Post on 05-Dec-2021
Timor-Leste
COVID-19 Survey Round 3 – September 2020
Apoiu husi Implementa husi Publika husi
Publikasaun ida ne’e ho finansiamentu husi Governu Australianu liuhusi Departamentu Negósiu Estranjeiru
no Komérsiu, liuhusi nia programa Governasaun ba Dezenvolvimentu. Vizaun sira ne’ebé espresa iha
publikasaun ida ne’e autór nian rasik no la’os nesesariamente vizaun sira husi Governu Australianu nian.
Timor Leste
Levantamentu COVID-19 Ronda 5 – Fevereiru 2021
2
Levantamentu Dadus COVID-19 iha Timor Leste Rezultadu Fevereiru 2021
Folla-faktu ida ne’e aprezenta rezultadu sira husi levantamentu telephone husi adultu Timor Leste 429 (mane na’in-261 no feto na’in-
168) ne’ebé hala’o husi 20 Fevereiru -2 Marsu 2021. Semana durante levantamentu ne’e hala’o, iha kazu ativu COVID-19 25 iha Timor
Leste, no Estadu Emerjénsia ba dala 10 sei vigora hela to’o 3 Marsu 2021. Serka sanitaria ba Bobonaro no Covalima sei vigora hela.
Rezultadu sira husi Fevereiru ne’e halo komparasaun ho rezultadu sira antes wainhira posivel.
COVID sai dezafiu boot liu iha nivel hotuhotu,
no sa’e iha Fevereiru 2021
Timor Leste iha aumentu ba sentimentu ema
nian katak la’o iha diresaun lóos
Ba Timor Leste:
Mai Jullu Set Dez Fev
62% 53% 72% 61% 87% COVID-19
10% 18% 8% 17% 6% Ekonomia
18% 19% 10% 11% 4% Polítika
Ba itaboot nia komunidade:
Barak liu sei iha hanoin katak governu hala’o servisu
ho di’ak hodi toma nia responsabilidade sira
Mai Jullu Set Dez Fev
76% 70% 64% 70% 85% COVID-19
64% 72% 62% 68% 75% Ekonomia
37% 48% 38% 41% 56% Polítika
Ba itaboot nu’udar individual ida:
54%
Fiar governu atu tau matan b
sira durante COVID-19
Mai Jullu Set Dez Fev Maiu 49% Jullu: 64% Set: 83% Dez: 59%
80% 75% 79% 81% 90% COVID-19 Sentimentu kona-ba governu atual nia reasaun:
63% 74% 62% 69% 77% Ekonomia
49% 59% 50% 51% 63% Polítika
Hahalok seguru husi COVID ne’e estavel Durante ne’e, saida mak governu bele halo liu
tan atu tulun nia sidadaun sira? Topu 3
1. Informasaun liu tan kona-ba asesu ba apoiu – 36%
2. Fo liu tan osan ba umakain sira – 36%
3. Informasaun liutan kona-ba prevensaun– 31%
(% husi hahalok seguru ne’ebé pratika ona)
58% Máskara Dez: 55% Set: 70%
57% Fase liman Dez: 52% Set: 67%
46% Mantein distánsia 1.5m Dez: 51% Set: 60%
Iha loron 30 liu ba,
62% hamenus ona hahán ka la han tempu balu
tamba la iha osan ba hahán Maiu: 76% Jullu: 70% Set: 53% Dez: 60%
40%58% 59%
70% 73%
60%42% 41% 30% 27%
Maiu2020
Jullu2020
Setembru2020
Dezembru2020
Fevereiru2021
Diresaun loos Diresaun sala
75%63%
21%34%
4% 3%
Dez 2020 Fev 2021
Aat loos + servisuladuun di'ak
servisu nem di'ak nemaat
Di'ak loos + servisudi'ak uitoan
20%
13%
20%
19%
11%
53%
56%
59%
48%
59%
27%
31%
21%
32%
30%
Maiu 2020
Jul 2020
Set 2020
Dez 2020
Fevereiru 2021
La sufisiente Apropriadu Eistremu
3
Itaboot rona
ona kona-ba
vasina COVID-19?
Sim: 78% → Se hatene: Wainhira GOTL aprova ona vasina ne’e, itaboot
hakarak atu simu vasina COVID-19 se iha ona?
Sim Lae La hatene / La kohi
91%* 5% 4%
*ka 72% husi respondente hotu-hotu
Lae: 15%
La hatene / La kohi: 7%
Ita boot simu ona sesta
bázika / seña? Ita boot gosta liu governu fahe osan ka sesta bázika / seña?
Sim Lae/Seidauk
Buat
seluk
Sesta
bázika Seña hahán
Osan ba
umakain Osan $25 (duké seña)
Naran ida
di’ak
Nem ida
82% 16% 1% 9% 4% 39% 7% 31% 10%
Satisfeitu ho sesta bázika / seña: Satisfeitu ho osan ba Umakain:
Governu konkorda atu halo pagamentu kada fulan hahaat atu tulun traballadór auto-empregu no
setór informál sira husi Novembru tinan ida ne'e, fornese sira nia rejistu ba Seguransa Sosiál
Ita-boot hatene ona kona-ba eskema ida ne'e? Se auto-empregadu, ka servisu iha setór informál:
Ita-boot rejista ona ka ita-boot hakarak atu rejista
ba Seguransa Sosiál atu simu pagamentu ne'e?
Seguransa: Dezde Marsu 2020, oinsá mak seguransa no protesaun iha
mudansa iha ita boot nia komunidade lokál?
Ameasa barak liu ba seguransa
komún dezde Marsu: Topu 3 1. COVID-19 – 77%
2. Grupu artes marsiais sira –
11%
3. Problema rai – 6%
Seguransa: 63% relata ona konflitu iha sira nia area
Kauza boot liu husi konflitu iha itaboot nia área: Topu 3
1. Kanek tamba atake fíziku – 21%
2. Estraga bee ilegal – 7%
3. Problema to’os agrikultura nian – 7%
Ami hakarak agradese ba respondente 429 ba sira nia tempu no entrevistadór 13 iha Dili ne’ebé hala’o
levantamentu Fevereiru nian ne’e.
Apoiu husi Implemena husi Publika husi
39%59%
30%8%
19%12%
10% 19%2% 2%
Dez 2020 Fev 2021
La kohi
La hatene
Rona liu deit /laklaruLae
Sim23% 30%
43%7%
2%
24% 50%35%
20%16%
28%
12% 4% 5%
Set 2020 Dez 2020 Fev 2021
La kohi
La hatene
Lae
Sim - hakarak duni(maibe seidauk halo)
Sim - rejista ona
32%
46%
52%
49%
17%
5%
Dez…
Fev 2021
Di'ak liu Hanesan deit Aat liu fali
66%
82%
14%
13%
20%
5%
Di'ak loos + Di'ak Oke La di'ak + La di'ak loos
89%
88%
9%
11%
2%
1%
Dez 2020
Fev 2021
4
Antesedénsia
Peskija ida ne’e kona-ba saida?
COVID-19 ne’e, ka pandemia globál coronavirus, ejize ona reasaun boot husi governu hotu-hotu iha mundu
tomak. Timor Leste iha nia rekízitu rasik wainhira responde ba eventu ida ho eskala hanesan ne’e.
Peskija ida ne’e ho intensaun atu komprende:
- Preokupasaun povu Timor Leste nian
- Di’ak oinsá ema adopta medida prevensaun sira no taumatan ba sira nia saúde
- Nivel fiar ba governu
- Utilizasaun, satisfasaun ho, governu nia programa sira
- Impaktu sosiál no ekonómiku sira husi pandemia COVID-19
- Oinsá mak knaar umakain nian fahe ba malu ona durante pandemia ne’e
- Reziliénsia husi individu sira no sira nia komunidade, no
- Fonte notísia no informasaun sira ne’ebé povu Timor Leste depende ba atu hetan nafatin informasaun kona-
ba pandemia ne’e.
- Povu nia haree no komprensaun kona-ba vasinasaun
Timor Leste nia kontestu
Enkuantu haree ba katak Timor Leste evita ona situasaun aat liu husi pandemia COVID-19 kompara ho nasaun
barabarak sira seluk, sempre hatene mos katak nasaun ne’e nafatin vulneravel tamba nivel aas ba ki’ak, fasilidade
saúde limitadu tebtebes, no fahe rai fronteira besik malu ho Indonézia. Husi fin Dezembru iha aumentu ba nivel
preokupasaun ba situasaun aat liu COVID-19 nian iha fronteira sorin Timor Oeste, emerjénsia globál ba varian
kontajiozu COVID nian, no númeru ne’ebé aumenta ba kazu sira ne’ebé tama mai Timor Leste.
Iha Dezembru 29 Konsellu Ministru aumenta bandu sira, taka postu fronteira entre Rejiaun Autónoma Espesiál
Oecusse Ambeno (RAEOA) no Timor Oeste, no bandu viajen rai no tasi entre RAEOA ho munisípiu sira seluk.
Loron tuir mai Prezidente deklara Estadu Emerjénsia loron-sia ba períodu Tinan Foun nian no estende ‘serka
sanitária’ haleu RAEOA. Iha 15 Fevereiru GoTL aprova serka sanitária iha munisípiu Bobonaro no Covalima, no
husi loron tuir fali ne’e ezaminasaun COVID-19 detekta ona rezultadu pozitivu sira. Kazu adisionál ida konfirmadu
iha Baucau iha 2 Marsu no kazu rua tan konfirmadu iha Dili iha loron 7 Marsu. Iha 8 Marsu governu impoen serka
sanitária no konfinamentu obrigatóriu iha Dili atu hahú iha loron tuir mai. Husi pontu ida ne’e iha aumentu lais ba
númeru kazu sira; no husi 27 Marsu konfirma ona kazu 452 no 298 husi kazu sira ne’e mak ativu. Atualizasaun sira
bele haree iha https://covid19.gov.tl/en/dashboard/.
Iha 8 Marsu 2021 Konsellu Ministru aprova Planu Vasinasaun Kontra COVID-19, ho faze dahuluk hala’o iha
semana daruak fulan Abríl nian. Iha eispetativu katak ema hotuhotu liu tinan 18 simu vasina iha fin 2021. Maibe,
ida ne’e depende ba disponibilidade fornesimentu vasina sira.
Akontesimentu hirak ne’ebé haktuir ona ne’e akontese dala-ida ho levantamentu ba da5 nian ida ne’ebé hala’o
entre 20 Fevereiru ho 3 Marsu no iha ne’ebé sedu tebtebes hodi detekta kazu transmisaun lokál iha Timor Leste.
Ho faze ikus liu husi turnu Akontesimentu hirak ne’e la iha tendénsia atu signifikantemente influensia ona
rezultadu sira. Levantamentu ne’e sei hala’o tan iha Abríl.
Estadu Emerjénsia kontinuamente renova dezde Agostu no renovadu tan iha 3 Janeiru 2021 ba dala sia, 2
Fevereiru ba dala sanulu, no dala ida tan iha 4 Marsu ba dala sanuluresin ida.
Iha antesedénsia ba akontesimentu hirak iha Ieten, tuir ho kanselamentu sira, lei orsamentál aprova husi
Parlamentu iha 12 Dezembru, no Prezidente promulga iha 29 Dezembru. Iha 8 Janeiru 2021, Governu adopta
Dekretu 1/2021 fo detalle kona-ba oinsá atu ezekuta orsamentu ne’e.
