Sažeti prikaz revizija zajedničkih poduzeća EU-a za

Predstavljanje godišnjeg izvješća Europskog revizorskog sudao zajedničkim poduzećima EU-a za 2018.

EN

2018.

HR

2

Sadržaj

Odlomak

Sažetak I. – IV.

Predmet revizije koju provodi Sud 01. – 17. Pravna struktura i uspostava 01. – 03.

Zajednička poduzeća djeluju u okviru programa Obzor 2020. i Euratoma 04. – 09. Osam zajedničkih poduzeća trenutačno provodi posebne aktivnosti u okviru programa Obzor 2020. 04. – 07.

Jedno zajedničko poduzeće osnovano je za doprinos ITER-u 08. – 09.

Upravljačka struktura 10.

Financiranje i resursi zajedničkih poduzeća za 2018. godinu 11. – 16.

Postupak davanja razrješnice 17.

Revizija koju je proveo Sud 18. – 21. Ovlasti Suda 18.

Oslanjanje na rad drugih stručnjaka 19. – 20.

Procjena rizika koju je obavio Sud 21.

Ukupni rezultati godišnjih revizija zajedničkih poduzeća za financijsku godinu 2018. 22. – 44. Bezuvjetna (pozitivna) mišljenja… 22. – 28. … o računovodstvenoj dokumentaciji svih zajedničkih poduzeća, ali uz posebnu napomenu za Zajedničko poduzeće F4E u vezi s doprinosom EU-a ITER-u 22. – 24.

… o prihodima povezanima s računovodstvenom dokumentacijom svih zajedničkih poduzeća 25.

… o plaćanjima povezanima s računovodstvenom dokumentacijom svih zajedničkih poduzeća 26. – 28.

Opažanja Suda odnose se i na područja u kojima su moguća poboljšanja 29. – 43. Proračunsko i financijsko upravljanje 30.

3

Stopa provedbe aktivnosti zajedničkih poduzeća u okviru programa FP7 i doprinosi članova 31.

Stopa provedbe aktivnosti zajedničkih poduzeća u okviru programa Obzor 2020. i doprinosi članova 32. – 36.

Unutarnje kontrole plaćanja 37. – 40.

Upravljanje projektima i bespovratnim sredstvima 41. – 43.

Praćenje mjera poduzetih u pogledu nalaza iz prijašnjih revizija 44.

Ostale revizije i pregledi povezani sa zajedničkim poduzećima 45.

4

Popis pokrata Popis pokrata obuhvaća zajednička poduzeća EU-a i ostala tijela Unije na koja se ovo izvješće odnosi.

Pokrata Puni naziv

ARTEMIS Zajedničko poduzeće ARTEMIS za provedbu zajedničke tehnološke inicijative o ugrađenim računalnim sustavima

BBI Zajedničko poduzeće za bioindustriju

CAS Zajednička služba GU-a RTD za reviziju

CEF Instrument za povezivanje Europe

CS Zajedničko poduzeće „Clean Sky”

GU RTD Glavna uprava za istraživanje i inovacije

EASA Agencija Europske unije za sigurnost zračnog prometa

ECSEL Zajedničko poduzeće za elektroničke komponente i sustave

EIT Europski institut za inovacije i tehnologiju

ENIAC Europsko savjetodavno vijeće za inicijativu u području nanoelektronike

Euratom Europska zajednica za atomsku energiju

EuroHPC Zajedničko poduzeće za europsko računalstvo visokih performansi

FP7 Sedmi okvirni program za istraživanja i tehnološki razvoj (2007. – 2013.)

F4E Zajedničko poduzeće „Fuzija za energiju”

FCH Zajedničko poduzeće za gorivne članke i vodik

5

Obzor 2020. Okvirni program za istraživanja i inovacije (razdoblje 2014. – 2020.)

IMI Zajedničko poduzeće za inicijativu za inovativne lijekove

ITER Međunarodni termonuklearni eksperimentalni reaktor (engl. International Thermonuclear Experimental Reactor).

VFO Višegodišnji financijski okvir

PMO Ured za upravljanje individualnim materijalnim pravima i njihovu isplatu

S2R Zajedničko poduzeće „Shift2Rail” (Europska inicijativa za željeznice)

SESAR Zajedničko poduzeće za istraživanje u području upravljanja zračnim prometom jedinstvenog europskog neba

TEN-T Transeuropska prometna mreža

6

Sažetak I Sud je za financijsku godinu koja je završila 31. prosinca 2018. izrazio bezuvjetno (pozitivno) revizorsko mišljenje o računovodstvenoj dokumentaciji svih zajedničkih poduzeća. Međutim, kao i prijašnjih godina, revizorsko mišljenje Suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Zajedničkog poduzeća „Fuzija za energiju” (F4E) za 2018. godinu popraćeno je posebnom napomenom kojom se skreće pozornost na rizik od daljnjeg povećanja troškova i kašnjenja u provedbi projekta ITER.

II Sud je također izrazio bezuvjetno (pozitivno) revizorsko mišljenje o zakonitosti i pravilnosti plaćanja i prihoda povezanih s računovodstvenom dokumentacijom za 2018. godinu za sva zajednička poduzeća.

III Općenito govoreći, revizijom koju je Sud proveo nad godišnjom računovodstvenom dokumentacijom zajedničkih poduzeća i povezanim transakcijama potvrđeni su pozitivni rezultati koji su objavljivani i prethodnih godina.

IV Doprinosi članova za aktivnosti u okviru programa FP7 i TEN-T koje provodi pet zajedničkih poduzeća (SESAR, CS, IMI, FCH i ECSEL) dosezali su na kraju 2018. u zaključnoj fazi programa otprilike 89 % ciljnih vrijednosti utvrđenih uredbama o osnivanju tih zajedničkih poduzeća. Ciljne vrijednosti nisu dostignute ni kad je riječ o napretku u provedbi programa i povezanim doprinosima za sedam zajedničkih poduzeća koja provode aktivnosti u okviru programa Obzor 2020. (SESAR, CS, IMI, FCH, ECSEL, BBI i S2R). Na kraju 2018., odnosno u sredini programskog razdoblja, ta su zajednička poduzeća u prosjeku provela tek 39 % svojih aktivnosti u okviru programa Obzor 2020. i povezanih dodatnih aktivnosti. Ako se izuzmu dodatne aktivnosti, stopa provedbe dosezala je tek 31 %. Slično tome, zajednička poduzeća dosegnula su u prosjeku tek 25 % svojih ciljnih vrijednosti doprinosa za operativne aktivnosti u usporedbi sa 75 % za dodatne aktivnosti.

