Post on 04-Jun-2018
8/14/2019 FDUA PZS-Reciklaza
1/27
UPRAVLJANJE OTPADOM
8/14/2019 FDUA PZS-Reciklaza
2/27
Upravljanje otpadom
8/14/2019 FDUA PZS-Reciklaza
3/27
Nema uspenih reformi bez reformisane svesti graana
Potpuno se
slaeDeliminose slae
Neodluan/na, ne
zna
Uglavnom
se ne
slae
Uoptese ne
slaeUku
pno
Zrava ivotna sreina je neophona
za kvalitetan ivot ljui 83 4 10 1 2 100
Zatita priroe traitrokove koji
optereduju razvoj inustrije, novih fabrika i
otvaranja radnih mesta 8 8 22 15 47 100
Naa rava ima mnogo vedih problema
a bi se saa bavila jo i ekologijom 10 12 21 15 42 100
Nedemo udi u EU ako ne reimo
problem zagaenja ivotne sreine 32 16 31 9 12 100
O zatiti priroe treba misliti tek
kaa se rei pitanje razvoja inustrije 11 9 25 14 41 100
Graani svojim angaovanjem
mogu osta a utiu na zatitu ivotne
sredine 68 10 15 3 4 100
8/14/2019 FDUA PZS-Reciklaza
4/27
Kada obrazovanje nije dovoljno
8/14/2019 FDUA PZS-Reciklaza
5/27
Deponijese trenutno grade,
poele su prve reciklae
8/14/2019 FDUA PZS-Reciklaza
6/27
GENERA
TOR
OTPADA
INFORMACIJE O KOLIINIKORISNOG OTPADA
INFORMACIJE O KOLIINIPOTREBNOG OTPADA
TRINARAZMENA
INFORMACIJA
KORIS
NIK
INFORMACIJE O
POSTOJEIM KOLIINAMAINFORMACIJE O
POTRANJI
8/14/2019 FDUA PZS-Reciklaza
7/27
8/14/2019 FDUA PZS-Reciklaza
8/27
Koliine za odlaganje na deponiju(Primer: Sansenhecken, Okrug Neckar-Odenwald)
8/14/2019 FDUA PZS-Reciklaza
9/27
Predstavljanje koncepta
Staklo ElektroPapirKompostMokri otpad
Kanta
Suvi otpad
Kompost
Postr. biogas
Event. kese
za suvi otpad
Sistem 2 kante
Frakcija
Sakupljanje
Poljoprivreda
(ubrivo)
Mineral.
materije
Ostatak se
spaljuje
Razvrstavanje
Proizvodnja
zamenskog goriva
Metan+
viaktoplote
Povrat
proizvo.Demontaai separacija
Prodaja reci-
klanog otpaa
Problem. materije
Iglo kontejner,
vozilo za reciklani
i problem. otpad
Vozilo za reciklani
i problem. otpad
Koridenjeu sopstvenesvrhe
Koridenje
8/14/2019 FDUA PZS-Reciklaza
10/27
Trite sekundarnih materijala u Srbiji
Veliina trita sekunarnih materijala u tonamaSrbija
2005 Kategor. Sakuplj. Prera. Izvoz Uvoz
Papir 144,944 105,798 39,593 447
Metal 307,971 337,145 143,975 173,149
Staklo 31,262 12,446 18,816 0
Bakar 22,500 15,00 7,500 -
Alumin. 20,000 60,000 7,500 47,500Plastika 15,000 5,000 10,000 -
Ukupno 541,677 535,389 227,384 221,096
Izvor: Republiki Zavod za statistiku, Agencija za reciklau
8/14/2019 FDUA PZS-Reciklaza
11/27
Veliina trita sekunarnih materijala u EURSrbija
2005 Kategor. Sakuplj. Prera. Izvoz Uvoz
Papir 10.112.865 7.381.604 2.749.901 43.735
Metal 42.825.960 46.882.804 22.017.214 24.077.802
Staklo 375.803 149.616 226.187 0
Bakar 30.282.750 20.188.500 10.094.250 -
Alumin. 15.885.100 47.655.300 5.956.913 37.727.113
Plastika 8.609.010 2.869.670 5.739.340 -
Ukupno 108.091.488 125.127.494 46.783.805 61.848.650
Izvor: Republiki Zavod za statistiku, Agencija za reciklau
Trite sekunarnih materijala u Srbiji
8/14/2019 FDUA PZS-Reciklaza
12/27
Koridene automobilske gume
Oko 35.000 t otpada od automobilskih gumanastaje goinje, a imamo naslee o 50-
60.000 t tog otpada
Na osnovu Uredbe Vlade, svi uvoznici iproizvoai de pladati naknau, a 90%
prikupljenih srestava de biti iskorideno za
subvencionisanje recikliranja tih guma Slian ili isti sistem de biti primenjen i za ruge
vrste otpadaulja i maziva, azbest, baterije i
akumulatore...
