Post on 13-Dec-2020
i
UNIVERZITET CRNE GORE
FAKULTET ZA SPORT I FIZIČKO VASPITANJE
Nikola Milović
ANALIZA RADOVA O SNAZI U FUDBALU OBJAVLJENIH
U ČASOPISU SPORT MONT
(Završni rad)
Nikšić, 2017. godine
ii
UNIVERSITY OF MONTENEGRO
FACULTY FOR SPORT AND PHYSICAL EDUCATION - NIKSIC
Nikola Milović
ANALYSIS OF WORK ABOUT STRENGHT IN FOOTBALL
PUBLISHED IN THE JOURNAL SPORT MONT
(Final work)
Mentor: Student:
Prof. dr Duško Bjelica Nikola Milović
Nikšić, 2017
iii
PODACI I INFORMACIJE O STUDENTU
• Ime i prezime: Nikola Milović
• Datum i mjesto rođenja: 03.05.1989 godine u Nikšiću
• Naziv završenog osnovnog studijskog programa i godina diplomiranja: Osnovne akademske
studije - Fizička kultura, 2015 godine.
INFORMACIJE O ZAVRŠNOM RADU
• Naziv postdiplomskog studija: Akademske postdiplomske specijalističke studije - Fizička
kultura.
• Naslov rada: Analiza radova o snazi u fudbalu objavljenih u časopisu Sport Mont
• Fakultet na kojem je rad odbranjen: Fakultet za sport i fiziĉko vaspitanje u Nikšiću
UDK, OCJENA I ODBRANA ZAVRŠNOG RADA
• Datum sjednice Vijeća fakulteta na kojoj je prihvaćena tema:________________
• Datum prijave završnog rada: _______________________
• Komisija za odbranu rada:
1. Predsjednik komisije: Doc. dr Danilo Bojanić
2. Mentor: Prof. dr Bjelica Duško
3. Član: mr Jovan Gardašević
• Datum odbrane završnog rada: 16.05. 2017.
iv
Sažetak
U ovom radu čija je tematika snaga u fudbalu napravljen je kritički osvrt na radove
objavljene u časopisu Sport Mont koji odgovaraju datoj temi. U prikazanoj tabeli dati su naslovi
obuhvaćenih radova, imena njihovih autora kao i kratak sadrzaj koji upućuje na tematiku rada. U
narednom poglavlju izložen je kritički osvrt na datu temu koji uključuje kombinaciju ličnih
stavova autora ovog rada kao i citate iz radova na koje je napravljen kritički osvrt. U kritičkom
osvrtu istaknut je značaj snage za fudbalsku igru, odnosno predočeno je da snaga nesumnjivo
ima ogroman efekt na igru i istaknut je značaj njenog redovnog unapređivanja ove motoričke
sposobnosti. Osvrt je napravljen i na nekoliko konkretnih istraživanja vezanih na eksplozivnu
snagu i na specifičnost ovog elementa snage za fudbal. Za kraj postavljena literatura vezana za
ovaj problem.
Ključne riječi: fudbal, snaga, eksplozivna snaga, sport
v
Summary
In this paper, whose theme is strength in football, a critical review of papers published in
the journal Sports Mont corresponding to the given topic was made. The titles of included works,
the names of their authors as well as the summary that refers to the theme of work were given in
the table. A critical review on the given topic that includes a combination of personal views of
the author of this work was given in the next chapter, as well as quotations from the works on
which a critical review was made. The importance of strength for football game was highlighted
in the critical review, i.e. it was envisaged that the strength undoubtedly has a huge effect on the
game and highlighted the importance of its regular improvement of this motor skill. Review was
also made on several specific researches related to explosive strength and specificity of this
element of strength for football. The literature related to this problem was given at the end.
Key words: football, strength, explosive strength, sport
vi
SADRŽAJ
1. UVODNA RAZMATRANJA .................................................................................................... 1
1.1 Časopis Sport Mont ............................................................................................................... 1
1.2 Snaga u fudbalu ..................................................................................................................... 1
1.3 Definisanje problema istraživanja ......................................................................................... 4
2. TEORIJSKO – METODOLOŠKA OSNOVA RADA ............................................................. 5
2.1 Definicije osnovnih pojmova ................................................................................................ 5
2.2 Prikaz objavljenih radova ...................................................................................................... 6
3. DISKUSIJA ............................................................................................................................. 10
4. ZAKLJUČAK ......................................................................................................................... 15
LITERATURA ............................................................................................................................ 16
1
1. UVODNA RAZMATRANJA
1.1 Časopis Sport Mont
Sport Mont je elektronski i štampani naučni časopis čiji je cilj da korišćenjem savremenih
metoda omogući lakši pristup naučnim saznanjima u svrhu podizanja sportske svijesti
pojedinaca. Cilj postojanja je da se minimizira problem kao što je kašnjenje članaka u
izdavačkom procesu ili da se pokaže prednost elektronskih medija. Stoga, obezbjeđuje: otvoren
on-line pristup, brzo vrijeme objavljivanja, recenzije stručnjaka, vježbe istraživača, post-
publikaciju alata za indikaciju kvaliteta i uticaja, dijalog o članovima. Misija ovog časopisa je
objavljivanje tri puta godišnje, u februaru, junu i oktobru svake godine. Sport Mont objavljuje
originalne naučne radove, pregledne radove, uvodnike, kratke izvještaje, kao i poziv i nagradu
radova u oblasti sportskih nauka i medicine, kao i da funkcioniše kao otvoreni forum za diskusiju
o značajnim pitanjima od trenutnog interesa. Sport Mont pokriva sve aspekte sportske nauke i
medicine, sve kliničke aspekte vježbanja, zdravlja i sporta, fiziologiju i biofizičku pretragu
sportskih performansi, biomehaniku, sportsku ishranu, rehabilitaciju, fizikalnu terapiju, sportsku
psihologiju, sportsku pedagogiju, sportsku istoriju, sportsku filozofiju, sociologiju sporta,
sportski menadžment i sve aspekte naučne podrške sportskim trenerima sa prirodne, društvene i
humanističke strane. Sport Mont Časopis je zvanični časopis Crnogorske sportske akademije i
objavljuje se u saradnji sa Fakultetom za sport i fizičko vaspitanje iz Nikšića Univerziteta Crne
Gore.