7

Predmet revizije koju provodi Sud

Pravna struktura i uspostava

01 Zajednička poduzeća oblik su javno–privatnih partnerstva koja imaju pravnu osobnost i čiji je cilj približiti rezultate projekata u strateškim područjima istraživanja i inovacija tržištu i postići veću povezanost između istraživanja i društvenog rasta.

02 Uspostavljena su na temelju članka 187. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ili – u slučaju Zajedničkog poduzeća „Fuzija za energiju” (F4E) – članaka 45. – 51. Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju (Euratom).

03 Sastoje se od javnih članova, koje obično čine Europska unija (koju predstavlja Komisija), države članice sudionice i međunarodne organizacije, te privatnih članova, koje čine sektorski partneri i, u nekim slučajevima, istraživački partneri. Uz iznimku Zajedničkog poduzeća F4E, zajednička poduzeća sama usvajaju svoje programe istraživanja te dodjeljuju financijska sredstva, i to u prvom redu na temelju otvorenih poziva za podnošenje prijedloga.

Zajednička poduzeća djeluju u okviru programa Obzor 2020. i Euratoma

Osam zajedničkih poduzeća trenutačno provodi posebne aktivnosti u okviru programa Obzor 2020.

04 Prva skupina sastoji se od sedam zajedničkih poduzeća koja provode posebne aktivnosti u okviru programa Obzor 2020.:

o Zajedničko poduzeće „Clean Sky” (CS)

o Zajedničko poduzeće za istraživanje u području upravljanja zračnim prometom jedinstvenog europskog neba (SESAR)

o Zajedničko poduzeće za gorivne članke i vodik (FCH)

o Zajedničko poduzeće za inicijativu za inovativne lijekove (IMI)

o Zajedničko poduzeće za elektroničke komponente i sustave za vodeći položaj Europe (ECSEL), koje je uspostavljeno 2014. spajanjem dvaju zajedničkih

8

poduzeća: Zajedničkog poduzeća za nanoelektroniku (ENIAC) i Zajedničkog poduzeća za ugrađene sustave (ARTEMIS)

o Zajedničko poduzeće za bioindustriju (BBI)

o Zajedničko poduzeće „Shift2Rail” (S2R).

05 Vijeće je usto u studenome 2018. uspostavilo osmo zajedničko poduzeće koje djeluje u području digitalnog istraživanja: Zajedničko poduzeće za europsko računalstvo visokih performansi (EuroHPC). To je tijelo uspostavljeno na temelju zajedničke inicijative EU-a i drugih europskih zemalja s ciljem razvoja vrhunskog ekosustava superračunalstva u Europi. Sud će prvi puta provesti reviziju nad računovodstvenom dokumentacijom tog Zajedničkog poduzeća 2020. godine.

06 Prema trenutačnom planu ta bi zajednička poduzeća trebala djelovati do 2024., osim EuroHPC-a, koji će nastaviti s radom do kraja 2026. godine.

07 Slika 1. donosi prikaz godina uspostave i planiranog razdoblja djelovanja tih zajedničkih poduzeća koja djeluju u okviru programa Obzor 2020.

9

Slika 1. – Zajednička poduzeća koja djeluju u okviru programa Obzor 2020. – godine uspostave i planirano razdoblje djelovanja

Izvor: Europska komisija na temelju uredbi Vijeća o osnivanju zajedničkih poduzeća, prilagodio Sud.

Početak samostalnog djelovanja

Početak samostalnog djelovanja

Početak samostalnog djelovanja

Početak samostalnog djelovanja

Početak samostalnog djelovanja

Početak samostalnog djelovanja

Početak samostalnog djelovanja

Početak samostalnog djelovanja

2026.

2014.2009.2010.

2007. 2018.2016.2015. 2024.

10

Jedno zajedničko poduzeće osnovano je za doprinos ITER-u

08 EU je 2007. na temelju Ugovora o Euratomu osnovao Zajedničko poduzeće „Fuzija za energiju” (F4E) na razdoblje od 35 godina. To je Zajedničko poduzeće odgovorno za pružanje europskog doprinosa međunarodnom termonuklearnom eksperimentalnom reaktoru (ITER), odnosno svjetskom znanstvenom partnerstvu čiji je cilj dokazati da nuklearna fuzija može služiti kao održiv izvor energije1. Članove osnivače Zajedničkog poduzeća F4E čine Euratom, koji predstavlja Komisija, države članice Euratoma i Švicarska.

09 Sva zajednička poduzeća koja djeluju u okviru programa Obzor 2020. smještena su u Bruxellesu (Belgija), osim EuroHPC-a, koji je smješten u Luxembourgu (Luksemburg). Zajedničko poduzeće F4E nalazi se u Barceloni (Španjolska), dok se glavna postrojenja za fuziju grade u Cadaracheu (Francuska) (vidi sliku 2.).

1 Projekt ITER pokrenut je 2005. s ciljem izgradnje i puštanja u pogon eksperimentalnog

postrojenja kako bi se znanstveno dokazala mogućnost uporabe fuzije kao održivog izvora energije u budućnosti. U projektu sudjeluje sedam globalnih partnera (EU, koji predstavlja Europska zajednica za atomsku energiju (Euratom), Sjedinjene Američke Države, Rusija, Japan, Kina, Južna Koreja i Indija).

  11 

 

Slika 2. – Lokacije zajedničkih poduzeća u Europskoj uniji 

 Izvor: Sud. 

