110740553 Alarmni Sistemi Sanel Trasic

5/19/2018 110740553 Alarmni Sistemi Sanel Trasic

1/21

UNIVERZITET U TUZLI MAINSKI FAKULTET

S E M I N A R S K I R A DTema: Alarmni sistemi

Ime i prezime: Sanel Trai

Odsjek: Mehatronika


2/21

SADRA!

"#UV$D####################################################################################################################################%

%#$SN$VNI DIEL$VI ALARMNI& SISTEMA##############################################################'

(#VRSTE ALARMA################################################################################################################) 3.1. Vrste alarmnih senzora..................................................................................................5

3.2. Alarmne centrale i alarmne sirene.................................................................................8

'# *R$T$K$L I K$MUNIKA+IA####################################################################################,

)#*RIN+I* RADA *R$TU*R$VALN$- ALARMN$- SISTEMA############################". 5.1.Protpro!alne alarmne centrale.....................................................................................1"

5.2.#ako pra!ilno oda$rati protpro!aln alarmn central...............................................11

5.3.%pra!lja&ki elementi ' tipko!nice i pra!lja&i...............................................................11

5.(.)etektori.......................................................................................................................12

/#*RAKTI0NI *RIMER EDN$- ALARMN$- KU+N$- SISTEMA#####################"(

1# ZAKLU0AK######################################################################################################################"2

2#LITERATURA#####################################################################################################################",

,#*$*IS SLIKA I TA3ELA##################################################################################################%.

2


3/21

"#UV$D

Pr!a asocijacija naslo!a teme projektno* zadatka podrazmije!a op+ si*rnost k+e,

speci-i&no protpro!aln. Prate+i idej tom smjer, cilj je $io ost!ariti to !ie ni!erzalnij

iz!ed$ modla ali pritom ne *iti sposo$nost prila*od$e razli&itim zada+ama. /ednosta!nostpriklj&i!anja razli&itih senzora i aktatora je tako0er $ila jedna od niti !odilja. #omnikacija $i

se o$a!ljala koritenjem komnikacijskih modla te raz!ijeno* protokola, kasnije opisano*

tekst.

roj tak!ih $ei&nih &!oro!a $i o!isio o !eli&ini k+e, stana ili reda te o $roj kriti&nih laza.

Primarna ideja je posta!iti po jedan &!or s!ak so$ koji $i detektirao pristnost i akti!nost

ntar jedne prostorije te posljedi&no, za!ise+i o sitaciji, rea*irao. Postoje d!ije pose$nosti

iz!ed$i o!o* projekta.

Pr!a je &injenica da s modli $ei&ni s neza!isnim iz!orima napajanja. ajedno s pr!om

crtom o$rane, senzorima, dr*a, $ei&nost, st!ara po!e+ otpornost na $ilo kak!e neeljenepromjene tre+e strane. )odatno, sistem zima o$zir na&ine rada k+e te posljedi&no prila*o0a!a

s!oje reakcije njima. )r*im rije&ima primjenjje mal koli&in inteli*encije prilikom

odl&i!anja o alarmiranj k+ana.

3


4/21

%#$SN$VNI DIEL$VI ALARMNI& SISTEMA

Osno!na namjena alarmno* sistema na $ilo kom o$jekt jeste pre!enti!a i od!ra+anje

potencijalnih namjernika da oskrna!e o$jekat ili zastita o$jekta od pozara,popla!e i sl.. Od

alarmno* sistema se ne moe o&eki!ati da 4h!ati4 pro!alnika, ali se moe o&eki!ati da

$la*o!remeno odrea*j s!i sasta!ni elementi alarmno* sistema senzori, sirene, tele-onskedoja!e6 cilj akti!iranja lokalne doja!e akti!iranje sirena6 odnosno doja!e alarmno* stanja

preko postoje+e tele-onske mree ili 79 mree. )akle, poenta instaliranja alarmno* sistema

jeste da pozori pro!alnika i da poalje doja! korisnik o$jekta odnosno nekom

specijalizo!anom centr za pracenje i nadzor. a taj nacin je potpnosti ost!arena

zamiljena lo*a alarmno* sistema.