1.2 Snaga u fudbalu
Procjena motoričkih sposobnosti fudbalera predstavlja jedan od važnih činilaca
identifikacije i razvoja talenata u fudbalu. U procesu sportskog treniranja veoma je važno
odabrati adekvatne operatore (vježbe), odgovarajuće za ciljni proces što je olakšano poštovanjem
opštih principa sportskog treninga. Primjena principa sportskog treninga u fudbalu zavisi od
specifičnih ciljeva treninga. Osnovni principi treninga ne smiju se posmatrati odvojeno, jer
između njih postoji tijesna veza. Oni određuju sadržaj, sredstva, metode i organizaciju treninga.
Stalno povećanje opterećenja, neprekidna promjena tempa tokom utakmica, zahtijeva od
igrača i stalno usavršavanje osnovnih motoričkih sposobnosti: snage, brzine, izdržljivosti,
2
fleksibilnosti, koordinacije, ravnoteže, preciznosti... Adaptacija organizma na sve veća
opterećenja u trenažnom procesu, moguća je samo pod uslovom da su trenažni stimulansi takvi
da kod zdravog organizma iskoriste genetski potencijal (Bjelica, 2004). Motoričko izvođenje bilo
koje fudbalske radnje, npr. šut na gol, prijem i predaja lopte predstavlja složen kompleks
aktivnosti koji se sastoji od intelektualnih i motoričkih sposobnosti, kao i od tehničkih znanja i
kao takav predstavlja skup misaonih napora i motoričkih sposobnosti. Najpametniji,
najoptimalniji i najvrijedniji trening, je onaj koji kod svakog pojedinca omogućava da postigne
ono što on može postići (Bjelica, 2013).
Među najvažnije motoričke sposobnosti ubraja se snaga. Snaga, odnosno mišićna snaga,
predstavlja sposobnost generisanja maksimalne voljne sile. Spoljašnja sila se dešava između
tijela sportiste i okoline. Ta sila je mjera snage sportiste. Na osnovu toga se snaga čovjeka
određuje kao njegova sposobnost da savlada spoljašnji otpor ili da mu se suprotstavi pomoću
mišičnih naprezanja (Zaciorski, 1975). U mehanici, snaga se definiše kao rad izvršen u jedinici
vremena.
Eksplozivna snaga češće je definisana kao sposobnost koja omogućava pojedincu
maksimalno ubrzanje sopstvenog tijela, nekog predmeta ili partnera u aktivnostima tipa bacanja,
skokova, udaraca i sprinta (Milanović, 1997). Ova motorička aktivnost očitava se u svim
pokretima u kojima cijelo tijelo, ili njegovi djelovi ili opterećenje (sprava), produžavaju svoje
kretanje usled dobijenog impulsa. Razni počeci kretanja, ubrzanja, zaustavljanja u velikoj brzini,
promjene pravca kretanja, skokovi, udarci po lopti - najčešća su kretanja u kojima se ispoljava
eksplozivna snaga fudbalera. U svim navedenim slučajevima, ona ima dinamički karakter.
Nivo razvitka i specifičnost ispoljavanja snage u igri zavise od samog karaktera
aktivnosti u toku igre. Treba istaći činjenicu, što je manja veličina otpora koji treba savladati i što
je veća brzina mišićne kontrakcije, to manji značaj ima nivo maksimalne snage. Ipak, s obzirom
na karakter aktivnosti u igri, fudbalerima je najpotrebniji onaj oblik snage, koji se ispoljava u
najkraćem mogućem intervalu, tj. eksplozivna snaga.
Sportisti se međusobno veoma razlikuju i za njih su putevi razvoja i usavršavanja veoma
različiti (Bjelica i sar., 2010). Da bi bilo moguće analizirati relacije motoričke dimenzije snage i
uspješnosti u fudbalskoj igri, kao i njihovoj povezanosti, potrebno je imati veliki broj informacija
o rezultatima istraživača koji su radili na ovom području. Pored toga je potrebno upoznati se sa
3
rezultatima istraživanja koja su sprovedena na uzorcima fudbalera i mladih fudbalera. Jedan od
osnovnih principa i zahtjeva sportskog treninga je individualizacija. Ona se odnosi na potrebu da
se treneri moraju odnositi prema svakom sportisti individualno, u skladu sa njegovim
sposobnostima, potencijalu, specifičnostima sporta, bez obzira na nivo sportskih rezultata
(Bjelica i sar., 2010).
Kroz istraživanja drugih autora i njihovih iskustava mogu se sagledati mnogi problemi
vezani za snagu u fudbalu. Postoji niz specifičnih manifestacija sposobnosti koje su u visokom
procentu povezane sa snagom kao što su:
- skočnost - visina skoka direktno zavisi od vertikalne sile koja treba da se suprotstavi sili
gravitacije i ona je najmanje dva puta veća od težine sportiste,
- startna brzina - sportista treba da generiše maksimalnu silu na početku mišićne
kontrakcije da bi dobio veliku početnu brzinu,
- ubrzanje - zavisi od brzine i snage mišićne kontrakcije koja će dovesti što brže do
visoke frekvencije pokreta nogu i ruku, najkraće moguće trajanje faze kontakta noge sa tlom i
najveća propulzija kada noga pritiska tlo radi snažnog kretanja naprijed, zavisi od snage mišića
ruku i nogu,
- usporenje i zaustavljanje - takođe traži snažne ruke i noge, ali aktuelni mišići sada rade
u ekscentričnom režimu.