Upravljačka struktura 

10 Većina zajedničkih poduzeća ustrojena je prema dvostranom modelu, u okviru kojeg Komisija i relevantni sektorski partneri (a u nekim slučajevima i istraživački) sudjeluju u radu upravnog odbora i doprinose aktivnostima zajedničkog poduzeća (SESAR, CS, IMI, FCH, BBI i S2R). Neka zajednička poduzeća ustrojena su prema trostranom modelu, u okviru kojeg države članice, Komisija i relevantni sektorski partneri sudjeluju u radu upravnog odbora i doprinose aktivnostima zajedničkog poduzeća (ECSEL i EuroHPC). 

12

Financiranje i resursi zajedničkih poduzeća za 2018. godinu

11 Istraživačkim i inovacijskim aktivnostima zajedničkih poduzeća koja provode projekte u okviru programa FP7 i Obzor 2020. doprinose i EU i sektorski i istraživački partneri:

o Komisija osigurava novčana sredstva iz programa FP7 i Obzor 2020. za sufinanciranje istraživačkih i inovacijskih projekata zajedničkih poduzeća. Dva zajednička poduzeća (SESAR i S2R) financiraju se i iz programa transeuropske prometne mreže (TEN-T)

o sektorski i istraživački partneri pružaju doprinose u naravi za provedbu istraživačkih i inovacijskih projekata zajedničkih poduzeća

o i Komisija i privatni partneri pružaju novčane doprinose u jednakom iznosu za financiranje administrativnih troškova zajedničkih poduzeća.

12 Za aktivnosti u okviru programa FP7 iznos doprinosa u naravi koje daju sektorski i istraživački partneri mora biti jednak iznosu novčanih doprinosa EU-a. Međutim, za aktivnosti u okviru programa Obzor 2020. uredbama o osnivanju relevantnih zajedničkih poduzeća utvrđen je iznos novčanih doprinosa EU-a i doprinosa u naravi koje privatni partneri trebaju dati za istraživačke i inovacijske projekte u okviru programa Obzor 2020.

13 Slika 3. pruža detaljan prikaz procijenjenih doprinosa za programe FP7 i Obzor 2020.

13

Slika 3. – Doprinosi članova tijekom razdoblja djelovanja zajedničkih poduzeća (u milijunima eura)

Izvor: Sud.

0 500 1 000 1 500 2 000 2 500 3 000 3 500 4 000 4 500

SESAR

CS

IMI

FCH

ECSEL

BBI

S2R

Obzor 2020.

Najveći mogući doprinos EU-a Najmanji doprinos sektorskih članova za aktivnosti zajedničkog poduzeća (DNOA) Najmanji doprinos sektorskih članova za dodatne aktivnosti (DNDA) Doprinos ostalih partnera

0 500 1 000 1 500 2 000 2 500 3 000

SESAR

CS

IMI

FCH

Artemis

Eniac

FP7

14

14 Postoje dvije vrste doprinosa sektorskih članova: Za svako zajedničko poduzeće privatni članovi dužni su dati minimalan doprinos ukupnim troškovima istraživačkih i inovacijskih projekata relevantnog zajedničkog poduzeća. Taj doprinos odgovara razlici između ukupnih troškova projekata i sufinanciranja sredstvima EU-a. U slučaju četiriju zajedničkih poduzeća (CS, FCH, BBI i S2R) privatni članovi također su dužni pružiti minimalnu količinu doprinosa u naravi, i to u obliku „dodatnih aktivnosti” koje nisu obuhvaćene programima rada zajedničkih poduzeća, ali doprinose postizanju njihovih ciljeva.

15 Zajednička poduzeća (izuzevši F4E) upravljaju udjelom ukupnog proračuna programa Obzor 2020. od otprilike 10 %, što odgovara iznosu od 7,2 milijarde eura, kao što je prikazano na slici 4. Financijskim sredstvima EU-a potaknuta je realizacija istraživačkih i inovacijskih projekata u vrijednosti od otprilike 17 milijardi eura u područjima programa Obzor 2020. koja su delegirana zajedničkim poduzećima. Ukupni proračun za plaćanja sedam zajedničkih poduzeća koja provode aktivnosti istraživačkih programa za 2018. iznosio je 1,2 milijarde eura (2017.: 1,2 milijarde eura). Ta su zajednička poduzeća na kraju 2018. zapošljavala 227 članova osoblja (2017.: 227), što uključuje dužnosnike, privremeno i ugovorno osoblje te upućene nacionalne stručnjake.

Slika 4. – Udio u proračunu programa Obzor 2020. po provedbenim tijelima

Izvor: Sud, na temelju podataka Europske komisije.

Izvršne agencije i zajednička

poduzeća: 65 %

Komisija: 25 %

EIB: 4 %

EIT: 4 %

Javno-javna partnerstva: 2 %

Zajednička poduzeća: 10 %

Izvršne agencije: 55 %

15

16 Zajedničko poduzeće F4E najvećim dijelom financiraju Euratom i države članice Euratoma. Ukupna sredstva koja se do 2020. mogu izdvojiti iz Euratoma za Zajedničko poduzeće F4E ograničena su na 6,6 milijardi eura. Godišnji proračun Zajedničkog poduzeća F4E za plaćanja za 2018. godinu iznosio je 794,8 milijun eura (2017.: 847,6 milijuna eura). Na kraju 2018. Zajedničko poduzeće F4E zapošljavalo je 442 člana osoblja (2017.: 449), što uključuje dužnosnike i privremeno osoblje.

Postupak davanja razrješnice

17 Na slici 5. nalazi se kronološki prikaz godišnjeg postupka davanja razrješnice.

Slika 5. – Godišnji postupak davanja razrješnice

Izvor: Sud.