Alarmni sistemi se o$a!ezno sastoje od:

alarmne centrale od*o!araj+e* kapaciteta,

akmlatora ; rezer!no* napajanja za sl&aj nestanka mreno* napajanja,

detektora ; jedno* ili !ie, isto* ili razli&ito* tipa za!isno od sitacije na o$jekt,

sirene ; ntranje i ili6 spoljne.

Op+enito se mo* nado*raditi i sledece komponente:

tele-onski ja!lja&

$eicni panik tasteri

dimni detektori

detektori !ode i sl.

Alarmni sistemi se zasni!aj na pro*rama$ilnim mikroprocesorskim alarmnim centralama,

koje raspola razli&itim $rojem zona (,


5/21

sistema sl&aj nestanka mreno* napona. #ada se napajanje iz mree sposta!i pono!o

akmlator se dopnjje.

(#VRSTE ALARMA

%ntar projekta raz!ila se potre$a za razli&itim !rstama alarmiranja z$o* &injenice da

alarmni sistem nije $io dizajniran kao o$i&an prekidni sklop. >ilj sistema nije $io, nakonklj&i!anja, samo detektirati nasilni lazak k+ te posljedi&no tome klj&iti alarm.

Postoje tri !rste alarma koji se koriste pri razli&itim na&inima rada k+e. Pa prema tome

razlikjemo:

Tihi alar4? prenosi in-ormacij centralnom sistem da je dolo do do*a0aja najednom od &!oro!a, odnosno da se jedan od senzora akti!irao. peci-i&no je za o! !rst

alarma da se ne klj&je k+ni alarm. =azlo* tome je d!ojaki. %koliko do0e do nasilno*

laska zadnje je to s sistem moe &initi jest da alarmira pro!alnika. olje je da $de

!jeren kako je spio onesposo$iti alarmni sistem te tiho alarmirati k+ane iz!an k+e ili

pak policij. )r*o, o!a !rsta alarma nekim na&inima rada k+e moe posliti kao statsni

alarm. Ptem o!o* alarma centralni sistem moe primjerice $iljeiti pristnost ntar jedne

prostorije te ne proslje0i!ati alarm dalje.

K5ni alar4? kao to i samo ime *o!ori primjenom o!o* alarma klj&je sek+ni alarm. >ilj je, koliko je k+a pna, o$a!ijestiti pra!o!remeno k+ane o nasilnom

lask ili nekom dr*om nastalom pro$lem k+i. Pri tome se zahtje!a od i*ee

koordinatorsko* &!ora da prenese in-ormacij o alarm s!im dr*im &!oro!ima ntar

alarmno* sistema.

Veri6ika7i8a ? o!o je zadnja !rsta alarma koja, koliko je primjerice k+an

za$ora!io klj& k+e ili neki dr*i na&in direktne !eri-ikacije da se indirektno !eri-icira te nataj na&in opra!da s!oj $ora!ak k+i. a&elno prilikom laska ne !eri-icirane oso$e k+

&!or $i z konzltacij s centralnim sistemom, prema zadanom raspored $ora!ka oso$a

k+i, nastojao odrediti o kome se radi. akon prolaska odre0eno* !remena sistem $i tre$ao

pot!rditi !eri-ikacij ili alarmirati k+ane koriste+i tihi ili k+ni alarm. %koliko je pristan

direktno !eri-iciran k+an on tako0er moe !eri-icirati nepoznat oso$.