Dobro osmišljena progresija treninga snage u fudbalu, imaće za rezultat jačanje
ligamenata i tetiva i omogućiti fudbaleru da se bolje suoči sa naporima kako na treningu, tako i
na utakmicama. Svaki pokret u igri kao što su: udarci lopte, dueli, okreti, zamasi, sprintevi,
promjene pravca kretanja, udarci lopte glavom, zahtijeva dobru osnovu snage i eksplozivnosti.
Prednosti koje trening snage može donijeti fudbaleru u igri su: poboljšati brzinu i
ubrzanje, popraviti agilnost, zaustavljanja, startove, okrete, usporavanje, povećati sposobnost
građenja lopte i odolijevanje napadima protivnika, poboljšati skočnost igrača što pozitivno utiče
na igru glavom, smanjiti rizik od povreda, jačanje udarca po lopti, igrači postaju jači u duel igri i
poboljšati snažnu izdržljivost kod igrača.
U vezi sa svim gore navedenim autor ovog rada će se kritički osvrnuti na istraživanja
koja su se bavila snagom u fudbalu u časopisu Sport Mont čiji je izdavač Crnogorska sportska
akademija u saradnji sa Fakultetom za sport i fizičko vaspitanje iz Nikšića.
4
1.3 Definisanje problema istraživanja
U ovom radu koristiće se bibliografsko – spekulativni metod rada. U korijenu naziva
bibliografski nalazi se riječ grčkog porijekla – biblia, što doslovno prevedeno znači knjiga. U
širem smislu, pod bibliografijom se podrazumijevaju svi referentni izvori koji mogu biti ne samo
u formi klasične knjige, već i stručnih i naučnih članaka objavljenih u časopisima, a zatim i
saopštenja na naučnim kongresima koja se publikuju u odgovarajućim zbornicima radova, bilo u
formi abstrakta, postera ili kompletnog rada.
Bibliografsko – spekulativna metoda bazirana je na praćenju široke bibliografske građe,
tj. redovnom čitanju stručne i naučne literature (Perić, 2006).
Za potrebe realizacije ovog istraživanja autor je pretražio sve radove koji su se bavili
snagom u fudbalu objavljenje u časopisu Sport Mont od 2003. do 2016. godine. Izbor je pao na
12 radova koji u kojima je istraživana samo snaga u fudbalu ili je istraživana kao jedna od više
motoričkih sposobnosti.
5
2. TEORIJSKO – METODOLOŠKA OSNOVA RADA
2.1 Definicije osnovnih pojmova
Bibliografsko-spekulativna metoda podrazumijeva prikupljanje, analizu i interpretaciju
podataka prevashodno teorijsko-kontemplativnim načinom (Perić, 2006).
Sport predstavlja takmičenje više ljudi u nečemu zajedničkom za sve učesnike (Bjelica,
2006).
Izraz tehnika podrazumijeva određeno sportsko kretanje. Osnovni elementi tehnike su
zamah i odraz. Nizom zamaha i odraza, sukcesivno i simultano povezanih u otvorene i zatvorene
kinetičke lance, čije su karike aktuelni djelovi aparata za kretanje, obrazuje se složeno sportsko
kretanje (Bjelica, 2007).
Sportski trening je kompleksan pedagoški proces, konkretizuje u organizovanom
vježbanju-radu, koji se ponavlja sa takvim opterećenjima da aktivira fiziološke procese
superkompenzacije i adaptacije organizma. Time se postiže poboljšanje fizičkih, psihičkih,
intelektualnih, tehničkih i taktičkih kvaliteta sportiste koji se manifestuju u postizanju
takmičarskih rezultata (Bjelica, 2002).
Bazične motoričke sposobnosti predstavljaju fundamentalne ili osnovne motoričke
sposobnosti koje su genetski određene u većem ili manjem stepenu i koje se kao latentne
dimenzije nalaza zabilježene u genetskom kodu svakog čovjeka, a dolaze do izražaja samo
prilikom motoričkog funkcionisanja u manjem ili većem stepenu, zavisno od motoričkog
iskustva i ciljeva koji se žele postići (Zaciorski 1975).
Snaga je sposobnost savladavanja spoljašnjeg otpora ili suprotstavljanje otporu mišićnim
naprezanjem. Dijeli se na statičku, repetitivnu i eksplozivnu snagu. Genetski je, u zavisnosti od
vrste, različito determinisana (Zaciorski 1975).
Eksplozivna snaga predstavlja sposobnost čovjeka da u što kraćem vremenskom periodu
ispolji što veću silu (Nićin, 2000). Ona određuje pokrete koji zahtijevaju ispoljavanje nervno –
mišićnih kontrakcija u najkraćem vremenu, kao i ispoljavanje niza ostalih pokreta snage i brzine
(Brown, 2004).
Pod pojmom uzorak podrazumijeva se dio populacije (osnovnog skupa) koji više ili
manje ima odlike skupa iz kojeg potiče (Perić, 2006).
6
2.2 Prikaz objavljenih radova
AUTOR CILJ RADA REZULTATI RADA
Kal
enti
ć, C
vet
ković
i
Obra
dović
, 2008.
Da li postoje razlike u
eksplozivnoj snazi nogu između
dečaka koji se bave i onih koji se
ne bave fudbalom.
Razlike postoje u testu trčanje na 20 metara u korist dječaka koji se bave fudbalom, dok je
razlika u testu skok u dalj iz mjesta na samoj granici statističke značajnosti. Rezultati
ukazuju da dječaci koji se bave fudbalom imaju bolju eksplozivnu snagu donjih
ekstremiteta od onih koji se fudbalom ne bave.
Gar
daš
ević
i G
ora
nović
,
2011.
Nivo kvantitativnih promjena
eksplozivne snage kod fudbalera
kadetskog uzrasta, pod uticajem
programiranog fudbalskog
treninga.