Do 1. srpnja godine n + 1Zajednička poduzeća donose

svoju završnu računovodstvenu

dokumentaciju

Između prosinca godine n + 1 i kraja siječnja godine n + 2Saslušanje direktora zajedničkih

poduzeća pred Odborom Europskog parlamenta za proračunski nadzor

(CONT) i Odborom Vijeća za proračun

Do kraja ožujka godine n + 2

Donošenje izvješća Europskog parlamenta na plenarnoj

sjednici – Parlament odlučuje hoće l i dati razrješnicu i li odgoditi njezino davanje

Sud podnosi godišnje izvješće o zajedničkim poduzećima Europskom

parlamentu i Vijeću, uključujući izjavu o jamstvu

Do 15. studenoga godine n + 1

Vijeće donosi preporuke o davanju razrješnice za zajednička poduzeća i podnosi ih Europskom parlamentu

Do sredine veljače godine n + 2

Do 1. ožujka godine n + 1 Zajednička poduzeća dostavljaju

Sudu svoju privremenu računovodstvenu dokumentaciju

Sud usvaja preliminarna opažanja o zajedničkim poduzećima

Do 1. lipnja godine n + 1

16

Revizija koju je proveo Sud

Ovlasti Suda

18 U skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), Sud je obavio reviziju računovodstvene dokumentacije osam zajedničkih poduzeća za financijsku godinu koja je završila 31. prosinca 2018. te zakonitosti i pravilnosti transakcija povezanih s tom računovodstvenom dokumentacijom.

Oslanjanje na rad drugih stručnjaka

19 Kad je riječ o reviziji pouzdanosti računovodstvene dokumentacije zajedničkih poduzeća, Sud je svoje mišljenje utemeljio na završnim revizijskim izvješćima neovisnih vanjskih revizora koje su angažirala zajednička poduzeća. Sud je za svako zajedničko poduzeće ispitao kvalitetu revizijskih aktivnosti u onim područjima koja su najizloženija rizicima.

20 Kad je riječ o reviziji usklađenosti povezanih plaćanja, Sud je uzeo u obzir revizije koje su proveli drugi revizori. Sud je stoga procijenio i ispitao sustave unutarnje kontrole zajedničkih poduzeća, pregledao i ponovno proveo ex post revizije koje su obavili Zajednička služba Komisije za reviziju (CAS) i vanjski revizori koje je angažirala te ispitao revizije povezane sa zajedničkim poduzećima koje je obavila Služba Komisije za unutarnju reviziju.

Procjena rizika koju je obavio Sud

21 Godišnjom revizijom računovodstvene dokumentacije zajedničkih poduzeća i povezanih transakcija za 2018. uzeta je u obzir procjena rizika koju je Sud obavio za zajednička poduzeća, koja je sažeto opisana u nastavku.

o Računovodstvena dokumentacija zajedničkih poduzeća sastavlja se uz primjenu računovodstvenih pravila koja je usvojio računovodstveni službenik Komisije. Ta se pravila temelje na međunarodno prihvaćenim računovodstvenim standardima za javni sektor. Budući da je u prošlosti utvrđen mali broj značajnih pogrešaka u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije, Sud je rizik u tom području smatrao niskim. Međutim, zbog važne izmjene u računovodstvenoj politici 2018. za Zajedničko poduzeće F4E taj je rizik procijenjen srednje visokim.

17

o Plaćama upravlja Ured Komisije za upravljanje individualnim materijalnim pravima i njihovu isplatu (PMO), nad čijim radom Sud obavlja reviziju u okviru posebne procjene administrativnih rashoda EU-a. U posljednjih nekoliko godina nije utvrđena nijedna značajna pogreška u vezi s takvim plaćanjima.

o Kad je riječ o postupcima zapošljavanja, rizik za zakonitost i pravilnost općenito je nizak, no za zajednička poduzeća s visokom razinom fluktuacije osoblja on je srednje visok.

o Za isplate bespovratnih sredstava rizik je procijenjen općenito srednje visokim jer su korisnici za program Obzor 2020. dužni dostaviti potvrde o financijskim izvještajima tek pri dovršetku projekata u slučaju da je doprinos EU-a veći od 325 000 eura te korisnici nisu dužni dostaviti detaljnu dokumentaciju ili dokaze za međuplaćanja u okviru programa Obzor 2020. (načelo povjerenja).

o Za plaćanja povezana s ugovorima i postupke javne nabave rizik je procijenjen općenito niskim s obzirom na ograničeni broj takvih postupaka. Međutim, taj je rizik procijenjen srednje visokim za Zajedničko poduzeće F4E, koje upravlja složenim postupcima javne nabave za ugovore visoke vrijednosti.

18

Ukupni rezultati godišnjih revizija zajedničkih poduzeća za financijsku godinu 2018.

Bezuvjetna (pozitivna) mišljenja…

… o računovodstvenoj dokumentaciji svih zajedničkih poduzeća, ali uz posebnu napomenu za Zajedničko poduzeće F4E u vezi s doprinosom EU-a ITER-u

22 Sud je izrazio bezuvjetna revizorska mišljenja o računovodstvenoj dokumentaciji svih zajedničkih poduzeća. Prema mišljenju Suda njihova računovodstvena dokumentacija u svim značajnim aspektima vjerno prikazuje njihovo financijsko stanje na dan 31. prosinca 2018. te rezultate poslovanja i novčane tokove za godinu završenu tim danom, u skladu s odredbama važećih financijskih uredbi i računovodstvenim pravilima koja je usvojio računovodstveni službenik Komisije.

23 Kao i prethodnih godina, revizorsko mišljenje Suda o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Zajedničkog poduzeća F4E za 2018. popraćeno je posebnom napomenom2 kojom se skreće pozornost na pitanja opisana u nastavku teksta.

o Uzevši u obzir 2025. godinu kao očekivani rok za početak operativne faze (tj. prvu realizaciju plazme3) i 2035. kao rok za dovršetak faze izgradnje, Vijeće ITER-a odobrilo je u studenome 2016. novi temeljni plan projekta ITER. Rok iz novog temeljnog plana opisan je kao najraniji tehnički izvediv datum. U prethodnom temeljnom planu iz 2010. procijenjeno je da bi faza izgradnje trebala biti dovršena 2020. godine.

o Zajedničko poduzeće F4E ponovno je izračunalo svoj doprinos fazi izgradnje projekta i utvrdilo njegov iznos na 12 milijardi eura (u vrijednostima iz 2008.), što

2 Posebna napomena služi za skretanje pozornosti čitatelja na nešto što nije značajno

pogrešno prikazano u računovodstvenoj dokumentaciji, ali je toliko važno da bez toga korisnici ne bi mogli razumjeti računovodstvenu dokumentaciju.