% no!ije !rijeme se zajedno sa alarmnim sistemima radi dodatno* osi*ranja, !rsi

*radnja !ieo nadzora cime se ost!arje !eliki niz odredjenih prednosti. istemi !ideo

nadzora koriste se samostalno ili sprezi sa alarmnim sistemima, to se postie instalacijom

po*odnih kamera i opreme za nad*ledanje i snimanje. Prijenos !ideo si*nala do nadzornih

centara moe se iz!esti i&anim ptem koaksijalnim, opti&kim, si*nalnim ili mrenimka$lo!ima6 ili $ei&nim ptem preko radio !eze. Oprema za snimanje centr za nad*ledanje

i snimanje podea!a se tako da snima $ez prekida 2( sata6 ili samo pod odre0enim slo!ima

na detekcij pokreta, akti!iranje senzora, ot!aranje rampe i sl.6, &ime se zna&ajnoj mjeri

tede resrsi hard disko!a, te omo*+a!a lake pre*ledanje snimljenih !ideo zapisa.

(#"# Vr9te alar4nih 9en:ora

*IR ;etektori ?PI= senzor je osjetlji! na zra&enjetijela &ija je temperatra oko 3@>.PI=B Passi!e In-a =ed B pasi!niin-racr!eni.Pro!idni poklopac je napra!ljen kao !ie Cresnelo!ih6 so&i!a kojima

se do$ija nejednaka osjetlji!ost senzora po raznim pra!cima.=ezltat je !isoka

5


6/21

osjetlji!ost na pokrete &o!jeka ispred detektora.Tijelo se kre+e i presjeca zone

razli&ite osjetlji!osti senzora.a senzor se do$ija promjenlji!i napon koji se lako

razlikje od napona sled promjene os!jetljenja ili promjene temperatre okoline.

Slika1-Izgled senzora pokreta

Foto eli8e? To s senzori koji rea*j na presecanje in-racr!enih zrakasposta!ljenih izme0 prijemnika i predajnika. In-racr!eni zraci pripadaj spektr

ne!idlji!ih toplotnih zraka i kao tak!i s po*odni za zatit raznih prolaza i ot!ora

hodnici, !rata, prozori itd.6. apajaj se jednosmjernim naponom od 12 V. ona

rea*o!anja im je od ".1 m do ( m.

#Detektori lo4a 9takla? s elektroni&ki senzorikoji koriste napredne di*italnetehnolo*ije. Oni koristi 8'$itni mikroprocesor za o$a!ljanje stalne analize stakla.

%redjaj raspoznaje -rek-encij z!ka loma stakla a zatim se si*nal analizira

di*italnom mikroprocesor koji odl&je da li je to z!k st!arno* loma stakla ili

ne. %kratko, on spore0je z!k detekto!anja sa st!arnim z!kom raz$ijanja

stakla pohranjeno* memoriji senzora.

Slika 3-Detektor loma stakla

Ter4o;i6eren7i8alni@Ter4o4ak9i4alni


7/21

(normalno oko 60C), ili ako se unutar odreenog vremenatemperatura prostora podigne neobino brzo (termodiferenijalnaprojena)!

Slika 4-Detektor pozara

$


8/21

Slika 6-Magnetni kontakti

(#%# Alar4ne 7entrale i alar4ne 9irene

Alar4na 7entrala pra!lja se i pro*ramira preko tastatre i;ili ra&nara.Tokompro*ramiranja centrale postoji mo*+nost da se s!aka zona razli&ito pro*ramira premaspeci-i&nim zahtje!ima. >entrala ima !elik $roj razli&itih kodo!a kojima se ona pra!lja i

pro*ramira, a s!akom pojedinom kod korisnik6 dodjeljj se od*o!araj+e o!lasti za rad

na centrali. Time se postie da neki kodo!i korisnici6 mo* !riti samo klj&enja;isklj&enja

zatite pojedinih dijelo!a protpro!alno* sistema, dok dr*i imaj !e+a o!latenja kao npr.

pro*ramiranje, prepro*ramiranje, prikaz sitacija itd. >entrala ima mo*+nost memoriranja

zadnjih !eliko* $roja do*a0aja te ima !lastito pri&!no napajanje tako da sl&aj nestanka

mreno* napona osi*ra!a se -nkcioniranje sistema.