5
6
Peskija ida ne’e hala’o ba se?
Fundasaun Ázia servisu ona ho povu Timor Leste durante besik tinan 30 kona-ba asuntu sira hanesan empregu,
direitu feto sira, no Polisiamentu komunitáriu, no komisiona peskija ida ne’e. Rezultadu sira sei uza ba advokasia
ho Governu Timor Leste no doadór sira relasiona ho COVID-19. Peskija ida ne’e hetan apoiu husi Governu
Australianu liuhusi Departamentu Negósiu Estranjeiru no Komérsiu (DFAT).
Oinsá mak hala’o peskija ida ne’e?
Entre 20 Fevereiru ho 2 Marsu 2021, sentru xamada baze iha no Dili ida hala’o entrevista 429 ho adultu Timor
Leste sira, lista amostra ida kona-ba respondente antes sira ba Fundasaun Ázia nia levantamentu Tatoli no
Polisiamentu Komunitáriu. Ida ne’e buka-tuir husi levantamentu kuaze-idéntiku sira ne’ebé hala’o iha Maiu, Jullu,
Setembru no Dezembru 2020, ne’ebé sei uza atu kompara mudansa tuir tempu. ORIMA Research (Australia)
servisu hamutuk ho Fundasaun Ázia kona-ba kestionáriu no metodolojia halibur dadus, pasa revista ba kualidade
dadus, no halo análize no relatóriu. Detalle liu disponivel iha seksaun metodolojia iha relatóriu ida ne’e. Rezultadu
kompletu sira mos disponivel iha plataforma Vizualizasaun Q2i (Q2i Visualization platform): Dashboard
(asiafoundation.org)
Ba futuru
Peskija ida ne’e hein atu akontese iha interval fulan-2 to’o Juñu 021 atu haree mudansa sira ba komunidade tuir
tempu. Relatóriu no plataforma vizualizasaun Q2i ida ne’e sei atualizadu tuir mai atu reflete dadus ida ne’e.
7
Rezultadu sira
Preokupasaun boot liu
Iha Fevereiru 2021, respondent barak liu mak sente
katak Timor Leste la’o hela iha diresaun lóos (73%)
duké diresaun sala (27%) – fo pontuasaun líkida
+46%.
Ida ne’e rezultadu pozitivu liu mak dokumenta ona
dezde hahú levantamentu ne’e no kontinua sa’e
neneik tuir tempu agora.
Levantamentu sira antes nian iha perspepsaun
katak Timor Leste la’o hela iha diresaun lóos ne’e
pozitivu menus liu iha grupu otas liu tinan 45. Iha
Fevereiru 2021, hirak ne’ebé ho otas 45 ka liu (70%)
menus pozitivu duké otas 24-44 (77%-82%) – maibe hirak ho otas 18-24 mak menus liu pozitivu (66%).
COVID-19 mak haree beibeik ona iha kada
turnu levantamentu nian nu’udar dezafiu
boot liu ne’ebé Timor Leste hasoru
daudaun, inklui nia impaktu ba saúde. Iha
Fevereiru 2021, ida ne’e konsidera dezafiu
úniku boot liu husi respondente sira ho
proporsaun aas liu (87%).
Nune’e, dezafiu boot rua seluk ne’ebé
baibain haree ne’e tun iha Fevereiru 2021.
Ekonomia fraku tun husi 17% ba deit 6%,
enkuantu problema polítika tun husi 11% ba
4% nu’udar úniku dezafiu boot.
Fokus aas liu kona-ba preokupasaun COVID-
19 haree iha grupu demográfiku tomak, ho
eisepsaun umakain sira ho adultu úniku ida
(ne’ebé 66% mak preokupa liu kona-ba
COVID-19, no 28% mak preokupa liu ba
ekonomia fraku).
95% husi hirak iha Dili identifika COVID-19
nu’udar dezafiu ba Timor Leste, kompara ho
84% fora husi Dili.
Ko’alia enjerál, Timor Leste la’o hela iha…
Dezafiu boot liu mak Timor Leste hasoru dadaun:
40%58% 59%
70% 73%
60%42% 41% 30% 27%
Maiu2020
Jullu2020
Setembru2020
Dezembru2020
Fevereiru2021
Diresaun loos Diresaun sala
87%
6%
4%
1%
1%
COVID-19 (inklui impaktu ba
saude)
Ekonomia fraku (ema la sosa
sasan, merkadu taka)
asuntu
politiku/instabilidade/impase
implementasaun neneik/limitadu
husi governu nia politika sira
Servisu/rendimentu laiha (inklui
empregu, na'in ba negosiu,
oportunidade agrikultura)
Fevereiru 2021
Dezembru 2020
Setembru 2020
Jullu 2020
Maiu 2020
8
Iha Fevereiru 2021 COVID-19 mos sai nafatin preokupasaun komún ba individu sira (90%) no komunidade (85%).
Ba Timor Leste tomak, figura rua ne’e hotu mak áas liu ne’ebé haree ona iha turnu lima tomak husi peskija ne’e,
no aas liu duké iha Dezembru.
Ba ema Timor Leste ne’ebé hili sira nia perokupasaun boot liu, nune’e wainhira COVID-19 hala’o ona iha
Fevereiru, naturalmente opsaun sira seluk tun fali. Iha nivel individu no komunidade, iha ne’ebé ema bele
identifika preokupasaun oioin, ekonomia fraku no mos problema polítika sira mos rua ne’e hotu bele sa’e ba nivel
aas liu iha Fervreiru. Maibe, falta ekonomia no falta ai-han rua ne’e hotu tun ba nivel preokupasaun ki’ik liu ba
individu sira no ba komunidade sira.
Problema boot 3 nu’udar individu ida no iha ita-boot nia komunidade (Resposta, problema boot komún lima ne’ebé
hatudu)
Komunidade Individu
90%
77%
63%
18%
15%
Fevereiru 2021
Dezembru 2020
Setembru 2020
Jullu 2020
Maiu 2020
85%
75%
56%
17%
18%
COVID-19 (inklui impaktu ba
saude)
Ekonomia fraku
asuntu
politiku/instabilidade/impase
Servisu/rendimentu laiha
Falta ai-han, seguransa ai-han no
nutrisaun (menus)
9
Medida prevensaun sira no hahalok tratamentu saúde
Proporsaun respondente sira ne’ebé relata ‘tebtebes’ hodi halo tuir hahalok prevensaun COVID-19 iha semana
pasadu tun neneik dezde levantamentu primeiru iha Maiu. Iha Dezembru, so metade husi respondente sira mak
sei ‘tebtebes’ uza máskara (55%), fase sira nia liman hafoin halo kontaktu(52%) no mantein distánsia metru 1.5
husi ema seluk (51%). Iha Fevereiru 2021 proporsaun ema ne’ebé relata uza máskara wainhira sai (58%) no fase
liman hafoin halo kontaktu (57%) rua ne’e aumenta uitoan – maibe proporsaun mantein distánsia metru 1.5
kontinua tun (46%).
Nu’udar haree ona iha turnu levantamentu sira antes, hirak ne’ebé mak hela iha Dili (60%-70%) mak iha liu
tendénsia atu ‘tebtebes’ halo tuir hahalok prevensaun COVID-19 kompara ho hirak ne’ebé la hela iha Dili (51%-
58%).
Hanesan iha turnu levantamentu sira
antes, kuaze respondente hotuhotu
(97%) relata katak sira sei ba ospitál ka
klínika saúde ida se sira deskobre katak
sira iha sintoma moras. Respondente
barak liu mak relata sira sei hemu
aimoruk tradisionál (85%, sa’e husi 63%
wainhira sukat primeiru sukat
Setembru).
Pursentu sianulu resin hitu dehan sira
sei informa kedas ba ema ne’ebé besik
sira (rezultadu aas liu ne’ebé haree, antes ne’e besik liu mak 92% iha Maiu). Pursentu walunulu dehan sira sei hela
iha uma deit (aliña ho Dezembru, 86%).
Maibe, respondente barak liu (88%) mak relata katak sira sei halo hanesan baibain se sira hetan sintoma, aas liu
fali duké Setembru (80%) no Dezembru (85%). Respondente otas boot liu sira mak iha liu tendénsia uitoan atu
hatudu sira sei halo hanesan baibain (92-94% ba hirak ho otas 25+, kompara ho 76% husi grupu otas 18-24). Hirak
ne’ebé hela iha Dili (82%) mak iha menus tendénsia atu halo hanesan baibain duké hirak ne’ebé hela fora husi Dili
(91%).
Hahalok seguru husi COVID-19 (aplika tebtebes) iha semana pasadu
Se ita-boot iha sintoma, ita-boot sei:
Maiu
2020
Jullu
2020
Set
2020
Dez
2020
Fev
2021
94% 95% 99% 98% 97% Ba ospitál ka klínika saúde ida
92% 79% 79% 88% 97% Informa ba ema besik ha’u
85% 79% 77% 86% 87% Hela iha uma
- - 63% 89% 85% Hemu aimoruk tradisionál
- - 80% 85% 88% La’o nafatin hanesan baibain
86% 85%
74%77% 75%
67%70%
67%
60%55%
52% 51%
58% 57%
46%
Uza maskara (wainhira sai) Fase liman (wainhira halo kontaktu
ruma)
Manten distansia metru 1.5
Maiu 2020 Jullu 2020 Setembru 2020 Dezembru 2020 Fevereiru 2021
10
Fiar governu
Fiar ba governu Timor Leste atu tau matan ba nia sidadaun sira durante COVID-19 sa’e ba 82% iha Setembru
2020, antes ne’e tun ba 59% iha Dezembru no sa’e uitoan ba 54% iha Fevereiru 2021. Lafiar ba governu mos hetan
aas liu iha Dezembru (37%), mai tun fali uitoan 34% iha Fervreiru. Fevereiru 2021 nia rezultadu sira ne’e hanesan
lóos hirak ne’ebé haree iha turnu primeiru husi levantamentu ne’e, iha Maiu 2020.
Hirak ne’ebé moris iha Dili (63%) mos relata fiar aas liu ba governu duké fora husi Dili (51%). Iha Fevereiru fiar
ne’e tun liu ba respondente joven sira otas 17-24 (44%), no aas liu ba hirak ne’ebé ho otas 25-34 (74%), hafoin tun
ba 55% ba otas tinan 35-44 no 49% ba otas tinan 45+. Nivel fiar tun liu husi grupu otas joven ida ne’e diferente ho
Dezembru.
Maski fiar ba governu atu taumatan ba nia
sidadaun sira konsideravelmente tuun liu
duké Setembru, proporsaun ema ne’ebé
hanoin katak reasaun governu ba COVID-19
ne’e apropriadu ne’e hanesan deit ho
Setembru nian (59%).
Kompara ho Setembru, barak uitoan mak
atualmente hanoin katak reasaun ne’e
eistremu liu (30% kompara ho 21%), no
balun deit mak hanoin ne’e la sufisiente
(11% kompara ho 20%).
