ZNANOST NAKON PDF-a

Što bi izvanzemaljci rekli o načinu na koji znanstvenici

danas komuniciraju?

Franjo Pehar

Jadranka Stojanovski

Sveučilište u Zadru

Parabola o poljoprivrednicima i teleportacijskom duplikatoru

a o

nd

a se

po

javi

o “

čaro

bn

jak”

Animated GIF Screenshot: Via Tweetping

i omogućio teleportaciju hrane

Znanost i znanstvena komunikacija Znanost je koherentan skup ljudskih aktivnosti usmjeren na

napredak znanja o svemu što nas okružuje na objektivan iprovjerljiv način

Znanstvene aktivnosti: postavljanje ciljeva,

promatranje,

upis/unos,

klasifikacija,

objašnjavanje,

mjerenje,

modeliranje,

instrumentacija,

eksperimentiranje,

organizacija,

komunikacija,

primjena, materijalizacija …

D'où venons nous? Que sommes-nous? Où allons-nous?

Paul Gauguin (1848-1903)Izvor: http://en.wikipedia.org/wiki/Where_Do_We_Come_From%3F_What_Are_We%3F_Where_Are_We_Going%3F

Povjerenje američke javnosti: 1973-2000

Izvor: http://www.nsf.gov/statistics/seind02/mmslides/mm07-14/mm07-14.htm

…

znanost = informacijska djelatnost

temelji se na stvaranju, prijenosu i korištenju znanstvenihinformacija

znanstvene publikacije - osnovno obilježje informacijskogprocesa, često označenog kao znanstveno informiranje i/ili

komuniciranje, je u mediju odnosno načinu objave

pretpostavka za provjerljivost i ponovljivost rezultata istraživanja

Češki nacionalni muzej

ZAŠTO ZNANSTVENICI OBJAVLJUJU RADOVE?

ŠTO JE ZNANSTVENA KOMUNIKACIJA?

Što je znanstvena komunikacija?

Znanstvena komunikacija je proces dijeljenja rezultata svojih istraživanja – Cornell

Znanstvena komunkacija je nadgradnja koncepta znanstvenog izdavaštva, a uključuje formalne i neformalne mreže koje koriste znanstvenici kako bi razvijali ideje, razmjenjivali

informacije (uključujući i podatke), vrednovati tuĎa istraživanja, objavljivali rezultate, dijelili svoje pronalaske i

čuvali sve to za nove naraštaje – Lee Van Orsdel

KADA SU OBJAVLJENI PRVI ZNANSTVENI ČASOPISI?

1665

Journal des

Scavans (Paris) i

Philosophical

Transactions of the

Royal Society

(London)

Isaac Newton, u pismu

Robertu Hooku25. oţujka 1676

Izvorno:

Bernard of Chartres, 12. st.

“If I have seen further it is by standing on ye shoulders of Giants.”

Sir

Godfr

ey K

nelle

r

Isaac Newton

SUSTAV ZNANSTVENOG IZDAVAŠTVA NEKAD I DANAS

Nekad

1665

2 časopisa

jasne uloge u procesu znanstvenog izdavaštva tijekom slijedećih nekoliko stotina godina

KAKVA JE ZNANSTVENA KOMUNIKACIJA DANAS?

što se promijenilo od 1665?

jesu li prvi časopisi izgledali bitno drugačije od današnjih?

komercijalizacija

KRIZA: nezadovoljstvo svih sudionika (osim velikih/moćnih izdavača)

što je donijela digitalna revolucija / raspoložive tehnologije?

Trendovi / promjene / tektonski poremećaji

Količina informacija raste

25000 – 30000 recenziranihčasopisa

1 mil autora*

cijene časopisa RASTU

niti najbogatije ustanove ne moguviše osigurati pretplatu na sve ono

što im je potrebno (Harvard...)

*Mabe, Scholarly Publishing, 2009

IMAJU LI ZNANSTVENICI PRISTUP OBJAVLJENIM RADOVIMA?