8/14/2019 FDUA PZS-Reciklaza
13/27
Strategija za automobilske gumeodhazarda do profita
Uvoznici i proizvoaiguma plaaju naknadu
Fondu za ivotnu sredinu
Fond subvencionie one koji
prikupljaju, prevoze irecikliraju gume
Preraivai korienih guma
dobijaju subvencije za
recikliranje i na krajnjem
proizvodu ostvaruju profit
8/14/2019 FDUA PZS-Reciklaza
14/27
PLASTINE KESE U KOMUNALNOMOTPADU
8/14/2019 FDUA PZS-Reciklaza
15/27
na teritoriji optine Novi Sad nastaje preko130.000 t/god komunalnog otpada
8500 t/god, tj. 6.40% ine plastine kese
cilj je da se deponovanje plastinih kesa unarednom periodu smanji na najmanju moguumeru
mogua reenja sa aspekta ekonomskeopravdanosti, tehnike izvodljivosti, zakonskeregulative i uticaja na ivotnu sredinu.
8/14/2019 FDUA PZS-Reciklaza
16/27
Procentualna zastupljenost plastinih kesa u komunalnomotpadu-Novi Sad
8/14/2019 FDUA PZS-Reciklaza
17/27
proces proizvonje zahteva znaajne koliine energijei sirovina
za obijanje jene plastine kese utroi se: oko 500kJ prirodnog gasa, 120kJ nafte i 80kJ uglja proizvonjom jene plastine kese, u atmosferu se
ispusti 0.5kg zagaujudih materija
veoma ugaak perio razgranje: moe a traje i o 1000 goina
Proizvodnja plastinih kesa
8/14/2019 FDUA PZS-Reciklaza
18/27
plastine kese su veoma praktine i svrsishodne
prema sastavu: oko 85% plastinih kesa spadau kategoriju HDPE 15% ine LDPE, kese iz butika
lake, funkcionalne, otporne na vlagu, izdrljivena teinu
proizvode se jednostavnom iroko primenljivomtehnologijom konfekcioniranja polietilenskog
filma koji je lako dostupan na tritu na novosadskoj deponiji odlaese oko 7.800 t
plastinih kesa godinje.
8/14/2019 FDUA PZS-Reciklaza
19/27
Mogua reenja
Naplata taksi za korienje plastinih kesa
Izdvajanje i korienje plastinih kesa kaosekundarne sirovine
Supstituciju plastinih kesa sa papirnim.