Trenažni program rada u pripremnom periodu doveo je do pozitivnih transformacija kod
svih varijabli koje su procjenjivale eksplozivnu snagu. Autori zaključuju da je ljetnji period
od četrdeset dva (42) dana kod fudbalera kadeta, sa ovakvim trenažnim programom rada,
optimalan za podizanje eksplozivne snage na nivo potreban za takmičenje.
Ned
eljk
ov, S
maj
ić, M
oln
ar i
Tom
ić, 2011.
Da li postoji statistički značajna
razlika između fudbalera koji su
kadetski reprezentativci Srbije i
fudbalera FK „Vojvodina“ u
eksplozivnoj snazi nogu.
Zaključak je da su kadetski reprezentativci Srbije posjedovali statistički značajnije i bolje
rezultate u svim ispitivanim motoričkim varijablama za procjenu brzine trčanja i prije svega
eksplozivne snage nogu u odnosu na fudbalere FK „Vojvodina“ iz Novog Sada.
7
Bje
lica
, 2005.
Razlika u bazičnim motoričkim
sposobnostima između dječaka
koji su aktivno i onih koji to
nijesu, uključeni u proces treninga
iz mediteransknih krajeva.
Nije se pojavila statistički značajna razlika u istraživanim varijablama, samim tim i onim
vezanim za eksplozivnu snagu, kod dječaka koji su se aktivno bavili sportskim treningom i
dječaka koji se nijesu aktivno bavili sistematskim sportskim treningom iz mediteranskih
krajeva.
Had
žić,
2005.
Prediktivna vrijednost bazičnih
motoričkih sposobnost na kriterij
(rezultati u situaciono-motoričkim
testovima vođenja lopte).
Regresiona analiza je pokazala da prediktorska varijabla skok u dalj iz mjesta ima statistički
značajnu prediktivnu vrijednost na kriterijsku varijablu vođenje lopte u pravcu. Dvije
prediktorske varijable, bacanje medicinke iz ležanja na leđima i 20 iskoraka sa
provlačenjem palice su pokazale statistički značajnu prediktivnu vrijednost na kriterijsku
varijablu vođenje lopte u polukrugu.
Mek
ić i
Had
žić,
2006.
Uticaj bazičnih motoričkih
sposobnosti na rezultate u
situacionim fudbalskim testovima
za procjenu snage udarca po lopti
nogom i glavom u fudbalskoj igri.
Rezultati u motoričkim testovima značajno utiču (p=.01) na nivo dostignuća u svim
analiziranim situacionim fudbalskim testovima. Na dostignuća u situacionim testovima
znatno više utiču oni indikatori motoričkih sposobnosti, koji se nalaze pod uticajem sistema
za energetsku regulaciju, nego sposobnosti koje se nalaze pod uticajem sistema za
regulaciju kretanja.
8
Sm
ajić
i M
oln
ar,
2007.
Relacije bazično motoričkih
sposobnosti i specifične
preciznosti fudbalera uzrasta 10 –
12 godina.
Na bazi strukture bazično motorički kanonički faktor može se interpretirati kao faktor
brzinske izdržljivosti i eksplozivne snage, dok se na bazi strukture kanonički faktor
specifične preciznosti može interpretirati kao faktor specifične preciznosti pogađanja
vertikalnog cilja nogom i glavom.
Baj
ram
ović
i M
ekić
,
2007.
Informacije u kojem stepenu
bazično-motoričke sposobnosti
predstavljaju osnovu ili temelj za
realizaciju situaciono-motoričkih
sposobnosti fudbalske igre kod
juniora Premijer BiH lige.
Najveće projekcije na istraživanu kanoničku funkciju imaju: - Varijable za procjenu
bazično-motoričkog prostora: poligon natraške, trčanje 20m iz visokog starta, bacanje
medicinke iz ležećeg položaja i skok u vis i - Varijable za procjenu prostora fudbalske
tehnike: žongliranje glavom, žongliranje slobodno, primanje lopte nadkoljenicom i volej
udarac.
Su M
oln
ar,
Popović
i
Doder
, 2010. Razlike u nekim motoričkim
sposobnostima kod dvije
generacije polaznika Škole fudbala
iste starosne dobi.
Starija generacija (testirana 1997. godine) pokazala bolje rezultate u varijablama koje
procjenju motoričke sposobnosti kao što su gipkost i eksplozivna snaga, dok je mlađa
generacija (testirana 2007. godine) pokazala bolje rezultate u brzini i koordinaciji.
Tom
ić, S
maj
ić,
Rad
om
an, V
ujo
vić
i Iv
anči
ć (2
012
)
Komparativna analiza motoričkih
sposobnosti dvije generacije
fudbalera.
Dvije generacije fudbalera su ujednačene, ali je utvrđena tendencija da su fudbaleri druge
generacije (grupa manje uspješnih fudbalera), postigla veće vrijednosti na svim testovima,
osim na testu podizanje trupa za 30 sekundi, gdje su dobijeni skoro identični rezultati.
9
Špir
ito
vić
i
Aći
mović
, 2013.
Diskriminatorske sposobnosti
prema modalitetima ranga kojima
pripadaju testirani fudbaleri.
Fudbaleri druge lige generalno imaju bolje motoričke sposobnosti od fudbalera treće lige, a
značajne razlike naročito su izražene u eksplozivnoj snazi ruku i ramenog pojasa,
eksplozivnoj snazi nogu, repetitivnoj snazi i sili.
Sm
aić,
Jav
ora
c,
Moln
ar i
Bar
ašić
,
2014.
Razlike u nekim motoričkim
sposobnostima između dvije
ispitivane grupe.
Utvrđene su statistički značajne razlike u svim varijablama: trčanje na 60 m, trčanje na 20
m, poligon natraške, slalom sa tri lopte, taping rukom, pretklon u sjedu raznožno, skok udalj
iz mjesta, izdržaj u zgibu i podizanje trupa.
