Coloured gelatin silver print

a.

b.

43


Hans Parsch i Dragica Fiala na dan vjenčanja | Hans Parsch and Dragica Fiala on wedding dayDubrovnik, 21. veljače 1914. | February 21, 1914.


44

Panorama Dubrovnika: pogled na luku i Stari grad | Dubrovnik Panorama: views over the harbor and the Dubrovnik Old Town

Dubrovnik, c. 1910.© Hans Parsch | Ivan Parš

45

Panorama Dubrovnika: pogled na luku i Stari grad | Dubrovnik Panorama: views over the harbor and the Dubrovnik Old Town

Dubrovnik, c. 1910.© Hans Parsch | Ivan Parš


Dubrovnik u boji | Dubrovnik in colorDubrovnik, c. 1910.

Kolorirana srebro želatinska fotografija | Coloured gelatin silver print© Hans Parsch | Ivan Parš

Dragica Fiala i Hans Parsch na Srđu iznad Dubrovnika s pogledom na Lokrum | Dragica Fiala and Hans Parsch on Srđ Hill above Dubrovnik with a view of Lokrum Island

Dubrovnik, c. 1910Suvremeni otisak s negativa na staklenoj ploči | Modern silver print of glass-plate negative

48


Iz dubrovačkog foto albuma: Kula Minčeta i zidine Starog grada | Dubrovnik's photo album: Minceta Tower and walls of the Dubrovnik Old TownDubrovnik, 1910.Negativ na staklenoj ploči | Glass-plate negative

Suvremeni otisak s negativa na staklenoj ploči | Modern silver print of glass-plate negative© Hans Parsch | Ivan Parš

49


50


Iz dubrovačkog foto albuma: Crkveni sat | Dubrovnik's photo album: Clock TowerDubrovnik, 1910.Negativ na staklenoj ploči | Glass-plate negative

Suvremeni otisak s negativa na staklenoj ploči | Modern silver print of glass-plate negative© Hans Parsch | Ivan Parš

51


52


Iz dubrovačkog foto albuma: dvorište samostana Male braće | Dubrovnik's photo album: The Friars Minor monastery courtyardDubrovnik, 1910.Suvremeni otisak s negativa na staklenoj ploči | Modern silver print of glass-plate negative© Hans Parsch | Ivan Parš

53


Hans Parsch za fotografski atelje Stjepana Tomljenovića u Dubrovniku | Hans Parsch for Stephen Tomljenovic photographic studio in Dubrovnik

Iz dubrovačkog foto albuma: atrij Kneževog dvora | Dubrovnik's photo album: The Rector's Palace atrium

Srebro želatinska fotografija | Gelatin silver printDubrovnik, 1910.

54


Iz dubrovačkog foto albuma: šest panorama Starog grada |Dubrovnik's photo album: six panoramic landscapes of the Dubrovnik Old TownDubrovnik, 1910.Suvremeni otisak s negativa na staklenoj ploči | Modern silver print of glass-plate negative© Hans Parsch | Ivan Parš

55


56


57


Hans Parsch sa suradnicima na snimanju u okolici Dubrovnika |Hans Parsch and his associates taking photos at coast near Dubrovnik

Dubrovnik, 1913.Albuminska fotografija | Albumen print

HANS PARSCH Photograph, RagusaŽig na poleđini fotografije | The mark on the back of photography

58


U dvorištu s guskama | In the courtyard with geeseDubrovnik, 1910.Srebro želatinska fotografija | Gelatin silver print© Hans Parsch | Ivan Parš

Na kamenim stepenicama | On the stone stepsDubrovnik, 1910.Srebro želatinska fotografija | Gelatin silver print© Hans Parsch | Ivan Parš

Marcela Parsch (1914 – 1996) u dobi od 4 godine| Marcela Parsch at the age of 4Dubrovnik, 1918.Srebro želatinska fotografija | Gelatin silver print© Hans Parsch | Ivan Parš

59

Obiteljski album | Family Album

Dragica, Marcela i Hans Parsch na rivi | Family Album: Dragica, Marcel and Hans Parsch on the seafrontDubrovnik, 1918.