3 „Prva plazma” odnosi se na fazu izgradnje uređaja za fuziju u kojoj će biti moguće testirati ključne komponente tog uređaja te ujedno označava trenutak u kojem započinje operativna faza.

19

je povećanje u odnosu na 6,6 milijardi eura (u vrijednostima iz 2008.) koje je Vijeće EU-a odobrilo 2010. godine. Ta procjena ne uključuje nepredviđene događaje iako je Komisija u svojoj komunikaciji predložila da bi za nepredviđene događaje bilo primjereno predvidjeti razdoblje od 24 mjeseca u pogledu odstupanja od rokova te iznos od 10 – 20 % u pogledu odstupanja od proračuna.

o Ujedinjena Kraljevina obavijestila je 29. ožujka 2017. Europsko vijeće o svojoj odluci o povlačenju iz EU-a i Euratoma. To može u velikoj mjeri utjecati na aktivnosti Zajedničkog poduzeća F4E i projekt ITER nakon 2020. godine.

24 Unatoč tome što je Zajedničko poduzeće F4E napravilo pozitivan pomak u pogledu poboljšanja upravljanja svojim doprinosima u fazi izgradnje projekta i njihove kontrole, i dalje postoji rizik od daljnjeg povećanja troškova i kašnjenja u provedbi projekta u odnosu na trenutačni temeljni plan.

… o prihodima povezanima s računovodstvenom dokumentacijom svih zajedničkih poduzeća

25 Sud je za sva zajednička poduzeća izrazio bezuvjetna revizorska mišljenja o zakonitosti i pravilnosti prihoda povezanih s godišnjom računovodstvenom dokumentacijom za godinu koja je završila 31. prosinca 2018. Prema mišljenju Suda te su transakcije u svim značajnim aspektima bile zakonite i pravilne.

… o plaćanjima povezanima s računovodstvenom dokumentacijom svih zajedničkih poduzeća

26 Sud je za sva zajednička poduzeća izrazio bezuvjetna revizorska mišljenja o zakonitosti i pravilnosti plaćanja povezanih s godišnjom računovodstvenom dokumentacijom za godinu koja je završila 31. prosinca 2018. Prema mišljenju Suda te su transakcije u svim značajnim aspektima bile zakonite i pravilne.

27 Sud je prvi put izrazio i bezuvjetno revizorsko mišljenje o zakonitosti i pravilnosti plaćanja povezanih s računovodstvenom dokumentacijom za 2018. za Zajedničko poduzeće ECSEL. Budući da je udio plaćanja u okviru programa FP7 (za koja Zajedničko poduzeće ECSEL nije bilo u mogućnosti izračunati jedinstvenu stopu pogreške) bio na niskoj razini (otprilike 20 %plaćanja), Sud je imao razumno jamstvo da je stopa pogreške za ukupna plaćanja tog Zajedničkog poduzeća za 2018. ispod praga značajnosti od 2 % (vidi također odlomak 38.).

20

28 Slika 6. sadržava pregled mišljenja Suda o pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija (prihoda i plaćanja) za osam zajedničkih poduzeća u razdoblju 2016. – 2018.

Slika 6. – Mišljenja Suda o zajedničkim poduzećima u razdoblju 2016. – 2018.

Izvor: Sud.

Opažanja Suda odnose se i na područja u kojima su moguća poboljšanja

29 Sud je iznio i niz opažanja kojima se naglašavaju važna pitanja i područja u kojima su moguća poboljšanja, ponajprije u vezi s pitanjima proračunskog i financijskog upravljanja, doprinosima u naravi koje daju članovi, unutarnjim kontrolama plaćanja te postupcima dodjele bespovratnih sredstava.

Proračunsko i financijsko upravljanje

30 Sud je utvrdio postojane nedostatke u planiranju proračuna za odobrena sredstava za plaćanje. To se posebice odnosi na sljedeće:

o Zajedničko poduzeće F4E moralo je povećati odobrena sredstva za plaćanje za 2018. za otprilike 160 milijuna eura ili 25 % početnog proračuna kako bi pokrilo stvarne potrebe za plaćanjima tijekom 2018.

o u slučaju zajedničkih poduzeća SESAR i ECSEL stopa izvršenja odobrenih sredstava za plaćanje za 2018. bila je znatno niža od očekivane. Do toga je došlo zbog kašnjenja u provedbi projekata i činjenice da pri planiranju proračunskih potreba za 2018. nisu u potpunosti uzeta u obzir neiskorištena odobrena sredstva za plaćanje prenesena iz prethodnih godina.

2016. 2017. 2018.

Mišljenja o 8 zajedničkih poduzećaPlaćanjaPrihodiRačunovodstvena dokumentacija

MišljenjaBezuvjetno (pozitivno) mišljenjeUvjetno mišljenjeNepovoljno mišljenje

21

Stopa provedbe aktivnosti zajedničkih poduzeća u okviru programa FP7 i doprinosi članova

31 Provedba aktivnosti pet zajedničkih poduzeća (SESAR, CS, IMI, FCH i ECSEL) u okviru programa FP7 i TEN-T bila je 2018. godine u zaključnoj fazi. Na kraju 2018. doprinosi članova za takve aktivnosti dosezali su otprilike 89 % ciljnih vrijednosti doprinosa utvrđenih uredbama o osnivanju zajedničkih poduzeća (vidi tablicu 1.).

22

Tablica 1. – Programi FP7 i TEN-T – doprinosi članova (u milijunima eura)

Izvor: podatci koje su dostavila zajednička poduzeća.