10
3. DISKUSIJA
U različitim sportovima, eksplozivna snaga se manifestuje kao snaga odraza, udarca,
nagloga ubrzanja, izbačaja različitih sprava i rekvizita (kugla, koplje, lopta). Sportovi u kojima je
eksplozivna snaga značajno zastupljena su: atletski sprintevi, skokovi i bacanja, djelovi sportskih
igara (npr. skok u rukometu, udarac u fudbalu), borilački sportovi i sl.
Fudbal je sport koga karakterišu raznovrsne i brojne složene dinamičke kineziološke
aktivnosti u kojima pored acikličnih ima i cikličnih kretanja. Polazeći od situacija u igri, bilo u
napadu ili odbrani, mora se konstatovati da realizacija napada ili odbrane zavisi od mogućnosti
igrača da izvede određeno kretanje različitog intenziteta, u različitim pravcima i različitim
dionicama igrališta, koje pored ostalih motoričkih sposobnosti kao što su brzina, izdržljivost,
koordinacija, preciznost, fleksibilnost, zahtijevaju i snagu, naročito eksplozivnu.
Eksplozivna snaga predstavlja sposobnost da sportista postigne što veće naprezanje u
kratkom vremenskom intervalu. Ona se utoliko više ispoljava, ukoliko je potrebna veća sila, a
raspoloživo vrijeme za njeno ispoljavanje što kraće. U modernom fudbalu puno toga zavisi od
eksplozivnosti. Eksplozivna snaga fudbalera ogleda se u snazi odraza kod skokova, snazi potiska
kod sprinta, snazi zaustavljanja i potiska pri promjeni pravca kretanja, snazi udarca nogom i
glavom, snazi izbacivanja lopte rukom, stabilnosti na tlu i u vazduhu, u duelima. Današnji igrači
su brži i eksplozivniji nego ikada, udarci po lopti su mnogo jači, a takođe su i dueli igrača puno
čvršći. Jedan od faktora koji utiče na snagu je i uzrast fudbalera. Kod razvoja djeteta snaga raste
s povećanjem veličine mišića. Eksplozivna snaga je genetski determinisana sa 80% i na nju se
može uticati ukoliko se sa razvojem ove sposobnosti otpočne vrlo rano (Gardašević i Goranović,
2011).
Za uspješnost u fudbalskoj igri odgovoran je kompleks antropoloških karakteristika i
specifična sposobnost igrača koja upravlja igrom u smislu upravljanja sistemom i koncepcijom
igre, upravljanja tempom i ritmom igre, kao i vlastitim bioenergetskim kapacitetom i
funkcionalnim stanjima u toku igre (Bajramović i Mekić, 2007).
Upravljanje loptom je motorička aktivnost u kojoj je igrač vrlo često u dodiru sa loptom.
To se naročito odnosi na vođenje lopte, primanje i varanje loptom, kao i na oduzimanje lopte.
Uspješnost izvođenja ovih motoričkih akata je, između ostalog, povezano sa upotrebom različitih
11
tehnika i kinestetičkim osjećajem, koji je uslovljen integrisanjem informacija u analizatore u
mišićima, tetivama i zglobovima, ali u suštini zavisi od sposobnosti koordinacije, naročito od
koordinacije nogu pri upravljanju loptom, od koordinacije tijela pri izvođenju kompleksnih
motoričkih struktura itd. Efikasnost vladanja loptom zavisi prije svega od ponavljanja specifičnih
stereotipa kretanja (Hadžić, 2005).
S obzirom da je fudbal igra puna dinamike i da u njoj preovlađuju brzi i snažni pokreti,
fudbaleri bi trebali da imaju veći nivo eksplozivne snage donjih ekstremiteta od ostatka
populacije koja se ne bavi pomenutim sportom. Eksplozivna snaga u fudbalu dolazi do izražaja
kod udaraca po lopti, udaraca na gol (glavom ili nogom), skokova, raznih trčanja sa loptom ili
bez nje, a posebno kod promjene pravca kretanja u sprintu, takođe sa loptom ili bez nje.
Brojni autori iz gore navedenih istraživanja su imali prilično slična mišljenja o
eksplozivnoj snazi. Tako je prema Nedeljkovu i sar. (2011) pojedinačno najvažnija sposobnost
koju fudbaler može posjedovati brzina, startna brzina (eksplozivna snaga). Stvarno brzi igrači,
odnosno oni koji su opasni za protivnika, mogu nepredvidivo, neuhvatljivo startovati, skakati,
sprintati, kontrolisati loptu, ponavljano tokom cijele utakmice na visokom nivou i kroz veliki
broj ponavljanja. Ovo pokazuje da je eksplozivna snaga od presudnog značaja za bavljenje
fudbalom kao profesijom.
Ova motorička aktivnost u fudbalu očitava se u svim pokretima u kojima cijelo tijelo, ili
njegovi djelovi ili opterećenje (sprave u trenažnom procesu ili protivnički igrač na utakmici),
produžavaju svoje kretanje usled dobijenog impulsa. U fudbalu je definisana kao sposobnost
koja omogućava pojedincu maksimalno ubrzanje vlastitog tijela u aktivnostima tipa skokova,
udaraca i sprinta. Eksplozivna snaga, kao takva, predstavlja jedan od presudnih faktora
uspješnosti u svim aktivnostima koje zahtijevaju očitavanje maksimalne mišićne sile u što kraćoj
jedinici vremena.