8/14/2019 FDUA PZS-Reciklaza
20/27
Takse za korienje plastinih kesa
Cilj uvoenja takse na plastine kese jeste da se utiena potroae u smislu smanjenja potronje
poveanje viekratnosti upotrebe opredeljenje potroaa da koriste papirne ili platnenekese
krajnji rezultat je smanjenje koliine deponovanihplastinih kesa i ouvanje ivotne sredine
istraivanja pokazuju da bi 86% ljudi pri kupovini nosilosvoje kese, ukoliko bi se uvela taksa
8/14/2019 FDUA PZS-Reciklaza
21/27
u Srbiji trenutno ne postoji zakonska osnova za
donoenje Odluke o uvoenju takse na plastinekese
od 1. januara 2010. trebalo je da pone naplata
takse na ambalau sredstva ostvarena od naknade bila bi prihodbudeta Republike Srbije i koristila bi senamenski, u cilju upravljanja otpadom prekoFonda za zatitu ivotne sredine
Vlada propisuje blie kriterijume za obraunnaknade, visinu naknade kao i nainobraunavanja i plaanja naknade
8/14/2019 FDUA PZS-Reciklaza
22/27
Izdvajanje i korienje plastinih kesakao sekundarne sirovine
na gradskoj deponiji postoji postrojenje za izdvajanjekomponenti iz komunalnog otpada
na novosadskoj deponiji se proseno odlae oko 650 tplastinih kesa meseno, tj. 78.000 tona za period od 10godina
potrebna povrina za deponovanje plastinih kesa uperiodu od 10 godina iznosi 1.6ha, (16.000 m2 x 20/m2)
trokovi deponovanja u tom periodu iznose oko 320.000
uteda deponijskog prostora neodlaganjem plastinih kesa
je 32.000godinje, odnosno oko 2.700 meseno
8/14/2019 FDUA PZS-Reciklaza
23/27
tokom itavog ivotnog ciklusa plastine kesepredstavljaju pretnju po sva tri medijuma ivotne sredinei ljudsko zdravlje
evidentni su negativni uticaji na kvalitet vazduha i vode,
posebno je ugroeno zemljite zbog veoma sporogbiolokog procesa razgradnje plastinih kesa nakondeponovanja
primenom odreenih reenja mogue je neeljene efektesmanjiti na najmanju moguu / prihvatljivu meru
naplata taksi za proizvodnju ili korienje plastinih kesapredstavlja reenje kojim se u mnogim zemljama dolodo pozitivnih rezultata
8/14/2019 FDUA PZS-Reciklaza
24/27
Supstitucija plastinih kesa sa papirnim
kesama
mogue je izvriti njihovu zamenu sa papirnim kesama
papirne kese koje su biorazgradive nemaju tetan uticaj
nakon odlaganja, mogu se koristiti vie puta, izdrljive sui vrste,
jedna papirna kesa moe da izdri istu teinu koliko i
etiri plastine kese opravdanost prelaska na papirne kese sa ekolokog
stanovita u potpunosti mora da se sagleda,
potrebno je posmatrati celokupan ivotni ciklus kesa
8/14/2019 FDUA PZS-Reciklaza
25/27
PRIMERI U DRUGIM ZEMLJAMA
negativan uticaj na ivotnu sredinu je isti u svimzemljama,
razlikuje se pristup u njegovom reavanju
u Kanadiproblem plastinih kesa se reava tako to su uokviru reciklanih programa graani duni da posebno
izdvajaju otpad ove vrste u SAD, akcenat se stavlja na veoj upotrebi papirnih
kesa u odnosu na plastine kada je re o evropskim zemljama, najkonkretnije korake
preduzele su Danska i Irska
8/14/2019 FDUA PZS-Reciklaza
26/27
Primena ekonomskih instrumenata
Primeri EU?
vedska: porez na deponije 40/t porez na paljenje kunog smea 45 /t IKEAporez na plastinu kesu 5 c/kom.
Slovenija: EKO fondekoloke investicije kompanijama i privatnim licima
stavlja na raspolaganje 34 milionasa niskom kamatnomstopom
Investicije u sektor ZS iznosile su 2,7 milijardi (priprema iulazak u EU)
Srbija:
Primena Direktive EU u oblasti ZS, Srbiju bikotala:~4 milijardetj. 500/stanovniku (procena iz
2003.)
8/14/2019 FDUA PZS-Reciklaza
27/27
Cilj u Srbiji
Neogovarajude upravljanje otpaom prestavlja jean onajvedih problema zatite ivotne sreine Republike Srbije iiskljuivo je rezultat stava rutva prema otpau
Cilj - Uvesti sistem:
INTEGRISANOG UPRAVLJANJA OTPADOMpodrazumeva upotrebu razliitih postupaka ucilju bezbednog i efektivnog rukovanja sa
komunalnim otpadom od momenta sakupljanja,transporta, izdvajanja korisnih komponenti,reciklae, do konanog odlaganja
od kolevke do konanog odlaganja