EU Ostali članovi

UkupnoZajednička

poduzeća u okviru programa FP7

EU Ostali članovi

Ukupno

Stop

a izv

ršen

ja

700,0 1 284,3 1 984,3 SESAR 1 634,1 1 099,8 1 733,9 87 %800,0 600,0 1 400,0 CS 1 800,0 608,5 1 408,5 101 %

1 000,0 1 000,0 2 000,0 IMI 1 916,0 735,8 1 651,8 83 %470,0 470,0 940,0 FCH 1 421,3 442,5 863,8 92 %

655,5 1 784,4 2 439,9 ECSEL (za Artemis/Eniac)

655,5 1 495,4 2 150,9 88 %

3 625,5 5 138,7 8 764,2 Ukupno 3 426,9 4 382,0 7 808,9 89 %

Doprinos članova(u skladu s uredbom o osnivanju)

Doprinos članova(stanje na dan 31. 12. 2018.)

23

Stopa provedbe aktivnosti zajedničkih poduzeća u okviru programa Obzor 2020. i doprinosi članova

32 Za sedam zajedničkih poduzeća koja provode aktivnosti u okviru programa Obzor 2020. (SESAR, CS, IMI, FCH, ECSEL, BBI i S2R) doprinosi članova nisu dosegnuli utvrđene ciljne vrijednosti. Na kraju 2018., pete godine tekućeg programskog razdoblja, bilo je provedeno tek 39 % njihovih aktivnosti u okviru programa Obzor 2020. i povezanih dodatnih aktivnosti. Ako se izuzmu dodatne aktivnosti, stopa provedbe dosezala je tek 31 % (vidi tablicu 2.).

33 Do kraja 2018. Komisija je dala novčane doprinose u iznosu od 2,5 milijardi eura (35 % ukupnih dogovorenih doprinosa od 7,2 milijarde eura), dok su sektorski i istraživački partneri dali doprinose u iznosu od 4 milijarde eura (41 % ukupnih dogovorenih doprinosa od 9,8 milijardi eura). Te 4 milijarde eura obuhvaćale su sljedeće:

o 1,7 milijardi eura doprinosa u naravi za operativne aktivnosti zajedničkih poduzeća u okviru programa Obzor 2020. (od čega je do kraja 2018. potvrđeno otprilike 0,6 milijardi eura) i

o 2,3 milijarde doprinosa u naravi za dodatne aktivnosti koje nisu obuhvaćene programima rada zajedničkih poduzeća, ali doprinose postizanju njihovih ciljeva.

24

Tablica 2. – Program Obzor 2020. – doprinosi članova (u milijunima eura)

Izvor: podatci koje su dostavila zajednička poduzeća.

EU

DNOA ostalih

članova (1)

DNDA ostalih

članova (2)

Ukupno

Zajednička poduzeća u

okviru programa

Obzor 2020.

EU Potvrđeni DNOA

Prijavljeni DNOA koji

nisu potvrđeni

DNDA Ukupno

Stop

a izv

ršen

ja s

DNDA

Stop

a izv

ršen

ja

bez D

NDA

585,0 1 000,0 — 1 585,0 SESAR 2020. 216,9 128,6 120,2 — 465,7 29 % 29 %1 755,0 1 228,6 965,3 3 948,9 CS 2 816,7 288,0 157,6 801,7 2 064,0 52 % 42 %1 638,0 1 425,0 — 3 063,0 IMI 2 241,9 144,0 83,9 — 469,8 15 % 15 %

665,0 95,0 285,0 1 045,0 FCH 2 318,8 5,4 7,7 636,3 968,2 93 % 44 %1 185,0 1 657,5 — 2 842,5 ECSEL 512,0 11,3 694,1 — 1 217,4 43 % 43 %

975,0 975,0 1 755,0 3 705,0 BBI 264,6 21,2 36,8 699,9 1 022,5 28 % 17 %398,0 350,0 120,0 868,0 S2R 158,9 28,2 63,7 160,4 411,2 47 % 34 %

7 201,0 6 731,1 3 125,3 17 057,4 Ukupno 2 529,8 626,7 1 164,0 2 298,3 6 618,8 39 % 31 %

(1) Doprinosi u naravi za operativne aktivnosti zajedničkih poduzeća(2) Doprinosi u naravi za dodatne aktivnosti koje nisu obuhvaćene programom rada zajedničkog poduzeća

Doprinos članova(u skladu s uredbom o osnivanju)

Doprinos članova(stanje na dan 31. 12. 2018.)

25

34 U slučaju četiriju zajedničkih poduzeća (CS, FCH, BBI i S2R) relevantnim uredbama o osnivanju privatnim se članovima dopušta davanje doprinosa u naravi za dodatne aktivnosti koje nisu obuhvaćene programima rada tih zajedničkih poduzeća. Kao što je prikazano u tablici 2., na kraju 2018. većinu doprinosa sektorskih članova činili su prijavljeni troškovi za te aktivnosti.

35 Stopa izvršenja doprinosa u naravi za operativne aktivnosti iznosila je 25 %, dok je stopa izvršenja doprinosa u naravi za dodatne aktivnosti iznosila blizu 75 %. Budući da u godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji nije obvezno prikazivati odgovarajuće „doprinose u naravi za dodatne aktivnosti”, oni nisu obuhvaćeni opsegom revizije koju provodi Sud.

36 Sud napominje da je Uredba o osnivanju Zajedničkog poduzeća BBI izmijenjena 2018. kako bi se sektorskim članovima omogućilo da prikažu svoje novčane doprinose na razini projekata. Unatoč tome, Sud smatra da i dalje postoji velik rizik od toga da sektorski članovi do kraja provedbe programa BBI neće uspjeti ostvariti minimalan predviđeni iznos operativnih novčanih doprinosa od 182,5 milijuna eura. U tom je kontekstu Komisija na kraju 2018. odlučila smanjiti proračun tog Zajedničkog poduzeća za 2020. s 205 milijuna eura na 140 milijuna eura.