Kad se sagledavaju fudbalske akcije one su u svojoj osnovi eksplozivne i brze i igraju
značajnu ulogu u fudbalu. Njihova važnost za fudbalsku igru je podjednaka, ali načini treninga
su različiti pogotovo u području kondicione pripreme. Prema nekim istraživanjima spoljni igrači
odbrane sprintaju dva puta više od centralnih igrača, a da igrači sredine terena i napada takođe
značajno više sprintaju u odnosu na centralne igrače odbrane. Eksplozivna snaga se koristi kad se
želi tijelo pokrenuti iz pozicije mirovanja i za to je potreban veći udio snage. Najbolji primjer je
12
sprint iz stajanja ili skok. Kad je riječ o takvim kretnjama potrebno je uključiti što veći broj
mišićnih vlakana. Nakon jednog starta tijelo iz pozicije mirovanja prelazi u ubrzanje i počinje sa
kretnjom, a za to je potrebna eksplozivna snaga, dok se za dalje kretanje tijela određenom
brzinom uključuje brzinska snaga. Dobar primjer je jednonožni odraz iz kretanja, koji iziskuje
manje početne snage za odraz od skoka iz mjesta.
Razni počeci kretanja, ubrzanja, zaustavljanja u velikoj brzini, promjene pravca kretanja,
skokovi, udarci po lopti - najčešća su kretanja u kojima se ispoljava eksplozivna snaga fudbalera.
U svim navedenim slučajevima, ona ima dinamički karakter. Nivo razvitka i specifičnost
ispoljavanja snage u igri zavise od samog karaktera aktivnosti u toku igre. Treba istaći činjenicu,
što je manja veličina otpora koji treba savladati i što je veća brzina mišićne kontrakcije, to manji
značaj ima nivo maksimalne snage. Ipak, s obzirom na karakter aktivnosti u igri, fudbalerima je
najpotrebniji onaj oblik snage, koji se ispoljava u najkraćem mogućem intervalu, tj. „eksplozivna
snaga.
Neki istraživači su pokazali i dokazali značajnu vezu između snage nogu i šutiranja lopte,
mjerenjem distance koju lopta pređe. Kod vrhunskih fudbalera, fudbalera reprezentativnih
selekcija je veća brzina pokreta u poređenju sa kontrolnom (grupa slabije rangiranih fudbalera).
Eksplozivna snaga nogu predstavlja za fudbalere jednu od najvažnijih bazičnih
motoričkih sposobnosti, uz brzinu i izdržljivost. S obzirom da je eksplozivna snaga nogu velikim
dijelom uslovljena nasleđem i da se na nju veoma malo treningom može uticati, interesantno je
porediti da li su djeca koja se dvije godine bave fudbalom poboljšala nivo eksplozivne snage, i
ako jesu, da li je njihova eksplozivna snaga izraženija od dječaka koja se tim sportom ne bave. U
obzir se mora uzeti i činjenica da su djeca na kojima je sprovedeno istraživanje uzrasta od 7 – 11
godina, te da je taj period upravo senzitivni period za razvoj eksplozivne snage i da autori nijesu
imali saznanje da li su djeca koja se ne bave fudbalom bila u toku trenažnog procesa ili ne
(Kalentić, Cvetković i Obradović, 2008).
U treningu mladih fudbalera važno područje treninga su podizanje svih motoričkih
sposobnosti s naglaskom na prostor koordinacije, brzine i eksplozivne snage. Poznato je i da se
najveći pozitivan pomak u razvoju tih sposobnosti postiže u mlađoj dobnoj grupi. Trening
mlađih dobnih kategorija može se definisati kao višegodišnji proces priprema koji je usmjeren na
razvoj sposobnosti i osobina te učenju specifičnih motoričkih znanja, da bi se mladi sportisti
13
osposobili za postizanje visokih takmičarskih rezultata u svakom stepenu dugoročne sportske
specijalizacije (Molnar, Popović i Doder, 2010).
Iako je poznato da je sposobnost eksplozivne snage genetski determinisana, po Malacku i
Rađu (2004), H2=.80, optimalnim trenažnim sadržajima se ipak može mijenjati. Kako je
fudbalska igra po svojoj strukturi bogata eksplozivno-snažnim pokretima, pozitivne
transformacije nijesu neočekivane. U ovom uzrastu dolazi i do biološkog povećanja rasta i
razvoja muskulature, povećanja poprečnog presjeka mišića, što svakako može doprinijeti
pozitivnijim rezultatima. Treneri koji realizuju trenažne programe rada sa ovim i sa svim ostalim
uzrastima fudbalera, moraju biti obrazovani sa usvojenim savremenim načinom pristupa
fudbalskom treningu, kako bi doprinijeli pozitivnim efektima trenažnog programa kod fudbalera
koje treniraju. Isto tako trebaju biti obučeni za testiranja i mjerenja, kako bi periodično mogli
sagledavati rezultate svoga rada. Trenažni operatori koji su dali uticaj na transformaciju
eksplozivne snage, dali su primjer jednog kvalitetnog programiranja procesa treninga mladih
fudbalera koje je veoma osjetljivo područje (Gardašević i Goranović, 2011).
U procesu trenažnog rada sa djecom i omladinom za razvoj motoričkih obilježja (Drabik
1996 i Malacko 2004), treba primjenjivati efikasne postupke u izboru sadržaja metoda rada,
organizacionih oblika, intenziteta opterećenja. Pozitivni efekti transformacionih procesa mogu se
očekivati samo pod uslovom da je metodičko oblikovanje trenažnog rada prilagođeno
individualnim sposobnostima i osobinama subjekta. Veći broj istraživača ističu da je eksplozivna
snaga dominantna dimenzija kod većine sportskih aktivnosti, a i fudbal je jedna od njih.
U istraživanjima je dokazano da su brzina, izdržljivost, koordinacija i snaga mišića
potkoljenice dominantno odgovorni za uspješnosti pogađanja cilja nogom na manjoj udaljenosti,
što je sastavni dio trenažnog procesa (Smajić i Molnar, 2007). Takođe je dokazano da postoji
statistički značajna povezanost eksplozivne i repetitivne snage kao prediktora sa rezultatskom
uspješnošću izvođenja skoka u vis kod mladih fudbalera (Stanković, 2011). Rekreativni fudbal,
gledajući sa stanovišta fizioloških zahteva i centralnih zdravstvenih varijabli, ima pozitivne
efekte u smanjenju životnih rizika, tako da djecu treba usmjeravati na upražnjavanje bar takvog
vida aktivnosti.