Izdavač je najveći svjetski izdavač znanstvenih časopisa - 2500

naslova časopisa (prvi slijedeći izdaje oko 1000

Prema The Economist, Izdavač je ostvario $1.1 milijardu profita

2010 (stopa profita je 36%)

Što izdavač radi: “coordinating the review, consideration, added

text and references, and production and distribution mechanisms”

Pretplate kroz tzv. “big deals” – neţeljeni sadrţaj

Izdavač podrţava RWA, SOPA…prijedloge zakona koji pod

izlikom zaštite ograničavaju dostupnost razultatima istraţivanja

poduprijetih drţavnim financiranjem (NIH Public Access Policy)

najskuplji časopisi? BBA 20.020 €, Chem Phys Lett 16.508 €,

J Organometal Chem 14.117 €

Komercijalni izdavači - primjer

14.000 OBJAVLJENIH RADOVA U 2011.

SAMO PLOS ONE: $ 20 MIL. U 2011.

$2900 PLoS Biology, $2250 PLoS

Genetics, $1350 PLoS One

12 ČASOPISA

4700 OBJAVLJENIH RADOVA U 2012.

$ 5.000 OBJAVLJIVANJE JEDNOG RADA

$ 24 MIL. U 2011.

2004. Springer i Oxford University Press uvode tzv. „open choice”

2006. se pojavljuje PLOS One

Danas nekoliko tisuća časopisa nudi slične modele

APS (Article Processing Charges) – prosječno $ 1.000

Dodatno se naplaćuju pretplate na časopise (kod većine)

Komercijalni izdavači okreću se novim poslovnim modelima

Transformacija časopisa

Časopisi koji naplaćuju autorima objavljivanje radova (slika, dodatnih stranica...)

Hibridni časopisi

Časopisi predatori

...

OSIGURAVAJU LI ČASOPISI PRIMJERENE FUNKCIONALNOSTI?

Izdavaštvo 19. stoljeća za znanstvenu

zajednicu 21. stoljeća

Vjerna inačica tiskane kopije, ali:

Nema pristupa slikama u boljoj rezoluciji

Nema pristupa podacima na kojima se

temelji predstavljeno istraţivanje (nemoguća

provjera!)

Nema pristupa radovima koji su u popisu

literature

Nerijetko nepretraţiv!

Nerijetko nema odgovarajuće metapodatke

Vlasnički format

Je li PDF odgovarajući format?

Kakva bi publikacija mogla biti?

• Animacija i virtualna stvarnost

• Audio i video zapisi (autorova promišljanja)

• Podaci (datasets)

• Ţiva matematika

• 2D i 3D grafička reprezentacija

• Interaktivnost

• Povezani radovi, budući citati

Moguća aktivacija programa na udaljenom računalu

Društvene mreţe autora

Ranije verzije rada s komentarima

...

Email, blog, Twitter, Google+, Facebook, itd.

Moguće je da više znanja protječe tim „alternativnim” kanalima nego

„sluţbenom” komunikacijom

Takvi protoci se ne vrednuju

Dinamika razmjene informacija je veća, publikacija mora

postati vidljiva gotovo odmah

„sluţbena” komunikacija objavljuje rad nakon najranije nekoliko mjeseci

(do nekoliko godina!!)

Ponašanje se mijenja

PROMJENE?

Kakav bi mogao biti pristup? “Otvoreni pristup literaturi je digitalni, online, besplatan i

bez većine ograničenja vezanih uz copyright i licencije.”Peter Suber

ZAŠTO OA?

Znanost je javno dobro

porezni obveznici

stvara se u neprofitnim ustanovama

autori ne zaraĎuju na publikacijama koje pišu i recenziraju

Korist i očekivanja

• znanje za sve – više istraţivača moţe graditi svoje

spoznaje na onima već stečenima, manje dupliciranja

napora

• istraţivači mogu doći do šire publike i ustanoviti da je

njihov rad čitaniji i citiraniji

• ustanove mogu poboljšati svoju reputaciju jer njihova

istraţivanja postaju vidljivija

• financijeri mogu ustanoviti veći povrat svojih ulaganja

JISC

Anotacija

Beyond the PDF Jan 2011 San Diego

Recenzija prije objave• formalna• netransparentna• binarna• skupa

Recenzija nakon objave•formalna+neformalna•zabilježena/pohranjena• brža… • provjerena i korisna• iskoristiva …

Recenzija i mjerenje utjecaja

Stvarna mjera doprinosa autora (XML)

Sofisticiranija metrika

Nakladnici odgovorni za metapodatke

Automatsko saţimanje citata

Medijsko obogaćivanje članaka

Kakvu posluku porat iliti Umjesto zaključka – djelujmo!

Hrvatska deklaracija o otvorenom

pristupu

http://www.fer.unizg.hr/oa2012/deklaracija