Unutarnje kontrole plaćanja

37 Zajednička poduzeća uspostavila su postupke ex ante kontrole koji se temelje na pregledima financijske i operativne dokumentacije. Kad je riječ o međuplaćanjima i završnim plaćanjima u okviru programa FP7, ex post revizije na razini korisnika provode neovisna vanjska revizorska društva koja su angažirala zajednička poduzeća, a kad je riječ o zahtjevima za povrat troškova u okviru programa Obzor 2020., za provođenje ex post revizija na razini korisnika odgovorna je Zajednička služba Komisije za reviziju.

38 Kad je riječ o isplatama bespovratnih sredstava u okviru programa FP7, rezultati ex post revizija na kraju 2018. godine pokazuju da su zajednička poduzeća (uz iznimku ECSEL-a) prijavila stope preostale pogreške ispod praga značajnosti od 2 %. Sud je potvrdio taj rezultat dokaznim ispitivanjem završnih isplata bespovratnih sredstava. Kad je riječ o Zajedničkom poduzeću ECSEL, zbog znatnih razlika u metodologijama i postupcima koje primjenjuju različita nacionalna tijela za financiranje predmetno Zajedničko poduzeće nije u mogućnosti izračunati jedinstvenu stopu preostale pogreške za plaćanja u okviru programa FP7. Za ta plaćanja Sud je primijenio stopu preostale pogreške koju je GU RTD utvrdio za cijeli program FP7, koja je na kraju 2018. iznosila 3,36 %. Slijedom toga, s obzirom na nisku stopu plaćanja u okviru

26

programa FP7 tijekom 2018. smatra se da je stopa preostale pogreške za ukupna operativna plaćanja Zajedničkog poduzeća ECSEL za tu godinu ispod praga značajnosti.

39 Kad je riječ o isplatama bespovratnih sredstava u okviru programa Obzor 2020., rezultati ex post revizija na kraju 2018. godine pokazuju da su sva zajednička poduzeća koja provode projekte u okviru programa Obzor 2020. prijavila stopu preostale pogreške ispod praga značajnosti od 2 %. Pregledom revizijskih aktivnosti Zajedničke službe Komisije za reviziju i vanjskih revizorskih društava, kao i ponovnim provođenjem odabranih ispitivanja na razini korisnika, Sud je potvrdio taj rezultat.

40 Međutim, pregled koji je Sud proveo upućuje i na nalaze slične onima u poglavlju 5. godišnjeg izvješća Suda za 2018. godinu4. Sud je na temelju uzorka isplata bespovratnih sredstava koje su izvršila sva tijela EU-a koja provode aktivnosti u okviru programa Obzor 2020. pregledao ex post revizije koje su proveli Zajednička služba Komisije za reviziju i vanjski revizori koje je angažirala. Sud je u nekima od pregledanih spisa utvrdio nedosljedne pristupe uzorkovanju i nedostatke u dokumentiranju nalaza revizije i izvješćivanju o njima, kao i nedostatke u pogledu kvalitete revizijskih postupaka. Sud je utvrdio i metodološke nedostatke koji se odnose na izračun stope pogreške: iako se ex post revizijama rijetko postiže cilj maksimalne pokrivenosti prihvaćenih troškova, stopa pogreške sustavno se izračunava na temelju svih prihvaćenih troškova umjesto na temelju iznosa stvarno obuhvaćenog revizijom. Rezultat je stopa pogreške koja je prikazana manjom od one koju Sud procjenjuje na temelju svoje metodologije.

Upravljanje projektima i bespovratnim sredstvima

41 Zajedničko poduzeće S2R 2018. godine prvi je put, kao pilot-projekt, pokrenulo poziv na podnošenje prijedloga u okviru programa financiranja koji se temelji na isplatama jednokratnih iznosa i u kojem isključivo mogu sudjelovati njegovi članovi. Tijekom procesa evaluacije financijski stručnjaci naišli su na slučajeve značajne neusklađenosti financijskih prijedloga s povijesnim financijskim podatcima korisnika.

42 U slučaju Zajedničkog poduzeća BBI, zbog načina izrade poziva na podnošenje prijedloga iz 2018. i upravljanja sustavom rangiranja prijedloga, jedna od dviju vodećih tema poziva nije se financirala unatoč tome što su postojali prihvatljivi i visoko ocijenjeni prijedlozi za obje teme. U slučaju Zajedničkog poduzeća SESAR, nedostatci u

4 Vidi poglavlje 5. godišnjeg izvješća Suda za 2018. – „Konkurentnost za rast i zapošljavanje”,

2. modul.

27

načinu na koji je osmišljen poziv na podnošenje prijedloga iz 2018. za financijska sredstva u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) doveli su do preklapanja i neusklađenosti u kriterijima za dodjelu, čime je ugrožena cjelokupna djelotvornost procesa evaluacije bespovratnih sredstava.

43 Naposljetku, Sud i vanjski stručnjaci već niz godina predlažu da Zajedničko poduzeće F4E primijeni sustav upravljanja ostvarenom vrijednošću5 kojim bi se mjerila uspješnost na temelju tehničkog napretka projekta i troškova povezanih s tim napretkom. Zajedničko poduzeće F4E tijekom 2018. godine i dalje je upotrebljavalo bodovni sustav ITER-a za praćenje napretka svojeg projekta, no upravni odbor prihvatio je u travnju 2019. prijedlog o sustavu upravljanja ostvarenom vrijednošću koji je iznijela njegova ad hoc radna skupina.

Praćenje mjera poduzetih u pogledu nalaza iz prijašnjih revizija

44 Zajednička poduzeća u većini su slučajeva poduzela korektivne mjere u vezi s opažanjima i primjedbama koje je Sud iznio u posebnim godišnjim izvješćima iz prethodnih godina. Kao što je prikazano na slici 7., za 30 opažanja u pogledu kojih do kraja 2017. nisu bile poduzete korektivne mjere, takve su mjere poduzete 2018. godine: na kraju 2018. korektivne mjere bile su dovršene za 20 opažanja (67 %) dok su za 10 opažanja (33 %) i dalje bile u tijeku. Daljnje pojedinosti dostupne su u prilozima poglavlju 3. cjelovitog teksta godišnjeg izvješća o zajedničkim poduzećima.