Iha turnu levantamentu antes respondente
joven sira ho otas 17-24 mak iha liu
tendénsia atu konsidera governu nia
reasaun ne’e la sufisiente. Maibe, iha
Fevereiru 2021 sira iha tendénsia liu atu
dehan eistremu (35%), no 8-13% husi
grupu otas hotuhotu sente reasaun la
sufisiente.
Respondente barak liu (92%) sente governu tenki kontinua bandu ema atu mai Timor Leste husi nasaun sira seluk
no ejize kuarantena obrigatória ba ema ne’ebé tama mai railaran. Proporsaun aas ida ne’e mak konsistente uitoan
iha fatin hotu, jéneru no grupu otas sira (entre 87-94% ba grupu sira hotu).
26%
32%
51%
31%
29%
23%
32%
31%
28%
25%
17%
18%
9%
4%
11%
22%
10%
7%
23%
23%
11%
7%
2%
14%
11%
Maiu 2020
Jullu 2020
Setembru 2020
Dezembru 2020
Fevereiru 2021
Fiar sira tebtebes Fiar sira uitoan Nem fiar nem la fiar laduun fiar sira La fiar liu sira
Fiar enjeral
82%
64%
49%
59%
54%
Oinsá ita boot nia hanoin kona-ba reasaun atuál governu nian ba
COVID-19
11%
19%
20%
13%
20%
59%
48%
59%
56%
53%
30%
32%
21%
31%
27%
Fevereiru 2021
Dezembru 2020
Setembru 2020
Jullu 2020
Maiu 2020
La sufisiente Apropriadu Eistremu
11
Uza no satisfeitu ho governu nia programa sira
Proporsaun aas liu ida duké baibain ne’e husi respondente sira indika katak folin husi sasán báziku sira hanesan
fóos no mina goring sa’e ona iha fulan liu ba, 54% kompara ho 31% iha Setembru no 24% iha Dezembru.
Persepsaun sira katak folin sasán baziku nian sa’e ona ne’e baibain liu fora husi Dili (57%) duké iha Dili (45%).
Iha fulan kotuk, folin sasán nian hanesan fóos ka mina goreng muda iha itaboot nia merkadu lokál sira?
Ida husi programa COVID-19 primeiru ne’ebé governu aviza mak Pagamentu ba umakain, koñesidu mos hanesan
Apoiu Monetáriu ba COVID-19, ne’ebé simu ona husi 98% husi umakain respondente hotuhotu.
Iha momentu levantamentu Setembru nian governu konsidera fahe vouchers ai-han ka sesta bázika nu’udar
alternative posivel ida ba pagamentu osan. Iha pontu ne’e untersu husi respondente sira indika katak sira sei
satisfeitu ho opsaun ida fali. Iha tempu levantamentu Dezembru nian kuaze untersu deit husi respondente sira
mak satisfeitu hanesan ho opsaun ida fali, no respondente barak liu mak prefere pagamentu osan duké vouchers
ka sesta bázika. Iha Fervreiru 2021 dala ida tan 31% indika katak sira kontente ho opsaun ida fali, enkuantu 39%
prefere pagamentu osan ba umakain. Pusentu hitu prefere osan $25 duké, 9% prefere sesta bázika, no so 4% mak
prefere vouchers hahán.
So untersu liu (36%) mak simu ona sesta bázika/seña iha tempu levantamentu Dezembru nian, ho figura ne’e
aumenta ba 82% iha tempu levantamentu Fevereiru 2021 nian. Ida ne’e tun liu ba hirak ne’ebé ho otas 45+ (75%),
maibe mos ki’ik liu b umakain ho oan barak liu. Pursentu sianulu resin rua ne’ebé la iha labarik mak simu seña ka
sesta bázika, maibe so 79-86% husi umakain sira ho oan sira mak hetan ona nune’e. Pursentu sianulu resin tolu
husi respondente sira iha Dili mak seimu ona seña ka sesta bázika, kompara ho 77% fora husi Dili.
Husu ba respondente sira atu hili sira nia nivel satisfasaun ho pagamentu apoiu ba umakain no sesta bázika/seña.
Barak liu (88%) hirak ne’ebé simu ona osan ba umakain sente katak ne’e ‘di’ak’ ka ‘di’ak lóos’, hanesan ho
Dezembru 2020. Satisfasaun aas liu ba hirak ne’ebé heal iha Dili (96%, kompara ho 83% husi sira ne’ebé la hela
iha Dili). Satisfasaun ho sesta bázika /seña ne’e sa’e to’o 82% husi 66% iha Dezembru, no proporsaun husi hirak
ne’ebé simu ona ne’ebé hanoin katak ne’e ‘aat’ ka ‘aat lóos’ tun husi 20% ba deit 5% iha Fevereiru. Satisfasaun ho
sesta bázika/ seña mos aas liu uitoan ba hirak ne’ebé hela iha Dili (87%, kompara ho 80% husi hirak ne’ebé la hela
iha Dili).
54%
24%
31%
57%
24%
29%
45%
24%
34%
44%
72%
63%
40%
74%
64%
55%
68%
63%
2%
4%
6%
3%
2%
7%
1%
8%
3%
Fevereiru 2021
Dezembru 2020
Setembru 2020
Fevereiru 2021
Dezembru 2020
Setembru 2020
Fevereiru 2021
Dezembru 2020
Setembru 2020
En
jera
lFo
r a h
usi D
ili
Dil
i
Sim, folin sa'e La iha mudansa Sim, folin tun
12
Governu nia apoiu adisionál
Iha kada turnu husu ona ba respondente sira kona-ba saida governu bele halo atu tulun nia sidadaun sira. Iha
Fevereiru 2021 respondente barak mak hakarak informasaun barak liu tan, ho 36% sente governu bele fo
indormasaun liu tan kona-ba oinsá atu hetan asesu ba programa apoiu sira no 31% sente ne’e nia bele fo
informasaun liu tan kona-ba prevensaun COVID-19. Sujestaun sira seluk iha topu tolu mak fo liu tan osan ba
umakain sira (mos 36%).
Hapara estadu emerjénsia (26%) no fo ai-han (21%) mak sujestaun rua komún liu ne’ebé mak tuir mai.
Durante tempu ida ne'e, saida mak governu bele halo liu atu tulun nia sidadaun sira? (Permite resposta oioin)
Kompara ho ema iha Dili, hirak ne’ebé la hela iha Dili mak iha liu tendénsia atu sente katak governu tenki fo liu
tan informasaun kona-ba asesu ba programa apoiu nian (38% kompara ho 30%), fo ai-han (26% kompara ho 9%),
hamenus bantu sira ba movimentu (14% kompara ho 6%) no kontinua estadu emerjénsia (14% kompara ho 2%).
Mane (18%, kompara ho 5% husi feto) mak iha liu tendénsia atu husu bandu ne’e hamenus uitoan. Respondente
joven liu sira ho otas 17-24 mak iha tendénsia boot liu atu husu informasaun liu tan kona-ba prevensaun COVID-
19 (42%) no atu hamenus bandu sira ba movimentu (23%), maibe mos atu kontinua estadu emerjénsia (21%).
Respondente otas-klaran sira (25-44) mak iha tendénsia boot liu atu husu fornesimentu osan liu tan ba umakain
sira (41-45%).
36% 36%31%
26%
21%
12% 10%8% 8%
Fo
informasaun
liu tan kona-ba
oinsa atu hetan
asesu ba
governu nia
programa
apoiu sira
Fo osan liu tan
ba umakain
sira
Fo liu tan
informasaun
kona-ba
prevensaun
COVID
Hapara estadu
emerjensia
Fo ai-han Hamenus
bandu sira
relasiona ho
movimentu
domestiku ba
ema, sasan, no
servisu sira
Kontinua
estadu
emerjensia
Fo liu tan
apoiu
edukasional ba
labarik no
estudante sira
Mellora servisu
saude
Maiu 2020 Jullu 2020 Setembru 2020
Dezembru 2020 Fevereiru 2021
46%Sept 20
56%Maiu 20
42%Jullu 20
Resposta barak liu kada ronda
34%Dez 20
36%Fe 21
13
Governu konkorda ona atu halo pagamentu fulan hahaat atu tulun auto-empregu no traballadór seitór informál
sira husi Novembru tinan ida ne’e, atu sira rejista ba Seguransa Sosiál.
Ita boot hatene eskema ne’e antes ne’e?
Nota: Resposta La hatene no La kohi inklui iha medida baze ba pergunta ida ne’e
Hatene kona-ba eskema ne’e sa’e ona husi 39% iha
Dezembru 2020 ba 59% iha Fevereiru 2021, ho 12% mak
sente katak sira rona buatruma kona-ba eskema ne’e
maibe la hatene nia detalle.
Setenta pursentu husi respondente sira iha Dili mak
hatene kona-ba eskema ne’e, kompara ho 54% fora husi
Dili. Hirak ne’ebé la hela iha Dili mak iha liu tendénsia atu
hataan ‘la hatene’ (22% kompara ho 12% iha Dili).
Hatene ne’e aas liu entre tinan 17-24 (66%) no ki’ik liu ba
hirak ho otas tinan 45+ (50%).
Rejista onaka Ita boot hakarak atu rejista ba Seguransa Sosiál atu simu pagamentu? Baze = Auto-empregu ka servisu iha seitór informál
Nota: Resposta La hatene no La kohi inklui iha medida baze ba pergunta ida ne’e
Pursentu tolunulu husi hirak ne’ebé auto-
empregu ka servisu iha seitór informál rejista
ona iha Fevereiru 2021, ho 2% hakarak atu
halo hanesan ne’e.
Pursentu tolunulu resin lima dehan sira la
kohi atu rejista ba seguransa sosiál atu simu
pagamentu ne’e, no 28% mak la klaru.
Respondente sira iha Dili mak iha liu
tendénsia atu rejista ona (39% kompara ho
27%), maibe mos iha liu tendénsia atu dehan
sira sei la rejista (40% kompara ho 32%).
Pursentu tolunulu resin rua husi hirak ne’ebé
la hela iha Dili dehan katak sira la klaru se
sira hakarak ka lae, kompara ho 18% iha Dili.
Pursentu tolunulu resin nein husi feto sira mak rejista ona, maibe mane 24% deit. Mane sira (38%) mos iha liu tendénsia atu
dehan katak sira sei la rejista duké feto sira (31%). Pursentu hatnulu resin ida husi hirak ne’ebé otas liu 45 dehan sira se la
rejista, aas liu ba kualkér grupu otas.
Itaboot hatene oinsá atu hetan asesu ba eskema ida
ne’e?
Note: Resposta La hatene no La kohi inklui iha medida baze ba pergunta ida ne’e
Ih Fevereiru 46% husi respondente auto-emregu sira no
hirak ne’ebé servisu iha seitór informál hatene oinsá atu
asesa ba eskema ne’e – ho 23% ne’ebé dehan sira la
hatene, no 27% mak la klaru.
Pursentu nennulu husi hirak iha Dili hatene oinsá atu
asesa ba eskema ne’e, kompara ho 41% husi hirak ne’ebé
la hela iha Dili.
Pursentu limanulu husi hirak ho otas 17-34 hatene oinsá
atu asesa ba eskema ida ne’e, uitoan liu husi 40-45%
husihirak ho otas 35+ mak hatene.