Slika 7-Izgled alarmne centrale

Alarmna centrala zimajci o$zir si*nale senzora moze !rsiti akti!iranje s!jetlosno* i

z!cno* si*nala ili pak preko !lastite centrale !rsiti pozi!anje naprijed pro*ramiranih

$roje!a radi o$a!jestenja i pozorenja o mo*cnosti pro!ale.

Slika 8-Izgled alarmne sirene Slika-Izgled alarmne centrale sirene

8


9/21

'# *R$T$K$L I K$MUNIKA+IA

Postoje d!a smjera komnikacije te +e se tako protokoli i razmatrati, pa imamo komnikacij

od c!ora prema kordinator i komnikacij od kordinatora prema c!or.

Komunikacija od vora prema koordinatoru-$o* nastojanja minimiziranja protokolakomnikacije izme0 krajnje* &!ora te koordinatorsko* &!ora koristi se, !e+ini !remena,

jedno$ajtna instrkcija &ija je strktra sljede+a:

!a"ela 1#$ormat nared"i prema kordinator%

Ta$ela 1. Cormat nared$eopisje iz*led jedno$ajtne nared$e koja se moe podijeliti tri

dijela. Pr!i,&&&& koji zazima *ornjih &etiri $ito!a odnosi se na $roj pristnih ljdi ntar jedne

prostorije. Pri tome &inimo pretposta!k da jednoj prostoriji moe $iti maksimalno 15 ljdi.

)r*i dio instrkcije,'' se odnosi na tip alarma. Prema Ta$ela 3. Instrkcije i alarmi. moemo

!idjeti koji je kod pridren kojoj !rsti alarma. Tre+i dio, II nam *o!ori o kojem se iz!orinom

&!or radi. %koliko se poalje rezer!irana !rijednost '' krajnji &!or +e promijeniti -ormat

podatka :

!a"ela (#)ose"ni *ormat nared"i

O!a !rsta nared$e primarno sli koordinatorskom &!or koliko je potre$no saznati kojem

s stanj senzori ili aktatori. To jest, na poslani zahtje! krajnji &!or od*o!ara tako da m pr!i $it

ozna&a!a da li se radi o stanj senzora "6 ili aktatora 16. ljede+a tri $ita, ))) *o!ore o kojem

se senzor ili aktator radi. 9o*+e je, na jedan &!or, priklj&iti do osam senzora s time da

senzor pod rednim $rojem sedam ima rezer!iran -nkcij direktne !eri-ikacije. Iza pose$no*

-ormata nared$e slijede d!a $ajta koji sadre $ilo koj !rijednost koja se po!ezje s na!edenim

senzorom.

RR Objanjenje Postupak koordinatorskog vora00 Rezerviranavrijednost (statusvora)

alje se na zahtjev koordinatorskog vora

01 Tihi alar Prenosi alar !entralno sustavu" #eproslje$uje alarno voru

10 %u&ni alar Prenosi alar !entralno i alarno voru11 'eriika!ija %oordinatorski vor ukoliko je sve u redu alje

inora!iju potvrde" *koliko ne poalje satrase da veriika!ija nije prola te se aktivira alar"

!a"ela 3# Instr%kci+e i alarmi

F


10/21

Komunikacija od koordinatora prema voru-Tako0er z$o* nastojanja minimiziranja

protokola komnikacije radi rastere+enja ,ig&ee modla, koriste se jedno$ajtne instrkcije.