5 Upravljanje ostvarenom vrijednošću pomaže voditeljima projekata u mjerenju uspješnosti

projekta. Riječ je o sustavnom procesu praćenja projekta koji se koristi za utvrđivanje odstupanja u napretku projekta na temelju usporedbe obavljenog i planiranog rada. Koristi se za kontrolu troškova i rokova te za pružanje kvantitativnih podataka za donošenje odluka na razini projekta. Temeljni plan projekta ključna je komponenta upravljanja ostvarenom vrijednošću i služi kao referentna točka za sve aktivnosti povezane s takvim upravljanjem.

28

Slika 7. – Praćenje mjera poduzetih u pogledu opažanja iz prijašnjih godina

Izvor: Sud.

Dovršeno67 %

U tijeku33 %

Dovršeno U tijeku

29

Ostale revizije i pregledi povezani sa zajedničkim poduzećima 45 Sud je tijekom 2018. i 2019. objavio i niz tematskih izvješća i pregleda u kojima ima riječi o zajedničkim poduzećima (vidi sliku 8.).

30

Slika 8. – Rezultati revizije izneseni u drugim nedavno objavljenim publikacijama Suda u kojima ima riječi o zajedničkim poduzećima

Izvor: Sud.

Tematsko izvješće Suda br. 28/2018: Većinom mjera pojednostavnjenja uvedenih u okviru programa Obzor 2020. olakšano je djelovanje korisnika, no još ima prostora za poboljšanja

Programom Obzor 2020. pruža se financiranje istraživačima, istraživačkim institutima, sveučilištima, privatnim poduzećima te javnim tijelima koji sudjeluju, pojedinačno ili u okviru konzorcija, u projektima suradnje u području istraživanja. Riječ je o najvećem javnom programu za istraživanja i inovacije u svijetu, čiji proračun za razdoblje 2014. – 2020. iznosi 76,4 mili jarde eura.

Sud je u okviru revizije ispitao jesu l i promjene uvedene programom Obzor 2020. djelotvorno smanjile administrativno opterećenje korisnika. Sud je zaključio da je većina mjera pojednostavnjenja djelotvorna, no i da se nekim mjerama nisu postigli željeni rezultati te da još ima prostora za poboljšanja. Korisnicima trebaju smjernice i alati koji su u većoj mjeri primjereni njihovim potrebama, a Komisija mora dodatno ispitati prikladnost i upotrebljivost novih programa financiranja. Osim toga, važna je stabilnost pravila jer se korisnici mogu prilagoditi složenim uvjetima, no česte izmjene smjernica mogu izazvati nedoumice i nesigurnost.

Pojedinosti o zaključcima revizije, povezane preporuke i odgovor subjekta revizije dostupni su na internetskim stranicama Suda eca.europa.eu.

Tematsko izvješće Suda br. 11/2019: Regulativom EU-a u području modernizacije upravljanja zračnim prometom ostvarena je dodana vrijednost, ali financiranje je velikim dijelom bilo nepotrebno – uvođenje SESAR-a

EU je 2015. uveo program poznat pod nazivom „SESAR”, čija je svrha uskladiti i modernizirati sustave i postupke upravljanja zračnim prometom (ATM) u Europi. Ti su se sustavi tradicionalno razvijali na nacionalnoj razini. Ukupna sredstva koja je EU izdvojio za SESAR u razdoblju 2005. – 2020. iznose 3,8 mili jardi eura, od čega je 2,5 mili jardi namijenjeno potpori uvođenju takvih sustava i postupaka.

Sud je u okviru ove revizije preispitao intervenciju EU-a u fazi uvođenja SESAR-a, tehnološkog stupa inicijative EU-a za jedinstveno europsko nebo (SES). Sud je zaključio da je regulatornom intervencijom EU-a u obliku zajedničkih projekata ostvarena dodana vrijednost. Međutim, Sud je također utvrdio da je uporaba financijskih sredstava EU-a za potporu modernizaciji ATM-a velikim dijelom bila nepotrebna te da postoje određeni nedostatci u upravljanju tim sredstvima. Sud je ujedno iznio niz preporuka Europskoj komisiji za unaprjeđenje potpore koju ona pruža modernizaciji ATM-a.

Pojedinosti o zaključcima revizije, povezane preporuke i odgovor subjekta revizije dostupni su na internetskim stranicama Suda eca.europa.eu.

Panoramski pregled iz 2018.: Razvoj uspješnog prometnog sektora u EU-u: izazovi na koje je potrebno odgovoriti

U ovom se panoramskom pregledu opisuju i analiziraju aktivnosti EU-a u području prometa. Sud se usredotočio na ulaganja u infrastrukturu financirana iz proračuna EU-a te ističe određena međusektorska pitanja utvrđena tijekom novijih revizija kojima je obuhvaćeno pet glavnih načina prijevoza: cestovni, željeznički, zračni i pomorski prijevoz te prijevoz unutarnjim plovnim putovima.

Sud je utvrdio da je EU ostvario napredak u razvoju infrastrukture i otvaranju unutarnjeg tržišta prijevoza, ali također upozorava da postoji šest ključnih izazova na koje bi EU trebao odgovoriti na putu prema većoj mobilnosti u Uniji . Ti izazovi uključuju usklađivanje cil jeva i prioriteta s resursima, bolje planiranje, održavanje infrastrukture, djelotvorno jamčenje provedbe, prijelaz s cestovnog prijevoza tereta na druge načine prijevoza te jamčenje dodane vrijednosti EU-a.

Cilj je tog panoramskog pregleda bio pružiti dionicima i zainteresiranim stranama jasne i pristupačne informacije te time potaknuti dionike da poboljšaju mjere i/i l i koordinaciju mjera kako bi doprinijeli naporima koje EU ulaže u postizanje cil jeva svoje prometne politike.

Pojedinosti o zaključcima revizije, povezane preporuke i odgovor subjekta revizije dostupni su na internetskim stranicama Suda eca.europa.eu.