Dragica, Marcela i Hans Parsch u dubrovačkom parku | Dragica, Marcel and Hans Parsch at Dubrovnik parkDubrovnik, 1918.


Marcela, Hans, Ives i Dragica | Marcela, Ivan, Ives i DragicaDubrovnik, 1919.


60


Dragica, Hans i Marcela s rođacima | Dragica, Hans and Marcela with relativesOsijek ili Koprivnica, 14. listopada 1916. | Osijek or Koprivnica, October 14, 1916Srebro želatinska fotografija | Gelatin silver print

61


Dragica, Marcela i Hans (u uniformi austrougarske vojske)Dragica, Marcel and Hans (wearing the Austro-Hungarian army uniform)

Osijek? 1917.a. Negativ na staklenoj ploči | Glass-plate negative

b. Suvremeni otisak | Modern silver print

Marcela Parsch u dobi od tri godine | Marcela Parsch at the age of 3Osijek, 1918.

Negativ na staklenoj ploči | Glass-plate negative© Hans Parsch | Ivan Parš

Marcela i Hans Parsch | Marcela and Hans ParschOsijek, 1918.


Prvi svjetski rat | The First World War

Hans Parsch u austrougarskoj domobranskoj uniformiHans Parsch in the Austro - Hungarian army uniformAustro-ugarska | Austro-Hungarian Monarchy, 1916.Srebro želatinska fotografija | Gelatin silver print


Hans Parsch na Istočnoj ruskoj bojišniciHans Parsch at the East Russian front

Rusija, Galicija ili Bukovina | Russia, Galicia or Bukovina, 1916.Srebro želatinska fotografija | Gelatin silver print


Portret ratnog fotografa, razvijanje fotografija na bojišniciPhotographer war portrait, photo developing at the battlefieldRusija, Galicija ili Bukovina | Russia, Galicia or Bukovina, 1916.Srebro želatinska fotografija | Gelatin silver print

Hans Parsch u zemunici okružen fotografijamaHans Parsch military pit surrounded by photographsRusija, Galicija ili Bukovina | Russia, Galicia or Bukovina, 1916.Srebro želatinska fotografija | Gelatin silver print


Hans Parsch s fotografskom kamerom ispred zemunice s natpisom 'Dunkel Kamera/Tamna komora'Hans Parsch with a photographic camera in front of the military pit with ‘Darkroom’ sign


Hans Parsch i pas ispred zemunice na Ruskoj bojišniciHans Parsch and dog in front of the military pit on Russian Front


66


Prvi svjetski rat | The First World WarVojnici 13. ulanske domobranske pukovnije gule krumpir u vojnoj poljskoj kuhinjiSoldiers of the 13th Uhlan Home Guard Regiment peel potatoes in army field kitchenRusija, Galicija ili Bukovina | Russia, Galicia or Bukovina, 1916.Srebro želatinska fotografija | Gelatin silver print© Hans Parsch | Ivan Parš

67


68


Ives i Marcela Parsch u dobi od 1 i 5 godine | Ives and Marcela Parsch at ages of 1 and 5Dubrovnik, 1919.Srebro želatinska fotografija | Gelatin silver print© Hans Parsch | Ivan Parš

Ives i Marcela Parsch u dobi od 2 i 6 godine | Ives and Marcela Parsch at ages of 2 and 6Dubrovnik, 1920.Srebro želatinska fotografija | Gelatin silver print© Hans Parsch | Ivan Parš

Ives i Marcela Parsch u dobi od 4 i 8 godine | Ives and Marcela Parsch at ages of 4 and 8Koprivnica, 1922.Srebro želatinska fotografija | Gelatin silver print© Hans Parsch | Ivan Parš