Pursentu nennulu resin nen husi hirak ne’ebe mak hatene oinsá atu asesa ba eskema ne’e hetan informasaun husi TV ka rádio
(sa’e husi 50% iha Dezembru), no 21% husi governu nia website (24% iha Dezembbru). Feto sira mak iha liu tandénsia atu
hetan informasaun husi TV ka radio (73% kompara ho 58% husi mane sira), no menus mak iha tendénsia atu uza governu nia
website (17% kompara ho 27%). Respondente sira fora husi Dili mos uza TV ka radio liu tan (71%) no uza governu nia website
menus (13%).
39%59%
30%8%
19%12%
10%19%
2% 2%
Dez 2020 Fev 2021
La kohi
La hatene
Rona liu deit /la klaru
Lae
Sim
23% 30%43%
7%2%
24% 50%35%
20%16%
28%
12% 4% 5%
Set 2020 Dez 2020 Fev 2021
La kohi
La hatene
Lae
Sim - hakarak duni (maibeseidauk halo)
Sim - rejista ona
36% 43% 46%
31%38% 23%
22%15%
27%
10% 4% 3%
Set 2020 Dez 2020 Fev 2021
La kohi
La hatene
Lae
Sim
14
Edukasaun
29% deit husi respondente sira mak sente seguru haruka sira nia oan ba eskola iha Fevereiru 2021, kompara ho
60% iha Dezembru 2020. Preokupasaun boot liu mak risku ba COVID-19, ne’ebé aumenta ona husi 25% iha
Dezembru ba 56% iha Fevereiru. Persepsaun sira kona-ba seguransa ne’e hanesan iha Dili ho fora husi Dili.
Respondente joven sira ho otas 17-24 mak menus liu tendénsia atu sente katak sguru atu haruka labarik sira ba
eskola (18%), enkuantu ema ho otas 45+ mak iha tendénsia boot atu sente katak ne’e seguru (37%).
Ita-boot sente seguru haruka itaoot nia oan sira ba eskola?
Nota: Resposta la hatene no la kohi inklui iha medida baze ba pergunta ida ne’e
Uitoan liu husi respondente sira ne’ebé iha oan indika katak sira nia oan nia professor sira ‘sempre’ tama aula
(70%) no eskola ‘sempre’ loke no la’o normál (67%) iha Fevereiru kompara ho Dezembru. Uioan liu mos relata
katak sia nia oan ‘sempre’ iha asesu ba bee (59%) ka merenda eskolár (37%). Respondente sira iha Dili iha liu
endénsia atu dehan ‘sempre’ ba kada element sira ne’ebé relasiona ho eskola, husi 5-18%. Diferensa boot liu mak
iha opsaun atu simu merenda escolar, ne’ebé 50% dehan sempre iha Dili no 32% mos dehan fora husi Dili.
Favór dehan mai hau se eskola sira iha ita-boot nia area iha buat hirak iha kraik ne'e beibeik, okazionalmente,
raramente tebtebes, ka nunka:
60%
29%
25%
56%
Dez 2020 Fev 2021
La kohi
La hatene
Lae - la'o dook
Lae - seguransa
Lae - risku ba COVID-19
Sim
6% 8%8% 7%
70%
67%
59%
37%
9%
8%
8%
7%
18%
20%
26%
36%
4%
4%
6%
11%
1%
8%
Hau nia oan nia profesor tama
aula
Eskola sira loke no funsiona
normalmente
Hau nia oan iha asesu ba bee iha
eskola
Hau nia oan iha opsaun atu simu
merenda eskolar lorloron iha…
Beibeik Frekuentemente tebtebes Okazionalmente Raramente tebtebes Nunka
Beibeik
Fev 21
Dez 20
70% 76%
67% 73%
59% 67%
37% 48%
15
Infrastrutura
Persepsaun sira kona-ba ifraesrutura mos ki’ik liu iha Fevereiru 2021. Menus husi metade (42%) husi respondente
sira mak indika mota bomba iha sira nia fonte bee ‘sempre’ funsiona di’ak, enkuantu proporsaun hanesan relata
katak sira ‘sempre’ bele asesa ba bis no mikrolet (44%), Estrada sira iha postu administrative ‘sempre’ iha
kondisaun di’ak (44%) no sistema abastesimentu bee ‘sempre’ hadi’a wainhira aat (39%). Hili ba infrastura ne’e
pozitivu liu ba hirak ne’ebé hela iha Dili, kompara ho hirak ne’ebé la hela iha Dili, entre 14-28%.
Favor dehan mai hau se infrastrutura sia hanesan sistema bee, estrada no ponte iha ita-boot nia area iha buat
hirak iha kraik ne'e beibeik, okazionalmente, raramente tebtebes ka nunka:
Servisu finanseira sira
Respondente barak liu mak indika katak aspeitu finanseira husi sira nia moris hanesan deit ka di’ak liu fali molok
pandemia ne’e. melloramentu boot liu kompara ho antes pandemia mak iha relasaun ho sira nia familia nia
abilidade atu hetan servisu besik ho sira nia hela fatin (37% di’ak liu, 7% aat liu, pontuasaun pozitiva líkida 30%).
Iha kontraste, impaktu pozitivu ki’ik liu mak iha relasaun ho empresta osan wainhira sira presiza (pontuasaun
pozitiva líkida 15%). Pontuasaun pozitiva líkida ba hotuhotu husi aspeitu hirak ne’e tun ona ba 2-8% dezde
Dezembru 2020.
Persepsaun sira ne’e jeralmente pozitivu liu ba feto sira no hirak ne’ebé hela iha Dili.
Kompara ho antes pandemia ho orasne'e nian buat sira di'ak liu, hanesan deit ka aat liu fali antes pandemia
ne'e?
42%
44%
44%
39%
16%
14%
11%
14%
35%
33%
34%
34%
6%
9%
10%
8%
1%
1%
5%
Bomba bee iha ami nia estasaun
bee nian funsiona ho di'ak
Estrada entre subdistritu sira no
ligasaun ho hau nia subdistritu…
Hau bele iha asesu ba bis no
mikrolet sira
Sistema fornesimentu bee hadi'a
wainhira aat
Beibeik Frekuentemente tebtebes Okazionalmente Raramente tebtebes Nunka
Beibeik
Fev 21
Dez 20
42% 63%
44% 52%
44% 54%
39% 47%
37%
33%
25%
30%
56%
58%
65%
62%
7%
9%
10%
8%
Posivel mai hau no hau nia familia
atu hetan servisu iha ami nia hela…
Hau nia familia hetan osan naton
atu seluk sasan sira ne'ebe ami…
Hau bele empresta osan wainhira
hau presiza
Hau bele rai osan atu gasta iha
tempu oin mai
Diak liu Hanesan deit Aat liu fali
Balansu LikiduFev 21
Dez 20
30% 38%
15% 17%
22% 29%
24% 29%
16
Servisu sosiál sira
Kuaze respondente sira hotu relata katak iha governu nia programa/servisu sira ne’ebé disponivel iha sira nia
komunidade atu tulun ema ho defisiénsia (88%) no sidadaun seniór ka ferik-katuas (90%) pelumenus ‘dalaruma’.
Iiha Fevereiru 2021 liu husi metade husi respondente sira mak relata katak iha governu nia programa/servisu sira
iha tempu tomak (60% ba ema ho defisiénisa no 61% ba sidadaun ferik-katuas ka terseira idade sira).
Disponibilidade husi governu ni aprograma sira ne’e aas liu ba rezidente sira iha Dili ba ema ho defisiénsia (74%
‘tempu tomak’, kompara ho 55% fora husi Dili) no mos sidadaun ferik-katuas ka terseira idade sira (70%, kompara
ho 57%). Maski sei ki’ik liu duké iha Dili, proporsaun ne’e relata servisu ‘sempre’ iha fora husi Dili ne’e aas liu
duké iha Dezembru 2020.
Iha ka lae governu nia programa sira atu tulun ema ho defisiénsia iha itaboot nia komunidade?
Iha ka lae governu nia programa sira atu tulun sidadaun ferik-katuas no terseira idade sira iha ita-boot nia
komunidade?
60%
47%
28%
44%
12%
9%
Fevereiru
2021
Dezembru
2020
Sim/ (Iha hela deit) Dalaruma Lae/(Nunka)
61%
53%
29%
40%
10%
7%
Fevereiru
2021
Dezembru
2020
Sim/ (Iha hela deit) Dalaruma Lae/(Nunka)
17
Seguransa no protesaun
Respondente sira pozitivu liu kona-ba situasaun seguransa no protesaun iha sira nia komunidade iha Fevereiru 2021
duké iha Dezembru 2020. Pursentu hatnulu resin nen sente katak seguransa no protesaun mellora ona dezde Marsu
2020, no 5% deit mak sente situasaun sai aat liu – pontuasaun pozitivu líkidu +41%. Iha Dezembru 32% sente ona
seguransa no protesaun sai di’ak liu dezde Marsu, no 17% sente sai aat liu, ba pozitivu líkidu +15%.
Oinsá itaboot deskreve situasaun protesaun no seguransa iha ita-boot nia komunidade lokál kompara ho antes
EE primeiru no hahú COVID iha Marsu tinan kotuk?
Iha Dezembru respondente sira ne’ebé hela iha Dili iha liu persepsaun pozitivu kona-ba seguransa no protesan iha sira
komunidade (+32%, kompara ho +9% fora husi Dili), maibe iha Fevereiru ida ne’e barak mak hanesan ba grupu rua ne’e
hotu (+42% iha Dili, no +41% fora husi Dili).
Persepsaun sira katak seguransa no protesaun mellora ona dezde Marsu 2020 ne’e forte liu ba respondente joven liu
sira, sai aas liu iha grupu otas 17-24 (+52%) no tun ba +32% ba grupu otas 45+. Feto sira (+46%) mak iha liu tendénsia
uitoan duké mane sira (+36%) atu fiar katak seguransa no protesaun mellora ona dezde Marsu 2020.
Persepsaun sira kona-ba ameasa komún barak liu ba seguransa iha rezidente sira nia área lokál ne’e barak mak
hanesan ho iha Fevereiru 2021 ho hirak ne’ebé iha Dezembru 2020. COVID-19 mak to’o orasne’e mak baibain konsidera
barak liu nu’udar ameasa ba seguransa iha komunidade (77%) no ne’e konsidera ameasa boot liu uitoan ba rezidente
Dili sira (83%) kompara ho hirak ne’ebé fora husi Dili (75%) – maski la barak liu iha Dezembru.
Dezde Marsu, saida mak sai ameasa baibain liu ba seguransa iha itaboot área?
Maioria (63%) husi respondente sira sente iha pelumenus kauza ida husi konflitu sira iha sira nia área (la iha
mudansa husi 64% iha Dezembru). Maski la hanesan ho Dezembru, rezidente Dili sira (67%) mak la iha liu
tendénsia barak atu sente hanesan kompara ho hirak ne’ebé fora husi Dili (61%).
Mane sira (64%) no feto sira (62%) mak la iha liu tendénsia duké idaidak atu persebe pelumenus kauza ida husi
konflitu iha sira nia área. Respondente sira ho otas 17-24 (73%) mak iha tendénsia boot atu iha persepsaun ne’e,
aas liu duké 56-61% ne’ebé haree jeralmene iha grupu otas boot liu sira.