Iz*led podatka koji se alje na krajnji &!or prikazan je Ta$ela (. Cormat nared$e prema

&!or

Tabela 4. Format naredbe prema voru

9oe se primijetiti da je iz*led pri$lino jednak kao i sl&aj komnikacije prema

koordinator osim to zna&enje pr!a &etiri $ita o!ise o ,, odnosno zapo!jedi koja se alje

prema krajnjem &!or. % o!om sl&ajIIpostaj oznake odredino* &!ora. #ao to se !idi iz

priloeno*, postoje &etiri zapo!jedi koje se mo* poslati prema &!or. apo!jedi i zna&enjepr!ih &etiri $ita prikazane s Ta$ela 5. ared$e i zna&enja

Tabela 5. Naredbe i znaenja

)#*RIN+I* RADA *R$TU*R$VALN$- ALARMN$- SISTEMA

!aki oz$iljan protpo!alni alarmni ssta! sastoji je nekoliko *la!nih elemenata kojemoemo razliko!ati po -nkcijama koje o$a!ljaj ntar pojedino* protpro!alno* alarno*

ssta!a.

)#"#*rot5


11/21

stanja koja s nastala ntar protpro!alno* alarmno* ssta!a ili ntar prostora koji alarmni

ssta! titi ti+eni prostor6. Alarmna centrala !odi ra&na o peri-ernim elementima alarmno*

protpro!alno* ssta!a, pamti stanja, *enerira do*a0aje i $rine se o cjelokpnom

-nkcioniranj ssta!a. adatak alarmne centrale je i pam+enje korisni&kih kodo!a,

karakteristika koje s dodjeljene dr*im pojedinim elementima protpro!alno* alarmno*

ssta!a a kako je !e+ina modernih protpro!alnih centrala opremljena i komnikatorima takoalarmna centrala $rine i o podacima za komnikacij $ilo da se radi o o$i&noj tele-onskoj

doja!i na mo$itel korisnika ili sper$rzoj T>P;IP komnikaciji prema centralnom doja!nom

ser!is ili !lastitoj in-rastrktri korisnika

)#%#Kako


12/21

ssta!a. Ve+ina ssta! pamti 1"" ili !ie zadnjih do*a0aja tako da je !rlo lako t!rditi tko je i

kada alarm klj&io, isklj&io ili iz!rio nek dr* radnj sa protpro!alnim ssta!om.

ei&ni ssta!i protpro!ale mo* imati i $ei&ne alarmne tipko!nice a nije rijedak

sl&aj da je alarmna centrala i tipko!nica smjetena isto k+ite radi jednosta!nije montae

a i radi smanjenja troka *radnje alarmno* ssta!a.O!ak!i ssta!i pose$no po*odni zanaknadn *radnj rezidencijalne o$jekte jer zahtije!aj minimm inter!encije prostor a

daj dostatan ni!o si*rnosti.

)#'#Detektori

)etektori s elementi ssta!a koji doja!ljj protpro!alnoj alarmnoj centrali pokaje

pro!ale ti+eni o$jekt ili neka dr*a stanja za koja s naprijed pro*ramirani. )etektori

protpro!alnim ssta!ima razlikj se po na&in -nkcioniranja, iz!ed$i, na&in i mjet

montae i jo nekim parametrima, no osno!i razlikjemo ma*netske detektora npr

ot!aranja !rata6, detektore pokreta, detektore loma stakla, detektore $enja i rezanja i sli&no.

eke !rste detektora mo* $iti i iz!ed$i za !anjsk monta.

% klasi&nim protpro!alnim alarmnim ssta!ima najzastpljeniji s detektori pokreta koji

detektiraj kretanje ntar ti+eno* prostora te si*nal proslje0j protpro!alnoj alarmnoj

centrali koja po potre$i podzima daljnje radnje. 9a*netni detektori *la!nom se koriste za

zatit !rata i prozora od neo!lateno* ot!aranja dok s detektori loma stakla izzetno korisni

za zatit stakljenih po!rina.

Potre$no je na*lasiti da moderni protpro!alni detektori imaj !rlo !isok pozdanost

rad te da je $roj lanih alarma zroko!an detektorom zaista zanemari! z !ijet da je cijeli

ssta! protpro!ale pro-esionalno montiran i podeen.