Međutim, stvaranje vrhunskih fudbalera je dugoročan proces koji obuhvata
prepoznavanje, razvoj i selekciju talenata. Identifikacija i razvoj mladih fudbalera su zato postali
14
veoma značajni za većinu vrhunskih ekipa. Brojne varijable se uzimaju u obzir kada je u pitanju
odabir najkvalitetnijih mladih fudbalera, a sve se one procjenjuju uz pomoć brojnih
laboratorijskih i terenskih testovnih procedura. Pored toga što se značaj testiranja ogleda u
evaluaciji antropoloških karakteristika i procjeni efikasnosti trenažnog procesa, verovatno
najvažniji zadatak permanentnog praćenja predstavlja selekcija mladih i notiranje razvoja ovih
kategorija fudbalera u dužem vremenskom periodu (Stojanović, 2008).
Brzina i nivo eksplozivne snage danas predstavljaju ključni faktor koji dovodi do
razlikovanja odnosno selektiranja igrača, koji se po procjeni trenera, odnosno nekih stručnih ljudi
dijele na one koji imaju mogućnost postizanja vrhunskog rezultata (odlaze u reprezentativne
kategorije), i one koji su „osuđeni“ na amatersko i poluamatersko bavljenje ovim sportom
(Gabrijelić i sar. 1982).
15
4. ZAKLJUČAK
Ovaj rad bi trebao da bude značajan u teorijskom i praktičnom smislu. Služi istraživačima
koji se u buduće budu bavili istim ili sličnim problemom. Teorijski značaj ovoga rada ogleda se
prije svega u tome što on zbog svoje metodološke prirode objedinjuje u sebi veći broj
istraživačkih radova i predstavlja svojevrsnu bazu podataka.
Proučavanje bibliografskih izvora nije karakteristično isključivo za istraživače koji
primjenjuju bibliografsko-spekulativnu metodu, već za sve naučne radnike. Ne smije se desiti da
neko bez dovoljno predznanja počne bez ikakvog smisla da mjeri različite antropološke
dimenzije. Primjena bibliografskog postupka prethodi bilo kom stručnom i naučnom radu. Osim
toga korišćenje bibliografskih izvora je neophodno u svim istraživanjima novih i starih rezultata
do kojih je nauka došla. Prilikom čitanja stručne literature veoma je važno zauzeti aktivan
kritički odnos i saznate informacije neprekidno upoređivati sa važećim zakonima i teorijama.
U fudbalu je prisutna simultana komunikacija, tj. istodobno postoji interpersonalna
komunikacija, komunikacija s protivnikom i komunikacija s loptom, kao i prostornim
obilježjima igrališta. Lopta predstavlja fokus cijele motoričke aktivnosti i određuje ponašanje
svakog pojedinog igrača unutar faza određenog sistema i koncepcije igre. Informacije se pri
obavljanju zadataka u igri prenose signalima koji su proizvodi kretanja igrača, protoka lopte, te
karakteristike igrališta, što sve čini situacionu strukturu fudbalske igre.
Za ostvarivanje što bolje komunikacije među igračima potrebno je da oni posjeduju
određene sposobnosti i znanja. U vezi s tim razlikuju se energetska i informacijska komponenta
fudbalske igre. Energetska komponenta označava protok energije, a definisana je funkcionalno-
motoričkim sposobnostima, dok informacijska komponenta označava protok informacija, a
definisana je tehničko-taktičkim sposobnostima i teoretskim znanjima.
Iz svega navedenog može se zaključiti da je jako veliki uticaj eksplozivne snage u
fudbalskoj igri. Ipak, dobar dio istraživanja eksplozivne snage je vezan za senzitivni period u
kom je procijenjeno da se najviše može uticati na ovu motoričku dimenziju. Eksplozivnu snagu
treba posebno razvijati u procesu sportskog treninga fudbalera mlađeg uzrasta jer je dokazano da
postoji značajna korelacija između motoričkih testova i kriterijuma uspjeha u igri.
16
LITERATURA
Bajramović, Š, Mekić, M. (2007). Kanoničke relacije bazično-motoričkih sposobnosti i
uspješnosti u nogometnoj igri kod juniora Premijer lige. Sport Mont, 12-13-14/V, 323–
330.
Bjelica, D. (2002). Opšti pojmovi sportskog treninga, Podgorica: Crnogorska sportska
akademija.
Bjelica, D. (2004). Uticaj sportskog treninga na antropomotoričke sposobnosti, Podgorica:
Crnogorska sportska akademija.
Bjelica, D. (2005). Razvoj tjelesnih sposobnosti mladih fudbalera mediteranske regije u Crnoj
Gori uticajem sportskog treninga. Sport Mont, 6-7/III, 208 – 222.
Bjelica, D. (2005). Sistematizacija sportskih disciplina i sportski trening. Podgorica: Crnogorska
sportska akademija.
Bjelica, D. (2006). Sportski trening. Podgorica: Crnogorska sportska akademija.
Bjelica, D. (2007). Teorijske osnove tjelesnog i zdrastvenog obrazovanja. Podgorica: Crnogorska
sportska akademija.
Bjelica, D., & Krivokapić D. (2010). Teorijske osnove fizičke kulture. Podgorica: Crnogorska
sportska akademija.
Bjelica, D., & Fratrić F. (2011). Sportski trening. Podgorica: Crnogorska sportska akademija.
Bjelica, D. (2013). Teorija sportskog treninga. Podgorica: Crnogorska sportska akademija.
Bompa, T. O. (2000). Theory and Methodology of Training. Illinois: Human Kinetics.
Brown, L. (2004). Brzina, agilnost, eksplozivnost. Zagreb: Gopal.