32%
46%
52%
49%
17%
5%
Dez 2020
Fev 2021
Di'ak liu Hanesan deit Aat liu fali
77%
11%
6%
3%
1%
<1%
<1%
COVID-19
Grupu Artes Marsiais
Problema rai
Violensia domestika
Problema pesoal entre vizinu sira
Na'ok/asaltu
Abandonu
Asediu Seksual
Fevereiru 2021
Dezembru 2020
18
Persepsaun kauza konflitu baibain boot liu mak atake fíziku ne’ebé rezulta ba kanek (21%), hanesan iha Dezembru.
Iha Dezembru ida ne’e tuir ho na’ok ema nia sasán (iha 15%), maibe ida ne’e tun ona ba deit 1% iha levantamentu
Fevereiru nian.
Saida mak kauza baibain boot liu ba konflitu iha ita-boot nia área?
21%
7%
7%
7%
5%
5%
3%
3%
2%
2%
1%
37%
Atake fizika ne'ebe rezulta kanek
Estraga ilegal atu uza bee no irigasaun
Disputes over agricultural land
Okupasaun la tuir lei ba rai pesoal nian
Problema rai la'os to'os ka natar
Krime ne'ebe la rezolve
Abandonu
Subornu, eistorsaun ka impostu ilegal
Baku malu tamba osan
Geng ka grupu
Na'ok rikusoin pesoal
Buan
Seluk
La iha
Fevereiru2021
Dezembru2020
19
Governasaun no partisipasaun
Persepsaun enjerál kona-ba governu Timor
Leste ne’e pozitivu, maibe la pozitivu hanesn
ho iha Dezembru 2020. Pursentu nennulu
resin tolu mak sente governu hala’o hela
servisu di’ak ‘lóos’ ka di’ak ‘uitoan’ ‘very’
hodi halo nia responsabilidade iha Fevereiru
2021, tun husi 75% iha Dezembru.
Alien ne’e, kuaze respondente sira hotu (96%)
konkorda katak Parlamentu Nasionál
reprezente povu, la iha mudansa ho
Dezembru.
Pursentu hitunulu resin rua husi mane sira
mak sente governu halo servisu di’ak ‘lóos’
ka di’ak ‘uitoan’, kompara ho 55% husi feto
sira. Joven sira ho otas 17-24 (40%) mak to’o
orasne’e iha tendénsia menus liu atu hanoin
katak governu halo hela servisu ho di’ak –
maski la iha liu tendénsia atu dehan nia halo
servisu la di’ak.
Pursentu hatnulu resin walu ne’ebé iha Dili
sente governu halo servisu di’ak ‘tebtebes’,
kompara ho 29% la hela iha Dili.
Enjeral oinsá mak ita-boot sente kona-ba dalan ne'ebe Governu
Timor Leste foti atu hala'o nia responsailidade sira?
Maioria husi respondete sira mos kontente
ho maneira governu envolve sidadaun sira
atu reponde problema sira ne’ebé nasaun
hasoru (67% kontente ‘lóos’ ka kontente
‘uitoan’). Ida ne’e most tun uitoan duké iha
Dezembru (76%).
Saida mak itaboot hakarak atu dehan kona-ba nivel atuál husi
governu nia konsultasaun ho sidadaun sira atu rezolve
problema sira ne'ebé nasaun hasoru daudaun?
Husu ba respondente sira oinsá sira nia
hanoin kona-ba pozisaun lider polítiku sira
tenki mairoia mane ka maioria feto, fahe
mane ho feto hanesan, ka nakloke ema hotu,
bazeia ba méritu. Maioria (76%) sei sente
katak pozisaun lider polítiku sira tenki fahe
hanesan ba mane no feto.
Persepsaun respondente mane no feto kuaze
idéntiku.
Tuir ita-boot nia hanoin katak pozisaun lideransa politika sira
tenki barak liu mane ka barak liu feto, ka fahe hanesan entre
mane no feto, ka pozisaun lideransa tenki nakloke ba ema hotu,
bazeia ba meritu?
35%
35%
28%
40%
34%
21%
2%
4%
Fevereiru
2021
Dezembru
2020
Di'ak loos Maizoumenus servisu di'akNem di'ak nem aat Maizoumenus servisu la di'akServisu aat loos
18%
26%
49%
50%
27%
19%
5%
4%
Fevereiru
2021
Dezembru
2020
Kontente loos Kontente uitoan
Nem kontente nem la kontente La kontente uitoan
La kontente loos
13%
5%
76%
6%
Barak liu mane
Barak liu Feto
Hanesan ba feto no mane
Kualker bazeia ba merituFevereiru 2021Dezembru 2020
20
Knaar umakain sira
Satisfasaun ho oinsá knaar umakain nian ne’e fahe entre fen ho la’en aumenta liu tan ba 95% (sa’e husi 82% iha
Jullu 2020 liu ba). Kontrariamente, la satisfeitu tun ona (agora 2% deit, tun husi 15% iha Jullu).
Hanesan observa ona iha turnu levantamentu sira antes ne’e, satisfasaun ho divizaun servisu entre individu sira
no sira nia fen ka la’en ne’e hanesan ba mane sira (97%) no feto sira (93%), maski iha distribuisaun servisu la
metin entre feto ho mane ba knaar umakain nian.
Satisfeitu oinsá ita-boot ho maneira fahe knaar umakain nian iha itaboot nia umakain?
Husu ba respondente sira kona-ba fahe servisu umakain nian entre sira, sira nia fen ka la’e, ka ema seluk
(hanesan parente ida, labarik ka hela hamutuk). Hanesan iha turnu levantamentu sira antes, mane iha tendénsia
atu atribui servisu barak liu ba sira nia fen duké ba sira nia an (iha valór média, iha knaar umakain nian tomak,
mane atribui 24% husi servisu ba sira nia fen, no 7% ba sira nia an rasik) no feto sira atribui servisu barak liu ba
sira nia an (atribui 10% ba sira nia la’en, 27% ba sira nia an rasik). Iha valór média ba proporsaun hanesan husi
feto sira no mane sira mak dehan katak servisu ne’e fahe hanesan (22-27%), maibe mane mak iha liu tendénsia
atu atribui servisu ba ema seluk (47% mane, kompara ho 36% feto).
Peresepsaun kona-ba distribuisaun knaar (média ba servisu hotu)
Hotuhotu maibe knaar ida feto mak halo barak liu duké maioria mane—liuliu prepara hahán loroloron nian
(maioria feto 46% husi respondente umakain sira, maioria mane iha 14%), dishes (28% vs 3%), servisu umalaran
nian (31% vs 6%), no fase ropa (31% vs 4%).
Mane sira iha liu tendénsia atu responsabiliza finansa umakan nian (maioria mane mak halo 29% husi umakain
sira, maioria feto iha 22%). Knaar umakain nian mak haree oan sira ne’ebé entre sira ne’e iha liu tendénsia atu
fahe hanesan; maibe sei nafatin iha liu tendénsia atu sai responsabilidade prinsipál feto sira nian.
13%
10%
12%
14%
69%
74%
80%
81%
3%
2%
1%
3%
11%
9%
5%
1%
4%
5%
2%
1%
Jullu 2020
Setembru 2020
Dezembru 2020
Fevereiru 2021
Satisfeitu loos Satisfeitu Nem satisfeitu nem lae La satisfeitu La satisfeitu loos
13%
10%
12%
14%
69%
74%
80%
81%
3%
2%
1%
3%
11%
9%
5%
1%
4%
5%
2%
1%
Jullu 2020
Setembru 2020
Dezembru 2020
Fevereiru 2021
Satisfeitu loos Satisfeitu Nem satisfeitu nem lae La satisfeitu La satisfeitu loos
21
Distribuisaun knaar (persepsaun husi jéneru rasik)
Maioria feto sira Maioria mane sira
46%
31%
31%
31%
28%
24%
21%
20%
19%
18%
22%
Prepara hahan loroloron
nian
Halo kompras sasan
umalaran
Halo servisu iha umalaran
Fase ropa
Fase bikan
Hela iha uma ho oan sira
Tula labarik ba eskola
Halimar ho labarik sira
Hano rin oan iha uma
Hatoba oan sira
Finansas umakain nian
Fevereiru 2021
Dezembru 2020
Setembru 2020
14%
11%
6%
4%
3%
1%
5%
3%
3%
0%
29%
Fevereiru 2021
Dezembru 2020
Setembru 2020
22
Impaktu sosiál no ekonómiku sira
Persepsaun pesoál kona-ba impaktu COVID-19 [Balansu líkidu: impaktu pozitivu menus impaktu negativu]
Husu respondente sira atu identifika oinsá COVID-19 iha impaktu ba sira pesoalmente iha aspeitu moris balu—se
sira hetan impaktu pozitivamente, negativamente, ka la hetan liu impaktu. Rezulta ba pontuasaun balansu líkidu
(sentimentu pozitivu menus sentimentu negativu) hatudu katak maioria, respondente sira nafatin iha tendénsia
atu haree impaktu COVID-19 ba sira nia moris nu’udar maizoumenus pozitivu liu duké negativu.
Efeitu ida ne’e dramatikamente haree iha tempu levantamentu Jullu 2020, maibe nafatin sai kazu iha Fevereiru
2021. Iha Fevereiru 2021 respondente sira ne’e jeralmente pozitivu liu duké iha Dezembru, no haree iha aspeitu
tomak husi sira nia moris, iha valór média pozitivu liu mak dezde levantamentu Jullu 2020.
Entre 49-59% husi respondente sira dehan katak sira pozitivamente hetan ona impaktu husi COVID-19 iha kada
aspeitu. Proporsaun ba negativamente hetan impaktu mak entre 32-46%.
Impaktu pozitivu líkidu boot liu mak kona-ba gasta tempu ho família (+29%), sente parte husi komunidade (+26%)
no sente heansan sira fo ona kontribuisaun folin (+23%). Impaktu ba servisu (+2%) no rendimentu umakain (+5%)
iha pontuasaun pozitiva líkida tun liu, no hirak ne’e tipikamente sai ona impaktu negative iha levantamentu sira
antes (alein husi Jullu).
2%
5%
15%
17%
19%
19%
21%
23%
26%
29%
-40% -20% 0% 20% 40% 60% 80%
Itaboot nia servisu
Itaboot nia umakain nia rendimentu
Itaboot nia saude mental
Itaboot nia relasaun pesoal
Itaboot nia abilidade atu trata dezafiu no stres
Itaboot nia saude fiziku
Itaboot nia sensu atu apoia
Sente hanesan itaboot halo ona kontribuisaun folin ida
Sente parte ida husi komunidade
Tempu barak ho familia
Fevereiru 2021
Dezembru 2020
Setembru 2020
Jullu 2020
Maiu 2020
23
Respondente nen-husi-sanulu (62%) mak indika katak sira tenki hamenus hahán maizou menus tempu ida iha
fulan kotuk tamba falta osan. Proporsaun idane’e aas liu duké iha Setembru (53%) maibe hanesan ba Dezembru
(60%) no nafatin konsideravelmente tun duké iha Jullu (70%) no Maiu (76%).
Proporsaun hanesan dehan katak ema seluk ida iha umakain laran mos hamenus han iha tempu ne’ebá tamba la
iha osan.