Pored osno!ne -nkcije protpro!alne zatite alarmni ssta! moe se jednosta!no

nado*raditi ako se radi o manjim ili rezidencijalnim o$jektima6i koristiti kao alarmni ssta!

zatite od poara !atrodoja!a6 a mo*+e je jednosta!no inte*rirati i razne detektore stanja

okoline kao to s detektori dima, plina, !ode, temperatre, kao i panik tipke za pozi!

pomo+ sl&aj napada ili prepada.

)#)#SiCnali:a7i8a

i*nalizacija pokaja pro!ale odnosno prorade alarmno* ssta!a od!ija se pomo+

sirena, $ljeskalica te tele-onskom ili T>P;IP doja!om. Tele-onska doja!a moe $iti smjerenana pro*ramirane pri!atne tele-onske $roje!e npr mo$itel !lasnika ili korisnika o$jekta6 ili na

doja!ni centar neke zatitarske t!rtke koja pra sl*e >)'a. #od doja!e na pri!atne $roje

tele-ona poeljna je primjena tz!. *o!orne porke kako $i korisnik do$io to jasnij

in-ormacij o do*a0aj ali i si*nalizaija alarmne sirene je zado!olja!aj+i o$lik doja!e

alarmno* stanja. eki protpro!alni alarmni ssta!i podra!aj i d!osmjern adio

komnikacij, to zna&i da moete &ti to se do*a0a ti+enom prostor , a po potre$i i elji

i pri&ati sa oso$om ti+enom o$jekt, primjerice starijoj oso$i koja je poz!ala pomo+

ptem alarmno* ssta!a o$jekt.

12


13/21

/#*RAKTI0NI *RIMER EDN$- ALARMN$- KU+N$- SISTEMA

Slika !."rimjer alarmno# sistema

Osno!ni elemenat alarmno* sistema je alarman centrala koja !rsi prikpljanje in-ormacija

kao i slanje si*nala,odnosno in-ormacije o poremecajima.% o!om primjer koritena je 8

$itna alarmna centrala sa mo*+no+ tele-onsko* o$a!jeta!anja.

Ostali elementi koji s koristeni alarmnom siszem s : ma*netni kontakti za !rata i

prozore,detektori pokreta, detektori dima, detektori raz$ijanja stakla, alarmna sirena i alarmna

$ljeskalica, tastatre za akti!acij i deakti!acij alarma kao i pro*ramiranje alarmne centrale.

)etekcija pro!ale o$a!lja se *la!nom ma*netskim kontaktima koji re*istriraj ot!aranje

!rata i prozora, detektorima pokreta koji re*istriraj kretanje ntar zati+eno* prostora, tedetektorima loma stakla koji re*istriraj karakteristi&ne -rek!encije lomljenja stakla. Pored

osno!ne -nkcije zatite od poara mo*+e je inte*rirati i razne detektore stanja okoline kao

13


14/21

to s detektori poara, plina, !ode, temperatre, kao i panik tipke za pozi! pomo+. a

zatit !anjskih prostora postoje pose$ni re0aji koji moraj $iti iznimno otporni na lane

podraaje, kao to s i!otinje i !remenski !jeti.#ada dodje do poremecaja jednom od

na!edenih elemenata koji se koriste alarmnom sistem,taj poremecaj se prenosi alarmn

central mozak6 , koja o$a!lja o$rad podataka i detektje sta tre$a dalje da radi, sto je dalje

na!edeno pro*ramskom dijel centrale.

Slika 11# )rim+er d+eloan+a alarma

i*nalizacija alarma !ri se lokalno ptem sirena i tele-onskom doja!om na pro*ramirane

pri!atne tele-onske $roje!e ili na doja!ni centar neke zatitarske sl$e. #od doja!e na

pri!atne $roje tele-ona poeljna je primjena tz!. *o!orne porke kako $i korisnik do$io to

jasnij in-ormacij o do*a0aj. eki re0aji podra!aj z to d!osmjern adio

komnikacij, to zna&i da moete &ti to se prostor do*a0a, a prema elji i pri&ati saoso$om na o$jekt, primjerice starijoj oso$i koja je poz!ala pomo+ ptem alarma.