Drabik, J. (1996). Children i Sports Training. Vermont: Stadion Publichig Companz, Inc., Island
Pond.
Ferizović, O. (1978). Eksplozivna snaga u odnosu na uspešnost u igri kod pionira nogometaša.
Zagreb: Fakultet fizičke kulture.
Fratrić, F. (2006). Teorija i metodika sportskog treninga. Novi Sad: Pokrajinski zavod za sport.
Gabrijelić, M. i Jerković, S. (1982). Analiza pouzdanosti i valjanosti situaciono-motoričkih
testova u fudbalu, Kineziologija, 5, 55-61.
17
Gardašević, J., Goranović, K. (2011). Efekti programiranog rada u pripremnom periodu na
transformaciju eksplozivne snage kod fudbalera kadeta. Sport Mont, 28-29-30/IX, 55-62.
Hadžić, R. (2005). Prediktivna vrijednost bazičnih motoričkih sposobnosti na rezultate
situaciono-motoričkih sposobnosti fudbalera uzrasta 14 – 16 godina. Sport Mont, 8-9/III,
219-226.
Kalentić, Ž., Cvetković, M., i Obradović, J. (2008). Razlike u eksplozivnoj snazi nogu između
dece koja se bave i ne bave fudbalom. Sport Mont, 15-16-17/VI, 534-537.
Malacko, J., Rađo, I. (2004). Tehnologija sporta i sportskog treninga. Sarajevo.
Mekić, M., i Hadžić, R. (2006). Uticaj bazične motorike na snagu udarca po lopti nogom i
glavom u nogometnoj igri. Sport Mont, 10-11/IV, 160-166.
Milanović, D. (1997). Priručnik za sportske trenere. Zagreb: Kineziološki fakultet Sveučilišta u
Zagrebu.
Molnar, S., Popović, S. i Doder, D. (2010). Komparacija nekih motoričkih sposobnosti dvije
generacije polaznika Škole fudbala. Sport Mont, 21-22/VII, 64-68.
Nedeljkov, N., Smajić, M., Molnar, S., i Tomić, B. (2011). Razlike u ekplozivnoj snazi nogu
fudbalera kadetske kategorije. Sport Mont, 31-32-33/VIII, 103-109.
Nićin,Đ. (2000). Antropomotorika – teorija. Novi Sad: Fakultet fizičke kulture.
Perić, D. (1994). Operacionalizacija istraživanja u fizičkoj kulturi. Beograd: Fakultet fizičke
kulture.
Perić, D.(2006). Metodologija naučnih istraživanja. Novi Sad: TIMS.
Reilly, T., Williams, A. M., Nevil, A. & Franks, A. (2000). A multidisci-plinary approach to
talentidentification in soccer. Journal Sports Science, 18, 695-702.
Smajić, M, i Molnar, S. (2007). Relacije bazično motoričkih sposobnosti i specifične preciznosti
fudbalera uzrasta 10-12 godina. Sport Mont, 12-13-14/V, 87-94.
Smajić, M., Javorac, D., Molnar, S. i Barašić, A. (2014). Komparacija motoričkih sposobnosti
mladih fudbalera i učenika osnovnih škola. Sport Mont, 40-41-42/XII, 224-231.
Špiritović, O. i Aćimović, D. (2013). Analiza motoričkih sposobnosti fudbalera različitog ranga
takmičenja. Sport Mont, 37-38-39/XI, 92-95.
18
Stanković, D. (2011). Snaga kao prediktor rezultataske uspešnosti skoka u vis. U zbornik radova,
FIS komnikacije u sportu, fizičkom vaspitanju i rekreaciji, 232-238, Niš: Fakultet sporta i
fizičkog vaspitanja.
Stojanović, M. (2008). Terensko testiranje mladih fudbalera. Novi Sad: Sportska asocijacija
Novog Sada.
Tomić, B., Smaić, M., Radoman, M., Vujović, P. i Ivančić, G. (2012). Komparativna analiza
motoričkih sposobnosti dvije generacije fudbalera. Sport Mont, 34-35-36/X, 218-223.
Tumilty, D. (1993). Physiological characteristics of elite soccer players. Sports Medicine, 16, 80-
96.
Zaciorski, M. (1975). Fizička svojstva sportiste. Beograd: NIP Partizan.
19
BIOGRAFIJA
Nikola Milović rođen je 09.05.1989.godine u Nikšiću. Osnovnu, a zatim i srednju
Ekonomsko ugostiteljsku školu - komercijalni tehničar, završio je u Nikšiću. U djetinjstvu se
bavio sportom, konkretno džudom i fudbalom. Bio je prvak Crne Gore u svim uzrasnim
kategorijama, a naročito treba istaći da je kao junior osvojio I mjesto u seniorskoj konkurenciji
ekipni prvak Srbije i Crne Gore u kadetskom uzrastu sa ekipom „Akademik“ Nikšić. Osvajač je
mnogobrojnih međunarodnih medalja. Osim uspješne džudo karijere bavi se i futcalom (mali
fudbal). Mali fudbal počeo je u školskoj ekipi Ekonomske škole sa kojom je bio školski državni
prvak. Kasnije je igrao za neke klubove u prvoj ligi "Ekonomista", "Nikšića", "Baja Pivljanina",
"Montenegrostarsa" sa kojim je bio šampion Crne Gore i učestvovao u kvalifikacijma za ligu
šampiona.
Sa ekipom Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje osvojio je dvije titule univerzitetske
lige.
Trenutno obavlja funkciju trenera volontera u sportskom rekreativnom društvu
"Specijalna olimpijada" Nikšić - za djecu sa posebnim potrebama.
Zbog velike ljubavi prema sportu 2010.godine odlučio je da upiše Fakultet za sport i
fizičko vaspitanje u Nikšiću, smjer - Fizička kultura.
Osnovne studije završio je 2015. godine, a iste godine upisao je specijalističke studije.