Iha loron 30 liu ba, ita-boot hamenus hahan ka la han tempu ida tamba la iha osan ba hahan?
14%
20%
13%
20%
20%
56%
47%
37%
37%
37%
6%
3%
2%
2%
5%
24%
30%
47%
40%
38%
Maiu 2020
Jullu 2020
Setembru 2020
Dezembru 2020
Fevereiru 2021
Sim, dalabarak Sim, dalaruma Sim, dalabalu deit Lae
24
Notísia no informasaun sira
Iha Fevereiru, televizaun nafatin sai kanál média no entretenimentu ne’ebé uza barak liu (85% uza pelumenus dala
balu kada semana, aas liu 73% iha Dezembru). Kompara ho Setembru, respondente sira iha tendénsia liu uitoan
atu uza média sosiál no internet (agora iha 74%, sa’e husi 54%), rona rádio (agora iha 55%, sa’e husi 41%) no lee
jornál sira (agora iha 40%, sa’e husi 22%).
Iha levantamentu Fervreiru nian uza TV ne’e hanesan iha grupu otas tomak. Uza média sosiál / internet ne’e aas
liu ba joven sira no redúz ho In the February survey use of TV was similar across age groups. Sosiál media /
internet usage was highest for younger people and reduced ho otas. Uza rádio tuun liu iha grupu otas 25-34; no
uza jornálne’e tun liu iha grupu otas 25-44.
62%
49%
29%
9%
23%
25%
26%
31%
Televizaun
Media sosial/
internet
Radio
Jornal loroloron
nian
Loroloron Dala uitoan deit kada semana
Pelumenus dala balu kada semana
Jul 20 Mai 20Set 20Dez 20Fev 21
82%83%76%73%85%
64%65%54%60%74%
28%31%22%31%40%
59%55%41%45%55%
Topu 5 websites ka apps ne'ebe uza barak liu
Iha sira nia umakain…
78% La fahe sira nia telemovel ho sira seluk
89% Asesu internet uza telemovel
82% Dalabarak uza websites ka apps
79%
39%
28%
7%
7%
YouTube
GMN Diario Nacional
Fevreiru 2021
Dezembru 2020
Setembru 2020
Julu 2020
Maiu 2020
25
Haleu respondente walu-husi-sanulu (78%) iha telemovel rasik, hanesan ho Dezembru. Uitoan liu ne’ebé iha
tendénsia atu halo nune’e mak otas tinan 17-24 (68%) no tendénsia boot liu mak otas tinan 45+ (86%).
Pursentu walunulu resin sia realta katak sira ka ema ida iha umkain laran asesu ba internet ka média sosiál iha
sira nia telefone.1 Figura ida ne’e aas liu, sa’e husi 76-79% iha Maiu, Jullu no Setembru. Pursentu atus ida husi
otas tinan 17-24 mak relata katak ida ne’e akontese. Rezidente Dili (95%, kompara ho 87% husi hirak ne’ebé la hela
iha Dili) mak iha liu tendénsia atu asesu ba internet liuhusi sira nia telemovel.
Enjerál, respondente 82% indika uza aplikasaun ka website beibeik (ou iha sira nia telemovel, ou ema seluk nian,
ka ho meiu sira seluk)—konsistente ho turnu antes alein husi Dezmbru, ne’ebé tun liu. Hirak ne’ebé hela iha Dili
(94%) no ho otas 17-24 (100%) mak iha liu tendénsia atu uza regularmente websites ka apps sira.
Facebook (79%) nafatin to’o agora sai website ka app ne’ebé mak uza barak liu, tuir fali mak WhatsApp (39%) no
YouTube (28%).
COVID-19 nafatin sai tópiku notísia ne’ebé maioria akompaña iha Fevereiru. Iha 63% husi respondente sira mak
pelu menus akompaña ‘besik uitoan’, ida ne’e fila ba nivel sira ne’ebé haree iha Maiu, Jullu no Setembru 2020
(65-66%). Proporsaun sira pelumenus ‘besik uitoan’ tuir tópiku sira seluk mos aumenta kompara ho Dezembru,
fila ba nivel sira ne’ebé konsistente liu ho saida mak ita haree antes husi levantamentu ne’e.
Hanesan haree ona antes, hirak ne’ebé hela iha Dili mak iha liu tendénsia atu akompaña kada tópiku besik liu
duké hirak ne’ebé la hela iha Dili. La hanesan Dezembru, mane sira la iha liu tendénsia atu akompaña kada tópiku
duké feto sira. Respondente joven liu mak iha liu tendénsia atu akompaña kada tópiku duké respondente adultu
liu sira.
Besik oinsá ita-boot akompaña tópiku hirak tuir mai ne’e?
1 Tamba levantamentu ne’e hala’o liuhusi telephone, respondent hotuhotu iha asesu ba telephone ida. Hanesan komparasaun, iha
Levantamentu Tatoli 2018, 76% husi respondent sira mak fo númeru telephone no 33% deit husi respondent sira mak dehan sira iha asesu ba
internet.
27%
17%
25%
22%
23%
36%
44%
34%
36%
34%
33%
29%
31%
31%
30%
4%
10%
10%
11%
13%
COVID-19
Politika
Nasional sira
Politika lokal
sira
Asuntu
mundial sira
Asuntu
negosiu no…
Besik loos Maizoumenus besik Uitoan Lae liu
Pelu menus besik uitoanJul
20
Mai
20
66%
56%
50%
49%
Sep
20
65%
60%
55%
53%
66%
62%
55%
55%
Dez
20
56%
50%
48%
46%
48%52%50%42%
Fev
20
63%
61%
59%
58%
57%
26
Televizaun nafatin to’o agora sai fonte
informasaun ne’ebé maioria fiar (89%).2
Televizaun iha liu tendénsia atu sai fonte
informasaun ne’ebé maioria fiar ba
rezidente Dili sira (96%, kompara ho 87%
husi hirak ne’ebé la hela iha Dili) no ba
otas tinan 17-24 (100%).
Rádio (6%) no família, kolega no viziñu
sira (2%) mak fonte informasaun no
notísia fiar liu tuir fali.
Wainhira husu kona-ba kanál televizaun
sira ne’ebé respondente haree, RTTL
(97%) mak kanál ne’ebé haree barak liu,
tuir fali GMN (69%). Proporsaun hirak
ne’e hanesan iha Dili no fora husi Dili iha
Fevereiru.
Husu mos ba respondente sira kona-ba
radio saida mak sira rona. RTTL mak
estasaun populár liu (61%), tuir fali ho
Rádio Komunidade (36%) no Radio
Maubere (25%). Hirak ne’ebé hela iha Dili
iha liu tendénsia uitoan atu rona Rádio Komunidade (42%, kompara ho 33%) no Radio Maubere (33%, kompara
ho 22%), maibe menus tendénsia atu relata katak rona GMN (5%, kompara ho 19%).
So metade deit husi respondente sira relata katak lee jornál. Husi respondente sira ne’ebé lee jorál, sira relata
dalabarak lee Timor Post (52%), Jornal Independente (24%), Diário Nacional (14%) no Suara Timor Lorosae (13%).
Hirak ne’ebé hela iha Dili iha liu tendénsia atu lee Timor Post (77% kompara ho 41% fora husi Dili.
Kanál televizaun saida mak ita-boot haree dalabarak
liu?
Estasaun rádio saida mak ita-boot rona dalabarak liu?
2 Favór nota katak iha Ronda 4 pergunta ida ne’e husu konaba fonte informasaun no notísia enjerál. Iha ronda sira antes, pergunta ida ne’e
husu relasiona ho COVID-19 no informasaun notísia sira seluk ketaketak.
97%
69%
13%
10%
RTTL
GMN
TV Maubere
TVE
Fevereiru 2021
Dezembru 2020
Setembru 2020
Jullu 2020
Maiu 2020
61%
36%
25%
15%
2%
0%
RTTL
Radio Komunidade
Radio Maubere
GMN
Radio Falintil
Radio seluk
Fevereiru 2021
Dezembru 2020
Setembru 2020
Jullu 2020
Maiu 2020
Fonte informasaun no notísia saida mak ita-boot fiar liu?
89%
6%
2%
1%
1%
1%
Televizaun
Radio
Kolega no familia, vizinu sira
Konsellu suk/lider lokal sira
Internet ka media sosial,
hanesan Facebook, Twitter,
Pajina web internet no fonte
notisioza online sira
Fevereiru 2021
Dezembru 2020
27
Maioria respondente iha Dezembru (82%)
relata pelumenus dezafiu balu atu asesu
ba informasaun, ki’ik liu uitoan 88% iha
Dezembru, no hanesan lóos ho turnu
levantamentu sira antes (69-82%).
Fundu ka osan limitadu atu selu ligasaun
mak dezafiu boot liu (48%).
Tempu limitadu atu akompaña média no
informsaun mak maioria baiain halo tuir
fali (11%). Ida ne’e baibain dezafiu ida ba
hirak ne’ebé hela iha Dili (18%) duké la
hela iha Dili (8%).
Dezafiu boot 5 atu asesu ba informasaun
48%
11%
5%
4%
5%
Fundu ka osan limitadu atu
selu ba ligasaun
Tempu limitadu atu fo ba
media no informasaun;
preokupa ho servisu
La iha fatin hetan asesu; la iha
TV ka telemovel iha uma
Rede husi TV no radio no
internet fraku
Konesimentu limitadu konaba
fonte informasaun diferente
sira no ninia disponibilidade
Fevereiru 2021
Dezembru 2020
Setembru 2020
Jullu 2020
Maiu 2020
28
Vasinasaun
Nota: Resposta la hatene no la kohi inklui iha medida baze ba pergunta hotuhotu iha seksaun ida ne’e.
Pursentu hitunulu resin walu husi respondente sira mak rona kona-ba vasina COVID-19. Pursentu walunulu esin
nen husi respondente sir aiha Dili ma krona ona kona-ba vasina ne’e, kompara ho 75% fora husi dili. Feto sira
(82%) mak iha liu tendénsia uitoan atu relata katak hatene kona-ba vasia duké mane sira (75%). Respondente otas
liu 45 (73%) mak iha tendénsia uitoan liu atu rona kona-ba vasina, kompara ho 78-85% husi hirak ho otas 17-44.
Ita-boot rona ona kona-ba Vasina COVID-19?
Nota: Pergunta hotuhotu iha seksaun vasina nian husu deit ba hirak n’ebé rona ona kona-ba vasina ne’e.
Ita-boot rona konba vasina COVID-19 iha ne’ebé?
Husi 78% ne’ebé rona kona-ba vasina, ne’ebé mak rona ona kona-ba vasina, fatin topu 3 ne’ebé sira rona kona-ba
ne’e mak TV no rádio (58%), governu nia (14%) no ospitál ka klínika saúde (12%).
Otas tinan 17-24 mak iha tendénsia utioan liu atu rona kona-ba vasina liuhusi TV ka rádio (42%, kompara 59-70%
husi grupu otas boot liu).
Respondente sira iha Dili iha tendénsia menus liu atu rona kona-ba vasina iha TV ka radio (51%) no iha liu
tendénsia atu rona kona-ba ne’e iha governu nia website (27%) kompara ho fora husi Dili.