1(


15/21

Slika $."rimjer u#radnje na objekat

Postoje d!a tipa sistema:

/ednosta!ni sistem sa samo jednom petljom'$som

Slika %.&ednostavni sistem

loeni sistem sa !ie petlji

15


16/21

Slika 4.Slo'eni sistem

>jelokpna o$rada podataka se !ri na ser!er koji prima podatke sa s!ake lokacije i zatim

ih o$ra0je i predo&je ih !izalnom o$lik korisnik sistema da $i se mo*lo to

k!alitetnije postpati s do$i!enim in-ormacijama.

a komnikacij izme0 ra&nara i s!ih re0aja na nekoj lokaciji $rine se D> ? pidel

Docal >ontrol /edinica. Ona s jedne strane komnicira s ra&narom, a sa dr*e strane ptemdata adresa$ilno* $sa komnicira sa s!im re0ajima koji s spojeni na toj lokacija.

#omnikacija je d!osmjerna.

% sistem se moe spojiti iroki asortiman re0aja, po&e!i od senzora pokreta, senzora

loma stakla, dima, =C prijeminika, repetitora, lazno'izlaznih sklopo!a, r&nih ja!lja&a,

z!&ne jedinice i sl.

Slika 5."rimjer komunikacije raunara i senzora

Cnkcionalna shema sistema:

1


17/21

Slika 16# $%nkcionalna s.ema sistema/

So6tBer9ka


18/21

Slika 17# Str%kt%ra sistema

1# ZAKLU0AK

Iz na!edeno* se moze zaklj&iti da primjenom mehatronickih sistema kao sto s alarmni

sistemi mozemo iz!rsiti zatit odre0eno* o$jekta kako indstrisko*,tr*o!acko* tako i

stam$eno*.>jelokpan sistem radi !eoma pozdano, jer s!aka promjena ili poremecaj

samom sistem !rsi klj&i!anje alarma &ime atomaski korsnik $i!a pozoren na mo*+i

k!ar ili odre0en *rk.Veliki je raspon primjene alarmnih sistema' indstriji se korsiti za

pozorena za neke odre0ene opasnosti ili pak za kriti&na stanja.Tako0e se moe koristiti

elektro instalacijama,!odo!odnim mrezama,pte!ima i dr*im slicnim primjenama a

pr!enste!eno za zatit o$jekata.

18


19/21

9ozak jedno* tak!o* sistema je mikrora&nar koji po!ezje s!e elemente sistema i !ri

o$rad in-ormacija i smjera!anje ener*ije o!om sl&aj elektri&ne.enzori snimaj -izi&ke

!eli&ine i poloaje pret!araj ih elektri&ni si*nal i taka! alj na o$rad di*italnom

ra&nar.)ananja tehnolo*ija daje nam mo*+nost me0so$no* po!ezi!anja protpro!alnih

sistema,!ideo nadzora,alarma pozar i popla!e &ime se dostie niz no!ih mo*+nosti i

prednosti./os!ijek se natoji sa!ra!anj tak!ih sistema kako $i njiho!a primjena $ila toe-ikasnija.

2#LITERATURA

'http:;;GGG.ardino.cc;plaH*rond;9ain;>apense, >apaciti!e ensin* Di$rarH, Pal ad*er

'The alarm, sensor secritHcircit cook$ook, Thomas Petrzzellis, 9c7raG'Jill 1FF(.

' http:;;GGG.cs.co.$a;alarmniK2"sistemi.htm

'GGG.zastita.hr

1F


20/21

,#*$*IS SLIKA I TA3ELA

lika1'Iz*led senzora pokreta....................................................................................................

110740553 Alarmni Sistemi Sanel Trasic

Documents

Transcript of 110740553 Alarmni Sistemi Sanel Trasic