Ives i Marcela Parsch u dobi od 5 i 9 godine | Ives and Marcela Parsch at ages of 5 and 9Koprivnica, 1923.Srebro želatinska fotografija | Gelatin silver print© Hans Parsch | Ivan Parš

69


Teta Lujza Tomlinović, Ives, Marcela, Dragica i novorođeni sin Dragomir | Aunt Louise Tomlinović, Ives, Marcela, Dragica and newborn son Dragomir

Koprivnica, 1923.Srebro želatinska fotografija | Gelatin silver print

© Hans Parsch | Ivan Parš

Djeca Ivana i Dragice Parš: Ives (5), Dragomir (0) i Marcela (9)Children of Ivan and Dragica Parš: Yves (5), Dragomir (0) and Marcela (9)

Koprivnica, 1923. Srebro želatinska fotografija | Gelatin silver print


70


Marcela i Dragica Parš čitaju knjigu | Marcela and Dragica Parš reading a bookKoprivnica, 1923 - 1925.Srebro želatinska fotografija | Gelatin silver print© Hans Parsch | Ivan Parš

Marcela (9), Ives (5) i Dragomir (1) ispred božićne jelke | Marcela (9), Yves (5) and Dragomir (1) in front of Christmas treeKoprivnica, 1924.Srebro želatinska fotografija | Gelatin silver print© Hans Parsch | Ivan Parš

71


71

Portret Dragice Parš (Umjetnikova Muza) | Portrait of Dragica Parš (Artist's Muse)Koprivnica, 20. kolovoza 1923. | August 20, 1923


72


Dragica Parš, sin Dragomir i kći Ives | Dragica Parš, son Dragomir and daughter YvesKoprivnica, c. 1925.Srebro želatinska fotografija | Gelatin silver print© Hans Parsch | Ivan Parš

Ives, Dragomir i Dragica Parš | Yves, Dragomir and Dragica ParšKoprivnica, c. 1925.Srebro želatinska fotografija | Gelatin silver print© Hans Parsch | Ivan Parš

Dragomir Branko Lovro Parš (1923 – 1928) sin Dragice i Ivana Parša na konjiću | Dragomir Branko Lovro Parš (1923 – 1928) son of Dragica and Ivan Parš on hors-swingKoprivnica, c. 1925.Srebro želatinska fotografija | Gelatin silver print© Hans Parsch | Ivan Parš

73


Dragica Parš, sin Dragomir i kći Ives | Dragica Parš, son Dragomir and daughter YvesKoprivnica, c. 1925.Srebro želatinska fotografija | Gelatin silver print© Hans Parsch | Ivan Parš

Ives, Dragomir i Dragica Parš | Yves, Dragomir and Dragica ParšKoprivnica, c. 1925.Srebro želatinska fotografija | Gelatin silver print© Hans Parsch | Ivan Parš

Dragomir Branko Lovro Parš (1923 – 1928) sin Dragice i Ivana Parša na konjiću | Dragomir Branko Lovro Parš (1923 – 1928) son of Dragica and Ivan Parš on hors-swingKoprivnica, c. 1925.Srebro želatinska fotografija | Gelatin silver print© Hans Parsch | Ivan Parš

Portret obitelji Parš | Parš Family portrait:Ives Parš (1919 – 1991)

Marcela Parš (1914 – 1996)Dragomir Parš (1923 – 1928)

Dragica Parš (1883 – 1949)Ivan Parš (1886 – 1938)

Koprivnica, c. 1925.Srebro želatinska fotografija | Gelatin silver print

74


Interijer s ogledalom 1.Koprivnica, 1923.© Hans Parsch | Ivan ParšSrebro želatinska fotografija | Gelatin silver print

Interijer s ogledalom 1.Koprivnica, 1923.© Hans Parsch | Ivan ParšSrebro želatinska fotografija | Gelatin silver print

75


Interijer male realne gimnazije u Koprivnici 1-2 | Interior of smal grammar school in Koprivnica 1-2Koprivnica, c. 1925.Srebro želatinska fotografija | Gelatin silver print© Hans Parsch | Ivan Parš

77

Bačve u dvorištu koprivničke uljare | The barrels in the yard of Koprivnica oil factoryKoprivnica, 1925 – 1930.