78% 15% 4% 2%
Sim Lae La hatene La kohi
58%
14%
12%
7%
4%
1%
<1%
<1%
2%
<1%
TV ka radio
Governu nia website
Ospital ka sentru saude
Media sosial
Xefe suku/lider komunitariu
Kolega/familia
Jornal sira
ONG
La hatene
La kohi
29
Nota: Pergunta hotuhotu iha seksaun vasina ne’e husu deit ba hirak ne’ebé rona ona kona-ba vasina.
Husi 78% ne’ebé hatene kona-ba vasina, 91% dehan sei hakarak atu simu vasinasaun wainhira GOTL aprova ona.
Pursentu lima dehan sira sei la hakarak, 4% dehan ‘la hatene’ no menus 1% responde ‘la kohi’.
Husi hirak ne’ebé rona ona vsina, otas tinan 45+ mos iha tendénsia menus atu hakrak simu vasina ida (84%,
kompara ho 92-97% husi tinan 17-44).
Konverte ba vizaun husi populasaun tomak, 72% mak hatenen kona-ba vasina no hakrak atu uza wanhira GOTL
aprova ona, 6% mak hatene kona-ba vasina maibe la sente hakarak atu uza, no 22% la hatene kona-ba vasina.
Wainhira vasina ne’e GOTL aprova ona, ita-boot hakarak atu simu vasina COVID-19 se karik iha ida?
Komprensaun no persepsaun kona-ba vasina iha Timor Leste karik seidauk klaru iha Fevereiru 2021.
Respondente sira ne’ebé eispresa nafatin nivel aas husi konkorda ho deklarasaun oozitiva sira kona-ba vasina
ne’e – maibe mos eispresa hanesan nivel aas husi konkorda ho deklarasaun negativu sira.
Oinsá ita-boot konkorda ho deklarasaun sira tuir mai ne’ebé deskreve itaboot nia hanoin kona-ba vasina COVID-
19?
42%
43%
45%
45%
47%
52%
50%
49%
49%
47%
2%
2%
2%
2%
3%
2%
3%
2%
1%
1%
3%
2%
3%
3%
3%
Vasina ne'e importante atu proteje
hau nia an no hau nia familia
Hau fiar vasina ne'e efetivu/fiar
katak nia funsiona
Vasina sira mak dalan di'ak liu atu
prevene/hapara pandemia no
salva moris iha Timor Leste
Vasina sira sei tulun hau nia moris
fila ba normal
Hetan vasina ne'e
responsabilidade/halo buat loos
Konkorda tebtebes Konkorda uitoan La konkorda liu La bele dehan buat ida La aplika ba hau
72% 3%
3%
0.3%
22%
Sim Lae La hatene La kohi La rona
78% HATENE KONABA VASINA 22% LA HATENE KONABA VASINA
30
Nota: Pergunta hotu-hotu iha seksaun vasina nian husu deit ba hirak n’ebé rona ona kona-ba vasina ne’e.
Oinsá ita-boot konkorda ho deklarasaun sira tuir mai ne’ebé deskreve itaboot nia hanoin kona-ba vasina COVID-19?
Iha mos inserteza natón se respondente sir ane’e iha grupu risku aas ka ki’ik.
Oinsá ita-boot konkorda ho deklarasaun sira tuir mai ne’ebé deskreve itaboot nia hanoin kona-ba vasina COVID-19?
Iha nivel fiar aas iha fonte informasaun COVID-19 no saúde. Respondente sira iha Dili mos iha liu tendénsia no
hirak ho otas 17-24 mak iha tendénsia mneus liu atu fiar maioria fonte hirak n’ee ‘tebtebes’.
51%
40%
42%
36%
36%
40%
44%
45%
48%
40%
45%
44%
1%
10%
5%
18%
12%
11%
2%
2%
2%
3%
3%
3%
3%
3%
2%
4%
4%
2%
Hau presiza informasaun liu
tan molok hau bele…
Hau ta'uk nia la efetivu
Hau sei hein no husik sira
seluk simu uluk
Hau la gosta daun
Hau nunka simu vasina sira
Timor Leste la iha Covid
entaun hau la presiza simu…
Konkorda tebtebes Konkorda uitoan La konkorda liu La bele dehan buat ida La aplika ba hau
41%
46%
46%
44%
7%
5%
2%
2%
4%
3%
Hau tama iha grupu risku aas
nian
Hau tama iha risku ki'ik no fiar
katak sira seluk mak vasina
uluk
Konkorda tebtebes Konkorda uitoan La konkorda liu La bele dehan buat ida La aplika ba hau
31
Nota: Pergunta seluk hotu-hotu iha seksaun vasina ne’e husu deit ba hirak ne’ebé rona ona kona-ba vasina.
Oinsá ita-boot nia fiar ba fonte informasaun COVID-19 no saúde?
Husu mos ba respondente sira kona-ba impaktu balu husi informasaun ne’ebé karik iha ba sira nia tendénsia
kona-ba simu vasina. Entre 64-70% husi hirak ne’ebé hatene ona kona-ba vasina ne’e dehan katak informasaun
balu ne’e sei halo sira iha liu tendénsia atu simu vasina.
Husi hirak ne’ebé iha Dili 69-78% mak dehan informasaun balu halo sira iha liu tendénsia atu simu vasina,
kompara ho 52-59% husi ema hirak ne’ebé iha Dili.
La iha diferensa iha resposta husi feto no mane, maibe hirak ho otas 35-44 mak iha tendénsia boot atu dehan
informsaun balu ne’e sei halo sira iha liu tandénsia atu simu vasina no hirak ho otas 45+ mak tendénsia menus liu
atu halo nune’e.
Informasaun saida mak sei halo itaboot maiz ou menus iha tendénsia atu simu vasina ka la muda itaboot nia
opiniaun atu simu vasina?
19%
18%
16%
16%
17%
18%
15%
77%
77%
78%
78%
78%
77%
73%
1%
1%
1%
1%
1%
3%
3%
3%
5%
4%
4%
5%
7%
Ministeriu Saude
Sentru saude lokal
TV
Konsellu suku/lider lokal
sira
Familia/kolega sira
Primeiru Ministru
Fonte media sosial sira
Fiar loos Fiar uitoan Laduun fiar La fiar liu La hatene La kohi
70%
70%
70%
69%
69%
68%
67%
64%
7%
4%
6%
3%
8%
7%
5%
8%
4%
4%
3%
5%
2%
4%
5%
5%
12%
12%
12%
12%
12%
12%
13%
12%
8%
10%
10%
10%
9%
9%
11%
11%
Vasina ne'e aprova ona husi OMS no
Ministeriu Saude
Hau nia lider suku simu ona vasina
Lider nasional no ema influensiador
sira simu ona vasina
Lider Igreja simu ona vasina
Etuk ema barak liu tan mak vasinadu,
etuk lais liu tan ita nia moris bele fila
ba normal
Etuk ema barak liu mak vasinadu,
etuk ita nia komunidade sai seguru
liu tan
Vasina ne'e uza ona iha nasaun sira
hanesan Indonezia, Xina, no India
Vasina ne'e uza daudaun iha nasaun
sira hanesan Australia, Alemana no
RU (UK)
Iha liu tendensia La muda hau nia opiniaun Menus tendensia La hatene La kohi
32
Nota: pergunta seluk hotuhotu iha seksaun vasina nian ne’e husu deit ba hirak ne’ebé rona ona kona-ba
vasina ne’e.
Respondente sira hatene kona-ba vasina relata apoiu maka’as ba vasinasaun obrigarória, ho 91% husi hirak
ne’ebé hatene dehan katak sira apoia vasinasaun obrigatóriu. Pursentu hat la apoia vasinasaun obrigatória, ho 4%
responde ‘la hatene’ ka hili atu la responde.
Apoia vasinasaun obrigatória ba ema sira ne’ebé rona ona kona-ba vasina ne’e liu 90% ba mane no feto sira, no
ba grupu otas hotuhotu duké 45+ (86%).
Itaboot apoia vasinasaun obrigatória iha Timor Leste?
Besik unkuartu (72%) husi respondente hirak ne’eb’e hatene kona-ba vasina mos dehan sira aprova Timor Leste
nia Planu vasinasaun. So 3% husi ema ne’ebé hatene kona-ba vasia mak dehan sira la afavór ho planu ne’e.
Pursentu walunulu husi respondente sira iha Dili hatene kona-ba vasina ne’e mak aprova planu, kompara ho 69%
fora husi Dili (3-4% deit mak la afavór ho planu iha área ida fali). Husi otas tinan 25-44, 80-83% afavór ho planu
ne’e, kompara ho 64-67% husi otas tinan 17-24 no otas tinan 45+.
Husi saida mak ita-boot haree, lee, ka rona ona, oinsá mak ita-boot afavór ka la afavór ho Timor Leste nia planu
vasinasaun?
91% 4% 3% 1%
Sim Lae La hatene La kohi
72% 22% 3%
2%
<1%
Afavor Nem La afavor La hatene Seidauk rona buat ida
33
Perfíl respondente
Perfíl husi respondente sira iha kraik ne’e bazeia ba dadus ne’ebé la tetu (kontajen matak husi respondente sira,
no la ajusta atu reflete Timor Leste nia populasaun).
Munisípiu
Jéneru
Otas
Númeru ema iha ita-boot nia umakain
30%
8% 8% 7%5% 4%
8%4% 6% 5% 6%
4% 6%
Dili Ermera Baucau Bobonaro Liquica Aileu Viqueque Manatuto Oecusse Covalima Ainaro Lautem Manufahi
Maiu 2020 Jullu 2020 Setembru 2020 Dezembru 2020 Fevereiru 2021
59% 62% 62% 63% 61%
41% 38% 38% 37% 39%
Maiu 2020 Jullu 2020 Setembru2020
Dezembru2020
Fevereiru2021
Mane Feto
8%
29% 28%
35%
17-24 25-34 35-44 45+
Maiu 2020 Jullu 2020 Setembru 2020Dezembru 2020 Fevereiru 2021
3% 5% 3% 3% 2%5%
6%3%
8%5%
17%
26%
23%23%
22%
19%
20%
18%19%
15%
55%
43%52%
47%55%
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
Maiu 2020 Jul 2020 Set 2020 Dez 2020 Fev 2021
0 1 2 3 4+
Adultu
6% 8% 5%9% 6%
13% 9% 13%14%
12%
18%28% 30% 23%
19%
24%
19%21% 21%
21%
39% 35% 31% 33%42%
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
Maiu2020
Jul 2020 Set 2020 Dez 2020 Fev 2021
0 1 2 3 4+
Labarik
34
Ita-boot nia uma-kain simu governu nia pagamentu ruma? Iha loron baibain, oras hira mak ita-boot la’o
ba kuru bee?