Srebro želatinska fotografija | Gelatin silver print© Hans Parsch | Ivan Parš

78

Društven život Koprivnice | Social life of Koprivnica

Hrvatski Sokol u Koprivnici |Gymnastic Society “Croatian Sokol” in KoprivnicaKoprivnica, 1924.Srebro želatinska fotografija | Gelatin silver print© Hans Parsch | Ivan Parš

Hrvatsko pjevačko društvo “Podravac” prigodom proslave 50. godišnjice postojanja | Croatian Choral Society “Podravac” on the occasion oft he 50th anniversaryKoprivnica, 1924.Srebro želatinska fotografija | Gelatin silver print© Hans Parsch | Ivan Parš

Poplava u Koprivnici 1-3 | A flood in Koprivnica 1-3 Koprivnica, 9. i 13. srpnja 1926. | 9th and 13 July of 1926


79

Reportažna fotografija | Reportage photography

Poplava u Koprivnici 1-3 | A flood in Koprivnica 1-3 Koprivnica, 9. i 13. srpnja 1926. | 9th and 13 July of 1926


81

Studijska portretna fotografija | Studio portrait photography

Pionir hrvatskog automobilizma grof Petar Oršić Slavetićki sa suprugom | A pioneer of Croatian car racing Graf Peter Orssich de Slavetic with his wife



82


Portret nepoznatog djeteta u svijetlom kaputiću | Portrait of an unknown child in a bright overcoatKoprivnica, c. 1930.Srebro želatinska fotografija | Gelatin silver print© Hans Parsch | Ivan Parš

Portret djevojčice Barice Keresai | Portrait of girl Barica KeresaiKoprivnica, c. 1925 - 1930.Srebro želatinska fotografija | Gelatin silver print© Hans Parsch | Ivan Parš

Portret mlade žene iz židovske obitelji Trautmann |Portrait of a young Jewish woman from Trautmann familyKoprivnica, c. 1930.Srebro želatinska fotografija | Gelatin silver print

Vjenčana fotografija Ankice Viker (1907 – 1986) i Josipa Braunegera (1905 – 1976) | Ankica Viker and Joseph Brauneger wedding photoKoprivnica, 15. rujna 1929. | September, 15 1929Srebro želatinska fotografija | Gelatin silver print© Hans Parsch | Ivan Parš

Portret Ives Parš u dobi od 15 godina | Ives Parš portrait at the age of 15Koprivnica, 12. siječnja 1934. | January 12, 1934

a. Srebro želatinska fotografija | Gelatin silver printb. Krom bromidna fotografija | Chrome bromide print

c. Negativ na staklenoj ploči | Glass-plate negative© Hans Parsch | Ivan Parš

Portret figure Ives Parsch s krizantemama u dobi od 15 godina |Portrait figures of Ives Pars with a bunch of daisies at the age of 15



83


Portret Ives Parš u dobi od 15 godina | Ives Parš portrait at the age of 15Koprivnica, 12. siječnja 1934. | January 12, 1934

a. Srebro želatinska fotografija | Gelatin silver printb. Krom bromidna fotografija | Chrome bromide print

c. Negativ na staklenoj ploči | Glass-plate negative© Hans Parsch | Ivan Parš

Portret figure Ives Parsch s krizantemama u dobi od 15 godina |Portrait figures of Ives Pars with a bunch of daisies at the age of 15



a. b.

c.

86


Marcela s jorgovanima | Marcela with the lilacsKoprivnica, 24. travnja 1933. | April 24, 1933Srebro želatinska fotografija | Gelatin silver print© Hans Parsch | Ivan Parš

87

Pogled na “Fotografski atelje Ivan Parš”: Dragica Parš s djecom ispred ulaza u atelje

Koprivnica, oko 1925.© Hans Parsch | Ivan Parš

Pogled na “Fotografski atelje Ivan Parš”Koprivnica, sredina 1930-tih


Pogled na “Fotografski atelje Ivan Parš”: Ives Parš Hanselik Pleich (desna) s

prijateljicom na ulazu ateljeaKoprivnica, sredina 1950-tih

© Karlo Pleich

Pogled na “Fotografski atelje Ivan Parš” danasKoprivnica, 27. rujna 2015. | September

27, 2015© Tina Antolić Photography

Pogled na “Fotografski atelje Ivan Parš” danasKoprivnica, 27. rujna 2015. | September

27, 2015© Tina Antolić Photography

88

Hans Parsch │ Ivan Parš (1886 – 1938) │ 6. studenog – 6. prosinca 2015.

Izdavač:MUZEJ GRADA KOPRIVNICE │ Trg dr. Leandera Brozovića 1 │ HR-48000 Koprivnica

Za izdavača:MARIJAN ŠPOLJAR

Organizacija izložbe:MUZEJ GRADA KOPRIVNICE

Autorica izložbe:DRAŽENKA JALŠIĆ ERNEČIĆ

Skeniranje I obrada fotografija, negativa i dokumenata:RENATO HORVAT

DALIBOR VUGRINECDRAŽENKA JALŠIĆ ERNEČIĆ

MILAN FUKERŽELJKO SUTON

Fotografije:TINA ANTOLIĆMILAN FUKER

DRAŽENKA JALŠIĆ ERNEČIĆ

Tehnička priprema i oprema izložaka:RENATO HORVAT

FOTO STUDIO ‘MILAN’ KOPRIVNICA

Donatori:IVES PARŠ HANSELIK PLAJH (1952)

BOŽIDAR ZLATAR PANTA (1962)MILIVOJ VARGOVIĆ (1999)

KARLO PLAJH (2004)IVICA ŠEF (2004)

MILIVOJ KOVAČIĆ (2009)

Likovni postav i oblikovanje izložbe:DRAŽENKA JALŠIĆ ERNEČIĆ

Tehnički postav izložbe:RENATO HORVAT

TINA ANTOLIĆLIDIJA VACLAVEK-LOBOREC

VLADIMIR KOLAREKSUZANA KOLAREK

Oblikovanje pozivnice, plakata i publikacije:DRAŽENKA JALŠIĆ ERNEČIĆ

DALIBOR VUGRINEC

Prijelom i priprema za tisak:DALIBOR VUGRINEC

Reprodukcija na naslovnici:IVES MARIJA PARSCH HANSELIK PLAJH (1919 – 1991)

FOTOGRAF IVAN PARŠ (PORTRET OCA) Koprivnica, oko 1935.srebro želatinska fotografija

Tisak:TISKARA BALTAZAR KOPRIVNICA

Naklada:500

Tiskano u Hrvatskoj

ISBN 978-953-288-085-4ISBN 978-953-7674-43-4

Realizaciju izložbe omogućili su:

Grad Koprivnica

Draženka Jalšić E

rnečić Hans P

arsch Ivan P

arš [1886-1938 ]

9 789532 880854

ISBN 953288085-2


Hans ParschIvan Parš[1886-1938]

… through this photographic eye

you will be able to look out on a new light-world,

a world for the most part uncharted and unexplored,

a world that lies waiting to be discovered and revealed.


... kroz ovo fotografsko oko

moći ćete gledati novo osvijetljeni svijet,

svijet koji je najvećim dijelom nepoznat i neistražen,

svijet koji leži čekajući biti otkriven i objavljen.


6.11.-6.12.2015. att/2015...povijest hrvatske fotografije u 20. stoljeću. Ivan Parš jedan je od...

Documents

Transcript of 6.11.-6.12.2015. att/2015...povijest hrvatske fotografije u 20. stoljeću. Ivan Parš jedan je od...