Oras servisu nian (se iha servisu) dezde hahú Estadu
Emerjénsia
(Se oras sira ne’e redúz ona) Ita-boot nia patraun …
28%
21%
17%
<1%
2%
1%
<1%
Bolsa da Mae
Osan ferik-katuas
Osan veteranu
Pensaun governu ka parlamentu
Selu tamba moras durante servisu
ka defisiensia
Seluk
La hatene
La iha
27%
34%
15%
5%
5%
9%
Minutu 0, uma iha
bee
Minutu 0-5
Minutu 6-10
Minutu 11-15
Minutu 16-30
Liu husi minutu 30
Fevereiru2021
Dezembru2020
Setembru2020
Jullu 2020
Maiu 2020
11%7% 7% 8%
45%
68%72%
60%
44%
25%21%
32%
Jul 2020 Set 2020 Dez 2020 Fev 2021
Menus
Hanesan
deit
Liu tan
94%
25%
13%
12%
2%
1%
Hamenus ona oras
servisu nian
Husu itaboot atu foti
osan cuti/lisensa
nian
Husu atu itaboot
cuti/lisensa maibe la
iha osan cuti
Husu atu servisu
maibe hatuun
salariu
Muda itaboot nia
kontratu servisu ba
staf baibain ka so…
Hapara itaboot nia
kontratu
Fevereiru 2021
Dezembru 2020
Setembru 2020
Jullu 2020
Maiu 2020
35
Metodolojia
Oinsá dezevolve kestiionáriu ne’e?
Fundasaun Ázia lidera dezenvolvimentu kestionáriu, ho ORIMA Research mak fornese asesoria apropriada.
Pergunta sira ne’ebé dezeña husi peskija antes ne’ebé Fundasaun Ázia hala’o ona, no mos ORIMA Research nia
levantamentu COVID-19 Recovery Tracker, entre hirak ne’e mak levantamentu internasionál COVID-19.
Levantamentu Fevereiru ne’e inklui seksaun foun sira kona-ba vasinasaun COVID-19 no mos pergunta komún
barak husi turnu sira antes levantamentu ne’e. Fundasaun Ázia superviziona proramasaun no tradusaun ba
kestionáriu hirak ne’e ba iha Open Data Kit (ODK), plataforma sorftware levantamentu fonte-aberta ida.
Oinsá dezenvolve kuadru amostra no oinsá ninia efetividade?
Kuadru amostra ba levantamentu ida ne’e dezeña husi levantamentu pasadu Tatoli no levantamentu
Polisiamentu
Komunitáriu ne’ebé
Fundasaun Ázia hala’o
oin ho oin. Halo limpeza
ba amostra sira envolve
hasai númeru sira ne’ebé
mamuk /invalid /
duplikadu (n=6,344).
Wainhira telefone
númeru ida no se ema seluk mak responde, ema ida ne’e bele mos tuir levantamentu ne’e. enkuantu pasu balu
halo atu levantamentu ida ne’e reprezentativa liu tan, amostra husi projetu ne’e klasifikadu tuir naun-
probabilidade.
Oinsá hala’o entrevista telefónika sira?
Atu hala’o servisu kampu,
Fundasaun Ázia halo parseiru
ho ONG baze iha Dili ho naran
Institutu Mata Dalan (MDI).
Maioria entrevistadór sira
servisu ona iha projetu sira ho
Fundasaun Ázia, no barak mak
agora servisu hela iha turnu
oioin husi levantamentu ida
ne’e. Staf husi Fundasaun Ázia
halo kontaktu fali ba propózitu
validasaun, la iha problema
boot ruma. Monitorizasaun
mos hala’o husi staf
Fundasaun Ázia.
Kuaze levantamentu hotuhotu
halo iha Tetum, ho balu mak
hala’o iha with only a handful
conducted in Fataluku, Bahasa
Indonesia ka Baikenu. Respondente sira simu pulsa $2 atu partisipa iha peskija ne’e.
3 Tasa resposta ne’e konta husi númeru kompletu finál levantamentu nian ne’ebé mai husi kuadru amostra fahe tuir númeru telephone sira
ne’ebé uza husi kuadru amostra ne’e.
4 Eisklui kazu 25/29/28/26 ne’ebé naruk oras 4, dalabarak tamba la hanehan butaun finál ‘entrega’ nian.
Proposta
mínimu Maiu 20 Jullu 20 Set 20 Dez 20 Fev 21
Mane iha Dili 38 70 78 80 73 72
Feto iha Dili 38 57 50 48 52 56
Mane la’os-Dili 150 179 174 172 181 189
Feto la’os- -Dili 150 117 102 107 96 112
Maiu 20 Jul 20 Set 20 Dez 20 Fev 21
Lista amostra 2,307 1,192 534 681 442
La kohi 30 47 66 87 2
Númeru sira ne’ebé
la funisona 1,666 619 60 188 11
Dadus fiksu finál 423 404 407 402 429
Tasa resposta3 19.9% 32.6% 76.2% 59.0% 97.1%
Hahú Servisu
kampu
19 Maiu
20
18 Jullu
20 21 Set 20 3 Dez 20 20 Fev 21
Remata servisu
kampu
25 Maiu
20
17 Jullu
20 2 Out 20 8 Dez 20 2 Mar 21
Kumprimentu
mediana husi
entrevista4
47m25s 41m30s 43m23s 47m57s 42m12s
Númeru
entrevistadór 14 19 11 17 13
36
Pasu sira halo ona atu asegura dadus ne’e reprezentativa ba Timor Leste nia populasaun?
Peskija ne’e dezeña atu bele reprezentativa liu tan ba adultu (17+) husi populasaun Timor Leste nian nu’udar
define ona husi Resenseamentu 2015. Konsiderasaun sira iha amostra inklui nesesidade atu posibilita
komparasaun sira entre Dili ho munisípiu sira seluk, no mos sai prátika iha tempu ne’ebé relativamente badak no
amostra limitadu.
Kuota minima sira (haree iha leten) estabelese atu asegura jéneru apropriadu no kobertura jeográfika. Kuota ida,
relasiona ho feto sira fora husi Dili, mak nunka atinji. Alein ne’e, individu municipal sira fora husi Dili iha kuota
minima ne’ebé proporsiona ba sira nia populasaun. Kuota minima pesiza ba kada munísipiu mak 10. Munisípiu
sira ho populasaun aas liu (hanesan Baucau no Ermera) iha kuota minima 25.
Iha kada turnu, amostra ne’e
tetu ba markasaun populasaun
nian ne’ebé define iha
resenseamentu 2015. Ida ne’e
atu korrije resposta bias husi
feto no mane no otas klaran
sira, no mos uitoan Dili
amostra-resin. Tetu ho Métodu
Iterativu Arbitrária (Random
Iterative Method (RIM)) uza
pakote anesrake iha stúdio R
hili nu’udar métodu tetu
apropriadu liu ho
konsiderasaun ba
komparabilidade futuru nian, simplisidade no reprezentasaun populsaun nian. Variavel sira ne’eb’e uza atu tetu,
proporsaun sira iha populasaun no proporsaun sira ne’ebé la tetu ne’ebé hatudu ba lóos.
Pasu prosesamentu dadus saida mak halo ona?
Wainhira ORIMA simu ona dadus, pasu prosesamentu dadus tuir mai mak hala’o:
- Haree duplikadu no pasa revista lalais.
- Resposta ba pergunta sira iha Tetum tradúz husi Fundasaun Ázia.
- Resposta “La hatene” iha pergunta oioin halo eiskluzivu.
- Tau kódigu iha kotuk hala’o se apropriadu.
- Pasa revista ba label variavel no label valór sira no modifika ba propózitu relatóriu nian.
- Tetu halo hanesan iha leten.
Resposta sira indika tipu ida husi naun-resposta (hanesan “La hatene”, “La aplikavel” no “La kohi”) hasai ona
husi baze relatóriu ida ne’e, eiseptu nia indika kontrária.
Oinsá hau bele konfia
iha rezultadu sira
ne’e?
Marjen estatístika husi erru ne’e konta uza proporsaun pursentajen 50% iha nivel konfidensiál 95%. Enkuantu
marjen erru la teknikamente aplika ba amostra naun-probabilidade sira, ida ne’e bele uza nafatin hanesan
matadalan jerál ida wainhira determina se rezultadu sira ne’e atualmente diferente ka diferente deit pur akazu.
Fatór sira seluk, hanesan métodu amostra, bias la-responde no erru sukat mos tenki konsidera wainhira interpreta
rezultadu sira. Figura sira iha teistu ne’ebé ho bandeira tamba diferente entre sub-grupu sira ne’ebé deskobre
hanesan signifikante atu pelumenus kategoria ida seluk wainhira uza Welch T-test iha interval konfidensiál 95%
ho marjen korresaun Bonferroni no teste hirak ne’e konsidera ida ne’e. Maibe, sira tenki uza deit matadalan jerál.
Teste sira la esklaresidu iha ne’ebé la iha diferensa sub-grupu nian. Pur ezemplu, iha diferensa uitoan tuir jéneru.
Iha relatóriu ida ne’e, la’os figua hotuhotu sei adisiona to’o 100% tamba tuir turnu.
Populasaun
Maiu 20
la tetu
Jul 20
la tetu
Set 20
La tetu
Dez 20
la tetu
Fev 21
la tetu
(N=662,285) (n=423) (n=404) (n=407) (n=402) (n=429)
Otas
17-24 28% 14% 15% 11% 14% 8%
25-44 41% 53% 58% 61% 53% 57%
45-120 31% 33% 27% 28% 33% 35%
Jeneru
Mane 50% 59% 62% 62% 63% 61%
Feto 50% 41% 38% 38% 37% 39%
Location
Dili 26% 30% 32% 31% 31% 30%
Not Dili 74% 70% 68% 69% 69% 70%
Maiu 20 Jul 20 Set 20 Dez 20 Fev 21
Númeru resposta sira 423 404 407 402 429
Marjen estatístika husi erru ±4.8% ±4.9% ±4.9% ±4.9% ±4.8%
37
Kona-ba Fundasaun Ázia
Fundasaun Ázia ne’e organizasaun dezenvolvimentu internasionál naun lukrativu ho kompromisu atu mellora
moris iha Ázia ne’ebé dinámiku no dezenvolve hela. Servisu ho repartisaun ih anasaun 18 no informadu ho peritu
lokál kle’an no ho eisperiénsia dékada nen, ami responde ba problema krítiku sira ne’ebé afea Ázia iha sékulu 21
liuhusi: reforsa governasaun, eispande oportunidade ekonómika, hasa’e reziliénsia ambientál, hakbiit feto sira, no
promove kooperasaun internasionál. Iha Timor Leste, Fundasaun ne’e orasne’e daudaun focus ba reforsa
governasaun no polítika, hapaa violénsia kontra feto, dezenvolve turizmu inkluzivu, no promove paz no justisa.
Ba informasaun liu tan kona-ba Fundasaun Ázia favor vizita asiafoundation.org, ka kontaktu:
Pauline Tweedie – Reprezentante Nasional – Dili, Timor Leste – pauline.tweedie@asiafoundation.org
Enderesu: Avenida Luro Mata, Bairro Metin II, Bebonuk - Dili, Timor Leste Tel: + 670 331-3457
Kona-ba ORIMA Research
ORIMA Research mak kompañia peskija sosiál Australiana ne’ebé espesializadu ih governu no seitór naun
lukrativu sira. ORIMA servisu barak ho Fundasaun Ázia dezde 2015, inklui iha prosesamentu dadus, metodolojia
levantamentu no análize no relatóriu.
Ba informasaun liu tan kona-ba ORIMA Research favor vizita ami nia website www.orima.com.au, ka kontaktu:
David Bruce – Partner – Canberra, Australia – david.bruce@orima.com
Relatóriu ida ne’e publika tuir padraun internasionál ISO20252.